ADPL

Izvedbe dionica (2)

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Ovaj post je nastavak prethodnog posta i molim čitaoce koji nisu vidjeli taj prethodni da krenu od njega.

Ovdje je prikazana tablica izvedbi samo dionica iz Crobexa do jučer, uključivo dividendni prinos.
Za ulagače u hrvatske dionice prethodna tablica je relevantnija jer većim dijelom isključuje ‘survivalship bias’, tj. ovdje u Crobexu nema nekih od dionica koje su prije bile zvijezde, ali su sada nešto drugo (MGMA, VDKT).

Napomene:

1: Dividendni prinos je računat tako da je pretpostavljeno njegovo reinvstiranje na dan isplate (prema podacima na MojeDionice i Zagrebačkoj burzi) po prosječnoj cijeni dinice na taj dan i on je uključen u prinos. Promjena cijena je računata s obzirom na prosječnu cijenu zadnjeg 31.12.2010. ili zadnjeg dana trgovanja za pojedinu dionicu i 3.11.

Image Hosted by ImageShack.us

Kao što možete vidjeti u dionicama koje su imale najbolju izvedbu uglavnom nema ili su vrlo neaktivni fondovi. Od dionica pri vrhu aktivan je 2011. u PTKM i VIRO bio AZ (u dionici koja je ‘zaslužila’ biti ali nije u Crobexu, INA, također je jedini aktivan bio AZ prije onog ludovanja krajem 2010.), a po BLJE je nešto poprčkao PBZ-CO.

U RIVP imaju udjele skoro svi, ali već odavno (godinama?) oni to nisu mijenjali (nije im palo na pamet, nisu mogli ili su ocijenili da im se ne isplati prodati RIVP i kupiti KORF iako je elementarna ekonomska logika na to navodila, uključivo izjavu uprave da bi kupovala dionice KORF za trezor jer se to isplati, ali ne bi htjeli okinuti novu javnu ponudu, odnosno obeštećivanje onih koji su prihvatili prethodnu!?).

No, još zanimljivija je sitaucija da u tim dionicama ima vrlo malo OIF-ova. I dok OMF-ovi mogu smišljati neke ‘razloge’ zašto nisu ulagali u nešto što nije dovoljno primjereno institucionalnim ulagačima (za razliku od npr. Ingre), OIF-ovima je to teže. Tu se ipak radi o jačoj psihologiji, naime kako priznati da nisi uložio u dionice koje su imale mnoge indicije da su isplative, praktički očito? Ako ju sad kupiš, onda si priznao – loš si. Ako ne, držiš se uvjerenja i možda jednom budeš u pravu. A to je moguće samo zato jer je OIF-ovska branša u teškoj depresiji, većinom imaju katastrofalne prinose i kako ionako nema uplata (a to je ono što praktički zanima vlasnike), nema ni pritisaka na smjenu pojedinih upravitelja. Ali uplate moraju krenuti kad-tad (po mom sudu). I tada će biti nagrađeni oni s boljim izvedbama. A tada će vlasnici početi pitati neke (smjena zapravo ide uglavnom bez pitanja) zašto nisu imali bolju izvedbu.

S druge strane, zaniamljivo je da su u mnogim dionicama s dna OMF-ovi vrlo aktivni!

Što želim reći: ne morate se plašiti ako OMF-ovi ne sudjeluju aktivno u nekoj dionici. Ako oni imaju svoje miljenice (u smislu da najviše novca za hrvatske dionice troše na njih), time oslobađaju novac drugih ulagača za druge dionici.

2. Moje očekivanje je da ove ekstravagantne razlike u prinosu samo indiciraju kako su velike neefikasnosi bile, te da su se one tek počele razriješavati. Moj portfelj i dalje ostaje fokusiran na PTKM, KORF, ADPL i DDJH.

Napomena: Autor ima dionice ADPL, KORF, PTKM i DDJH i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

Oglasi

Kategorije:ADPL, DDJH, HT, PODR, PTKM

19 replies »

  1. Odličan post, da bi se naprijed išlo treba biti svjestan da činiš pogrešku i tražiti rješenje kako da to popraviš! Upravo najlošije ljudske mane dolaze do izražaja kada se prave promjene moraju napraviti. Jer ljudi su navikli na neku svoju lažnu sigurnost i rađe će biti u okovima nego da idu naprijed! Tko prepozna i uči na iskustvu i putem njega nadograđuje svoj život, naposlijetku dolazi do životne istine koja vodi u mir, sklad, mudrost i ljubav

  2. definitivno, fundamentalno, a i po ostvarenim i prikazanim rezultatima, korf, ptkm i još neke koje su analizirane u prethodnim postovima su dionice koje svakako treba imati u portfelju.
    međutim, ono što se vidi iz tablice je samo to da ih je trebalo imati, to je naprosto činjenica.

    Obzirom da je osim rezultata i fundamenata, za cijenu dionice na tržištu kapitala izuzetno bitna i psihologija mase, veći ili manji strah od gubitka i sl, rekao bih da ove tablice koje prikazuju rast u proteklom razdoblju od stotinjak posto (ili nešto manje za druge dionice) mogu i odbiti od investiranja u iste. naime, pučkom logikom, ako je već toliko raslo, jesmo li zakasnili s ukrcajem? kuda će to u budućem razdoblju?
    opet napominjem, prema fundamentima i analizi rezultata i očekivanjima budućih rezultata, logika nalaže da može i treba ići samo gore. to bi bilo logično.
    ali kad uključimo psihologiju, ona sugerira da može i dolje obzirom na već odražen jako veliki rast… ljudi poslovično ne vole kupovati nešto što je u relativno kratkom razdoblju poraslo 100%… što je vjerojatnije, daljni rast, ili manja korekcija… teško je sad biti pametan tu…

    Rezime.
    Špekulanti vjerojatno neće ulaziti, ili će ulaziti vrlo oprezno.
    Oni koji gledaju dugoročnije, za njih ne bi trebalo biti straha.

  3. Ovaj blog počeo sam čitati manje više od početka.

    S obzirom da sam relativno brzo povjerovao u dobronamjernost i znanje autora, prilično sam korigirao portfelj tokom vremena. Teško mi je reći što bi bilo da nije bilo, ali pod utjecajem pisanja g. Bakića spasio sam se gubitaka,a bome i uložio u dionice znatno više nego bih to učinio da nije bilo njegovih prosvjetiteljskih pothvata.

    Zato zahvala autoru zbog zaista velikog truda i vremena koje je posvetio radu na ovom blogu. Vjerujem da postoji velik broj ljudi koji nisu po struci ekonomisti a koje je ovaj blog naveo da prošire svoje znanje i općenito saznaju kako funkcionira domaće tržište. Volio bih više preporuka za knjige koje smatrate vrijedne za pročitati.

    Eto, ja baš završavam Krugmanovu Savjest liberala, pa tko nije čitao zgodna je za preporučiti. Jednostavno oslikava razloge i tehnike prelaska koncentracije kapitala iz ruku većine u ruke vrlo male manjine. Autor prati promjene u Americi od kraja pretprošlog stoljeća do danas, ali trend je, nažalost, bojim se globalni.

    • Apsolutno se slažem. Ovaj blog otvara oči nama koji se tek upoznajemo s ovim podrucjem.
      Takodjer se pridruzujem apelu da g. Bakić (a i neko drugi u komentarima) objavi pokoju preporuku za literaturu. Samo nastavite odličan posao koji radite!

  4. Zanimalo bi me kakvo je vaše mišljenje o LKPC? Meni se osobno čini poprilično neopravdan pad na 0.8 booka i najveći minus u tablici s obzirom da firma posluje vise-manje ok i da ima relativno solidnu perspektivu, ali zanimalo bi me čuti i vaše mišljenje…

    • Nije mi atraktivna u odnosu na druge prilike, a evo i zašto. U situcijama turnarounda, ili ostvarenja potencijala, što su prilike koje me uglavnom zanimaju na hrvatskom tržištu (za raziku od, nazovimo ih tako, etabliranih, dionica kao HT, ERNT itd.) je bitno sljedeće:
      1. Najprije mogućnost ostvarenja znatno većeg prihoda (za neke je tu predvjet dolazak do kapitala).
      2. Ako su prihodi već veliki, ostvaranje znatno veće profitabilnosti
      3. Ako je profitabilnost ostvarena, ili moguća, otklanjanja okolnosti koje stoje između dioničara i ‘otključavanja vrijednosti’.

      Luke po svom vidu poslovanja mogu biti vrlo profitabilne (u smislu Ebitda, ili čak neto marže) tako da recimo P/S = 2 može biti i ne tako velika valuacija za luku (kao što je sada zaLKPC). Ali takva valuacija ima smisla samo kad se zaista razviju, ili ako to tržište anticipira, značajno veći prihodi (koji su preduvjet za veću profitabilnost, znači nužan, ali ne i dovoljan uvjet), te ako se ti prihodi konzistentno pretoče u vežu dobit.

      Koraci 1-2-3 gore su jako veliki i možemo se nadati da će i LKPC uspjeti ići tim putem. Ali za sada vidimo da se čak i prihodi jako sporo povećavaju (prihodi ovih 9 mjeseci realno 0 rasta, jer je inflacija bila oko 2%). Tako da tu još ima puno velikih ‘ali’ i ‘kada’, te mi je apsurdno kladiti se na LKPC (po ovim cijenama – jer po mom sudu one kao da već uvažavaju praktički i ostvaranje koraka 3) kad imam alternaive kao što su:
      – KORF (već debelo u koraku 3)
      – PTKM (debelo riješio 2, i zagazio u korak 3)
      – DDJH (radikalno riješio / unaprijedio 2 i na 3 uprava ili mora isporučiti ili mora otići – stav mene kao dioničara, nemam ‘političko’ zaleđe).
      – ADPL (izvanredno riješio već sva 3)

      a za koje smatram da im cijena još nije, za neke od njih i radikalno, uvažila te dosege.

      Stoga mi se to čine superiorna ulaganja. (Imam dionice ADPL, DDJH, KORF i PTKM i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih).

      • Da, slažem se da nije u rangu vaše četvorke po pitanju fundamenata, ali mi se čini apsurdno da je pad veći od svih gradjevinara i brodara. Mogli bismo reci da je trenutno u vašem koraku 1, odnosno onom dijelu vezanom uz stjecanje kapitala. Sad da li bu se to prenjelo u iduće korake je naravno upitno, samo mi je zapalo za oko da je to dionica s najvećim padom i osrednjom perspektivom. To samo po sebi ne bi bilo tako neobično kad ne bi postojale dionice s osrednjom padom i katastrofalnom perspektivom…

        • Tako je. Ali to je kao da uđete u slastičarnicu i imate uvele i sasušene kolače, neke osrednje i neke jako dobre (recimo iste vrste, ali svježije i s boljim receptom), ali po istim cijenama. Ali resursi (kapacitet želuca) su vam ograničeni. Zašto pojesti osrednje kolače? Da li i u banci idete za štednjom po 3% kamata umjesto po 8% samo zato ‘jer ima i banka koja daje samo 1%’?

      • Inace postoji jos jedna stvar koju sam zaboravio spomenuti a koja bi mogla dugorocno popraviti fundamente, a to je ulaganje u luku i sirenje bizinisa kao rezultat dokapitalizacije. Naime iako je trenutni P/S visok, izgledno je da bi se mogao smanjiti zbog poprilicno velikog povecanja pretovarnog kapaciteta. Naravno, moguce je da se uprava luke odlucila na promasenu investiciju i da efekti nadogradnje od dokapitalizacije ne povecaju P/S. Medjutim ukoliko (banalno) pretpostavimo da bi se putem dokapitalizacije rast imovine mogao preslikati u podjednak rast pretovara, to bi dalo P/S od cca 1, a to vec nisu tako nezanimljivi fundamenti, pogotovo s obzirom da luka kao distributer ima (po mom misljenju) relativno visoku sigurnost s obzirom na to da nema neku veliku materijalnu imovinu koju treba odrzavati nego pretezno naplacuje promet.

  5. Imam jedan komentar, a vezano uz efikasnost, odnosno neefikasnot našeg malog tržišta. Sami stalno tvrdite da je naše tržište već duže vrijeme zbog vrlo niske likvidnosti izuzetno neefikasno s čime se svi moramo složiti.
    No iskreno meni se čini da KORF, ADPL, PTKM, DDJH nemaju “jačeg” igrača kao svog dioničara, bili bi znatno niže nego što su to njihove cijene na burzi trenutno.
    Svaka Vam čast radi toga, ali svi se moramo složiti da se Vi s vremenom niste nametnuli kao opinion maker, njihove cijene ne bi bil tu gdje jesu trenutno. I da, daleko od toga da sugeriram da su one loše ulaganje.
    Što se tiče ulaganja OIFova i MIFova tu se u potpunosti slažem s Vama jer mi se iskreno čini da je njima bitno samo pokupiti upravljački fee i ništa više.

    Saša

    • Ne uzimate u obzir da sam ja u te dionice ulagao upravo zbog nekog razloga. Mislite li da bi INGR, DLKV, HT, ADRS, ERNT, PODR itd. itd. imale bolju izvedbu da sam ja ulagao u njih? Pa vidjeli ste da su INGR i DLKV dobro pali nakon što sam naveo da sam uložio u njih (a po Vašoj teoriji bi to baš morao biti razlog za rast jer eto ja ‘tek počinjem ulagati’). Mjo tržišni utjecaj u smislu volumena je smiješno mali spram % u volumena koji imaju neki mirovinci (ujerljivo najveći ulagači u RH) u nekim drugim dionicama, pa gdje im je cijena? A kako su u široj javnosti ipak oni prepoznati kao autoriteti, a ne jadni ja, što reći?

      Jeste li proučili slučajeve: ADRS-R / PBZ-CO; HT / ROMF; ISTT / ROMF; HUPZ / ROMF; ATGR / ROMF; PODR / skoro svi; INGR / skoro svi mirovinci; DLKV – skoro svi; MGMA / neki veći mirovinci; itd. itd., pa njihov utjecaj je daleko veći i jači nego moj. Ali ‘Mr. Market’ misli svoje, ipak! A mislit će i dalje.

      Znači, mislim da je uvjerljiv njihov porast bio uzrokovan ponajviše time da su to bile najznačajnije potcijenjene dionice (tako se barem meni čini).

      E sad ja vas pozivam na sljedeći misaoni eksperiment. Što kad bi bilo u tim dionicama u kojima sam ja jače prisutan više ulagača poput mene? Ili, zamislite da uskoro (a po mom sudu mora se desiti kad-tad, relativno brzo) dođe ‘flow’ (kako to kažu brokeri, misleći na tok novca tj. naloge izvana od većih ulagača) ponovo u RH. Hoće li taj flow ići u HT, ERNT, ISTT itd.? Ili će ići u (ono što se meni čine kao) nove, uzbudljive priče, kao što je PTKM, KORF, DDJH, ADPL? I kako bi u tom slučaju izgledao razvoj cijena?

      Ovo je vrlo vrlo važno pitanje i ako želite razumjeti moje investicijske ciljeve, trebate to zamisliti.

      • Ma sve 5. Upravo ovo što ste gore napisali sam i mislio kad sam pisao ovaj kometar. Da ste ulazili u likvidnija izdanja teško da bi prinos bio na razinama kojeg ste ostvarili na “svojim” perjanicama. Opet ulaganja MIFova neću komentirati jer mislim da je vrlo, vrlo teško doći do zaključka kakvom se oni investicijskom strategijom vode prilikom odabira svojih ulaganja. Mišljenja sam da ste upravo Vi napravili posao koji su oni morali odraditi za naše tržište, tj. da se oni jednostavno moraju aktivno uključiti u upravljanje kompanije u kojima imaju značajnije vlasničke udjele. Jer ovako me podsjećaju na državu i njezno upravljanje imovinom.
        Što se tiče misaonog experimenta. Iskreno da je više ulagača poput Vas na našem marketu, a pri tom ne mislim samo na “vaše” dionice, tržište bi bilo fer vrednovano. A iskreno kad krene “flow” novca izvana vjerujem da će isti ići u dionice poput ADRS, ERNT, HT, ATGR. IMHO. Većina ostalih dionica je za strance “premala” i nelikvidnost im predstavlja prevelik rizik ukoliko žele izaći iz dionice. Tu grešku su napravili i mnogi naši fond manageri kad su valuirali svoja ulaganja 2007, a nisu računali da bi ih rizik nelikivdnosti mogao koštati.
        Probajte zamisliti da morate sad izaći iz dionica u kojima imate značajnije udjele. Vjerujem da bi cijene nekih pale barem 50% :-).

        • Mislim da značajniji flow više neće ići na ovim razianama u HT. Pa tko izvana želi kupiti telekom po P/E=11, u kojeme jedan domaći OMF stječe 30-90% (povećava u zadnje vrijeme) od broja dionca koje se taj dan protgruju, a čiji usporedivi prihod ove godine je pao 7,6%, uzevši u obzir i inflaciju, realni pad je veći. Aghhhhh. Slično ATGR, ERNT.

          Upravo što i nema flowa vam to pokazuje. Oni više neće ulagati mehanički.

          Ja svoje dionice nemam namjeru prodavati na tržištu u ovim okolnostima (što bi, jasno, srušilo cijenu 50% kako kažete) nego idem na svojih planiranih 100% (iako mi više nije jasno da li mi je to ‘moving target’. tj. da li mi je za PTKM npr. 330 – s cijene od 165 – ili 400, kao što je sad). A to ću ostvariti tako da kad dođe livkidnost, da prodajem pakete uz premiju. A likvidnost kad-tad mora doći. Pa to je potpuno jasno. A, naravno, u anticipaciji toga tržište ipak ‘raste’ te dionice.

          Tako da, primjerice, siguran sam da će flow vrlo brzo doći u PTKM, a brzo također i u KORF.

          Dajte se stavite u poziciju nekod odlučnijeg fond managera, ili čak i foteljaša fond managera vani. Pa nije on totalni kreten. Ili totalni foteljaš.

    • Mislim da je najveći doprinos g. Bakića na području dioničarskog aktivizma. Sumnjam da bi KORF i PTKM postigle toliki napredak u korporativnom upravljanju bez njegovog utjecaja. Iskreno želim da isto postigne i u DDJH. Ne držim niti jednu od njegove 4 glavne dionice, ali cijenim aktivni doprinos. Potrebno je još mnogo aktivizma da bi hrvatske firme postigle pristojnu razinu transparentnosti i korporativnog upravljanja.

    • ATLN nije ‘turistička’, to je rentna dionica. U neku ruku bi mogla možda ići ovamo, ali ona nije po veličini i priči u toj klasi, a i fokus je bio na dionicama u Istri.

    • Zadovoljan i u skladu je s mojim očekivanje, osim hotela Odisej.

      Nekonsoliridano poslovanje (najam prostora i žičara) imaju oko 11,5 mil. kn dobiti, odnosno vjeojatno će do kraja godine imati 12,5-13 mil. kn što treba gledati kao rentni prihod. Hotel Odisej čini se kao da će imati minus.

      Tvrtku valja gledati kao ‘sum of the parts’, naime rentnoj vrijednosti poslovanja u Dubrovniku dodati neku vrijednost hotela Odisej. To bi trenutno dakle bilo kao da nekretnine u Dubrovniku daju rentni prinos od 8-8,5% (na tržišnu kapitalizaciju) + hotel Odisej za džabe. Mislim da je to vrlo korektna cijena.

      Vidimo da firma ima novca, te smatra da je ekspanzija profitabilna, čim kupuje nove nekretnine za najam u Dubrovniku.

  6. Po ovim cijenama ovo bi bilo jedno sigurno što kažete rentno penzionersko ulaganje, teško da mogu zamisliti stabilnije i predvidljivije poslovanje u budućnosti od ovoga. Ali s obzirom na veće prilike kojih ima na tržištu u dilemi sam da li svoj udio u ovoj dionici “zaboraviti” i ostaviti za penziju ili ići dalje. Kakvi su potencijali tog zemljišta gdje će se graditi neki novi kompleks gdje atln ima značajan postotak vlasništva, ima li tu prostora za “otključati” kakav rast?

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s