PODR

PODR

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Nekoliko ljudi me pitalo zašto sam napisao da je Podravka ‘stuck in the middle’, kad ona – navodno – ostvaruje sve bolje rezultate.

Pa evo.

Za početak treba razumjeti da u Podravci postoji kompanijica koja sudjeluje sa svega oko 15% njenih ukupnih prihoda, Belupo. Ali Belupo ne samo da sudjeluje u nesrazmjernom dijelu dobiti, on pokriva sve gubitke, i više od toga. U zadnjih 5 godina je dobit Belupa 200% ukupne dobiti Podravke, odnosno čak i kad se izuzme katastrofalna 2009., 150% dobiti (podaci o Belupu su iz Poslovna Hrvatska). To znači da je 2006.-2010. Podravka bez Belupa imala gubitak od oko 100 mil. kn, a Belupo dobit od oko 300, te stoga konsolidirana dobit Podravke oko 200 (u te četiri godine).

Pogledajte:

Image Hosted by ImageShack.us.

E sad koji je problem s Belupom? Prihodi i dobit Belupa se brzo smanjuju,
– 2006.-2010. su se prihodi smanjili sa 704 mil. kn u 2006., na 585 mil. kn. u 2010.
– 2006.-2010. se dobit smanjila sa 100 na 53 mil. kn.

Za usporedbu, Jadran galenski laboratorij (izvor: Poslovna Hrvatska, ZSE)
– Od 2006. do 2010. su nekonsolidirani prihodi porasli s 248 na 500
– 2006.-20010. je dobit porasla s 23 na 36
– 2010. su konsolidirani prihodi 642 mil. kn

Znači u 5 godina je od višestruko manjeg, JDGL postao uvjerljivo veći od Belupa. ‘Višestruko’ mislim u sljedećem smislu. Ne znam je li u 2006. JDGL imao neki subjekt konsolidacije, ali i ako je rezultat nije mogao biti radikalno drugačiji, jer je u 2007. razlika nekonsolidiranih i konsolidiranih operacija bila oko 30%. Znači, čak i ako je bilo subjekata konsolicaije, teško da je konsolidirani prihod bio veći od 350 mil. kn.

I još jedna ‘sitnica’. Ovaj rezultat JDGL ostvaruje sa znatno manjom bilancom (aktiva Belupa je oko 50% veća od aktive JDGL).

To me jako podsjeća na priču o Vindiji i Podravci. Sjećate se, u nekom trenutku je Vindija bila patuljak prema Podravci; a danas?

Još malo više o tome kasnije, ali pogledajte najprije Q3 izvještaj za Podravku. Dobit je veća od prošlogodišnje (100 vs. 82 mil. kn), ali kad se pogleda sveobuhvatna dobit, ona je manja (a i to je poslovanje). Pri tome je također jedna vrlo zanimljiva stavka, a to je ‘Prihodi s naslova povrata osiguranja u okviru SPP farmaceutika u visini od 23,7 mil. kn‘. Pogledam li još neke druge zanimljive stavke u RDiG Podravke, njen RDiG mi izgleda zaista neinsipirativno.

Dakle, rekao bih da je osnovni biznis Podravke u najmanju ruku ‘stuck in the middle’, a možda čak i da će se teško izvuć i iz gubitaka ili prijeći u uvjerljive gubitke. Jedino ispravno po mom sudu bi bio spin off Belupa, ali zbog lokalne politike smatram da je to nemoguće. Naime, smatram da je lokalnoj politici vrlo važno da cijela Podravka izgleda kako-tako dobro (a tu je Belupo do sada bio presudan).

Stoga mislim da je cijeli RDiG Podravke i dalje vrlo neuvjerljiv, a kako to već dugo traje (tek kad se razumije ova priča s Belupom, može se razumjeti koliki su bleferi bili u prošloj upravi), ne predviđam mu iole značajan oporavak.

Osobno, ako me tema hrane zanima, a zanima, ne pada mi na pamet odvojiti ni kune iz investicije od PTKM, da bih ‘disperzirao’ u Podravku. Hvala lijepo.

Mislim također da je i strancima ovo jedna neinspirativna priča i da zato i nema ‘flowa’ u Podravku, i da zato oni nisu bili ozbiljni konkurenti našim mirovincima za famozni paket od Fime. Jer teško je vjerovati da im njihovi brokeri ovdje za to nisu javili; prije će biti da ih nije zanimalo po tim cijenama.

Napomena: Autor ima dionice PTKM i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

Oglasi

Kategorije:PODR, Uncategorized

27 replies »

  1. Belupo je Podravci ono što je nekad Levis (proizvodnja jeans odjeće prema Levi Strauss licenci) bio Varteksu. Problem je kad ta “lokomotiva” prestane vući “vagone”.

  2. Nevjerovatno mi je da netko akademski obrazovan piše da Belupo sudjeluje sa 200% od UKUPNE DOBITI……
    Nitko ne može sudjelovati sa 200% u nečijoj ukupnoj dobiti, ali sa dvije trećine može…..
    Elementarno neznanje, kao i ona usporedba ZSE sa DAXom na bazi usporedbe spreada na državne obveznice RH i Njemačke…

    • Vidite, niste u pravu. Ako je konsolidirana dobit 100, a dobit Belupa 200 (što znači da je dobit bez Belupa -100), onda je 200/100 = 2 = 200%. Ukupno, dakle, dobit Belupa je 200% dobiti Grupe Podravka. Kao što sam i rekao. Nisam – jasno – upotrijebio izraz ‘sudjeluje’. Rekao sam da ‘sudjeluje u nesrazmjernom dijelu dobiti’, ali se onda vrlo pažljivo i precizno izrazio “je dobit Belupa 200% ukupne dobiti Podravke”.

      Upotrijebio sam ovaj malkice neobičan, ali točan, izraz upravo kako bih privukao pažnju na ovako radikalnu situaciju. Ali se bogme nisam nadao ovakvom komentaru kao što je Vaš. Eto, to su te prednosti anonimnosti. Nemojte samo reći da upravljate tuđim novcem, molim Vas! Iako znam ljudi koji upravljaju tuđim novcem, rezoniraju kao Vi i još su samouvjereni u difamiranju drugih koji znaju više od njih.

  3. I što ste nam ovime novoga otkrili? Pa to već sve znamo odavno da Belupo vuče Podravku, ali i ona će procvjetati nakon privatizacije.

    • Moram se još jednom osvrnuti na tzv. kvalitativnu analizu (oni koji su se do sada prepoznali pod tim terminom, sigurno su mislili da je to nešto dobro jer je blisko riječi ‘kvaliteta’).

      Svi su sve znali, ali kladim se da ni 2% dioničara PODR nije napravilo gornju tablicu s Belupom. U stvari 1%. Te također da ni 0,2% nije usporedilo Belupo s JDGL.

      Od aktivnih sudionika tržišta kapitala, to su oni isti koji tvrde da je rast PTKM ‘bio očekivan’ jer tržište hrane raste, ili da je ‘jasno’ da je KORF morao rasti jer je ‘ipak to turizam koji je poslovao odlično’ (jasno, nisu kupili ni jedno, ili ako su kupili, to je neki simbolični dio portfelja, HT, PODR, ERNT, INGR su sigurno veći). Ajme meni.

  4. Slušao sam vitkovića na kapital networku kada je preuzeo podravku i tada je u intervju rekao da podravka sutra može isplatiti otpremnine za 2000 ljudi od cca 400mil kn i zatvoriti neprofitabilne djelatnosti i odmah u ta četri najprofitabiljnja sektora imati dobit od 350 mil kn,tada je rekao da tedeschi to jako dobro zna i odmah bi to učinio,on je rekao da o dioničarima ovisi što će uprava učiniti ali da je njegov stav da podravka treba ići u konsolidaciju poslovanja,da imaju prostor za velike uštede koje su samo u 2010g iznosile 100mil kn ali da kompanija ide u daljnje rezove koji će biti bolni ali i u ekspanziju na nova tržišta i da ta ekspanzija može podravci omogućiti da ne otpušta veliki broj ljudi i da on očekuje da dobit 2010-2011 100-150mil kn a da za pet godina ta dobit bude 250 mil kn.Za sada je jako točno planirao i ostvario planirano,tada mi je to izgledalo preoptimistično jer je firma bila u teškim dubiozama i naglasio je da sektor hrane i pića sada postaje najprofitabiljnji dio podravke za razliku od belupa koji je to do jučer bio ali zbog pada cijena ljekova sada se to okrenulo i belupo također mora ići u restrukturiranje a spominjao je i mogućnost izlistavanja belupa na burzu.

    Autor ima dionicu podravke i nije nagovor na kupnju ili prodaju.

    • Rekao je on to. Ljudi svašta govore, a da li su u pravu? Slušao sam ja negdje 2001.-2002. fenomenalne prezentacije Podravke što će i kako oni. Onima koji su samo vidjeli one kamiončiće ‘brandirano’ s ‘Coolinarika’ i ako su imali malo mozga, mogli su vidjeti kakav je to management i koliko razumije biznis. A svejedno je Marinac dugo vremena figurirao kao neki uvaženi manager.

      Što se tiče sektora hrane i pića, jako bi me zanimalo koliko im je profitabilna Studena, iako nam to neće reći, je li tako? Ljudi kritiziraju ĐĐ Holding (DDJH), ali čini se da je profitabilnost tu-negdje, a Podravka je kao ‘blue chip’?

      Natrijev glutaminat je pak posebna priča. Iskreno, ne vjerujem ni u kakvu ‘magičnu formulu’ oko sastava Vegete. Mislim da joj je glavni adut u biti natrijev glutaminat http://en.wikipedia.org/wiki/Monosodium_glutamate. A možda i griješim, jasno, kao i oko svega ovdje.

  5. Poštovani,
    Nije mi ni najmanja želja braniti sve poteze u poslovanju Podravke koja se izgubila negdje po putu da postane vodeći prehrambeni igrač u Hrvatskoj a i široj regiji) i u kojoj je politika kumovala u tolikoj mjeri da je to zapanjujuće i protiv svog zdravog razuma, ali:
    1. Zamjetno je poboljšanje rezultata u svim segmentima poslovanja
    2. Koliko sam imao priliku pročitati, cijene ulaznih sirovina su uzletile na nebo tako da (barem tvrdi uprava), uz postojeće cijene Podravka bi imala još 100 mil. kn bolji rezultat. Probajte ukalkulirati i ovaj podatak u Vašu računicu. Pošto cijene osciliraju, moguće je već sljedeće godine na ovu temu povećanje/smanjenje dobiti za barem 40-50 mil. kn (odokativna procjena, moguća su veća odstupanja).
    3. Belupo bi imao još barem toliku dobit da HZZO nije smanjio cijene posljednih 2 godine ionako (pre)niskih cijena lijekova. Usprkos tome, broj prodanih kutijica se povećava iz mjeseca u mjesec (a cijene sirovina ostaju iste ili se čak i smanjuju). Usporedba sa JGL-om je nerealna jer JGL većinu prihoda ostvaruje prodajom morske vode čija cijena je konstantna (vade morsku vodu iz Jadrana) te nisu imali navedeni efekt jer su njihovi proizvodi na bazi morske vode OTC skupina lijeka te HZZO ne utječe na njihovu prodajnu cijenu. Realnija usporedba je sa Plivom (prodaja u HRV gdje su naravno najveće marže i najbolja zarada).
    4. Gledajući propast mnogo državnih tvrtki gdje se novac izvlačio na sve strane, kompanija ima zdrave temelje sagrađene prije 40 godina koje ni sve bure i krađe proteklih 10 godina nisu uspjele protresti.
    Uz ovakvu prodaju, smanjenje troškova (naravno, vjerovatno ne u budućem razdoblju i otpuštanjem – ipak je politika još uvijek duboko u kompaniji) te činjenicu da su mirovinci posljednih godinu dana prestigli državu kao glavnog dioničara, smatram da če profitabilnost u budućem razdoblju rasti te da će sukladno tome i dobit iz godine u godinu biti sve veća
    P.S. Posjedujem dionice Podravke
    Srdačan pozdrav

    • Mislim da nije tako.

      ad 1) Meni je zamjetno upravo suprotno. Naime, Belupo, kao uvjerljivo glavni nosilac profita, upravo kičma kompanije u tom smislu, čini se iz navedenih podataka da posluje sve lošije. Za ukupno poslovanje, molim proučite dobro RDiG i kako se ono razlikuje od prošloga.
      ad 2) To Vam je ona ‘ki bi da bi’. Proizvodnja se i sastoji u tome velikim dijelom da li možete postići bolje izlazne cijene kad imate veće ulazne. ADPL je imala značajno veće ulazne cijene, a PTKM radikalno veće, pa im svejedno to ne smeta, dapače.
      ad 3) Slično, ‘ki bi da bi’. To upravo pokazuje kako je u teškoj konkurentnoj okolini Belupu i zašto smatramo da bi on sad trebao preokrenuti trend što se tiče prihoda i dobiti koji brzo padaju. Za JGL ste poputno u krivu: pogledajte http://www.jgl.hr/hr/proizvodi/.
      ad 4) Ne vidim kako to utječe na budućnost?

      Također, ne vidim veliku utjehu u značajnom vlasništvu mirovinaca, jer imate sličan slučaj i u DLKV, INGR, ATGR i neke druge dionice, gdje profitabilnost pada upravo nakon njihova značajnog stjecanja.

      • Poštovani, iako nemam običaj pisati reply na reply, želim samo istaći da niste u pravu. Naime
        1. Belupo ima porast prodaje prvih 9 mjeseci u odnosu na prošlu godinu 8% (od toga 16% rast inozemna tržišta, 3% na domaćem tržištu uz smanjenje cijena od strane HZZO). Kako je glavnina dobiti od Belupa, znači da im i profitabilnost raste što će pogotovo biti uočeno u zadnjem kvartalu koji im je najjači zbog sezonskih bolesti. Ako na kraju godine usporedite JGL i Belupo, mislim da će se uspostaviti ravnoteža (ali neka ovo još ostane na razini pretpostavke, dok ne vidimo crno na bijelo)
        2. istina je, ali ADPL i PTKM nemaju konkurenciju u privatnim markama (K plus, Clever i sličnim) kojima se ljudi okreću u ovim kriznim vremenima. Da su digli cijene za isti postotak koliko su se povečale cijene sirovina, izgubili bi tržišni udio. Mislim da se to zove politika upravljanja. Koliko je to bila dobra odluka, vrijeme će pokazati.
        3. Belupo radi u iznimno teškoj okolini gdje ima oko 200 proizvođača, što je previše za naše malo tržište. Čini mi se da je farmaceutsko tržište ček i preotvoreno za zemlju koja još nije u EU. čak ni Slovenci (pogotovo ostale zemlje ex YU) ne puštaju strane igrače koji proizvode proizvode paralela Leku ili Krki.
        Za JGL ste u krivu. Prava str je
        http://www.jgl.hr/hr/proizvodi/program-aqua-maris/

        a na dnu
        http://www.jgl.hr/hr/novosti-i-mediji/novosti/novi-pogon-jgl-a-za-izradu-sterilnih-otopina/ piše da je Aqua maris najjači brand

        I zadnje, raduje me što su smanjili zaduženost prvih 9 mjeseci za 130 mil kn, kao što piše na zadnjoj strani izvješća

        Srdačan pozdrav i laka Vam noć

        • Poštovani, hvala na odgovoru. Ali jedno su činjenice, drugo želje, treće stavovi, a četvrto koje sve to veze ima.

          A. Za JDGL naprosto nisam u krivu, štoviše vrlo sam u pravu. Oni NE ostvaruju “glavninu prihoda od prodaje morske vode” kako ste (čini mi se, difamirajuće rekli), te Vaš citat da im je ‘Aqua Maris’ najjači brend nije dokaz te tvrdnje. Stvarna istina je da im je AM u 2010. bio 38% poslovnih prihoda, i to je to. Svrha u koju sam upotrijebio JDGL u raspravi i dalje je 100% korektna.

          B. Za Belupo sam rekao da mu ‘brzo padaju prihodi i dobi’ u dužem vremenskom razdoblju, što sam i potkrijepio brojkama. Prema izjavama poslovodstva, Q1-Q3 2011. su imali 8% veći prihod od prodaje, iako Q1-Q2 samo 2%. Nešto se dogodilo u Q3, na osnovu čega ne možemo zaključivati o trendu. Za usporedbu, JDGL je u Q1-Q2 (nemamo podatke za Q3) imao rast od 7%.

          Dobit Belupo tek treba pokazati da mu se ne smanjuje i dalje (nakon 5 godina izrazitog pada), a i tada to treba analizirati izuzimajući jednokratne prihode itd.

          C. Svojom žalopojkom o teškim uvjetima Belupa upravo ste i potvrdili moje teze. Upravo ste i za njega argumentirali da je ‘stuck in the middle’ (neimanje fokusa ni na jednu od generički dobitnih strategija u smislu Portera). Meni nije očito da on može preokrenuti svoj trend. Ali tko zna. Iskreno (iako vjerujem da niste iz Podravke) Vaši argumenti mi liče na managerske argumente, recimo nekog managera iz Podravke ‘evo drugovi zašto ne možemo bolje, a trudimo se, i situacija je zahtjevna’.

          Podijelit ću s Vama jednu anegdotu iz 2001.-2002. ako se ne varam. Na jednoj prezentaciji Podravke, član uprave ili direktor za strategiju tako nekako, sav ponosan u jednom trenutku pokaže jedan slide s mnoštvom nekih ‘brandova’ i kaže ‘… a Podravka je fokusirana na ove brandove’ (jedno 30 njih) i (uz samozadovoljni, ponosni, osmjeh okreće idući slide) ‘i na ova tržišta’, i pokaže geografsku kartu s nebrojenim tržištima, valjda samo Antarktik nije bio ondje (jer se ne može doći kamionom do ondje). ali on uopće nije bio shvatio da je izvalio strašan oksimoron, bio je uvjeren kako je dokazao moć tvrtke i viziju managementa. To je bilo doba kad su neki naši manageri glumili da vode ‘korporacije’ i kao oni su ‘regionalni konsolidatori’ itd.

          Možda da ipak ekspliciram do kraja, iako je valjda svatko koga zanima dionica to pogledao:
          – EBT Podravke je Q1-Q3 veći za 25 mil. kn u odnosu na 2010.
          Međutim, to je i više nego objašnjeno sljedećim stavkama
          (a) Promjene vrijednosti zaliha su za 7 mil. veće (negativna stavka u rashodima, dakle pozitivna promjena za RDiG)
          (b) Finanijski rashodi su 20 mil. kn manji (pozitivna promjena za RDiG)
          (c) ‘Ostali poslovni prihodi’ su za 12 mil. veći (možda neki one-off, možda ono oko povrata osiguranja …?) (pozitivna promjena za RDiG)
          (d) Te su vrijednosna usklađivanja 11 mil. kn manja (Pozitivna promjena za RDiG).

          Ukupno je to oko 50 mil. kn pozitivnog utjecaja na RDiG. Možda se u Podravci zaista događaju fenomenalne stvari, tko zna, ali mene ovime nisu uvjerili. Na održivoj poslovnoj bazi, ovaj Q1-Q3 izvještaj mi izgleda dosta lošije nego prethodni.

          Za kraj: Ne kažem da je Podravka loša kompanija, niti da će propasti, itd. Ali da za stvaranje vrijednosti dioničarima mora još puno poraditi da pokaže da nije ‘stuck in the middle’ (dobra vježba bi bilo analizirati Studenu, o u smislu Porterovih generičkih strategija). Ono što lokalna politika ne razumije je da upravo tako Podravka može biti najkorisnija i lokalnoj zajednici: da stvara bogatstvo svima oko sebe (ako može). A tko zna, možda joj je i jedina prava budućnost redukcija ambicija kao što je to napravila Pliva. Na koncu konca, zar nije za Plivu i sve oko nje (uklj. radnike) da je svedena na ovo što jest, nego da je nastavila putem kojom ju je vodio prošli management koji je imao zlatnu koku u smislu azitromicina, kao što Podravka ima u smislu Belupa.

  6. Osnovna razlika izmedju Podre i Vindije je u tome sto je prvom uvijek dominirala politika i prva nikad nije imala gazdu za razliku od druge. Da se razumijemo i druga je suradjivala sa politikom ali je znala sto daje i sto dobiva za uzvrat i uvijek je to vlasnik rjesavao. Ova prva na zalost mora suradjivat sa vise politickih stranaka sto je tesko bilo zadovoljit na duzi rok, to se poslje tek pokazalo kao tocnim.

    Sto je naj veci problem sa Podrom ? Po meni drzava, tj politika lokalna ili opet drzavna, od kuda dolazi ? Od drzavnog vlasnistva.

    Kad ce Podra dostici profitabilnost koju svi ocekujemo ? Nakon privatizacije, Mogu se okladit da ce biti isti scenario kao i sa INA-om. Kad dodje strateski vlasnik koji ce zatvoriti sve te rupe na koje sada odlazi novac pojavit ce se dvoznamenkaste profitne marze.

    [izbrisano]

  7. Ja sam uvjerenja da u ovakvim situacijama gdje netržišno upravljana državna firma izravno konkurira privatnim firmama ta firma u načelu ne predstavlja nikakvu pozitivnu vrijednsot za gospodarstvo/tržište nego da je destruktivna sila koja svima okolo samo šteti.

    Stoga je moj stav da Podravku treba nužno i hitno privatizirati. Ukoliko bi Podravka kanila ostati duže u državnom vlasništvu, mislim da je za sve najbolje da tada propadne. Kada nam se ulaskom u EU tržište još više otvori, i domaći konkurenti u međuvremenu još ojačaju, tržište će se za to pobrinuti. Tržište je kao i svaka pravda: spora ali dostižna. Na državi je odlučiti: privatizacija ili čekanje da tržište da svoju zadnju riječ.

    • Kada bi politika prepustila stručnim ljudima upravljanje, brzo bi se oni podigli, ali s obzirom kako to nije za očekivati, jer nijedna politička opcija nije pomogla, već samo odnemogla kad je u pitanju Podravka, bojim se da ste u pravu, jedino privatizacija paketa od 51 posto, po mogućnosti nekom domaćem dokazanom poduzetniku, a on bi stvarao novce i za onih 49 posto dioničara.

  8. Poštovani kolega bakiću, ja vas ničim nisam uvrijedio pa vas molim da mi se ne obraćate tim tonom.
    Priznajem ja vama znanje i uspješnost na burzi, samo u dotičnom slučaju ste 200% u krivu ( parafrazirati ću vašu umjetničku slobodu u izražavanju )
    Dakle ako je Podravka ostvarila 100 mil kuna gubitka a Belupo ostvarilo 300 milijuna kuna dobiti onda belupo nije zaradio 300% dobiti od ukupne dobiti Grupe nego 100% dobiti. Računica kaže 300 mil dobiti minus 100 mil kuna gubitka jednako 200 milijuna kuna dobiti ( koju je u cijelosti ostavrio Belupo )
    To što vi inzistirate na pogrešnom tumačenju nije moj problem a to što ste se uvrijedili zbog ispravka također nije moj problem.

    I za kraj ne vidim više one nebulozne usporedbe spreada na njemačke i hrvatske obveznice?
    To niste stigli komentirati ili vas je previše komentar pozlijedio?

    Sa štovanjem

    KuciloOro
    moj identitet nije nikakva tajna – možete ga dobiti od gospodina Dejana Bujasa

    • Poštovani, odgovorit ću još jednom radi dodatne pristojnosti, ne zbog Vas nego radi čitalaca.

      Kao što znate, posprdno ste se i nepristojno (‘mali’ detalji kao velika štamapana slova tome doprinose, vjerujem da im znate značenje) izrazili na moj komentar, i još tome mi uvalili u usta nešto što nisam rekao, kako biste se s time mogli sprdati, citiram (boldanje moje to je onaj dio gdje tvrdite da sam rekao nešto što nisam),

      “Nevjerovatno mi je da netko akademski obrazovan piše da Belupo sudjeluje sa 200% od UKUPNE DOBITI……
      …..
      Elementarno neznanje, kao i ona usporedba ZSE sa DAXom na bazi usporedbe spreada na državne obveznice RH i Njemačke… “

      Moj odgovor je, očito, bio daleko pristojniji od Vašeg, u sadržaju formi i elementarnoj pristojnosti (evo, vidite da Vas baš briga i za elementarnu pismenost i pravopis kad pišete, što je prilično nepristojno prema čitaocima).

      Rekao sam da je dobit Belupa 200% (odnosno, jednaka dvije dobiti) Podravka grupe, vidim da možda ne baratate tim pojmovima, pa prevodim) veća od dobiti Podravka grupe. A to je zato jer je Belupova 200, a Podravkima 100, a 100 * 2 = 200. Te. 2=200%. Ovaj drugi dio o spreadu neću komentirati jer očito niste ništa razumjeli, a duga je to priča … 🙂

      Kao što rekoh, odgovorio sam zbog možda pretjerane pristojnosti, a kako nemam više vremena za ovakva ‘nadmudrivanja’, nažalost neću više moći objaviti Vaše komentare ako budu neistiniti ili nesadržajni. Vaš identitet me ne zanima, nego sam se referirao na hrabrost anonimnosti, lako je ostaviti takav komentar anonimno, a teže javno.

  9. Da vidim po zajedljivom komentaru o ulaganju tuđih novaca da ste jako pristojni.

    Evo citiram:
    “Nemojte samo reći da upravljate tuđim novcem, molim Vas! Iako znam ljudi koji upravljaju tuđim novcem, rezoniraju kao Vi i još su samouvjereni u difamiranju drugih koji znaju više od njih.”

    Toliko o pristojnosti i procjenjivanju tuđih sposobnosti na temelju ne znam čega?Govoriti o mom ulagačkom stilu a ne znati ništa o istome? Što to govori o meni a što o vama. S tim da ja vaš stil viđam na ZSE gotovo svaki dan, od DDJH, FNVC pa do još nekih fenomenalnih prilika.

    Za kraj mogu samo reći ( Vama možda mrsku ) istinu:
    Svatko sa dovoljnom količinom likvidnosti može na nelikvidušama raditi frontrunning ali ga to ne čini inteligentnim investitorom, eventualno inteligentnim manipulatorom.

    Eto ne mislim se više javljati na vašem cijenjemom blogu

    • Poštovani, evo još jedan komentar, kako bi čitaoci stekli uvid u neke stvari kojima se čude ne hrvatskom tržištu kapitala, ali i zaista iskrenom željom da Vi nešto naučite, te da će Vam ovaj savjet vrijediti jako puno para:

      1. Frontrunning je nešto drugo nego što ste htjeli reći, to Vam je ono kad broker zna da ima veliki nalog, pa kupuje prije njega. Jako Vam je bitno da znate o čemu točno govorite, da nemate zbrku, jer to zaista jako utječe na razmišljanje i akcije.

      2. Ono što ste vjerojatno htjeli reći je da bih ja velikom kupnjom ‘podizao’ cijene dionica. Pa evo Vam mali primjer. Tokom listopada je moja neto kupnja KORF (nju sam odabrao jer je od dionica koje imam značajnije zastupljeno u portfelju najviše porasla) bila možda nekoliko tisuća, ili tako nekako. Dakle, vjerojatno ne više od 2-3%, ako i toliko od ukupnog volumena dionice u tom periodu. Ako i toliko. Istovremeno je dionica u listopadu porasla 11%. U istom razdoblju je ROMF na svom osnovnom računu stekao (možda je kako drugačije, a ne samo kupnjom na ZSE, u što sumnjam) broj dionica koji je oko 37% ukupnog volumena dionice HT. A istovremeno je cijena ostala praktički ista. Dakle, mislim da je neminovini zaključak da ‘Mr. Market’ ipak u velikoj mjeri odlučuje kamo će ići cijena. Jer ako bi zbog mojih 0-3% kupnje cijena dionice KORF porasla za 11%, onda bi zbog stjecanja dionica HT kako sam opisao cijena toj dionici trebala otići barem 50% gore ili koliko već gore. Znači: dobra dionica je dobra dionica, ma koliko mi šutjeli ili govorili o tome. Što mislite o tome?

      3. O mom trgovanju dionicom DDJH zaista ne možete svjedočiti, na način da u njemu vidite moj ‘stil’ – budite sigurni, i nemam o tome namjeru s Vama ovdje diskutirati.

      Ali da Vam možda ukažem koliko griješite u svom razmišljanju, i možda utječem na Vas da unaprijediti svoje ulagačke strategije, a ne vidite duhove svuda pod utjecajem paranoje ili tko zna čega (što nije neuobičajeno, često pričam s ljudima koji mi kao dokaz svog kvalitetnog promišljanja objašnjavaju kako su ‘vidjeli’ neke moje poteze na nekim dionicama, a meni se čini da viđaju bijele miševe), komentirat ću FNVC. Evo nadam se da možete vidjeti podatke na ovom linku http://www.mojedionice.com/trg/IzvDionicariPromjene.aspx?dat1=31.08.2011&dat2=30.09.2011&dat3=31.10.2011&sifSim=FNVC-R-A, tj. da kao očito energičan ulagač niste propustili platiti par kuna ovim vrijednim ljudima na MojNovac kako biste mogli gledati promjene na Top 10. Tu možete vidjeti da sam od 31.8. do 31.10. stekao ukupno 100 dionica FNVC, bez prodaja, dakle jedno stjecanje od 100 kom. Vrlo jednostavno i neinspirativno. Iako inače mislim da je ovo fenomenalno ulaganje.

      DDJH Vam inače nije neka ‘nelikviduša’ kako Vi to kažete. Govor kojim se služite mi daje naslutiti da su Vaši favoriti Ingr, Mgma itd. koje su ‘likvidne’ (nakon hgsp koji je sad malo nelikvidiniji) i možda nije u redu da tu psihologiju prenosite na dionice poput ddjh. Možete vidjeti ovdje http://www.zse.hr/UserDocsImages/reports/zse-m-2011-10.pdf da je DDJH u listopadu imao oko 3,6 mil. kn prometa, što valja usporediti s dionicom pod kojom je ovo komentar, PODR, koja je imala 4,5 mil. kn. Pa ako je DDJH ‘nelikviduša’, onda je to valjda i PODR.

      4. Usporedbom s onima koji upravljaju tuđim novcem jasno nisam htio povrijediti Vas kao osobu, nego podbosti one koji upravljaju tuđim novcem (čak i ako ste to možda Vi kao profesionalac) jer sam sreo ljudi koji vode fondove, a razmišljaju kao Vi.

      Znači, sveukupno , sve ste promašili, ali kako promašujete očito s velikim žarom, moj je prijedlog da promijenite pristup, i pristupite racionalnom investiranju.

      Napomena: Autor ima dionice DDJH, FNVC, KORF i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

  10. Čisto da se zna JDGL je u spomenutom razdoblju u konsolidaciju uključio i ljekarne Pablo što je utjecalo na rast konsolidiranih njihovih prihoda.

  11. To je samo dokaz da ni ovakovi zgubidani i nesposobnjakovići nisu uspjeli upropastiti kompaniju. Zato i vjerujem da može samo biti bolja jer se garnitura iz prošlosti više ne može naći ni da ih skupite na placu.

    Inače, ne vjerujem da će Mršić relativno lako (kako je barem bilo prije lako) doći na mjesto predsjednika uprave jer država više nama prevlast u NO. I tu vidim poitancijalnu stabilizacijsku ulogu mirovinaca (bez obzira na što g. Bakić misli suprotno o ulozi mirovinaca u kompanijama tipa Podravka ili Dalakovod)

    • Ne mislim načelno loše o članstvu mirovinaca u NO ako nisu foteljaška. Štoviše, vjerovali ili ne, smatram da će AZ u DLKV odigrati pozitivnu ulogu. Mislim da oni dosta paze na svoj kredibilitet, tako da bih se čak i kladio da su oni na bidu Dalekovoda zadnjh dana – vidjet ćemo uskoro.

      Podravka bi mogla biti druga priča, ali možda su i ondje svi skupa korisni u smislu da na neki način ipak daju protutežu lokalnoj politici, koja je najštetnija za Podravku.

      U Petrokemiji pak sam stekao dojam da je njihovo članstvo njihovim nastupom, odnosno nenastupom na skupštini, ali i tržišnim aktivnostima.

      Nije ni čudo. Pogledajte ovo. Čim je dionica PTKM prvi put malo skočila – hop! – član NO iz jednog fonda proda dionice. Vjeruje čovjek u firmu. Ali teško da je on mogao proći bolje u drugim dionicama s tim novcima.

      Gledajte, PTKM je tog dana prosječno bila oko 165 kuna, jučer 190 (porast 15%).
      – Crobex je tog dana bio oko 2250, danas je oko 1836 (pad 18%)
      – pretpostavimo li pak da član nije kupovao ‘Crobex’ nego dionice koje je u tom razdoblju (uzimam lipanj 2009.) kupovao njegov fond, imamo: HT i ADRS-P su bile na taj dan 220 i 272, jučer 215 i 245, pa zajedno s dividendama su u prosjeku oko 8%.
      – a teško je vjerovati da je mogao imati neki superiorni stock picking, sudeći po izvedbi njihova fonda u ove dvije godine.

      Istovremeno, Erste Plavi čubi kao dioničar. ‘Čubi’ kažem, jer niti kupuje na 110 (pa valjda onda dionica ne vrijedi, kad i po 110 nije dobra), niti prodaje na 200 (pa kad ne vrijedi 110, zašto ne prodati po 200, kad ima likvidnosti). Ne zaboravimo, radi se o zaista strateškom, velikom ulaganju kao stvorenom za mirovince.

      Ali zato je tokom 2010. EP kupovao, tj. stjecao po kvartalima otprilike (u zagradi zadnja cijena kvartala). Napomena: podaci su s MojeDionice, razlika stanja imaoca papira na zadnji dan tekućeg i prethodnog razdoblja, za Top 10 imalaca, kao primjerice ovdje za Q1.

      – Q1 2010: ATGR (699), CROS-R (5098), KOEI (460)
      – Q2 2010: ADRS-P (256), CROS-R (4700), KOEI (450), MGMA (52) – ovo zadnje cijelih oko 56.000 (nije sića!) komada, čini se po ovoj dokapitalizaciji Magme, tj. da čini se da je EP bio jedan od 8 dioničara koji je upisao nove dionice po 57 kuna.
      – Q3 2010: ATGR (801), CROS-R (4751), KOEI (480)
      – Q4 2010: CROS-R (5255), ERNT (1361), KOEI (530), MGMA prodavao (25,50) (kakav je to due dilligence pri upisu bio kad ovako brzo nakon upisa se prodaje za manje od pola cijene?)

      To su sve kupnje unutar kvartala vidljive na MojeDionice za Top 10 u 2010. Evo možete vidjeti kamo idu vaši novci.

      Nisu kupovali PTKM, a bogme ni ADPL. E sad po čemu je ADPL po onim cijenama bio lošiji od KOEI, fakat ne znam. E sad ja znam da su oni ponešto ljuti na mene, ali ipak …

      Vjerujem da vam je sada jasnije zašto članstvo predstavnika Erste Plavog u NO nazivam foteljaštvom.

  12. Fondovi trebaju da rade elementarne stvari što se tiče ekonomije, da koriste cikluse u jednoj industriji, i tako zarađuju, dok druga se ne aktivira, vidimo slučaj s građevinarima, iako su dionice građevinara pale, ostati će oni najvredniji i najotporniji, ali zato dok je ta industrija recimo neaktivna zašto ne iskoristiti aktivnost drugih industrija poput turizma, proizvodnje automobila ili petrokemijske, i zaraditi na njima te nakon što građevina se jače aktivira ulože novac iz jedne branše u drugi……..

  13. Kaoo što sam naglasio, taj post sam pisao prije 11 mjeseci, sada sa malo dodao i prenio ovdje u postu. Ne bih ja ulazio u to da li je nešto glupo ili općenito u poimanje gluposti. U vezi izvještaja, moj komentar lošije od očekivanja ali sada ću naglasiti neke pozitivne događaje 4.kvartala. Dakle, naplatili potraživanja od 28 mil.kn(ostalo još 111milkn potraživanja-vrlo visoko), 14 mil.kn smanjili kratkoročne obveze te povećali kratkfinan.imovinu i novac na 17 mil.kn odnosno od 244 mil.kn kratk.imovine imaju 17 mil.kn tekuće likvidne imovine tj.162kn po dionci a dionica vrijedi 400kn. Ukoliko znamo da je malo kupaca ove dionice u plusu, ispod 400kn su kupovali trezor, mali ulagači, OIF/rba balanced i hpb global/ ali njihov prosjek je preko 1200kn, većinski vlasnik je u privatizaciji 1993.godine plaćao oko 400kn po dionici, nešto je stekao podjelom trezora i na javnoj ponudi 2004.godine ispod 300kn. p.s.izvještaj nije odličan ni solidan ali kad pogledam druge tvrtke na ZSE slične kapitalizacije iz različitih sektora, odnosno nelikvidne dionice može se kazati da je chag dobar s obzirom na druge sektore. Dakle, iz sektora je herbos opet izbacio loš izvještaj sa gubitkom od 16 mil.kn te gomilaju gubitke zadnjih godina a trže se skoro kao i chag po fundamentima uz revalorizaciju imovine oko 100mil.kn te ogroman dug/kapital 220%. Želim reći da chag ima problema ali i zdravu bilancu, te stvara dobit za razliku od dosta drugih tvrtki.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s