ADPL

Odlučni management u ADPL

Čini se da su uprava + 2 člana NO upravo kupili 2% kompanije po cijeni skoro 20% većoj od tržišne, tj. čitavih pola paketa koji su završili u ESOP-u:
ESOP i kupnja uprave. Fakat se ne mogu načuditi našim mirovincima da nisu kupili ništa na aukciji (osim ROMF), a grizli su na dionice PODR i INGR.

p.s. Vidite i ovo, traži se voditelj odnosa s investitorima, odlična prilika za sve iz Splita ili okolice, ili onoga tko se želi preseliti na Mediteran.

p.p.s. Zbilja sam ponosan da je upravo ovo prva dionica o kojoj sam eksplicitno pisao na ovom blogu, u trenutku kad je malo tko vjerovao u nju. Dionica nije nešto ludo aprecirala (tada je bila na 88 kuna, isplatila dvije dividende, u iznosu od ukupno 9 kuna, što jer reinvestirano negdje oko 10, a sada je na 103, pa bi ukupni ekvivalent od 113 tj. nekih 28,5%), ali kako je Crobex pao nekih 7,3%, te kako mu je dividend yield nešto manje od 2% ako se ne varam, to je ukupni prinos preko Crobexa lijepih oko 33-35%. Kako je dionica imala onu veliku nesreću s aukcijom, to je izvanredan rezultat.

54 replies »

  1. po mom osobnom mišljenju, ova vijest je bolja i pouzdanija od svih mogućih financijskih izvještaja, izjava, planova i ne znam čega još…
    pitam se samo, postoji li mogućnost da su dobili kakav popust na radni staž i sl., kao što radnici obično dobijaju, pa da mi ne znamo zapravo po kojoj su oni to cijeni kupili…
    znam, pušem i na hladno, ali što mogu kad se u ovoj našoj državi lako “opeći”, pogotovo onima koji vijesti uzimaju zdravo za gotovo…

  2. To je prava uprava!! Uprava mora vjerovati u kompaniju kojom upravlja tj. u svoj rad, i treba se za sudbinu kompanije vezati kroz suvlasništvo kako bi njihovi interesi bilo nedvosmisleno jednaki interesima svih dioničara i kako bi to i svima im dokazali.

  3. Opet ja malo (jako OT). Sloga-tvornica obuće Koprivnica je otišla u stečaj. Sva imovina je prenesena u Slogu obuću d.d. i ovi sad dalje jako dobro posluju. Imam info od zaposlenika Sloge. Još uvijek dobivam izvode SDA da posjedujem dionice Sloge no čujem da su u ovoj “Novoj Slogi-obući” štampane nove dionice po 70-tak eura. Ako netko zna možemo li se mi stari dioničari žaliti na to. Inače radnici su nekad otplaćivali dionice po 200-tinjak maraka , no dok nekome hoću reći da se mora nešto poduzeti to nikog ne zanima….evo i dio članka od prije cca 2 god..neću cijeli da ne zagušujem stranice…
    …….Trenutno je zaduženost kreditima oko 41 milijun kuna, neplaćeni doprinosi su 23 i obveze prema dobavljačima zajedno s kamatama 6-7 milijuna kuna. Ukupno je to oko 71 milijun kuna. Imovina društva je, prema procjeni, otprilike 60 milijuna kuna, rekao je Šket……
    ….Ovo nije klasičan stečaj, jer se ne pokreće – kao što je to obično slučaj – zbog totalne poslovne blokade tvrtke. Štoviše, Sloga nije blokirana, ima osigurane poslove koji jamče likvidnost i funkcioniranje društva u slijedećih pet godina za 354 radnika, pa su pribjegli rizičnom ali obećavajućem planu.
    – Predlaže se dokapitalizacija društva Sloga obuća d.o.o. na način da se u tvrtku, koja je u 100-postotnom vlasništvu Sloge d.d., unese imovina Sloge d.d. u iznosu od 27 milijuna kuna, koja bi trebala omogućit da nakon otvaranja stečaja u Slogi d.d. i otkazivanjem ugovora o radu svim zaposlenicima Sloga d.d. nakon otkaznog roka od 30 dana u Slogi d.d. se radnici Sloge zaključe ugovore o radu u Slogi d.o.o., rekao je Darko Šket…..
    Molim vas g. Bakiću da ne brišete ovo, pa ako vi nemate vremena možda netko drugi odgovori. Hvala!

  4. Molim jedan savjetic. Dali netko zna neku dobru knjigu iz makroekonomije al onak recimo za pocetak nesto kao economy for dummies. Onako gdje je objasnjeno nesto u stilu kako se stvara novac u stilu kolko drzava moze stvoriti novca kod stvaranja svoje valute, pa detalje oko proracuna i termina oko istog (sta je uopce proracun,iz cega se puni, deficit itd..), scenariji u kojima valuta pada i sta se sve tu desava. Sta znaci dolar u svjetskim razmjerima i kako je dosao u tu poziciji itd. itd..
    Ako uopce postoji neka takva knjiga. Naravno ne samo o ovome sta sam nabrojio. Naravno bilo bi jos bolje da postoji neka u elektronskom obliku i da se jos moze skinuti sa torrenta 🙂

  5. Ma nešto me tu muči kod ovih kredita… malo sam računao.
    Npr. gospođa Klepo.
    Kupila je 25.800 dionica. Po cijeni 120kn po dionici, to je 3.096.000 kn.
    Uz kamatu 6%, na 10 godina, rata bi bila ca 35.000 kn mjesečno.
    Ako je gđa. uzela kredit na 5 godina, mjesečna rata bi bila ca 58.000 kn.

    Ostali su nešto manje uzeli, ali isto poprilično…

    Mislim, to je super vijest za male dioničare i vrlo ohrabrujuće za dokup na ovoj sadašnjoj cijeni. Ali, koliku plaću treba imat za to??? Ili je ipak bilo nekih benefita…

    • Gledajte, ako kamata dospijeva tek za godinu dana, što je razumno jer su vjerojatno uparivali tok novca, to znači da ako dividenda bude npr. 8 kuna po dionici, ona će imati i više nego dovoljno da plati kamatu.

      Također, ako oni kupuju tako hrabro, vjeruju u sve što nam govore, i stoga valjda znaju da kad se raščisti ovaj šum oko tih dionica koje su za trade kupili ljudi na aukciji, da mogu očekivati i znatnu aprecijaciju dionice. Pa na taj način mogu napraviti i ‘home-made dividends’, naime prodati jedan dio dionica koje već od prije imaju tako da naprave zalihu za otplatu kamate.

      • ma kamata mi tu čak i nije toliko sporna, jasno ja da će dio kamate, ili čak cijelu kamatu, pokriti dividendom. 6% dividend yield-a nije znanstvena fantastika.
        međutim, treba vratiti i glavnicu, odakle to 🙂
        znam da nije pristojno raspravljati o tuđoj imovini, tko koliko ima i odakle, ali ovo je stvarno veliki novac. i nadam se stoga da su čista posla. tim više što svima nama koji smo imatelji adpl dionica ovakve vijesti utječu na formiranje mišljenja i investicijskih odluka, izuzetno je važno da je sve potpuno transparentno, jer sve drugo bi bila teška prevara.

        Ovako kako izgleda, ovo ne da je pozitivna vijest, nego je spektakularno pozitivna.

        sad bi bilo zanimljivo još nešto izračunati.
        bi li se isplatilo uzeti margin kredit (cca 11-12% kamate), i da se kupuje po ovoj sadašnjoj cijeni, 100-105kn po dionici? to bi ako se ne varam bilo tu negdje… lošija kamata, ali bolja cijena dionice. pa ako se isplati managementu, zašto ne bi i marginašima…

        • Pa ako u 5 godina dionica aprecira barem 100%, moći će prodajom polovice vratiti sve. Da ne govorim o rastućoj dividendi. I na koncu, mogu lako napraviti roll-over ako sve bude išlo OK, tako da sve veća dividenda s vremenom otplati dionicu.

    • erste je prodala 2.500 kom, a Nenad je kupio 400 kom (prodao je 27.10 – 4630 kom). Možda nije luda ideja za margin kredit (ffilipp) za kupnju ADPL !?. Treba samo odvažnost, ili još nešto !?

  6. Poštovani g. Bakić molio bih Vas za vaše mišljenje o trgovačkom društvu Maistra d.d. odnosno usporedbi izvedbe rezultata navedenog d.d. i činjenici da cijena njene dionice na ZSE stalno pada, iako otvaraju nove hotele sa 5 zvjezdica, smještajni kapaciteti su im u Istri perjanici turizma sa 4 i 5 zvjezdica, bazirano na Rovinju kao prekrasnom turističkom odredištu, stalnom ulaganju u razvoj itd.

  7. Ako mislite kao usluga turističkog društva, o njemu ne znam puno, osim da sam bio zadovoljan u hotelu Lone u kojem sam bio dva puta. Iako je usluga daleko od onoga što se podrazumijeva s 5* na Zapadu i na Istoku, hotel je jako lijep, a osoblje je ljubazno.

    Smatram da su dva hotela s 5* su odlična vijest više za njihove konkurente, a manje za njih. Naime, sumnjam da će im se investicija u njih tek tako vratiti, ali razvijaju Istru kao destinaciju.

    Što se tiče dionice, MAIS bi uz ISTT bila daleko zadnja od svih dionica većih turističkih tvrtki koje bih kupio, a zašto, možete pogledati ovdje: https://trzistakapitala.wordpress.com/2011/11/02/turisticke-tvrtke/.

  8. crosspostam s foruma mojnovac. nije uobičajeno al što kad je ovdje življa rasprava *shrug*

    Jesam ja jedini kojemu je totalno bizarno da se radnicima nude dionice tvrtke po lošijim uvjetima nego što su na slobodnom tržištu?

    Vidio sam da i NB ovo navodi kao dobru vijest, ona to uistinu i jest, pogotovo ako su radnici spremni kupiti dionice po cijeni poprilično višoj nego što mogu na TK – to valjda znači da vjeruju u tvrtku.

    Ali ne kužim poantu takve ponude radnicima. Ne bi li to trebala biti neka vrst nagrade za njihov rad? Ajde da su dobili neki ultrapovoljni kredit, ali 6% i nije tako malo. Ispada da su svi koji su kupili te dionice (osim članova uprave, kojima je vjerojatno u interesu pozitivan PR) malo blesavi. Mogli su dignuti kredit u banci za 7%, ubosti dionica koliko god žele (u ADPL ponudi su morali uzeti min. 300 komada) i to po cijeni od oko 100 kuna.

    • Gledajte, moje mišljenje je sljedeće (nemam informacija, nego samo ‘teorija’).

      Radnici, a pogotovo uprava, su uvjereni da dionica vrijedi znatno više od 120. Stoga su i kad se oglasila aukcija napravili preliminarni dogovor, ili razumijevanje, ili načelno razmišljanje, ili ugovor, ili što već, da će pristupiti aukciji, na način da to odradi taj neki Paktor i onda ESOP od njega otkupi. Nakon što je zbog te nevjerojatne aukcije, te potopa svjetskih tržišta, cijena propala, oni nisu mogli ili htjeli odstupiti. Jer bi morao izvisiti Proktor, koji je, čini se, bio partner u cijeloj priči, ili bi ovi ispali ‘bad guys’ ili što već. A ako su neki radnici odustali, onda je uprava preuzela i njihove dionice, tako da ESOP ne ostane u dubiozi.

      Dakle, vjerujem da su ovi kupuju dobro izračunali da im se po 120 jako dobro isplati (čim kupuju tolike količine), a to što nisu mogli, ili htjeli, iskoristiti špekulativnu situaciju je druga stvar. Ljudi vam ne idu kao muhe bez glave simo-tamo kako to misle ‘forumaši’. Ukupno, oni su očito uvjereni da im se to sve isplati, vjeruju u kompaniju i računica im je vjerojatno vrlo čvrsta.

      Ako ste se ikad poigrali i s najjednostavnijim valuacijskim modelima, probajte napraviti valuaciju uz sljedeće pretpostavke: – iduća dividenda HT 20 i padajuća – iduća dividenda ADPL 8,5 i rastuća i dobit ćete vrlo zanimiljive rezultate, čak i ako pretpostaviti isti rizik, tj. zahtjevanu stopu povrata. Međutim, mislim da možete u model staviti za ADPL znatno manju zahtjevanu stopu povrata jer ona ne snosi državni rizik u tolikoj mjeri kao što ga snosi HT. Tu govorim o državnom riziku kao vjeroajtnosti defaulta (što se ugrađuje u ‘country risk’), ali i predvidivom smanjenju diskrecijske potrošnje u RH.

    • @mahniti.
      Nisi jedini….jos kada se zna da radnici ove dionice nesmiju prodati u sljedecih 5 godina. Za razliku od onih iz tvog slucaja. Stvar jasno nema nikakvo ekonomsko opravdanje.

      E sada….nezam za tebe, ali ja kada se netko ponasa neracionalno, motive za takve postupke obicno trazim negdje drugdje.

      • @josip, @mahniti

        Pričate tu o nekoj “ekonomskoj opravdanosti” a ne znate što je “poluga” i pričate nam bajke o tome kako u RH postoji banka koja bi vam tek tako dala kredit na 5-10 godina uz fiksnu kamatnu stopu, u kunama, po kamatnoj stopi 7 %. Pogledajte malo lombardne kredite i kakve uvjete banke nude! Ovi pak si preko tog ESOP-a isposlovali nekako svega 6 % fiksno na vjerojatno mahom po 10 godina. Da meni netko da takav kredit kupio bih ADPL i za puno više od 120 kn danas. Poluga čini čuda. Opasno je to ali jako moćno oruđe. Netko ih je valjda uvjerio da kompanija tako dobro stoji se ne moraju previše bojati poluge. Ne vjerujem da bi ih uprava svjesno savjetovala u neki nenormalno visoki rizik, očito imaju zašto vjerovati da je pred firmom vrlo pouzdano svjetla budućnost.

        • @mclynx…ovo o poluzi moram priznati da nisam shvatio.
          Ali no dobro, na stranu Vas romanticni pogled kako uprava nebi svjesno savjetovala radnike na neki nenormalno visoki rizik ipak se slazem sa konstatacijom da je pred ADP-om vrlo pouzdana buducnost, koliko svijetla to ce se tek vidjeti.

          Medjutim, opet…..uzimati kredit od 6% godisnje, i pri tome platiti dionicu 20% iznad trzisne vrijednosti, i jos pri tome ne imati pravo prodaje iste dionice sljedecih 5 godina. Mislim da je vrlo upitno koliko je to racionalan potez.

        • Ne znam što tu treba shvatiti, pa jednostavno ako im je ovo bio jedini dostupni način za dobiti kredit pod tako zanimljivim uvjetima (puno godina, niska kamatna stopa – fiksna…) onda to nešto malo skuplje/jeftinije ne igra presudnu ulogu.

          Dakle dati 120 kn umjesto npr. 100 kn za dionicu, ako ono prvo znači mogućnost korištenja tako lijepe poluge dok ovo drugo to ne omogućava, prvu opciju čini daleko zanimljivijom (ako se to usudite, morate biti jako sigurni u tu kompaniju i tu cijenu da biste prihvatili kupovati na kredit).

          Pomoću poluge možete svoj povrat drastično povećati, zato je zanimljiva stvar ako je možete koristiti (u praksi često ne možete, kod nas se ne dijele baš tek tako dugoročni krediti a po tako sjajnim uvjetima).

          Međutim to je jako opsana stvar (ako pretjerate udjelom duga u ukupnoj investiciji), no ako ste bili u pravu, ako će investicija odraditi povrat (dakle vama “na aktivu”) kakav ste pretpostavili, onda će vam se taj rizik (gledajući kroz svoj “povrat na kapital”) lijepo isplatiti (ako ste neki značajniji postotak duga ubacili u taj miks).

          Dakle ja primjećujem ovdje da nije istina da su mogli tek tako dobiti negdje drugdje sličan kredit kao što je netko prethodno tvrdio i u tome vidim razlog zašto je ovo po 120 kn moglo biti vrlo atraktivno, aktraktivnije nego 100 % kapitalom financirana kupnja za 100 kn.

          Malo se poigraj u Excelu pa ćeš vidjet kako to uz kredit od npr. 10 godina i neke jednostavne pretpostavke (6 % fiksno, otplata kamata i 1/10 glavnice na kraju svake godine iz dividendi + “dividendi iz kućne radinosti”, a reinvestiranje evenutalnog viška dividendi u odnosu na financijski trošak) ti povrat može biti jako lijepo nabildan ovisno o udjelu duga kojeg staviš (a oni su čini mi se ovdje mogli to praktički koliko žele jer formalno dobivaju kredit za puni iznos kupnje) i već za skromna očekivanja dugoročnog povrata dionice čim su veća od 6 % koliko iznosi kamatna stopa.

          Dugoročni kredit općenito, ako je uz fiksne kamatne stope (radi predvidljivosti/planiranja), a koje su “dovoljno male”, je u investiranju zlata vrijedan, to je razlog zašto bi npr. kompanije trebale redovito izdavati obveznice, financirati svoje kvalitetne projekte miksom duga i kapitala. Dug služi za to da se koristi u investicijama, da se poveća “ROE”. Potrošački krediti su pak smrt, njih treba izbjegavati, ali za investicije čista suprotnost, tamo je dug tek “rizik”, a to je ok, riskirati treba, samo razumno i odgovorno. Radnicima je zato bolje da ako će dizati kredit da je to za investiciju, umjesto da npr. na kredit kupuju automobil, stan i sl. što su za sada potrošnje (ali mogu postati investicije, naravno, sve ovisno o situaciji, npr. ako vožnja automobilom pokaže dovoljne uštede u odnosu na vožnju javnim prijevozom tada automobil može biti investicija – to valjda neće nikada, pa zato kupujte isključivo za keš kao i kruh/mlijeko, slično kao i stan u slučaju dovoljne uštede u odnosu na rentanje – a to jednom hoće, pa stan ćete jednom moći kupiti na kredit i da bude svejedno “razumno i odgovorno”).

  9. Da , sve mi to izgleda kao bajka. Postavio sam jučer ptanje zašto ima ovoliko prodavača po ovim niskim cijenama ali odgovora nema.
    Molio bih samo jednog prodavača da mi kaže zašto prodaje. Hvala!

    • Poštovani, moj je dojam da nema puno prodavača. Kad biste vidjeli stanje u knjizi dionica znali biste više, te kad biste sistematski pratili knjige dionica, imali biste i više uvida. Moj je dojam da kad vidite neke dioničare koji prodaju, e upravo je to signal da treba kupiti. A uvijek će biti onih koji će prodavati, pogotovo u ovakvoj dionici na koju se sručilo preko 100 mil. kn od kojega vjerojatno preko 50 mil. špekulativnog (mnogi naši OIF-ovi su se ponašaju kao zečići koji se ušanče u svoje HT-ove, ERNT-ove, PODR i slične, i onda na tjedan-dva ili mjesec-dva ugrizu malo neku, po njihovu gledanju, tešku alternativu kao što je ADPL). Ali mislim da je to većinom počišćeno.

      Imajte na umu da je od 17.6. (dan nakon aukcije) već protrgovano oko 620.000 komada, dakle mislim da neće biti značajnijih otpora ako cijena krene gore.

      I za kraj, ‘detalj’ koji mnogima izmiče, vjerojatno zato jer su frustrirani ‘neprepoznavanjem’ od strane tržišta ovog pravog hrvatskog blue-chipa.

      Od 16.6.(zadnja cijena 133,49) je ADPL pao 19,8%, ali – jasno – treba gledati i dividendu. Ako ste dividendu reinvetirali kad ste ju dobili, ukupni pad bio bi oko 14,0%. Crobex je od tada pao 17,9%. Pri tome je prosječan pad dionica u Crobexu veći jer je bio imobiliziran s nekih 15% zbog INA, dakle ekvivalentni pad Crobexa bi bio cca. 20%.

      Ako razumijete to, vidjet ćete kako je dionica u stvari jako žilava (uz takav pritisak imati toliko bolju izvedbu od Crobexa), što vjerojatno nešto govori o snazi njenih fundamenata, a što bi sve zajedno trebalo govoriti o budućoj izvedbi.

  10. Meni je malo sumnjivo da članovi odbora imaju toliko milijuna za kupovinu,ali što mi je još čudnije da njihov direktor nije (do)kupio dionice.
    S obzirom da praksu u Hrvatskoj,iako sam dioničar ne želim vjerovati da su
    ih oni kupili pod pritiskom.(po tvz.”partijskom ključu”).Vrijeme će pokazati istinu.Hrabro g.Bakiću i širite istinu odnosno činjenice da kao racionalni investitor treba biti i hrabar i ići protiv struje.

      • Kupili su na kredit, koji im je odobrio tko…?
        Nekako je učestala praksa (većina posljednjih korporativnih HR afera) da se preuzimanje (vlasničko dokupljivanje) d.d. u RH financira novcem iz istog tog d.d.
        S dozom sumnje upućujem na financijski izvještaj matice (NotREV-N-HR u excelu, sheet Bilanca, ćelija K32), pogledajte poziciju danih zajmova na 30.6.2011. i 30.9.2011.
        Eto, samo izražavam sumnju kako je transakcija financirana, a ako je moja sumnja istinita, uz uvjet da se kao zalog uzmu te iste dionice, de facto se radi o istovrijednom umanjenju kapitala.
        Kao sitnom dioničaru ADPL, nekako bi mi bilo draže da ovakve akcije uprava+nadzorni odbor provode “čistije”: otkup vlastitih dionica, i periodičko nagrađivanje uprave/nadzornika davanjem opcijskih dionica. Naravno, preiodički ne smatram jednogodišnje razdoblje, privlačniji mi je dvogodišnji horizont

    • Poštovani, čekam odgovor od društva ADPL kojem sam uputio upit, ali mislim da to nije tako jednostavno.
      Kad kažete ‘založili su dionice’ ispada kao da je netko drugi, tko je to dobio kao zalog, preuzeo rizik pada dionice, i da oni nemaju rizika. To bi recimo bilo da je ADPL vlasnik društva ADP-ESOP. Ali to nije tako.
      Evo tko su onivači ADP-ESOP (niže). To znači da oni vjerojatno snose rizik (osim ako im nije adpl dala kredit, za koji su oni dali dionice kao zalog).

      Ivo Šoletić, OIB: 19429277169
      Funkcija – član društva
      Nenad Marković, OIB: 57764014254
      Funkcija – član društva
      Ivica Tolić, OIB: 36637114938
      Funkcija – član društva
      Tomislav Čepić, OIB: 93477832149
      Funkcija – član društva
      Zdravko Šakoronja, OIB: 08203635763
      Funkcija – član društva
      Ivka Bogdan, OIB: 18119263619
      Funkcija – član društva
      Katija Klepo, OIB: 16767919424
      Funkcija – član društva
      Leo Bočkaj, OIB: 60796239061
      Funkcija – član društva
      Marijo Grgurinović, OIB: 53727223950
      Funkcija – član društva
      Mladen Peroš, OIB: 30175246727
      Funkcija – član društva
      Almir Mahmutović, OIB: 55685596278
      Funkcija – član društva
      Snježana Grgurev, OIB: 55903421279
      Funkcija – član društva
      Antica Perković, OIB: 13564464645
      Funkcija – član društva
      Sanja Prijić, OIB: 08810368347
      Funkcija – član društva
      Vjekoslav Mišković, OIB: 08234403500
      Funkcija – član društva
      Mira Marković, OIB: 43527661874
      Funkcija – član društva
      Antonela Merdžo, OIB: 33825929502
      Funkcija – član društva
      Žarko Čović, OIB: 26126997792
      Funkcija – član društva
      Ante Račić, OIB: 92230798409
      Funkcija – član društva
      Zvonimir Paradžik, OIB: 75616111365
      Funkcija – član društva
      Srđan Družeić, OIB: 38653224861
      Funkcija – član društva

  11. poštovani, smijete li vi tako javno objavljivati podatke o OIB-u? inače, već duže vremena sa zanimanjem pratim vaš blog pa mi se ovo čini malo nepromišljeno i moglo bi izazvati kritike.

  12. U točki 11. Odluke GS od 14.07.2011.g. piše da se daje suglasnost Upravi da s ADP -Esopom zaključi Ugovor o zajmu, uz osiguranje: zalog potraživanja koje Esop ima prema radnicima, na ime obročne otplate.
    Znači da se sva potraživanja po pojedinačnim kreditima prenose na ADPL.

  13. Da radim u kompaniji koja relativno brzo i uspješno širi poslovanje kao ova i koja ima sposobnu upravu i ESOP koji je (barem prema mojem uviđaju) vrlo transparentan, bez razmišljanja bih uzeo određen paket dionica (bez obzira tko ima potraživanja po kreditu ili tko ima rizik po kreditu). Jer su i kompanija i osnivači i radnici svi u jednom loncu. I svi gube ili svi pobjeđuju…
    I da, naravno da bi na poslu radio još više jer osim za plaću radim i za njihov rast.

  14. Vidite, mene baš muči to što mi nije sasvim transparentno to oko ESOP-a. Inače, po svim parametrima i potencijalu za budućnost, tvrtka je za poželjeti. Jedino me muči ta netransparentnost oko ESOP-a.
    Ključno pitanje, na koje nikako da se pojavi suvisli odgovor, jest odakle sredstva za kredit, tko je to dao? I što je uzeto kao garancija povrata? Nisu valjda stedstva iz bilance ADPL-a. Jer ako jesu, proporcionalni dio toga je i moje, obzirom da sam mali dioničar. Možda bih ja i bio za to, ali bih volio i da mogu sudjelovati u tome. Nisam siguran da želim kreditirati Upravu i radnike. Dionice su garancija? To bi bilo ok, ali čime su te dionice kupljene? Novcima tvrtke? Ako je tako, opet se svodi na to da je kupljeno novcima nas dioničara i da se i mojim sredstvima garantira za kredit koji koriste neki drugi ljudi, a ja sam ne mogu…
    Eto… Nadam se iskreno da sam totalno zabrijao, pa bih jako volio da me netko prosvijetli …

    • Poštovani, općenito gledajući, moj je dojam da su to vrlo korektni ljudi i da vjeruju u sebe i firmu, tako da ne bih očekivao da su na teret / rizik dioničara kupili dionice. Pogledajte s jedne strane one firme gdje su se glumile velike ‘korporacije’, blefere iz Plive, Podravke i ostale, i pogledajte ove pristojne, skromne i efektne ljude koji vode tu firmu. Mislim da će Vam mnoge stvari biti jasnije.

      • hm, iskreno želim u to vjerovati, ali bi još bolje bilo da se uvjerim!
        a što se tiče skromnosti… teško mi skromnost ide u istu rečenicu s mjesečnom ratom kredita od cca 50.000 kn 🙂

        • Nadam se da ćete brzo sve saznati i objaviti, jer me ove rasprave sada zbunjuju 🙂

          Mislio sam da mi je jasno o čemu se radi, ali sad počinjem sumnjati zbog ovih rasprava. Ja sam razumio da je kredit dao ADPL i da je on apsolutno siguran da će svoje potraživanje uredno dobiti nazad (za njega praktički risk-free) jer radnici ne mogu ne vratiti sve uredno jer i da “pobjegnu” iz firme pa da im nemaju na što sjedati, u tom slučaju bi im ADPL zaplijenio sve dionice a što mu odgovara i više nego da mu vrate obzirom na atraktivnu impliciranu cijenu stjecanja. Tako da za ADPL ako radnici vrate, “ok – to je nam je oročenje na 6 % koje nam odgovara”, ako ne vrate “još bolje, stekli smo dionice po cijeni po kojoj u tih 10 godina inače nije moguće” i ja tu ne vidim onda nikakav rizik osim određenu “neefikasnsot alokacije kapitala” u vidu izlaganja se premalom riziku (ne želimo puno u risk-free, no možda 20 milijuna kn nije puno?, možda je uprava dovoljno optimistična za buduće poslovanje da 20 milijuna kn smatra sitnicom?). Ja sam to tako shvatio i meni je to izgledao dobro i baš sam jučer prvi puta kupio dionice ADPL 🙂

  15. u Odluci GS vam sve piše:
    Uprava je dobila suglasnost GS za zaključenje ugovora o dugoročnog zajma pod određenim uvjetima,
    tamo su bili dioničari s pravom glasa, ukupno 2.409.645 dionica (glasova).
    Dnevni red je bio i u pozivu na GS tako da je svaki dioničar bio upoznat s dnevnim redom. Tko se nije slagao s predloženim mogao je glasovati protiv. Ova odluka je usvojena jednoglasno.

    btw. nemam ništa protiv kreditiranja radnika, zadovoljan radnik koji radi za sebe, daje maksimum, ne krade, osjeća pripadnost…da ne drobim dalje.

    • hvala na odgovoru. da, GS… to zvuči razumno.
      znači, mi kao mali dioničari imamo od svega to da ćemo dobiti 6% godišnje na svoja sredstva kojima garantiramo da će radnici vratiti kredit… nije baš da sam oduševljen… 6% u hrvatskoj, sa svim rizicoma, na deset godina… ne znam, ali mislim da mogu zamisliti i bolje ulaganje.
      al dobro, što je tu je, kad se nismo organizirali…
      nek ti radnici u uprava samo nastave sklapati poslove i operativno raditi kako su radili i nek se firma razvija i dionica raste.
      jedino neka poprave i to bitno odnos prema malim dioničarima.
      jer, sukladno dobrom odgoju i moralu, pošteno bi bilo da i mi dioničari imamo pravo na takav kredit, po istim uvjetima, kad već očito garantiramo svojim sredstvima. naravno visina kredita bi bila proporcionalna udjelu dioničara. A ne ovako, da se uprava bogati na naš račun… nek si za dobar rad isplaćuju velike bonuse, što oni bolje rade, bolje je i nama, pa nek se bogate na taj način, ali ne ovako preko naših leđa.
      Jednostavno, nije sasvim pošteno i to mi se ne sviđa…
      Iako ća u konačnici vjerojatno dovesti do porasta vrijednosti dionice.

      • Stvari morate gledati u pravoj perspektivi, staviti to u neki relativni odnos. Kao što vidimo iznos za kupnju ovih dionica nije pretjano velik (obzirom na očekivanu frekvenciju ovakvih događanja: ovo je jednomu i nikada više).

        Nije rijetka pojava da kompanija kreditira zaposlenike, daju im čak i stambene kredite itd. To je jedan oblik nagrade/plaće. Naime ovo je porezno efikasnije. Bolje im dati neki kredit nego umjesto toga veću plaću od koje pola ode u porez itd. Iz sličnog razloga je nekada povoljno i poklanjenje dionica, no s time još opreznije, ne volim poklanjenje iz trezora.

        Ovo nije baš efikasno upravljanje kapitalom na prvi pogled, tko želi povrat od 6 %, međutim komapnije i tako u sklopu svoje strategije upravljanja riznicom drže nešto “keša”, nešto dugoročnije “financijske imovine” itd. pa u ovom slučaju je to recimo kao da su “oročili” po kamatnoj stopi 6 %.

        Dok je taj iznos umjerenog iznosa, dok je to ono “što bi inače oročili”, dok su ti zaposlenici zaslužili kao stimulaciju dobiti takav kredit, dok imaju zabranu prodavanja, dok će ih sve skupa ovo motivirati za daljnju lojalnost društvu i izvrstan rad a sve to je odoboreno na skupštini jednoglasno, ovo je zapravo super, iako cijeli taj iznos posuđen od ADPL. Nije da je baš mali, ali nije ni prevelik, i obzirom na cjelokupni kontekst to je ok pod uvjetom da sada svojim daljnjim postpucima, rezultatima itd. lijepo dokažu da je stvarno ok, da su zaslužili, da je ovo interes svih dioničara.

        U svakom slučaju ovo je risk-free, uz 6 %, jer niti jedan radnik ne može ne vratiti, sjedat će mu na plaću itd., a ako i dalje bude problema uzet će mu sve te dionice i to je to, a trezoru i tako dobro dođe steći dionice po toj cijeni, jer u buduće vjerojatno neće na drugi način moći doći do tako jefitne kupnje osim evenutalnim ovakvim slučajevima pljenidbe. Mislim mene isto muči je li 20 milijuna kn ipak previše “za oročiti”, ali ostaje nam za vjerovati da će se uskoro toliko dobro zaraditi da ovih 20 milijuna kn ne izgleda puno za biti na toj stavki “portfelja riznice”.

        • ma gledajte, djelomično se slažem s vama. najviše zbog toga što mislim da će dionica u konačnici rasti, a to bi trebao biti cilj svakog dioničara. ali, problem je što će neki dioničari imati više koristi od toga, a neki manje. a trebali bi svi jednako.
          u konačnici, da je moja kompanija i mojih 20 milijuna, ja ih ne bih upotrijebio/uložio na taj način. vjerujem niti većina drugih, pa niti ta uprava i nadzorni odbor. ali nije njihovo, a voljeli bi da je malo više njihovo, pa su to napravili.
          meni to nikako nije pošteno. najobičnije bogaćenje na račun dioničara koji ne rade u ADPL. neki se bogate manje, neki (uprava) više. zašto nisu nagradili svoje dioničare, a ne svoje radnike?
          nadam se da je ovo zadnji ovakav potez, jer ja u tome ne želim sudjelovati. volim čista posla.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.