ADPL

Dionice kao obveznice!?

Mala vježba iz valuacije: kako valuirati dividendne dionice? Primjenom najjednstavnijih modela investitori mogu značajno povećati svoje prilike. Primjer dionica HT i ADPL

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

1. Mnogi su vjerojatno mislili da se šalim kad sam rekao da je u našoj investicijskoj zajednici, pa čak i među profesionalcima, za neke dionice (posebno jednu), uobičajeno promatrati njiovu vrijednost ‘kao da je obveznica’. Nisam se šalio.

Znamo da je ‘struka’ kod nas zapala na niske grane, pa ne viđamo mnogo dobrih valuacija, naime stručno korektnih. Ali ipak treba razumjeti da je u velikom dijelu to i racionalno: valuacije mnogih tvrtki se svode često na ‘what if’ analizu (očekivanje ili mogućnost turnarounda ili preživljanja, ili značajnog rasta), pa ako se događaj dogodi ili ne dogodi, ili se njegova vjerojatnost promjeni, intrinzična vrijednost može biti radikalno drugačija od tržišne. Kako je, pak, tržište ekstremno neefikasno, takve ‘prst u zrak’ procjene su često bolje od naprednih valuacijskih modela s pogrešnim pretpostavkama.

2. Primjerice, mnoge valuacije pomoću DCF modela koje sam vidio izgledaju kao da su alibi valuacije koje broker napravi za institucionalne ulagače. Kao da je institucionalni ulagač već odlučio kupiti dionicu, pa onda trebe imati i papir koji mu to potvrđuje, a broker si tako generira promet i općenito ‘razvija odnos s klijentom’. Ali u sebi sadrže radikalne greške.

Jedna vrlo česta je brkanje realnih i nominalnih stopa: zahtjevana stopa povrata je određena pomoću CAPM u nominalnim iznosima, a stope rasta poslovanja projicirane u realnima. Argumentacija je valjda ‘inflacija unosi samo dodatnu neodređenost u model, a tko bi mogao uopće kvalitetno projicirati inflaciju’ ili jednostavno lijenost ili neznanje u modeliranju. Međutim, kad ne znate koja bi bila vrijednost neke varijable (koja je skoro sigurno pozitivna), najgore što možete napraviti je da ju proglasite nulom (pri čemu ste u drugoj najvažnijoj varijabli, zahtjevanoj stopi povrata, imali već njenu implicitnu pretpostavku). Samo ova ‘greškica’ uz ugrađenu očekivanu inflaciju od 2% u zahtjevanoj stopi povrata, a realnu stopu u rastu prihoda, može lako dovesti do utjecaja +/- 20% na valuaciju. Što je naročito značajno u onim lamerskim analizama koje daju ‘buy’ preporuku uz ‘ciljanu cijenu’ 10-15% veću od sadašnje.

Kako vrijednost tvrtki u ovim volatilnim vremenima ovisi o diskretnim događajima, a kako ipak, barem u profesionalnim krugovima, treba imati neke DCF modele, čovjek bi očekivao vidjeti barem jednu valuaciju sa scenarijima i vjerojatnostima dodijeljenima svakom. Sam nisam takvo što kod nas vidio, a naprednije stvari (koje su jako bitne u ovakvim vremenima u ovakvoj zemlji) kao što su realne opcije su valjda science fiction.

Sam u zadnje vrijeme ne radim DCF modele jer je moja odluka imati u portfelju dionice tvrtki koje su napravile izraziti turnaround na nekoj razini (prihodi, dobit, korporacijskom upravljanje itd.) da mi valuacija ‘na prste’ jasno pokazuje izrazitu potcijenjenost (moja filozofija je gledati dionice s potencijalom 100-200%, ali malim potencijalom pada, pogtovo jer se fokusiram na dionice za koje smatram da im je rizičnost manja od rizičnosti zemlje; te sve gledati u kontekstu disperziranom portfelju – da, hvala na pitanju, Varteks – jasno, po cijeni po kojoj sam ga kupio . i dalje gledam izrazito kvalitetnim ulaganjem u kontekstu vjerojatnosti i disperziranog portfelja).

Ali vratimo se na temu.

3. Smatram da je najgore što možete napraviti umjesto odabira ‘vidljivo iz aviona’ valuacije ili stručne valuacije, napraviti kvazistručnu valuaciju tipa ‘ta dionica je kao obveznica’, pa uspoređivati dividendni prinos s prinosom na državnu obveznicu (iako i tu možete napraviti veliki napredak, recimo da pogledate sličnu tvrtku u normalnoj zemlji, recimo Njemačkoj, i pogledate spread između dividendnog prinosa i prinosa obveznice u toj zemlji, i primjenite ga na svoj cilj ovdje).

4. Što se tiče valuacijskih modela, najjednostavniji je, i najprimjenjiviji za dividendne dionice, model diskontiranja dividendi. Tzv. ‘znalci’ će ga često odbaciti, jer je ‘prejednostavan’ (neki od njih će onda koristiti valuaciju ‘dionica kao obveznica’). Ali:
– ako se koristi u pravom kontekstu i u svojim naprednijim varijantama, može biti i prilično ‘precizan’
– pri tome kad govorimo o ‘preciznosti’ treba razumjeti o kojoj razini ‘fine tuninga’ govorimo, naime ako smo na radikalno neefikasnom tržištu, tada nam i srazmjerno velike greške nisu bitne
– njegovo pravilno korištenje daje mnogo pozdaniju valuaciju nego nepravilno korištenje naprednih modela
– te na koncu, svi valuacijski modeli trebaju dati istu približnu vrijednost, samo ako se pravilno koriste.

5. Evo na koncu i primjera.
Jedan je naša najpopularnija i najlikvidnija dionica za koju sam često čuo (i čitao) da ju treba valuirati kao obveznicu, pa da (navodno) ako je iduća očekivana dividenda nešto manja od prošlogodišnje, recimo 21 kuna, onda je taj prinos s obzirom na cijenu od 250 kuna, oko 8,4%, ‘još uvijek više od državne obveznice’.

Pogledajmo međutim najjednostavniji, jednokoračni model diskontiranja dividendi (MDD1), u kojem se pretpotavlja stalno ista stopa rasta (jasno, ovu vježbu možete napraviti sami s alternativnim modelima, recimo 3-koračni, u prvom razdoblju jedna stopa rasta, u drugom druga i do beskonačnosti treća).

Još jednom, zasigurno će biti kritičara koji će reći ‘Ha-ha, ovo je toliko grublje od FCF-baziranih modela po godinama, da je naprosto smiješno!’, ali će oni često zaboraviti značaj velikih pretpostavki koje rade u npr. terminalnoj godini modela, ili čak stopi rasta u prvim godinama na terminalnu vrijednost, i možda i ne biti svjesni da im često terminalna vrijednost daje 80% procijenjene vrijednosti).

Kad se zbroje konstantno (rastuće ili padajuće) dividende, model se svodi na

V = d1 / (k-g),

gdje je d1 iduća dividenda (za koju se pretpostavlja da dolazi za godinu dana), k zahtjevana stopa rasta, g stopa rasta dividende.

Kao što sam rekao, za HT smatram da je znatno rizičniji od države, kako sam objasnio ovdje (vi možete imati drugačije viđenje). Pogledajmo prinos na hrvatske državne obveznice. Iako su one vrlo nelikvidne, možda najjindikativnija cijena je ovdje, kako ju računa HUB: http://www.reuters.hr/#zbf. Za ovu svrhu uzimamo najdulju obveznicu, koja je u ovom slučaju HRRHMFO19BA2, koja se trguje uz bid-ask raspon prinosa 6,760-6,846, pa za našu svrhu uzmimo otprilike sredinu, 6,8%. Kako se radi o obveznici u eurima, a kako nema cijene za sličnu kunsku (a ne možemo iz ostalih izračunati implicirani spread između kunske i eurske), i kako smatram da će kuna ipak ponešto deprecirati prema euru u dužem razdoblju (a da ne govorim o zaštiti u slučaju defaulta), recimo da bi kunski ekvivalent prinosa bio 8%.

Budući da smatram da je HT rizičniji od države, recimo da odokativno stavim još 1% veći zahtjevani povrat, dolazim do 9%.

Pretpostavljam da će iduća dividenda biti 21 kn. Također pretpostavljam da će dividende padati stopom od 2% godišnje (to je zato jer sam vidio da su zadnji rezultati, pogotovo na usporedivoj osnovi, pokazali veliki pad). Moj model mi daje 191 kunu.

I za kraj, pretpostavljam da će prva dividenda doći za pola godine, dakle svi moji tokovi novca su toliko bliži i stoga trebam valuaciju ‘povući’ u sadašnjost za pola godine (s obzirom na zahtjevanu stopu povrata). Dolazim do 199 kuna.

Alternativno, ako pretpostavim stopu rasta dividende 0% (odnosno takvu stopu rasta prihoda, uz isti omjer isplate dividende), dobijam 243 kune, a ako pretpostavim stopu rasta dividende -5%, dolazim do 157 kuna.

Pozitivne stope rasta neću predviđati jer vidim da i najveći konkurent ima velik pad prihoda, te smatram da će se konkurencija izrazito zaoštriti, te da će se značajno smanjiti diskrecijska potrošnja u RH.

6. Pogledajmo sada koliko su modeli osjetljivi na promjenu pretpostavki.

Kao što sam objasnio u gorenavedenom postu, za ADPL smatram da je manje rizična od države (znam, znam, jako teška pretpostavka nekima za prihvatiti, ali paradigme se mijenjaju … a mijenja se onaj tko se ne mijenja, dakle znanje onoga tko ne može poloviti promjene oko sebe usahnjuje). Kao dodatak tom postu, mogu dodati i današnji članak u Lideru. Pa recimo da krećem od zahtjevane kunske stope povrata od 7% (državna, umanjena za 1%). Pretpostavljam da je iduća dividenda 8 kuna, te da će nakon toga dividenda rasti (nominalno, u kunama) stopom od svega 5%. Dakle, kako su prihodi ADPL uglavnom u eurima, pa ako je primjerice inflaciju u eurozoni dugoročno oko 2%, ako kuna klizi 1% spram eura godišnje, pretpostavljam realni rast dividende od svega 2%.

Na isti način kao gore, dobijam 414 kuna.

7. Ovo bi zasigurno strašno zbunilo sve one koji gledaju dionice kao obveznice. Kako nešto ‘kupona’ 8 može ‘vrijediti’ 110% više od nečega što ima ‘kupon’ od 21, tj. 163% veći kupon?

Ali to naprosto pokazuje koliko je pogrešno gledati ‘dionice kao obveznice’, koji su utjecaji pa i malih grešaka u takvoj valuaciji.

Da se razumijemo: ovo NIJE moja valuacija. (A propos, MDM je naročito osjetljiv kod malih razlika k i g).

8. Netko, naravno, može reći: ‘Pa kakav je to smiješan zahtjevani povrat od svega 7% na ADPL?’ Recimo da bude 10%. Tada bih dobio V = 168 kune. Ali ako tada za HT stavim malo veći zahtjevani povrat, 12%, dobijam 159 kn. Dakle, i u tom slučaju dobijam da mi dionica ADPL vrijedi više od dionice HT.

Napominjem još jednom, ovo nije moja ‘valuacija’ (ali vjerojatno ste sada bolje razumjeli zašto bih osobno – a možda i griješim – rado shortao HT), ali pokazuje da su moguće stvari koje bi nekima bile nezamislive! ‘Pa naravno da ne može dionica ADPL vrijediti više od dionice HT!’, rekli bi oni, jer je ova druga ‘ipak kao obveznica’. Ali na tržištu kapitala je sve moguće, dobitnike i gubitnike treba tražiti upravo među onim ulagačima koji ne razumiju promjene, niti anticipacijom, niti kad su se one već dogodile. Pogledajmo samo Apple. Da li je itko mogao vjerovati da će nakon desetak godina skoro propala tvrtka vrijediti više od Microsofta? A da će se u međuvremenu cijene dionica vodećih banaka u SAD svesti na razinu cijena opcija, te da će neke čak i propasti? Sve je moguće na tržištu kapitala.

9. I za kraj. Da biste pomoću gornjeg modela uz pretpostavku godišnjeg pada dividende ‘došli’ do trenutne tržišne cijene HT-R-A od 243,50 kuna, trebali biste imati zahtjevanu stopu povrata od oko 6,9%, dakle praktički istu kao što se za državu trenutno ‘traži’ u eurima. A da biste do iste cifre došli uz pretpostavku pada dividende od 5%, trebali biste u model staviti zahtjevanu stopu povrata od svega oko 3,8% u kunama, ili manje od 50% onoga što se od RH traži u eurima.

Napomena: Autor ima dionice ADPL i nema dionice HT i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

26 replies »

  1. Kako komentirate najnoviji članak iz business.hr
    Zašto vjeruju više stranim dionicama,a ne izlažu u nekim našim? (recimo ADPL i sl)Imam dionice ADPL.
    “Prema podacima iz izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za listopad, primjetan je rast te stavke u sva četiri obvezna mirovinska fonda koji ukupno drže 2,55 milijardi kuna u dionicama inozemnih kompanija. Od toga lavovski dio od gotovo dvije milijarde kuna ima AZ fond. U odnosu na siječanjske Hanfine podatke, AZ je povećao vrijednost te vrste imovine za petinu. Da AZ prilično vjeruje stranim dionicama, govori i podatak da trenutačno ta vrsta vrijednosnica sudjeluje s više od 12 posto u ukupnoj imovini, što je uvjerljivo najveći udjel od svih ostalih mirovinaca…..
    „Kako je ukupna izloženost dionicama AZ fonda na otprilike istim razinama u odnosu na početak godine, razlika je nastala samom promjenom cijena dionica u portfelju.

    • Ne bih rekao da AZ najviše vjeruje stranim dionicama. On je to vjerovao i mislim da je imao negativnu ulogu u lomu hrvatkog tržišta. Znači, jedno je misliti da su hrvatske dionice precijenjene (ispravno!), a drugo je ne razumjeti odgovornost i davati javne izjave u tom smjeru. Tu je PBZ-CO imao daleko najzreliju poziciju (i velik dio njegovog lošijeg prinosa u tom dobu je uzrokovan time, ali bez toga bi prinos njih, ali i svih, bio još lošiji).

      Međutim, sada mislim da se AZ ponaša vrlo racionalno i mislim da ima izrazito pozitivnu ulogu, kako sam napisao. Istina je što kažu, za njih uglavnom više nema dovoljno likvidnosti, jer su značajno veći od nekih, a i nemaju značajne naslijeđene pozicije koje bi mogli značajno povećati. Ali ne znam jeste li primjetili, oni kupuju uvjerljivo najveću količinu i raznovrsnost hrvatskih dionica (ako se izuzme, meni čudna, situacija ROMF i HT).

      Drugi, pogotovo manji, fondovi su pak propustili i propuštaju pojačati pozicije u dionicama koje su njima značajne. Pa pogledajte, primjerice, uz zdrave i žive PBZ-CO i EP, koji ako imalo znaju, a imaju i ljude u NO, su mogli kupovati dionice PTKM, po meni je to bio siguran bet kad su preokrenuli poslovanje, s obzirom na sve ono što nas čeka u budućnosti. Ali ne, AZ ih je skoro dostigao čak i u toj poziciji, jer ovi uoće nisu kupovali? A istovremeno su, kao što ste mogli vidjeti, ondje gdje nemaju konkurentsku prednost, intezivno ulagali, pa čak i kroz skupe fondove.

      Sada mislim da, kako su upravljači fondova često pretjerano samouvjereni (pa ‘znaju’ bolje od tržišta hoće li Dax ići gore ili dolje), pokušavaju ondje gdje ima likvdinosti svojom velikom pronciljavošću ondje gdje je prava igra za njih (a ne ova mala barica za bezveznjake) dobiti u finišu ponešto prinosa i smanjiti nevjerojatnu razliku. Ali čini se da se ukopavaju sve dublje?

      Ali neki od njih znaju! Jer njihovo mjesto je za stolom s Goldman Sachsom, Sorosom itd. A ne ovdje su luzerima. Ali možda ne rezamiju što je to neefikasno tržište i zašto se na neefikasnom tržištu mogu naći fenomenalne prilike.

      • Za ptkm nisu propustili ništa jer prosječna cijena u zadnjih godinu dana je oko 170 Kn, tržišna je 185, a poslovanje je preokrenuto za 180 stupnjeva, i još dolazi novi ugovor za plin koji jamči velike uštede, šanse uvijek postoje samo ih treba prepoznati!

        • Ali koliko bi sad mogli kupiti, pitanje je? AZ i AZ profit su kupili ove godine 50.000 komada (a onda vjerojatno i drugi njihovi dobrovoljni fondovi). A ovi ni jednu!? Svaki se član jasno može pitati, znaju li ovi išta i čime se bave?

  2. do 200 Kn našlo bi se oko 4000 komada i to je nešto :), sada imaju dobru podlogu, rezultate, imaju pokazatelje koji govore da nema pada u potražnji za žitaricama, svjetske cijene žitarica na temelju podataka imaju rastući trend, ako sljedeća godina ne bude rekordna kao i ova 2011. po zasađenim površinama, cijene žitarica drastično će porasti, a time i cijene gnojiva!

  3. DCF metoda koja kao inpute koristi procjene novčanih tokova kompanije u naradenih 5-10 godina, po mom mišljenju izrazito je varljiv i nepouzdan način odabira investicija za vlastiti portfelj. Kao što ste i sami rekli, osjetljivost modela je ogromna, pa i najmanja kriva procjena mijenja valuaciju za n desetaka postotaka. Koristio bih je jedino i isključivo u slučaju duboke involviranosti u poslovanje same kompanije u koju planiram uložiti (da sam upoznat sa dugoročnim ugovorima, obvezama, planovima menagementa), a i tada bih je uzimao s rezervom. Zato mi je smiješno kada hrvatski fond menageri (kako MF-ova tako i OIF-ova) na temelju DCF procjena vlastitih i stranih analitičara donose biserne odluke o odabiru dionica. Smatram da je puno korisnije usavršiti se u dijagnozi financijskog stanja kompanije putem proučavanja financijskih izvještaja i u tome pronalaziti potencijalne pozitivne/negativne scenarije koji se mogu očekivati u budućnosti uz neizostavnu analizu pozicije konkurenata promatrane kompanije. Zaključujem, DCF je alat kojim se većina “profesionalaca” koristi kako bi opravdala svoje odluke, i rezultat DCF metode prilagođava trenutnoj situaciji.

    • Još važnija je sljedeća paradigma, tj. konteskt. Ovo nema veze na efikasnim tržištima (relativno gledano). Ali, kao što znamo, ima vrlo neefikasnih tržišta i jedno od njih je hrvatsko.

  4. Naletio sam na jedan zanimljiv clanak u njemackom “Handelsblatt”-u:
    http://www.handelsblatt.com/finanzen/aktien/aktien-im-fokus/die-verflixte-volksaktie/5861838.html

    Zanimljivo kako su Njemci nasjeli na istu marketinsku foru 1996 kao mi Hrvati 11 godina kasnije.
    Ukratko: 1996 je po prvi put izasla prva transa dionice DT-a po cjeni od 28,50 DM te je bila pracena ogromnim PR-om (odnekud mi je to poznato iz 2007). Prvi dan je dionica skocila ba 33 DM. Druga transa je izdana 1999 po cjeni od 39,50 €. Niti godinu dana kasnije je dionica kostala 103,5 €. Postala je prava narodna dionica (ovo mi je isto poznato). To je ujedno i bila najveca cijena. Treca transa je izdana 2000 godine i tada je dionica kostala 66,50 €. Nakon toga slijedi korektura imovine i niz tuzbi sto dovodi do strmoglavog pada dionice 2002 na samo 8,14€. Da skratim pricu – danas dionica kosta 9,24 € i to je 37% manje od izlaska na burzu prije 15 godina. Nadam se da slicna sudbina nece zadesiti HT jer onda i nije bas neka opcija…

    • Pa čujte, ja mislim da je HT bio jako povoljna kupnja kod izdanja.

      No, ako netko može tretirati ‘dionicu kao obveznicu’, uopće izgovoriti takvu kolosalnu glupost i ne prati što se događa s tvrtkom i što se događa s trgovanjem (u ovom slučaju agresinva kupnnja jednog fonda) onda niti jedan pad cijene ne bi bio nepravedna kazna za takvog dioničara, ili – još gore – tzv. investitora.

    • @kruno

      Mislim da mali dioničari koji su dionice HT-R-A kupili na javnoj ponudi za sada mogu biti jaaako zadovoljni!

      Oni koji su kupili dionice na toj ponudi po tih 265 kn, te se držali najnormalnijeg buy-and-hold principa, pretpostavljaći da su dobili onu nagradnu dionicu na svakih 10, te pretpostavljajući da su dobivene dividende reinvestirali na dan kad su ih primili po prosječnoj cijeni dionice toga dana, su u totalnom plusu 53,76 % odnosno anualizirano 11,01 %.

      Prinos od 11,01 % godišnje je nešto sasvim solidno gledajući i široko/dugoročno za klasu dionice, i uzimajući u obzir naše uvjete kroz to vrijeme (“risk-free” oko 7 %, dakle premija od cca. 4 postotna boda) je to taman lijepo kako bi se i očekivalo od ove klase, gledajuć “realnije” obzirom na strukturu dioničara koji bi zapravo kao nerizičnu investiciju koristili “oročenje” gdje su kamatne stope u prosjeku kroz to vrijeme bile i manje od ovih 7 % ovo je još bolje, tako da zaista te jako široke skupine naših građana nisu mogle napraviti bolje sa svojim novcima u okviru svojih tradicionalnih investicija (oročenje, nekretnine, Bože ih sačuvaj nekrentina, da su slučajno uložili u svoje omiljene nekretnine tada, sada bi bili na gubitku).

      Ako ćemo slučajno pogledati i relativno u odnosu na druge dionice (indeks npr. kao aproksimaciju njihovih kretanja), tada je ovo totalno ludilo. Indeks je kroz tih 4,12 godina ostvario anualizirani prinos od -22,50 %. Ovih +11,01 % je čak 33,51 % godišnje iznad indeksa. Zaista van svake pameti. Kupiti dionicu HT-R-A u ono vrijeme umjesto neke druge dionice bilo je stvarno zgoditak, mislim da su tu ljudi stvarno imali i više sreće nego pameti, iako je bilo i sasvim racionalne argumentacije za iskoristiti tu ponudu (i ja sam je iskoristio, kupio par dionica od svoje cjeloživotne ušteđevine sa nakanom da držim vječno, međutim prodao sam za par dana po 397 kn jer mi se nije činilo kao razumna cijena), ali na kraju je ispalo sigurno više nego je bilo tko mogao očekivati. Mislim da nitko nije tada uopće pomišljao da bi kroz period od 4 godine ta investicija mogla biti za preko 33 % bolja od CROBEX-a anualizrano.

      Dakle očito je HT poslovao daleko iznad očekivanja kroz ove 4 godine, ili je cijena na ponudi bila vrlo povoljna, ili je cijena danas neefikasno određena (precijenjena), ili neka kombinacija ovoga troje… kako god oni koji od ponude do danas drže HT-R-A, moraju biti prezadovoljni, i obzirom na likvidnost zaista imaju priliku i za bilo kakvo rebalasniranje svog portfelja, nitko od malih dioničara valjda nema nikakve prepreke da danas nakon ovolikog prinosa proda te svoje HT-R-A i kupi nešto drugo što je možda danas atraktivnije ulaganje. A po mom mišljenju atraktivnije je gotovo pa sve na ZSE, tj. danas je i onome tko ništa ne zna teško pogriješiti u tom procesu “rebalansiarnja”.

      • Apsolutno se slazem s Vama. I sam sam kupio dionice HT-a na IPO-u i lijepo zaradio na njima. U meduvremenu sam ih prodao jer mislim da dugorocno firma nece znacajno povecavati prihode ili profit odnosno mozemo biti sretni ako se oni ne budu smanjivali. Kako je g. Bakic iskoristio jedan termin za PODR “stuck in the middle”, mislim da to vrijedi i za HT. Po trenutnoj P/E vrijednosti od 11 i po meni ne bas blistavoj buducnosti (sve veca konkurencija, visak zaposlenika usporedimo li ih s konkurentima te velika ovisnost o stanju u drzavi) mislim da na HR trzistu ima daleko atraktivnijih dionica. Ako neki kazu da g. Bakic utjece svojom kupnjom na PTKM, ADPL i dr. kako bi tek HT izgledao da ga ne kupuje ROMF. Uglavnom okolnosti su se za HT promjenile i sto je mozda prije 4 god. bila dobra prilika danas mozda vise nije a u buducnosti sve manje.
        Za DT sam naveo primjer, jer sam u jednom od prijasnjih komentara vidio da je kao “obveznicu” bolje od HT-a imati DT. Ako je DT tako prosla, sto ce biti s HT-om…

  5. Ako svi pričaju da hoće znači da neće. 🙂 Svi ovi koji su se nakupovali zlata od tamo 300 dolara pa dalje imaju sad 500% ,svaka im čast,zavidim im do bola….ali sad to treba prodati nekome da ne ostanu na virtualnih 500%.
    A da bi prodali treba vikati da će poskupiti a kako nebi ostalo samo na vikanju oni će stvarno još malo napumpati cijenu zlata.
    I opet će pohlepa proraditi i opet će biti suza.

    Nego, kaj se to s LPLH događa??

  6. Postovani Nenade,

    obzirom na vase pozitivno pisanje o LPLH i DLKV, zanima me vase misljenje odnosno usporedba za LPLH/ATPL i DLKV/IGH.

    Hvala i pozdrav

    • Ne kužim se previše. Ali jako volim da je LPLH znatno jeftinija, ali i konzervativnije vođena tvrtka od ATPL. DLKV mi se pak čini da ima daleko opiljiviji biznis od IGH; a također sam kod DLKV nekako sklon vjerovati da će mirovinci ozbiljno shvatiti svoju odgovornost, i tu je vodeći investitor AZ.

  7. da je malo volje i viztije kad bi se dlkv,kori,ddjh,adris udružili
    i krenuli u vjetroelektane i energetiku da bi se puno toga napravilo,nenade kakav če utjecaj imati smanjnje temeljnog kapitala
    i nominalne cijene dionice korf po tvom sudu

  8. Ima li sličnosti sa Proficijem gdje je također smanjeni temeljni kapital? Nisu li oni koji su imali info rasprodali prije pa sada fino jeftino kupuju. Logički nebi trebalo imati veze ali psihički da.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.