Mirovinski fondovi

HT i ROMF – ljubav traje

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

(Novim posjetiocima svakako savjetujem da najprije pogledaju prethodni post)

1. Stjecanje dionica HT od strane ROMF me zaista fascinira. A kako je to uvjerljivo najprometnija dionica na ZSE, zaslužuje posebnu pažnju. Donji grafikon pokazuje stjecanje na osnovnom računu ROMF od 1.9.2011. Teorijski, stjecanja može značiti kupnja na ZSE, prijenost izvan burze, pretvaranje GDR, ali bi me iskreno čudilo da je išta osim kupnje.

Image Hosted by ImageShack.us

2. Kao što možete vidjeti, to stjecanje je zadnjih dana bilo 70%, 75%, 46%, 54%, 48% (zaokruženo na cijeli %) zadnjih pet vidljivih dana u SKDD (trgovanje 16.-22.11.). Svejedno, cijena je pala s 243,50 15.11. na 237,01 25.11. Cijene većine dionica su padale, pa samo po sebi ovo ne bi bilo indikativno. Međutim, uzmemo li u obzir da je u tih 10 kalendarskih dana sigurno nezanemariv dio volumena bio trejding (dnevni ili duže), to bi moglo značiti da bi udjel ovog stjecanja u neto kupnji mogao biti daleko veći.

Prava pitanja su stoga:
– Ako je ovo kupnja na burzi, gdje bi bile cijene HT da je ROMF kupovao manje količine?
– Gdje bi bile cijene nekih drugih dionica, da je postojao kupac koji bi kupio toliko tih dionica, da bi s obzirom na postojeću kupnju, njegov udjel bio 50%? Pri tome, pazite: da je na nekoj dionici postojao takav kupac, ona bi vjerojatno imala veću cijenu, pa bi onda bila i veća likvidnost bez te kupnje, pa bi ta osnovna kupnja bila veća, pa da bi neko imao još toliko, ili 3/4 toliko, on bi morao kupiti znatno više nego je 3/4 volumena kako je sad iskazano?
– Koliko stvarno ima dionica HT ROMF, ako se ovima na osobnom računu pribroje i GDR-ovi HT-a, te koliko pri kojoj cijeni on još smije steći?
– Što će biti ako ROMF prestane stjecati dionice HT?
– Što ako ROMF već ima toliko dionica, da je blizu 10% ukupne imovine fonda i ako slučajno cijena HT poraste iznad neke cijene, hoće li morati prodavati ili bar prestati kupovati, te znači li to da je rast cijene time ograničen?

Sve se to događa u uvjetima gdje je trenutni P/E=10,6 (Izvor: MojeDionice), te gdje sam HT izvještava da su mu na usporedivoj osnovi s prošlom godinom prihodi u devet mjeseci 7,6% manji – realno, dakle, oko 9%), a nakon što je Mudrinić išao u London objasniti analitičarima rezultate za 9 mjeseci, cijena se nije oporavila, dapače.

Pri tome mi se čini da je HT kao tvrtka naročito osjetljiv na smanjenje raspoloživog, a još više diskrecijskog dohotka, za koji sam siguran da nas čeka.

Sve mi je to vrlo, vrlo čudno.

3. Vrlo mi je zanimljivo i sljedeće. Pogledajmo trgovanje 17.11. Ako ne računamo 24 komada koji su protrgovani u 14:08 po cijeni od 244,49, najviša cijena dana je bila 244, po kojoj je – ako se ne varam – protrgovano točno 2215 komada. Ako je stjecanje od strane ROMF toga dana bilo u stvari kupnja na ZSE, onda je on kupio točno 4760 komada, od ukupno 6370 komada protrgovanih tog dana. Što znači, da ako je to bila kupnja (a ne vjerujem da je išta drugo), onda nije kupio svega 1610 komada. Znači, ako bismo pretpostavili da su po najvećim cijenama uglavnom dionice skidane po asku (uključivo i inicijalno trgovanje), trebali bismo se zapitati, zašto bi netko tko je očito dominantan kupac tog dana, u značajnim količinama, trebao kupovati po asku?

4. I za kraj, da vam glavolomka bude još zanimljivija (iako se meni čini da je sve jasno i jednostavno), pogledajte stjecanje OMF-ova u toku 11 mjeseca, ondje gdje su vidljivi u Top 10, prema analizama MojeDionice (filter od 4.11. do 25.11., dakle trgovanje od 31.10. do 22.11.):
– AZ: ADRS-P (+1500), ATGR (+4947), DLKV (+4638), KOEI (+530), PODR (+2658), prema izračunu MojeDionice, ukupno 4,3 mil. kn
– EP: CROS-R (+80), ERNT (-700), prema izračunu MojeDionice, ukupno – 0,4 mil. kn
– PBZ-CO: ADRS-R (+2000), DLKV (+2450), ZABA-R (+17.555) (kao što, vidite i on jako voli ZABA-R, skoro kao ROMF HT-a), ukupno, prema izračunu MojeDionice, 1,5 mil. kn
– R: ATGR (+185), HT (+45.096), ISTT (+471 – to je vjerojatno prijenos od nekoga, onoga tko pinga svaki dan po 10 komada na asku, a znamo i tko je to), prema izračunu MojeDionice, 10,9 mil. kn

Ukupno, prema gornjem izračunu, su OMF-ovi stekli neto oko 5,7 mil. kn dionica osim HT, plus je ROMF stekao oko 10,7 mil. dionica HT. Dakle je ROMF stekao 90% više dionice HT, nego svi fondovi (uklj. i ROMF) svih ostalih dionica. Impresivno!

5. Za podsjetnik, što je bilo s dionicom ATGR, kojemu je u Top 10 ROMF bio najveći stjecatelj. Stanja na računu ROMF na zadnji trgovinski datum tog mjeseca (naime, stanje u SKDD na T+3), broj stečenih dionica, udjel tih stečenih dionica u ukupnom volumenu ATGR na burzi taj mjesec // prosječna cijena ATGR na zadnji dan u mjesecu
30.10.2010. // 285.544 // 1.243 // 4% // 821
30.11.2010 // 285.599 // 55 // 0% // 805
31.12.2011. // 288.466 // 2867 // 17% // 805
31.01.2011. // 293.510 // 5.044 // 33% // 793
28.02.2011. // 298.989 // 5.479 // 25% // 791
31.03.2011. // 300.336 // 1.347 // 6% // 794
30.04.2011. // 301.292 // 956 // 10% // 748
31.05.2011. // 304.069 // 2.777 // 20% // 737
30.06.2011. // 305.909 // 1.840 // 13% // 702
31.07.2011. // 308.191 // 2.282 // 43% // 698
31.08.2011. // 309.712 // 1.521 // 7% // 622
30.09.2011. // 311.168 // 1.456 // 6% // 558
31.10.2011. // 312.372 // 1.204 // 3% // 510

E sad, meni se čini vrlo jaka korelacija između kupnje i pada cijene. Naime, što manja kupnja (u % i apsolutnom iznosu) ROMF, to veći pad cijene. Kao što vidimo, kad je kupnja u % postala jako mala, pad cijene je bio jako velik.

Benchmarkiranje je bitno. Stoga napominjem da je od 31.10.2010. do danas ATGR pao oko 38%, a Crobex oko 1%, s time da je Crobexu dividendni prinos bio veći od pada. Dakle, ukupni prinos mu je bio pozitivan.

Također, onome kome se da gledati, može pogledati što je bilo s dionicom ERNT.

6. Pitanje je jasno, kako na ove stvari gledaju investitori? Da li će ljudi zaključiti da su ovo kupnje na ZSE (meni se čini da nema što drugo biti) i ako je tako, da li će pomisliti da ROMF u stvari ‘brani cijenu’? Ako to pomisle, mogli bi mu početi uvaljivati što više dionica ‘dok još kupuje’. Na taj način, ovo intenzivno stjecanje bi u stvari moglo biti negativni signal za dionicu.

Pozivam stoga ROMF da na ovom mjestu objavi da li zaista stječe dionice HT na ZSE u gornjim volumenima, i da da malo više informacija o tome.

7. Ključno pitanje ostaje: što se može dogoditi s cijenom HT ako ROMF voljno, ili nevoljko, smanji udjel u kupnji?

Napomena: Autor ima jednu (1) dionicu HT i to samo zato da može pratiti stanje u knjizi dionica. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica HT, ATGR ili ERNT.

p.s. Ovaj je očito brendiran za balkansko tržište: Subaru Brz (moj je valjda spor).

23 replies »

    • Ht-u ne može biti ništa, osim za managerčiće ako imaju bonuse u dionicama (etička načela nekih ‘veličina’ su … hm … dosta neobična, pa mi ne bi bilo žao), ali ROMF može teško stradati.

      • Da, naravno HT-u kao firmi nije pretjerano bitno tko ima njihove dionice, pa cak niti to kolika im je cijena.

        Nego, ako sam dobro izracunao, po ovim cijenama ROMF ima “fore” jos oko 172 000 dionica, i nakon toga stize do limita. Zapravo taman moze drzati cijenu do kraja godine i izvjesca koja su vezana uz taj datum, a nakon toga krece katastrofa…

  1. Malo sam pogledao trgovanje HTom 17.11.2011. i mogu reci sljedece:

    – na otvaranju je oslo oko 1500 komada koje je vjerojatno pokupio ROMF
    – tokom dana 9% kolicine i volumena je islo po asku tako da ROMF ostatak vjerojatno nije kupovao tamo
    – izmedju 11:15 i 11:30 (otprilike) je i bid bio na 244, mozda ponovo ROMFov i tamo je zakljuceno nesto preko 500kom

    Ne znam metodologiju kupovine ROMFa, ali ne meni nije jasna, mozda pokusavaju obraniti cijenu ili skupljaju za nekoga.

    Kad vec pisem tu, skrenuo bi paznju na cinjenicu da je ATGR trebao zajedno sa ULPL biti prva dionica koju se moglo shortati na ZSE i da je to mogao biti razlog ulaska ROMFa tamo (kako bi svoje dionice iznajmljivali shorterima).

    Gotvo mi je nevjerojtano da burza ukuda stop naloge od 1.12. nekon nekoliko mjeseci sto su neke brokerske kuce omogucile zadavanje istih (da ne gledam sad kad ih je burza donjela). Nisam po novinama vidio nikakav komentar na to.

    Sve pluseve koje je zaradila nova uprava cini se polako i sigurno gubi, barem u mojim ocima.

  2. Pozdrav

    Sto ce se dogoditi kada ROMF stigne do limita?
    Trazit ce povecanje limita bod izlikom da mu se zabranjuje ulagati u kvalitetne hrvatske dionice koje donese najbolji prinos nasim mirovinama.

    naravno reci ce i da misle da puno vise vrijedi da se vode nacelima prave valuacije.

    samo sto papir/excell sve trpi.

    • Ne vjerujem da će mu dozvoliti aktivni default. Za to bi se mogla izgubiti licenca! ROMF se lako moguće nada da će se naći kupac koji će htjeti kupiti paket od njega. Ali po kojim cijenama se sada to može dogoditi? Ne zaboravite pad prihoda i promjenu poslovne okoline.

      Ovo je novi grafikon, studeni, zaključno s jučer. Ako je ovo stjecanja ROMF-a bilo kupnja na burzi, onda je u srijedu njegova kupnja bila preko 80% prometa. A cijena svejedno pada.

      Image Hosted by ImageShack.us

      S time da i u apsolutnoj veličini trend kupnje postaje sve veći. Zaista je zanimljivo promatrati što će biti:

      Image Hosted by ImageShack.us

  3. Što mislite da li će se u poduzećima u kojima strane kompanije imaju značajnije udjele, tipa HT i ERNT, slijedeće godine isplatiti pozamašne extra dividende kako bi se izvukao novac u matične kompanije zbog njihove loše ekonomske situacije ili nekog drugog razloga ali me zanima najviše zbog najave uvođenja poreza u HR na dividende isplaćene iz dobiti iz prethodnih godina?

    • Mislim da će isplatiti dividende kao redovne, a da neće moći biti ‘mudri’ pa se istrčati prije donošenja poreza jer nisu ni političari veslo sisali.

      Ali to nije uopće bitno, ionako.

      • Gledajući dugoročno, u slijedećih 10 godina, mislim da je veliki potencijal rasta HT-a (naravno pitanje je kako će ga uprava iskoristiti) jer se nalazimo u dobu kada skoro svaki stanovnik ima 1 mobilni uređaj (taj segment je znači poprilično iskorišten i zato nema rasta) i tržište se razvija u smjeru adaptacije novih mobilnih uređaja tako da će na kraju desteljeća vjerojatno biti i do 10 mobilnih uređaja po stanovniku. Sa tog aspekta je sada vrijeme ulaska u investiciju. Dividendu sam spomenuo samo kao kratkoročni pogled kao odgovor na pitanje zašto se baš sada događa kupovina od strane ROMF-a.

        • Poštovani, jeste li čuli za konkurenciju, deregulaciju itd., na što su naročito osjetljive usluge malog marginalnog troška. Pogledajte što se dogodilo dionici kompanije-mamice: http://finance.yahoo.com/q/bc?s=DTE.DE&t=my&l=off&z=l&q=l&c=

          Ali ja Vam ne govorim hoće li cijena pasti ili rasti itd. Govorim o tržišnim okolnostima, a to je da – čini se – imamo brutalno dominantnog kupca, koji – možda – ako bi cijena porasla za koji postotak, više ne bi mogao kupovati, ili bi morao prodavati. A to bi moglo biti nezgodno. Jer gdje su ti drugi mogući kupci koji bi ‘nastavili’ nakon njega u tom slučaju, zašto ih nije bilo do sada kad su cijene bile niže?

        • U pitanju da li sam čuo za konkurenciju, deregulaciju itd. osjećam dozu cinizma (nadam se da nisam u pravu i ako nisam ispričavam se) pa na to pitanje neću odgovoriti jer ne znam što bi tu mogao konstruktivno odgovoriti osim na isti način.
          Ovo što se dogodilo dionici DT-a se događa cijelom sektoru pa to treba promatrati sa stanovništa cijelog telekom sektora.
          Na temu što se sve može dogoditi kada ROMF dođe do limita dozvoljenog broja dionica se slažem da postoje razni scenariji (i nitko ne može sada dati na njih odgovore – tko zna tko će se sve pojaviti na tržištu?) ali ja sam naveo da pretpostavljam da fond gleda pozitivno na budućnost telekom sektora odnosno da će cijena rasti i da ne misle u slijedećih nekoliko godina prodavati.
          Ako želite raspravljati o budućnosti telekom sektora onda me zanima da li ne vjerujete u rast tog segmenta (npr. da će biti 10 mobilnih uređaja po stanovniku u slijedećih 10 godina) ili vjerujete u rast ali smatrate da se DT i HT neće dobro pozicionirati na tržištu? Ja smatram da nas čeka još jedno veliko desetljeće u telekomunikacijskom sektoru i da će biti velikih (pozitivinih) iznanađenje kao npr. pojavljivanje novih poput Facebooka, Google kupio DT ili obrnuto, Facebook Microsoft itd. Reći da se DT (i HT skupa s njim) neće snaći u tim budućim potencijalima mi je isto kao da kažem da se neće snaći Microsoft ili npr. Mercedes u segmentu električnih automobila. Možda ste u pravu i neće se dobro pozicionirati ali bi želio čuti i zašto tako mislite?

        • Smatram da će se telekomunikacijske usluge znatno pojačavati, ali da će vjerojatno u ovakvim okolinama vodeći, bivši monopolisti, znatno gubiti tu utakmicu. Razmislte o tome koliko je velikih, vodećih avio kompanija (a one su svakako imale ekonomiju razmjera, iako se u nekoliko desetljeća avionski promet možda i ustostručio.

          Znači mislim to da nema vječnih pobjednika u bilo kojoj industriji, koliko god bila propulzivna, a uvijek se sjetite aviokompanija.

          Što se tiče lokalnog tržišta imate vrlo neugodnu konkurenciju u vidu VIPNeta koji je kupio B.net i sad agresivnom stragijom mora vratiti investiciju i stoga očekujem rat za tržište, uključivo rat cijenama. Moglo bi biti brutalno.

          A pogledajte što kaže sam HT: “Prihodi su manji za 7,6% ako se isključi doprinos Combisa i priznavanje prihoda nakon promjene vijeka trajanja odnosa s korisnikom..”, znači na usporedivoj osnovi im je prihod pao za 7,6% nominalno, dakle oko 9% realno. Meni to izgleda brutalno. Mora da su jako nervozni ondje.

          Što se tiče ROMF, pravo je pitanje da li oni ulažu zbog toga što misle da ta, i upravo ta, i praktički samo ta, dionica baš toliko vrijedi da on baš tako kupuje. Zašto primjerice nema značajno dionica majčice itd. Razmislite o tome.

        • @Tompa

          Ma kakvih 10 uređaja?? Ne znam jesam li nešto krivo razumio, ali ako misliš da ćemo koristiti u prosjeku 10 “mobilnih” (ili nemobilnih) uređaja po osobi, mislim da se jako varaš.

          Niti ja ne vjerujem u beskrajnu “konvergenciju” (iako određena konvergencija postoji i još se nastavlja) jer zaista ne može jedan uređaj (određenih dimenzija i drugih ograničenja) služiti za tako različite ljudske potrebe kojima suštinski baš trebaju neka različita svojstva uređaja (uključivo različitu veličinu), ali baš specijalizacija u čak 10 klasa uređaja, to je daleko previše.

          To je ovdje ograničeno/određeno ljudskom anatomijom, kao i psihologijom (kognitivnim sposobnosima općenito), kulturnim nasljeđem suvremenog čovjeka, te uvijek u određenoj mjeri i tehnološkim mogućnostima izgradnje određenih implementacija (a što će biti jako ograničenje za mnogo toga sigurno i narednih 10 godina). Ja u sklopu toga vidim svega nekoliko klasa uređaja “dužeg vijeka trajanja”, kojima smo trenutno upravo na tragu “konačnog” ih konceptualnog oblikovanja (živimo u zanimljivo vrijeme!), dakle: 1) uređaj koji stane u šaku, 2) uređaj koji poput bilježnice se može nositi u ruci/torbi, 3) uređaj mobilan ali poput jedne knjižurine, 4) uređaj za na stol za neke vrlo profesionalne upotrebe, 5) uređaj koji zauzima centralno mjesto u sobi. Svaki od tih formata je pogodan za na najbolji način zadovoljiti određene različite ljudske potrebe (apsolutno gledajući onako dobro kako tehnologija to bude u datom trenutku omogućavala), ne mogu konvergirati jedan u drugoga, njima mogu jedino konvergirati određeni drugi uređaji sličnih formata tj. broj različitih uređaja se može i još dosta smanjiti, ali ograničeno, na tih oko 5 klasa uređaja od kojih svaka klasa može imati vrlo malo okusa/podklase/specijalizacije (jer ipak na jednoj razini konvergiraju!) ali teško da će u prosjeku jedna osoba imati po više od po jednog predstavnika klase tj. prosjek teško može biti više od 5 po glavi (a gdje su tu samo 3 “mobilni”!).

          Ja mislim da će u svemu tome telekomi zarađivati manje nego danas, da će oni sve više sličiti na pružatelje “tek iznajmljivanja infrastrukture” (bez nekog brenda i sl, kao da su autocesta, plinovod, naftovod – ali sa velikom konkurentskom borbom, u poslu nuđenja svi jedne te iste stvari, konkurencija isključivo cijenama, dakle commodity, kao da prodaju gaće. Istina da baš svima trebaju bar nekada a većina ih u nekoj “vrsti” nosi čak i u moru iako je to tako bezveze, ali to ne znači da svi koji prave gaće pa čak niti kupaće gaće nužno moraju dobro zarađivati, jer to je lako praviti, prave ih mnogobrojni i svi ih prodaju po istoj cijeni na placu, i nema puno ljudi koji su spremni platiti neke “dizajnerske” gaće, što će ti to, biraš najjeftinije a djevojku/suprugu nagovoriš da idete u neki od naših poznatih nudističkih resorta čime zbog ne kupovanja kupaćeg puno uštedi živaca i novca – sa telekomima slično, često je manje više, npr. manje razgovarati na skupi mobitel – više uživo i jeftinim porukama. Telekomi dugoročno daju samo internet vezu, ništa više, čak ni SMS neće naplaćivati, sve ide preko interneta, a što je jednostavnija struktura usluga to će im cjenovni rat više/brže istopiti marže).

        • Kada sam rekao 10 mobilnih uređaja po stanovniku nisam mislio da će jedna osoba imati deset uređaja nego da će biti npr. 30, 40 ili možda čak 50 milijardi mobilnih uređaja u svijetu do kraja desetljeća. Ne želim predviđati konkretne brojke mobilnih uređaja nego samo želim reći da će ih biti višestruko više nego danas (danas ih ima oko 5 milijardi) i da tu vidim veliki potencijal rasta za mobilne operatere. Ti se uređaji mogu nalaziti u transportu (kamioni, vlakovi, automobili itd.) u mjernim uređajima (zdravstvo, očitanje struje, vodostaja, temperature itd.) pa npr. semaforima, nadzornim kamerama itd… dajte si maštu na volju pa se možda i neka inovacija pojavi 🙂 evo meni je upravo dok ovo pišem pao na pamet detektor dima u šumama i automatsko pozivanje vatrogasaca :). Jako bitna stvar je naravno infrastruktura koju mobilni operateri već posjeduju i koja je još nedovoljno iskorištena s obzirom na potencijal iskoristivosti kao što sam naveo u nekoliko primjera. Osim infrastrukture koju operateri posjeduju oni također ulaze u IT segment što konkretno u našem slučaju dokazuje kupnja Combisa od strane HT-a. Da ne duljim, naredne godine će za mobilne operatere biti sigurno turbolentne: pojavljivati će se novi igrači, dolazit će do preuzimanja koja su nam danas nezamisliva, stvarat će se novi poslovnim modeli itd i mogu se sa svime složiti oko budućnosti mobilnih operatera osim da će stagnirati jer im to buduće promjene na tržištu neće dozvoliti.

        • @Tompa

          Ja sam govorio o consumer segmentu koji je ovdje telekomu daleko najvažniji i mislim da će tako biti i još dugo.

          Ti mali ugrađeni radio-komunikacijski uređaji su naravno jako zanimljiva stvar onima koji ih koriste, u svijetu već i prilično raširena (imaš i detektore dima spojene na mrežu, i automatsko očitavanje brojila i sve to), i koristit će se vjerujem sve više, ali to je za telekome zanemariv dio poslovanja i tako će i ostati jer oni u pravilu zahtjevaju nevjerojatno male resurse mreže, da jedan “consumer” u većini slučajeva vrijedi kao tisuće tih malih ugrađenih uređaja. Par zahtjevnijih uređaja ali koji su rijetki, nrp. jedan na svakih par tisuća consumera opet ne doprinese puno, tako da je to sve skupa opet skromno.

          Mogu HŠ postaviti mobilni uređaj “na svako stablo”, i opet će “HT-u” za to plaćati vrlo skroman iznos (osim ako ostanu državne, no to je druga problematika…). Onaj tko ovdje možda zarađuje je taj koji proizvodi dotične uređaje a ne onaj preko čije mreže ti svi uređaji skupa godišnje prenesu par bajta podataka.

          Što se tiče IT usluga, u consumer dijelu mislim da će težište biti negdje drugdje… :), a telekomi tu nemaju šanse se petljati a što je ovdje također najvažnije. A i za poslovne organizacije sve nešto sumnjam da će globalno telekomi uspjeti preuzimati dijelove kolača od npr. jednog IBM-a i sl., mislim da će oni primarno davati uslugu veze prema mreži i to je to, ove priče Combis i sl. su mali trenutni pokušaji, vidjet ćemo koliko će biti uspješni i koliko učestali, duguročni mislim da ne baš naročito.

      • Možda nije previše bitno, ali mislim da je ipak stvar nekih elementarnih principa odgovornog upravljanja voditi računa o barem osnovim rizicima pa tako i onima “porezne naravi”.

        U kompanijama bi trebali na temelju svega što se događa u zadnje vrijeme shvatiti da u svojim “registrima rizika” korporativne razine treba malo povećati svoju procjenu vjerojatnosti za uvođenje takvih poreza, izračunati si kakav to ima utjecaj na kapital vlasnika, i primjeniti odgovarajuće “korektivne radnje” a koje mislim da ovdje moraju biti “povećanje isplate” kratkoročno gledano (dugoročno vjerojatno daljni pritisak prema gore na revidiranje planova investiranja iz neoporezovanih izvora/duga itd.).

        Bilo bi prilično čudno da kompanija koja “zna” da će se porezi na dividendu povećati, koja ima očigledne viškove likvidnih sredstava koje neće moći do uvođenja poreza investirati uz povrat dovoljan niti da nadoknadi taj iznos poreza, jednostavno sjedi skrštenih ruku i ništa ne poduzima.

        Mislim da to nije glupa špekulacija nego jednostavno kao i u svim dijelovima poslovanja klasično promatranje okoline/okolnosti, kontinuirano osvježavanje tog svojeg “registra rizika”, i normalno provođenje onog dijela poslovanja koje se zove “upravljanje rizikom”.

        Možda neće “svi” isplatiti “sve” (očistiti bilancu) ako ne procjenjuju da je vjerojatnost takvog poreza 100 % i da se baš ta akcija u tom slučaju isplati, ali barem “neko” povećanje isplate mi se čini razumnim postupkom.

        Ako to ne naprave posumnjat ću da nešto ne štima s njihovim upravama, s njihovom sustavom upravljanja rizikom i sl. Do nedavno su se svi hvalili svojim sustavima upravljanja kvalitetom, tim certifikatima itd., ali ništa manje nije važan i sustav upravljanja rizikom, niti se može ispravno upravljati kvalitetom ako se ne upravlja rizikom. Ako to našim kompanijama tako ozbiljno fali, onda su stvarno totalna balkanska žabokrečina!

        Na kraju krajeva ako u upravama ne sjede neki totalni socijalisti/komunisti, moraju ideju poreza odmah shvatiti jako prijetećom pojavom, i svoju ulogu “minimiziranja utjecaja” tog poreza doživljavati kao i svoju društvenu odgovornost: jer rastrošnoj državi treba dati što manje poreza! Njenim poštenim građanima (dioničarima, zaposlenicima, kupcima) zasluženo što više.

        P.S. O HT-u konkretno ne mislim ništa dobro, oni mogu još malo isplaćivati divdende veće nego li im je EPS, i gotovo, a zarađivati dugoročne ne mogu više nego danas. Mislim da se njihov biznis dugoročno pretvara u “commodity”.

        • @mclynx
          Linić je najavio porez na dividendu i 0% stopu poreza na reinvestiranje.
          uopće se ne bih čudio da npr. adris preuzme neku državnu firmu i ne plati ni lipe poreza na to, dok će građanima i dalje otimati 50% prihoda (neovisno hoće li im uzeti kroz plaću, porez na nekretnine itd.)
          Mislim da to nije posao države i da to ne treba raditi. I dalje idemo u istom smjeru i mi i EU i ništa bolje neće biti dok god ne maknemo vezu države i kapitala. Flat tax je jedino ispravno rješenje.

          @bakic
          Također mislim da je licemjerno pisati protiv toga da nas pljačkaju kroz mirovinske fondove a reći da treba porez na nekretnine ili pisati Bravo na tiskanje novca i oporezivanje štednje. Lopovluk je lopovluk i protiv toga treba biti na svim frontovima a ne makjavelistički ploviti bespučima birokratizirane pljačke.

        • Ne slažem se ovom Vašom zadnjom tvrdnjom. Govorite kao religiozni libertijanac, ali ne prezate od uvreda, na način kao da je 100% sigurno da ste u pravu. Osobno sam daleko bliži ulozi države kako ju vide Austrijanci nego ona druga ekipa. Ali to nije igra 0-1, crno-bijelo.

          Zašto moji stavovi, ako sam bliži tom kraju spektra, ne bi mogli biti i ne baš na kraju. Možda ja ulogu države, odnosno ‘sustava’, vidim malkice dalje od religiozno libertarijanskog ekstrema (kao recimo ulogu središnjih banaka: ne, nisam za zlatni standard, i mislim da se koordinacijom ponekad može stvoriti vrijednost). To znači, ako nisam na kraju spektra, ne znači da sam makjavelist. Odnosno, valjda su po Vašem svi makjavelisti koji ne zamišljaju utopiju upravo kao što je opisana u Atlas Shrugged? Što je zanimljivo, jer upravo ja mislim da bi AS trebao biti obvezna literatura za svakog Hrvata (odraslog u Hrvatskoj).

          Porez na štednju je također OK, samo se ne smije uvesti odmah jer bi štednja pobjegla van.

          Osnaživanje kapitalne osnove i poticanje investicija je također vrlo OK, primjerice na način da se smanji porez na dobit i poveća na dividende (to znači da se dobit manje oporezuje, ako ostaje u tvrtci, a više ako ide van).

  4. Nije mi namjera nikoga vrijeđati, samo kažem kakav sam dojam stekao. Nisam religijozan libertarijanac, i jesam za državu ali da država shvati svoju ulogu. Smatram da država, a još manje centralne banke stvaraju vrijednost više ih vidim kao za upravljaćem “doom machine-a”.
    Osim toga ako možete na primjeru porezne politike u hrvatskoj objasniti gdje se to stvara vrijednost. Imamo najavu poreza na dividende (koji je očito usmjeren na strane vlasnike a mali dioničari su tu kolateralne žrtve. S druge strane imamo poticanje stambene štednje i najavu novih poreza.
    U poreznom i paraporeznom labirintu RH kapital dolazi samo ako mu se rade pojedinačni ustupci u obliku jeftine ili besplatne državne imovine, poticaja, povlaštene tržišne pozicije i sl.
    Istovremeno golemi državni aparat se koristi u svrhu “demokratskog” odobravanja daljnje pljačke.
    Mislim da RH a ni EU a ni SAD ne zadovoljavaju niti minimalne uvijete austrijske škole pa tako ne vidim zašto bi ih itko tapšao po leđima.
    Isprika ako ste se osjetili uvređenim mislio sam da ćete prihvatiti kritiku i možda preispitati neke svoje stavove za koje tvrdite da su libertijanski.

    Ono što bih ja podržao je određeni Friedmanovski pristup a to je automatizirani monetarni sustav a ne da on služi i biva kontroliran od političkih elita i ovisi o moralnosti pojedinaca. Mi iskreno imamo sreću da imamo Rohatinskog za kojeg vjerujem da je principijelan ali daleko od toga da nije čovjek i da ne grješi (vidite u što se HNB kao institucija pretvorio, leglo parazita isto kao i sve državne firme). Koje su to fore sa povlaštenim kreditima od 2%…a da o bankama i ne govorim, daleko smo mi od tržišne ekonomije u bilo kojem pogledu, zapravo ako ima išta gore od državnog monopola koji smo imali, onda je to privatni monopol i oligopol koji imamo danas gotovo u svakoj ključnoj industriji od nafte, energije, prijevoza, bankarstva, itd…

Odgovori na blueman Otkaži odgovor

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.