Trzista kapitala - Hrvatska

Neki elementarni savjeti

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Kako blogu i dalje raste popularnost (prekjučer preko 5.000 posjeta), tj. mnogo je novih čitalaca, evo nekoliko elementarnih načela ulaganja. Molim iskusnije čitaoce da mi ne zamjere, ako im se ovo čini prejednostavnim, jer mnogi imaju potencijal za razumijevanje načela kvalitetnih ulaganja, ali nisu imali vremena, fokusa ili želje za ulaganjem (destimulirani zbivanjima na tržištu kapitala i poplašeni medijskom halabukom).

Bez sistematizacije i naročitog reda, evo nekih okolnosti.

1. Štednja, investicije i alokacija u investicijske klase.

Ovo je zaista temelj svega. Svakome tko do sada nije razmišljao o ovome, savjetovao bih neki od javno dostupnih pregleda ili uvoda, primjerice ovaj od SEC. Ako imate značajnu štednju i brine vas kako ju uložiti, nemojte biti papci i ne pokušati barem nešto elementarno naučiti o ovoj osnovnoj stvari!

1.1. Nikome ne bih preporučio da ulaže u dionice tako da odvoji jednu svotu ‘za igru’, koju ‘može i izgubiti’. To je kladioničarski i kockarski pristup, te iako će Vam većina ‘znalaca’ u Hrvatskoj (aka sitni špekulatni i brokeri) tako savjetovati, ovo je zaista pogrešan prisup.

1.2. Ulaganje u dionice treba biti dio opće investicijske ili štedne strategije.

1.3. U načelu, kad biste imali dobrog investicijskog savjetnika, ili kad biste sami to proučili (uskoro ću dati neki popis literature), krenuli biste vjerojatno od ciljeva svoje štednje.

U najširoj varijanti se oni gledaju u okviru cijeloživotnog ciklusa upravljanja svojom imovinom. (Ali može i kraće.). Možete razmišljati o svojoj imovini kao ‘jednom’, ili imati dedicirane portfelje. Recimo, imati portfelj kojemu je cilj da za 10 godina svom djetete isfinancirate zaista dobar fakultet. Ili osiguranje od siromaštva u starosti. Itd. No, barem na intuitivnoj razini, bitno je gledati holistički. Nije svejedno imate li dedicirani portfelj za školovanje ili sigurnost za liječenje, a uz njega i vrijednu nekretninu u kojoj stanujete (dakle, nije samo financijska imovina) kao još jedno osiguranje, ili nemate.

1.4 Prethodni korak, naravno, nije nužan. Možete svojoj štednji pristupati intuitivno, naime štedjeti, investirati, trošiti, ali s intuitivnim ciljem rasta ili štićenja ili kvalitetne potrošnje.

1.5. No, u svakom slučaju trebate gledati portfeljno, svu svoju imovinu kao zbroj investicijskih klasa.

1.6. Nema sigurne investicijske klase! Primjerice, kao što sam već pisao, ljubav za nekretnina u RH je ideološki uvjetovana i na nju se nadograđuju najrazličiije bleferske izjave, kao ona u prekjučerašnjem JL, gdje čak i Predsjednik udruženja poslovanja nekrentninama pri HGK tvrdi da je ‘ … ulaganje u nekretninu sigurna investicija’! Ne nasjedajte na takve fore. Ništa nije sigurno: ni novac, ni obveznice, ni nekretnine, ni dionice, ni zlato ili druge robe, ni umjetnine a, naravno, ponajmanje dijamanti (ako ih volite, morate pročitati ovo).

Rizici s kojima se suočavate su intrinzični gubitak vrijednosti, obezvrijeđivajne inflacijom (vjerojatno najveći rizik), propast, korekcija cijena ako je klasa bila precijenjena u trenutku kupnje (kao npr. zante da ‘sigurno’ zlato nije postalo preskupo?), rizik (ne)likvidnosti, itd.

Tipičnom hrvatskom investitoru su uglavnom dostupne sljedeće investicijske klase (domaće i strane): novac (uklj. oročeno), obveznice, dionice, nekretnine, a indirektno se može izložiti i nekim drugima kroz dedicirane investicijske fondove (o tome niže).

Balansirani, kvalitetni portfelj podrazumijeva za većinu potreba neki mix tih klasa. Također, imajte na umu da su neke od klasa u međusobnoj konkurenciji. Ali ne na glup način, npr. reći da je dionica neke telekomunikacijske tvrtke ‘kao obveznica’ (jer je prošla dividenda bila srazmjerno velika s obzirom na tržišnu vrijednost).

Nego recimo ovako. Pogledajte, ako ste oročili štednju u banci, na dvije godine, možete vjerojatno dobiti kamatu od 4% (na eure). Pri tome pretpostavljate da banka neće propasti, ili, ako imate preko 400.000 kn, da država neće bankrotirati (i vi svoju štednju izgubiti). Istovremeno, Agrokorova obveznica dospijeća 2016. godine ima prinos od oko 12%. E sad, što mislite, kolika je šansa da se Agrokor polomi tako da ne može isplatiti svoju obveznicu, a da s državom bude sve u redu? Je li ta premija opravdana? Pri tome, Agrokorova obveznica je livkdinija. Vi ju uvijek možete prodati. A štednji morate dočekati rok.

2. Dionice kao investicijska klasa.

U svajoj štednji / investiciji bi ljudi, po mom sudu, ali ne samo mom :), trebali imati 10-30%, ako ne i više, uloženo u dionice. Pri tome pod ‘štednja’ mislim i dio uložen u nekretnine.

Suprotno u Hrvata ustaljenom mišljenju, horizont ulaganja u dionice treba biti jako velik. To je najdugoročnija investicijska klasa u portfelju (duža i od nekretnina). Ukratko, dionice se kupuju ‘za uvijek’ (što ne znači da ćete istu dionicu držati za uvijek). Mnogi ipak rade suprotno. Novac na štednji u banci gledaju kao ‘trajan’, naime da će zauvijek imati neku štednju koja će rasti (i ne provjeravaju pripisanu kamatu svaki dan, a ni bilancu banke), a nad cijenom dionice strepe svaki dan i brzi su na okidaču. Totalno pogrešno!

Dionice su u načelu rizičnije od štednje ili obveznica, ali imaju veće očekivane prinose. Rizičnost se pri tome standardno mjeri kao ‘kolebanje cijene’ na tržištu. Međutim, ako Vam je investicijski horizont velik, ta kolebanja cijene su manje značajna.

Jedan od najboljih radova ikada koji uspoređuje investicijske klase je Triumph of the Optimists: 101 Years of Global Investment Returns. Malo skuplja knjiga, ali da imate dugoročnu štednju barem 10.000 eura, isplatit će Vam se. Analize treba gledati sa zrnom soli zbog vrlo neobičnog zadnjeg desetljeća, iako ono ni približno ne mijenja opću sliku.

Zanimljiva je ova tablica iz te knjige. Ako su autori u pravu sa svojim analizama, na svjetskoj razini državnjem dionica umjesto obveznica od 1900. do 2000. imali biste više od 100 puta više.

Kao što znate, ovo razdoblje obuhvaća i svjetske ratove. Još jedan dokaz da je dionica odlična investicijska klasa upravo u trenucima najveće nesigurnosti i lomova (iako trenutna tržišna cijena to ne mora odražavati, ako baš morate prodati u nekom određenom trenutku, možda ćete lošije proći).

Ujedno to i vrlo uvjerljivo pokazuje drugu stvar: dionica je vrlo efektivan način zaštite od inflacije!

Možda početniku i intuitivno najčudnija stvar: dionice u portfelju u načelu smanjuju rizik cijelog portfelja! Dakle, ako imate trenutno samo nekretnine i štednju, dodavanjem dionica možete smanjiti rizičnost cijele svoje imovine (naime, u raznim okolnostima se razne investicijske klase ne ponašaju jednako).

3. Disperzija.
Ne može se prenaglasiti pozitivan učinak disperzije. Kako između investicijskih klasa, tako i unutar klase. Pojedinačno dionice mogu biti nesigurne, i nikad stvarno ne možete znati kako će poslovati neka tvrtka, te hoće li tržište dionica to valorizirati. Ali ako imate više dionica, ne morate brinuti o svakoj od njih pojedinačno.

Kroz moj je portfelj prošlo, a i sada ima, dosta dionica. Trenutno su mi (uvjerljivo) glavne pozicije ADPL, DDJH, KORF i PTKM i zaista ne vidim u ovom trenutku boljih prilika u Crobexu. Ali bilo je i promašaja. U manjim pozicijama sam se ponašao slobodnije i bilo je gubitaka (recimo, Đakovština, gdje sam naprosto bio žrtvom prevare, ili špekulacija Ingrom, gdje sam se oslonio na zdrav razum, ili bar moral, naših mirovinskih fondova), ali bilo je i zanimljivih dobitaka (recimo Belje, i njega sam kupovao kad su svi špekulantići digli ruke od njega, mislim negdje malo preko 50), ili KTKA ili JDGT koji je imao odlučnu izvedbu, ili ATLN (ne znam zašto su mi ljudi prodavali po malo preko 20, ali valjda svatko ima svoj razlog).

Ne pišem o svim tim pozicijama, jer vjerojatno nije relevantno, ali recimo pogledajte KTKA. Kupovao sam ju na vrhuncu hrvatskog tržišta, negdje 2008., po prosječnim cijenama od možda oko 220. Pogledajte, njena knjigovodstvena vrijednost je sada oko 900 kn / dionica, dobit oko 60 kuna po dionici i upravo se najavljuje dividenda iz dobiti ranijih razdoblja, baš zgodno (mogli bismo ovu dionicu uvrstiti opet na burzu, zar ne?). Mislim da će mi samo dobit od KTKA nadoknaditi najgori promašaj koji sam imao, a to je Đakovština (napominjem, obje su kupljene na vrhuncu tržišta).

Ali, bit je u portfeljnom gledanju. Mnoge dionice koje imam, da moram birati samo jednu dionicu u svom portfelju, ne bih imao, nego bih imao neku drugu dionicu. Ali, gledajući portfeljno, ne moram se brinuti oko svakog ulaganja!

Ipak, najveća, i možda najbolja, od tih ‘wild card’ pozicija mi je (i bila) VART. Svatko ‘normalan’ (u smislu hrvatskog ulagača, a pogotovo špekulanta) će reći ‘Pa naravno da neću ulagati u tu dionicu, jer tvrtka može propasti, ipak je tekstilna industrija u Hrvatskoj, a ‘znamo’ da se ona ne može nositi s azijskom konkurencijom, pa naravno da je bolje ulagati u dionicu HT ili ERNT’.

Gledajte, da baš moram uložiti u samo jednu dionicu, možda bi to bio HT ispred VART (ali bih još daleko rađe nego HT imao novac na štednji, uz 0% kamata, ili čak platio da mi čuvaju). Ali (smatram da mi je) u portfelju daleko bolje imati kao udio daleko bolje imati VART nego HT. Jer valuacija po kojoj sam kupio dionice je otprilike 3 mil. eura za cijelu tvrtku. Pa čak i da tvrtka propadne, vjerojatno ću, s obzirom na moguću stečajnu masu, dobiti daleko više – pogledajte ovdje. A ako ne propadne, onda ću vjerojatno imati daleko veću vrijednost.

Kod dionica Vam je cijena u odnosu na vrijednost zaista važna, nije kao kod nekih drugih stvari (znači, nije primjenjiva ona ‘Fata je Fata, al’ dva put je dva put’).

Znači, vjerojatnosno gledajući unutar portfelja, kad bih mogao naći 5 takvih ulaganja kao VART, to bi zaista bio fenomenalan portfelj! (Jasno, to Vam neće reći Vaš broker, on će i dalje tvrditi da je kombinacija HT i Ingre daleko bolje, štoviše koristiti ovaj moj iskaz kako bi ‘dokazao’ da su moje teze bezveze). A da se vratimo na konkretne stvari, čak i u nazad zadnji godinu dan od kad sam kupio VART, on je imao izvedbu daleko bolje od HT, i da ga sad želim prodati (s obzirom da imam zanimljiv paket) mislim da bih dobio dobru premiju!

Jako je važno, presudno, gledati dionice portfeljno. Jer ako gledate od slučaja do slučaja, svaka od sastavnica vašeg portfelja može izgledati manje atraktivno od neke bezvezne dionice (jer možda i uz fenoemenalan očekivan prinos, ipak ima previše neizvjesnosti), ali sve one zajedno, kao skup, mogu biti daleko, daleko atraktivnije!

Osobno bih savjetovao imati portfelj fokusiran u 4-5 većih ulaganja i, možda kao ‘začin’, imati nekoliko manjih, rizičnijih (ali ne hazarderskih). Čak ako Vam neka nemaju dobru izvedbu, a neka možda i propadnu, ako je cijeli portfelj napredovao dobro, ne morate se s time previše brinuti! Ni Warren Baffett ne pogađa uvijek, dapače, imao je velikih ‘greški’. Još jednom: greška nije nešto što se naknadno pokaže da nije uspjelo, a imali ste rezon da će uspjeti. Štoviše, ako imate nekoliko odličnih ulaganja s velikim potencijalom, a znate da svaka od Vaših dionica ima, recimo, 20% šansi da propadne, i neka na koncu propadne, to ne znači da ste pogriješili! Pa evo i Real je pobijedio Dinamo sa 6:2, a nije ‘izgubio’ jer je primio 2 gola.

Ne možete uvijek pogoditi kod dionica, niti je to cilj igre!

4. Cijena kao najbolji osigurač od rizika.

Uz disperziju najbolji osigurač od rizika je – cijena! Na neefikasnim tržištima, poput hrvatskog, čak i znatno više. Naravno, nećete uložiti u tvrtke koje imaju dobre izglede da propadnu samo zato jer je niska cijena.

Ali ako nađete firme koje imaju dobre izglede da prežive, ili da posluju znatno bolje nego do sada, a ako im je cijena niska, u sastavu portfelja imati više takvih tvrtki je najbolje osiguranje od rizika. Primjerice, zaista ne mogu znati da li će DDJH imati značajnu profitabilnost (a kad bi imala profitabilnost svjetske klase, onda bi već sada bilo oko P/E = 1, tj. ne mogu se nadati da sam takav srećković da imam dionicu po P/E=1 … iako sam kod KORF već blizu toga 🙂 ), ali s obzirom na sve što se događa oko te tvrtke bi mi bilo zaista nevjerojatno da propadne. A ako ne propadne i ima barem kakvu dobit, smatram da je sadašnja cijena – smiješna i da je to moje najbolje osiguranje od rizika.

4.a. Dividendne dionice.
Ne nasjedajte na priče o tome da je naka dionica kao obveznica, jer isplaćuje dividednu i da je to ‘sigurno’ i da je najbolje ulagati u dionice koje imaju dividendu jer su navodno najbolje kompanije. Ima ponešto istine u tome, ali:
– opet je najbitnija cijena, naime za koji iznos plaćate to što ćete dobiti: čemu Vam vrijedi dividenda ako ste ju preskupoplatili
– također, mislim da će mnoge dividendne dionice isplaćivati sve manju dividendu, a neke su već prestale
– neke pak druge imaju izgleda plaćati sve veću dividendu.

I naposljetku, uvijek imate mogućnost ‘dividendi iz kućne radinosti’, naime ako firma posluje odlično, reinvestira dobit i cijena dionici raste, uvijek možete jedan dio dionica prodati i time si emulirati dividendu.

Više o tome možete vidjeti i ovdje: Dionice kao obveznice!?

5. Ulaganje na neefikasnom tržištu.
Pojam efikasnosti tržišta je ključan za ulaganje u dionice. Da je tržište efikasno, u biti znači da cijene uključuju sve dostupne informacije (ovisno o varijanti efikasnosti, razne tipove informacija). To je i relativan pojam, za nekoga tržište može biti efikasno, za nekog drugog ne. Ili neefikasnosti mogu biti neiskoristive. Pogledajte više ovdje, ako niste čuli za taj pojam.

Ako ste u efikasnom dioničkom tržištu, najbolje je uložiti u indeksni fond (ponajprije zbog direkntih i indirektnih troškova – aktivni fondovi imaju skuplje naknade, a i rade dodatne troškove svojim aktivnim upravljanjem kojime u principu ne postižu bolje prinose od indeksnih, čak i prije troškova).

Hrvatsko tržište je, međutim vrlo, vrlo neefikasno. Neuredan lom i srazmjerna nelikvidnost, te struktura ‘igrača’ (uglavnom: mirovinski fondovi koji se ponašaju kako se ponapaju, pasivizirani OIF-ovi koji investiraju po ‘alibi’ načelu, mnoštvo najvulgarnijih tradera – kojima je svaka dionica ‘ista’, gleda se samo grafikon u odnosu na jučer, te trenutna apstinencija stranaca) čine tržište vrlo neefikasnim. To, s jedne strane, znači da može biti precijenjenih dionica.

Ali to znači da može biti i potcijenjenih dionica, tim jače, čim je tržište neefikasnije. A mislim da je jednostavna logika, koju sam javno demonstrirao na ovom mjestu, bila iznimno uvjerljivo oružje – pogledajte tablicu niže.

Na vrlo neefikasnom tržištu ‘oslobađanja cijene’ će često biti vrlo dinamična, brutalna. Ako pričate s nekim špekulantima, ili čitate njihova piskaranja po forumima (nažalost, nesrazmjerno prominento štivo, zbog nedostatka drugog – o tome više kasnije), često ćete čuti njihove pohvale kako su ‘upravo točno’ (i slijepa koka zrno nabode) naboli neku dionicu i izašli prije neke ‘korekcije’, pobjednici prešli u neku drugu dionicu, i propustili glavni zgoditak (niti će reći s kolikim su dijelom portfelja ‘pogodili’, a s kolikim su ostali npr. u Ingri ili ATPL). Ali tu dolazimo do psiholoških paradigmi, hedonističke cenzure itd.

Znači, ako na neefikasnom tržištu vjerujete u nešto, onda je najbolje imati duži horizont i dočekati stvarno oslobađanje vrijednosti, nego strepiti dnevno nad promjenama cijene (i eventualno raditi pogrešne, histerično-hiperaktivne odluke).

5.a. Ovdje je ujedno i odgovor zašto uložiti u hrvatske dionice (možete, jasno, i u strane). Naime, zato jer je tržište iznimno, iznimno neefikasno i ovdje znatno lakše (zapravo lagano) možete uočiti prilike koje nisu iskorištene upravo zato jer nema jake ulagačke konkurencije. A vani to ne možete.

Naravno, ako imate poznanika brokera (pogotovo ako nosi šanersko odijelo i kravatu snažnog izričaja), može Vam se dogoditi da slušate gluposti tipa kako je ‘ovo premalo tržište za prave igrače, koji ipak svoju priliku trebaju tražiti ‘vani’, itd. Naravno, oni, kad vide naslove na Bloombergu ili u novinama, znaju prije Goldman Sachsa i Sorosa i Buffetta da treba uložiti upravo u neku dionicu i ostvariti zaradu … samo što ovi nisu još prepoznali njihov talent i povjerili im na upravljanje pravu lovu.

U biti, to zavaravanje sebe i drugih je samoobrana od tragične neuspješnosti ovdje. A neki identitet moraju ipak ostvariti, pa je to od ‘prave’ igre vani. Gube 6:2, svejedno, ali se igra na Bernabeu, što pokazuje da je dečko pravi igrač.

5.b. S obzirom na prethodne dvije točke, smatram da je najbolje ulagati u dionice koje su napravile izniman i konzistentan napredak u generiranju dobiti i prihoda (kao npr. ADPL) ili snažan zaokret u generiranju dobiti, po mogućnosti uz rastuće prihode (kao PTKM; KORF) ili radikalno povećanje prihoda (3 puta na godišnoj razini, kao DDJH), koja je onda osnova za generiranje dobiti (čak je i DDJH već sada postao profitabilan).

Uglavnom ne bih ulagao u tvrtke
– u kojima se treba očekivati čudo da se zaokrene trend (neki građevinari)
– niti u one u kojima se tek ‘očekuje’ (bez čuda) povećanje prihoda kao generator dobiti (npr, LKPC)
– niti u one kojima značajno pada prihod, a pogotovo ako su u zaoštrenoj kompetitivnoj okolini, tj. postoje sistemski razlozi za to (kao HT – možda će netko reći da previše spominjem HT, ali je on bitan kao najlikvidnija dionca u Hrvatskoj i glavna paradigma za dionice tipičnog hrvatskog ulagača).

Također izrazito preferiram tvrtke koje imaju prihode uglavnom vezane uz izvoz (roba, kao ADPL, PTKM i DDJH, ili usluga, kao KORF), a pogotovo ako k tome imaju atraktivnu (i produktivnu) imovinu (kao KORF).

Više o tome kako je lagano racionalno investirati na neefikasnom tržištu možete vidjeti ovdje: Racionalni investitori na konju, te kako je racionalan portfelj i jako žilav, dobro podnosi i pad tržišta u cjelini.

6. Ne ulažite u dionicu samo zato jer ste vidjeli da u nju ulaže netko drugi, ili samo zato jer Vam je to kao ‘isplativo ulaganja’ savjetovao netko.
Nego uvijek pogledajte argumente koje Vam daju. Nemojte biti impresionirani ničijom kupnjom, tko god on bio (pa ni mojom – uvijek ‘provrtite’ i moje argumente). Jer ako netko, koliko god bio velik ili moćan, kupuje lošu imovinu, njoj će uglavnom pasti vrijednost (jako, ili ako ju brutalno dokupljuje, praktički ‘kornerira’, manje). Pogledajte na samom dnu gornje tablice i vidjet ćete neke dionice na koje su se fokusirali neki veći, u stvari jako veliki, institucioanalni ulagači, a i ostale koje intenzvino kupuju uglavnom su u donjem dijelu tablice – te, kao što vidite, to nije garancija sigurnosti. Ili za HT pogledajte ovdje.

7. Troškovi ulaganja.
Tokom višegodišnjeg ulaganja svaki postotak troška se brzo umnaža. To se odnosi na nepotrebno ‘vrćenje’ vlastitih pozicija (s mnogim direktnim i indirektnim troškovima), ali i troškove onih koji upravljaju vašim novcem.

Pogledajte primjericu izvedbu hrvatskih dioničkih fondova ovdje. Prema stanju kad sam zalijepio ovaj link, oni su svi u minusu u godini od -0,79% do -42,54%.

Pri tome treba i biti oprezan oko njihove prinosa. Recimo, za ovoga koji ima pad od svega 0,79% jer ima npr. 38% cijele imovine uloženu u KLBNM, ili kako pišu ‘Kulsku banku akcionarsko društvo’. Zanimljivo je da ‘Kulska banka’ više ne postoji, jer je još 2007. spojena s dvije druge u OTP banku Srbije. Je li moguće da ovi ne znaju ni imena svojih ulaganja? Što se tiče valuacije, zadnji put je njome trgovano 24.6.2011. u obimu 2 ‘hartije’, a prije toga 23.3., također u istom ‘obimu’, barem prema podacima Beogradske berze. Daljnjih 18% je uloženo u ‘Cenralnu depozitarnu agenciju akcionarsko društvo’ s kojom nije trgovano ne mogu ni vidjeti od kad. Kako, dakle, kad se tim udjelima ne truguje baš nešto intenzivno, možemo vjerovati u valuaciju? I naplaćuju li svojih 2% + 0,30% depozitnoj banci nesretnim udjelničarima fonda?

Pri tome napominjem da ne treba sve osuđivati a priori jer je pitanje benchmarka itd., a o čemu ću u jednom skorašnjem postu. (Jer mnogi su zaslužili jaku kritiku).

Ali pogledajte. Istovremeno imamo ovu situaciju za ukupni prinos u 2011. do 28.11. Za sve dividendne dionice sam pretpostavio reinvestiranje dividende na dan isplate, a za Crobex sam pretpostavio dividendni prinos od 2%:

Image Hosted by ImageShack.us.

Po mom sudu, a na ovom sam mjestu iznio javno i čini mi se, vrlo logične, i jednostavne argumente zašto su većina dionica s vrha bile dobre dionice (a također sam uspješno u pravom trenutku prodao neke druge, tipično fondovske, pozicije kao što je ERNT, KOEI). A dečki i cure u fodnovima su ipak profesionalci, oni su to morali moći vidjeti mnogo jasnije nego ja ili Vi, je li tako? (Čemu inače služe?).

Ako imate novce u dioničkim ili mješanim fondovima (i ekvivalentno za obvezničke), a pogotovo dioničkima, ili ako Vam netko vodi portfelj, pitanje koje si morate postaviti, nakon što pogledate tzv. osobne iskaznice fonda i njihov razvoj kroz godinu, kako to da on nije imao (ako nije, s skoro ni jedan s gornje liste nije) imao barem 10%, ako ne i 20% ili 30% u dionicama s najvećim prinosom?

Ako čujete odgovor ‘To je zato jer zbog nepredviđenih isplata moram imati što više u nekim likvidnim dionicama, kao HT’ ili ‘To su neozbilje ulagačke prilike, JA ulažem samo u ozbiljne (jer sam svjetski igrač, kakvi bakrači)’, mislim da možete biti nezadovoljni s izvedbom, a pogotovo naknadom, ako je ona za Hrvatsku tipičnih 2% (uz sve ostale troškove koji idu direkno na fond).

8. Informacije.

Nažalost, u nedostatku drugih mjesta, najviše informacija koje tipičan ulagač može vidjeti o dionicama je na nekim forumima i mnogi ljudi to prate. Meni se često direktno obraćaju ljudi, od kojih neki žele prodiskutirati ono što su vidjeli ‘na forumima’. Manje verzirani ljudi vide da neki ‘forumaši’ barataju terminologijom, a kako se i oholo i samouvjereno (makar uglavnom neartikulirano) obraćaju, ‘zasigurno su insideri ili znalci koji znaju nešto’, ili tako nekako. (Međutim, znam primjera gdje ljudi koji sudjeluju u raspravama na forumima znaju što govore, ne muljaju i vjerodostojni su.)

Ali većinom na forumima prevladavaju loši špekulatni i loši profesionalci iz investicijskih društava, brokeraja itd. Kao što možete vidjeti ovdje. A među njima ima jako puno povrijeđenih i uvrijeđenih, ali svejedno bahatih ljudi (naravno, kad ne bi bili anonimni, navukli bi masku ‘uljudnosti’). Zamislite tko su ti svi ljudi koji i dalje uporno nakon svih kolosalnih gubitaka ‘vrte’ građevinare, brodare itd. Takvi ljudi moraju negdje ‘pobijediti’, a to je u anonimnosti foruma, i kad već ne mogu svojim drukovima postići da njihove špekulacije rastu, onda će vrlo negativno pisati o svemu drugom.

Na forumima ima i (sve manje, daleko manje) kvalitetnih doprinosa, a njih ćete prepoznati jedino po tome što skreću pažnju na neke javno dostupne informacije o dionicama koje imaju. Svi koji diskutiraju o dionicama koje nemaju (osim ako se radi o sistemski važnoj stvari, a umišljam si npr. da je slučaj HT i ROMF takav), ili navode ‘provjerene’ insiderske informacije, imaju neke čudne agende, najčešće psihološke naravi. A možda i malo nade da će, djelujući pod više ‘nickova’ uspjeti malo minirati ovdje, malo zagaditi ondje, a malo preusmjeriti u svoju bijednu špekulacijicu.

Najbolji savjet u tom smislu: Klonite se ‘dobronamjernih’, a pogotovo negativnih, anonimnih komentara (ili kliknite na njihovo ime i pogledajte im ostale postove radi konteksta.)

Zašto jadni formaši imaju toliki relativno značaj za prosječnog investitora (pa možda i u ovom mom tekstu gore)? Zbog tragične razine naše profesionalne analize, te poslovnog tiska (što se tiče dionica, i ulaganja općenito).

Ako ste ikad imali uvid u tipična ‘istraživanja’, odnosno preporuke naših brokera, vidjet ćete da su to najčešće, ili skoro uvijek ‘kupi’ preporuke (ili ‘drži’) s ‘ciljanom cijenom’ 10-20% većom od trenutne. To znači da se radi uglavnom o marketinškim pamfletima, čija je jednako važna svrha i alibi za ‘alibi investitore’ (razni fondovi, koji temeljem toga kao fol donose investicijske odluke – ‘Pa imao sam resaerch, i to ne jedan, nego dva, nisam ja kriv što je cijena dionici pala!’). Na ovako neefikasnom tržištu nevjerojatno je da ne viđamo preporuke s ciljanom cijenom 100% većom, ili 50% manjom od postojeće. Ali ne viđamo.

Ovo se prenosi i na medije, i njihovo pisanje o tržištu dionica. Tu imamo dva aspekta. Jedan je potpuno nesuvislo (buncanje) prenošenje izoliranih podataka o padu ili rastu neke imovine, indeksa i slično, a drugi je senzacionalističke (uglavnom negativan, jer bez znanja jedino tako možeš privući pažnju) izjave o rizičnosti, padu itd. Primjericem, nikad do sada nisam vidio da neki relevantni medij kaže da iako je situacija loša, neke dionice mogu biti odlična kupnja (jer im je cijena još ‘lošija’), a o tome se radi, zar ne? Pa evo, iako imam jako loše mišljenje o tržištu nekretnina u Zagrebu, i negativna očekivanja, vrlo rado ću razmotriti kupnju bilo koje nekretnine, samo ako je cijena dovoljno niska!

9. Bihevioralne financije.
Svakako se naučiti osnovnim stvarima iz bihevioralnih financija, to će Vam objasniti i iracionalni trejding ‘znalaca’, i njihovo trgovanje ‘vani, za prave igrače’, zakopavanje u izgubljene pozicije i mnogo, mnogo toga. I spasiti Vas od značajnih greški. Neke teme su ovdje, ali svakako potražite još.

Napomena: Autor ima dionice ATLN, ADPL, DDJH, KORF, KTKA, PTKM, VART i jednu dionicu HT (da može gledati knjigu dionica). Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju ni jedne od njih.

48 replies »

  1. Pratim već neko vrijeme Vaš blog i mogu reći da su mi članci(osobito ovi dugi koje rado pročitam) jako poučni i slažem se sa argumentima koje iznosite za npr.dionice koje imama KORF-a, DDJH, ADPL,…
    S obzirom da imam dionice LPLC i koja ima kontinuiranu dobit već više godina, jedino što mi je unijelo sumnju u izbor te dionice je što je direktor te tvrtke dobio Zlatnu kunu. (na pamet mi pada HPB, Podravka gdje su njihovi čelnici završili u pritvoru i kako stvari stoje možda će ispasti “pojeo vuk magare i nikom ništa”). S obzirom da imam i ATPL čekam da se i to tržište probudi. Samo nastavite dalje s blogom.

  2. svaka čast , preiskreno i predobronamjerno
    mislim da bi sljedeća vlada tribala nekako aktivirati štednju građana u projekte koje donose profit mišljenja sam da bi dosta njih npr energetika i da se djeli redovita dividenda
    ili bar mogučnost da kupuju trezorske zapise umjesto da ih bankari pelješe

  3. Ovaj clanak je puuuno bolji od onog u JL kojeg nisam htio kritizirati ranije jer pretpostavljam da niste vi odabrali bombastican naslov, a i nisam htio hraniti trollove :). A taj clanak bi da ne pratim vas blog izgledao zaista kao pump ‘n’ dump (dio gdje se spominje prinos od 92% je po meni pokvario cijeli clanak koji je osim toga jako dobar). Opet da se ne bi krivo razumijeli ne govorim da je clanak bio pump ‘n’ dump, ali da ne znam tko je autor ja bih tako reagirao na njega.

    • Poštovani, najprije hvala. Za članak u JL, nisam naslov birao ja. A KORF je smišljeno stavljen, da šokira ljude i da da poveznicu između nekretnina i dionica. Jer se KORF u biti sastoji od produktivnih i jako potcijenjenih nekretnina, a tipični hrvatski bogatuni ne bi nikad uložili u njega ‘jer je to dionica, rizično je, dakle može samo gubiti na vrijednosti’.

      • Razumijem, iako po meni ljudima ovo samo opravdava ono sto su “znali”… da su dionice volatilne… Sto naravno i jesu u usporedbi sa stanom. Dakle po meni se ljudi boje dionica ne jer ne misle da moze ici gore nego jer izbjegavaju rizik da se npr. prepolovi cijena.
        Ima tu jos jedna stvar o kojoj nisam imao vremena razmisliti…
        Ako netko sada ima 100k eura za uloziti u dionice da li je bolje da odmah to sve baci u neki indeksni fond(recimo da govorimo o stranom trzistu), ili da to radi tokom recimo 2 godine… Teoretski gubi na cekanju, ali nekako mi se cini da je manja sansa velikog gubitka ili dobitka u drugom slucaju, a to je dosta ljudi bitno… Opet sigurno se netko pametan bavio ovime ranije i donio zakljucke… ja to samo spominjem kao metodu da se ljudima objasni ulaganje: jesu volatilne, zato ces nekada platiti vise, nekada manje, ali generalno vjerojatno ces platiti OK cijenu kada se gleda dugi vremenski rok…

        • @nbakic
          oprostite sto davim, ali da li ta alokacija ukljucuje samo osnovne klase ili i nesto fancy tipa put opcije… Jer nekako mi (barem danas kada su obveznice mrtva klasa za investiranje ako ih mislite drzati do dospijeca, pa nema onoga stocks up bonds down i obrnuto) se cini da je volatilnost velika ako se sve u jednom trenutku investira.

        • Neke klase su zamjenjive. Obveznicom i opcijom, jasno, možete emulirati dionicu. Manje-više. Znači bitno je znati koja je optimalna alokacija u investicijske klase i tako postupiti. Takozvane igre ‘usrednjvanja’ samo su psihološko zavaravanje. Ako slučajno znate i znate da znate da će tržišta u nekom instrumentu pasti, jasno je da je bolje uložiti kasnije. Ali pretpostavimo da niste bolji od tržišta u procjeni toga (naime, da je, što se tiče vrijednosti investicijskih klasa, njihova vrijednsot uključena u cijenu, bar što se tiče Vašeg znanja – i mog).

          Obratno, ako ste uvjereni (i znate da možete biti uvjereni) da je neka investicijska klasa potcijenjena (kao što sam ja uvjeren za hrvatske dionice), onda možete u nju taktički alocirati više. Recimo ja sad alociram više nego bih inače, a kad mi se podupla, značajno ću smanjiti.

          Ali igre usrednjavanja u bezveze.

  4. Gospodine Bakicu hvala za doprinos i edukaciju malih ulagaca a dnevni broj posjeta od 5000 govori sam za sebe. Mislim da cete u konacnici imati veci broj posjeta nego neki renomirani ekonomski casopisi.
    NPR. – jucer business.hr
    “Sada je još samo 458,47 bodova iznad katastrofičnog minimuma, a nastavi li padati brzinom iz prošloga tjedna, za propadanje do ‘drugoga dna’ krize ili za snižavanje od oko 27 posto trebat će mu samo pet-šest trgovinskih dana“, ocjenjuju u ST Investu.”

  5. budući da su cijene dionica u zadnje vrijeme dosta pale, osim vaših koje se dobro drže, da li mislite da po ovim cijenama ima sad novih prilika na našem tržištu i koje bi to bile ?

    • U Crobexu ne vidim osim ovih koje držim i dalje ništa slično dobro. Tržište je toliko neefikasno da mu treba dugo da ispravi neefikasnosti i duboko sam uvjeren da je ovaj napredak tih dionica tek simptom ispravnosti tih teza.

  6. Vecina “analiticara” zapravo funkcionira na nacin da pogledaju trend u zadnja 2-3 tjedna i onda ga ekstrapoliraju u beskonacnost i na temelju toga dodju do zakljucaka. Oni malo bolji koriste TA na najrudimentarniji moguci nacin, umjesto statistickih vjerojatnosti na sve signale gledaju kao na apsolutne istine. Opcenito gledano, to je i za ocekivati jer da su vrhunski trejderi ne bi radili za osrednju placu u nekoj brokerskoj firmi nego bi radili za svoj racun dok pijuckaju koktele u svojoj vili u Riu.

    Inace vam je post odlican i s vecinom se slazem, ali htio bih komentirati nekoliko stvari. Naime kad pricamo o investicijskim klasama, vecini nasih gradjana je dostupno i zlato/srebro, i to ne samo u obliku kupoprodaje u zlatarskim radnjama i putem oglasnika nego i real-time trgovanje preko online brokera. Nije da ovom prilikom nagovaram na kupnju zlata, vec sam rekao da mi se cini preskupo, ali cisto da spomenem da i to kao opcija postoji.

    Druga stvar je vezana uz drzanje dionica “zauvijek”. Mislim da bi to trebalo ipak malo drugacije definirati jer implicira odredjenu inertnost u vodjenju portfelja. Naime burza u neku ruku funkcionira kao feder koji dionice baca gore-dole oko njihove fer vrijednosti za vise-manje random iznose distribuirane po nekoj ne-Gaussovoj vjerojatnosti (al zvucim pametnije nego jesam kad koristim velike rijeci 🙂 ). I sami ste komentirali kako je pad bio poprilicno neselektivan i da bi se to nuzno trebalo odraziti na nacin da se vrijednosti dionica diferenciraju, i s tim se slazem. U biti nemam se kaj puno slagati jer se to vec i pocelo desavati. No u slucaju enormnih zaleta prema gore, poput onog 2007. godine, prakticki su sve dionice bile daleko preskupe i mislim da se u takvim situacijama ne treba beskonacno dugo drzati dionice nego da je ipak isplativije prodati pa kupiti kasnije, jer se na taj nacin moze isbjeci poprilicno neugodan propad i, u konacnici, znatno ojacati portfelj. Kod tako velikih i dugorocnih oscilacija se cak i u slucaju poprilicno velikih portfelja moze dosta manevrirati, pogotovo na vecim trzistima poput americkog (za nas prave igrace 🙂 ).

    Takodjer trebamo paziti da firmu koju “drzimo zauvijek” ne pregazi vrijeme. To se najvise odnosi na tehnoloske firme, ali svojevremeno su korporacije poput US Robotics, 3M, S3, itd. rasturale sa svojim proizvodima, dok su sad vise-manje relikvije devedesetih.

    Po pitanju LKPC povecanje prihoda mi se cini relativno izvjesno, iako je dobrim dijelom to ocekivanje fundamentalno gledano uracunato u cijenu. Naime imaju dosta kesa na racunu koji su dobili od dokapitalizacije i koji se planira uloziti u prosirenje transportne djelatnosti (a to valjda implicira i povecanje prihoda pa slijedom toga i dobiti). Takodjer se iz firme maknula politika, a to ipak znaci odredjenu racionalizaciju poslovanja i uklanjanje viska kadrova koji su dosli preko veze pa nis ne rade ili aktivno djeluju na stetu firme zbog politickih interesa. S druge strane, novi vecinski vlasnici su fondovi a oni se bas nisu pokazali kao neke pretjerano sposobne organizacije, bar kad je o trgovanju dionica rijec tako da tu moji argumenti mozda padaju u vodu…

    I za kraj jedno pitanje, kako se uopce mogu kupovati drzavne ili korporativne obveznice od strane gradjana? Nije da to smatram nekim posebno dobrim ulaganjem, ali bi me cisto zanimala informacija kako to funkcionira…

  7. G. Bakić

    kako komentirte najave da će Đuro putem privatne agencije zapošljavati radnike na određeno vrijeme, te najavu skorog smanjivanja broja radnika odlaskom u mirovinu.

  8. Ma zanima me Vaše mišljenje da li je ovo neka ozbiljnija najava
    odlučnosti Uprave da od Đure napravi stabilnu i profitabilnu tvrtku.

    • Čak i neozbiljna uprava mislim da sada teško može zabiti firmu u zid. A i svaki mali napredak je za Đuru velik. Osjećam se izuzetno OK u ovoj dionici i zadnji pad cijene sam iskoristio za dokupiti. Daleko od toga da bih ju htio imati da je jedina dionica koju imam, ali u portfelju je ona jako jako dobra. Meni nejverojatno dobra po ovoj cijeni.

      • Kad ste se vratili sa skupštine Đure pisali ste sasvim pohvalno i o poslovima i o rukovodstvu firme. Sada sa ovih par rečenica krije se gorčina i ljutnja i neslaganje sa rukovodstvom. Bar se meni tako čini !?

        • Krivo. Nisam nikad pisao pohvalno pisao u upravi, dapače. A ovdje pak nema gorčine, dapače, nego govorim da firma ima tolike prilike da ju ni ovakva uprava ne bi mogla pokvariti, a uprava će se ili poboljšati u svom radu, ili promijeniti, nema treće. Te da je svaki i mali napredak za ovu firmu velik u stvari, jer se njome trenutno vrlo loše upravlja.

        • S obzirom da je DDJH jos uvijek velikim dijelom drzavna firma, i s obzirom da je pobijeda Kukuriku koalicije na ovim izborima izgledna, pretpostavljam da bi politika i dalje mogla imati presudan utjecaj na odabir uprave, veci nego sami rezultati. Da li imate mozda neka saznanja koji bi bili njihovi favoriti i kakvi su u odnosu na sadasnju upravu?

  9. Drago mi je tako nešto pročitati jer i meni se činila dobra cijena
    pa sam udvostručio broj dionica i sada mi je 25% portfelja.
    Nadam se da će postotak porasti bez dokupa jer više ne namjeravam kupovati.
    Pozdrav i sve pohvale za rad na blogu.

  10. Pozdrav

    Sto se tice VART tu se bas ne slazem (autor ima dionice VART i nije pretjerano sretan sa njima).
    Koliko god bila valuacija nekretnina u VŽ (znamo gdje su) i seljenje u Marof i sfe što ste rekli kod VART a nažalost i kod drugih firmi se javlja to da gubici se financiraju neplacanjem doprinosa državi (vidjeti izvješće).
    Sa tim doprinosima država će po modelu C(kao Badel) napraviti swap opo 50 kn.
    I to je ok na sadašnju valuaciju jer će se dug otpisati/pretvoriti po 50 kuna u kapital.

    međutim to negarantira da VART i dalje neće stvarati gubitke odnosno da će pojesti svoju stečajnu masu gdje nakraju neće ništa ostati za dioničare.

    Hvala bogu pomaci su vidljivi samo za VART trebaju drastični pomaci štose tiče smanjanja troškova a ja ih još ne vidim i zato mislimda nije baš tako bajno jer kroz 2 godine ako se ne neparavi puno stečajna masa će se pojesi koliko god ona bila.

    Uostalom u stečaju vrednovanje nekretnina od strane vjerovnika nije baš isto kao i u slučaju nestečaja..

    Autor ima dionice OPTE, KORF, ADPL, VART

    Inače OPTE je meni jedna vrlo zanimljiva priča (u trenutnim uvjerima ne vrijedi ništa s obzirom na dug ali stvara cash koji naravno banke pojedu ali stvara cash i pro eventualnoj prodaji pozicija kapitala se stvara sa djelomičnim otpisom duga).
    Uostalom udio raste, EBITDA raste, konsolidacija se mora dogoditi i podaci nisu frizirani.

    neznam koako gledate na ovu priču.

    meni jako zanimljiva ali je jako veliki rizik

    pozdrav
    Blu

    • Meni je OK da me država razrijedi po 50 kn. Osim toga vjerujem u preokret poslovanja. A gledano vjerojatnostno, kao što sam rekao, ako pobijedimo, mogu dobiti puno više, a ako izgubimo, opet mogu puno dobiti. Ne bih to više objašnjavao (ponavljao stalno isto).

  11. @ nbakic
    moram reci da me ovo stvarno razocaralo(JL)
    KOMENTAR NENADA BAKIĆA
    Bravo, dečki: Europa i euro ipak će se održati

    Ovime je osigurana propast eura in the long run jer postoji odredena stvar koja se naziva moral hazzard… Da su pustili Grcku da propadne prvi put da vidite kako bi magijom PIIS sredili deficite… Nadalje najbolje su price o jefinijim kreditima kucanstvima i biznisu….
    “omogućit će komercijalnim bankama da jeftinije i jednostavnije dođu do novca koji im je potreban, što u konačnici znači lakše zaduživanje za biznis i kućanstva.”
    dobro je poznato sto se radi sa jefinom lovom kad su u pitanju banke. Leverage, i mlacenje love na spreadu izmedu drzavnih obveznica i k.s. po kojoj posuduju…

    Mislim ovo je katastrofa… inflacija je ionako u Kini ogroman problem…
    Ovo nije kontra vaseg savjeta o kupnji dionica, dapace vi mozete biti sretni jer niste blesavi da drzite lovu u kesu, ali ipak to ne znaci da je u redu pljackati ljude koji imaju npr. orocenu stednju…

    Naravno mozda sam u krivu i vi ste u pravu da ce moralni politicari naposlijetku uciniti “pravu stvar” kad “politicke prilike to budu dopustale, gospodarstvo bude magijom u boljem stanju…” ali bih me zaista zanimalo na cemu temeljite te pretpostavke(npr ono o Njemackoj-je li to stvarno tako poduprto sa strane neke kredibilne individue ili argument “klase WMD”) jer ja zaista ne vjerujem da je in the long run ovo bolje rjesenje. Mislim pogledajte sto je bilo u S Afr kad je porasla cijena hrane…

    P.S. Ovo ispada kao da vas napadam, ali zaista me zanima na cemu temeljite to da je ovo bolje rjesenje.

    • Pa naravno da me ne smeta što pišete, vidite da je sa strane u blogrollu Nedjeljni komentar (znači, aktivno ga promoviram), makar često ima suprotne stavove od mene. U komentarima mi je bitno da ne budu uvredljivi i da budu argumentirani.

      • Hvala, ja sam malo pretjerao, ali zaista je meni razocaravajuce za vidjeti clanak koji o odlucnoj akciji sredisnjih banaka govori kao americke TV serije o CIAi(strasni altruisticni borci koji stoje izmedu nas i kolapsa, siroke narodne mase su odahnule jer su spasili dan…) bez govora o inflaciji ili moral hazzard, i onda jos da to ima vas blagoslov. 🙂

    • Bravo Ivane, ovo je odlično. Znate Vi da sam ja u biti Austrijanac, ali neki mutant koji misli da neke žrtve treba podnijeti za izbjegavanje lomova. Naime, mislim da malo koordinacije nekad ne smeta. U posebnim situacijama. Keynesijanac svakako nisam 🙂

      • Hehe znam da ste vi vise Austrijanac nego Keynesijanac, nadam se da niste kao Bush( “morao”napustiti svoje free market “principe” da “spasi” free market, dakle nije ni imao principa :)). Ali ozbiljno sto banksters rade je pomalo smijesno… znam da ne biste mogli u Konzumovom katalogu pisati a kamoli u JL da govorite malo o drugim stvarnima ( ne znam da li se sjecate ali FED je placao 100% glupih osiguranja sta je izdao AIG, naravno GS je bio nakrcan njima. 🙂 I ovo sa smijesnim mlacanjem risk free love na US bonds bi bilo tragikomedija i kriminal u svakom normalnom drustvu…
        Inace ima jedna zanimljiva paralela: kada je bilo govora o tome da drzave maznu stednju gradana iz mirovinskih fondova bili ste zestoko proti toga, a slicno stvar rade i sada, samo kradu kupovnu moc, a ne direktno. Naravno moze se dati argument da je stednja mirovinskih fondova dobro upotrijebljena jer se kupuju dionice, dok je mrvica 🙂 inflacije samo mali sitni porez…
        No da ne davim previse… IMHO ovo nije nikakvo izbjegavanje lomova. … tko god zeli iznijeti neki scenarij u kojem ce se ovo rijesiti i da ce EU i SAD uskoro doci u prihvatljive deficite slobodno napisite pa da se informiram.
        P.S. Kome je dosadno neka pogleda kako je Estonija grozno prosla jer nisu dobili Krugmanov memo.
        http://www.economist.com/node/18959241
        Ako nista barem kupone za cuvanje djece mogu uvesti… 🙂

  12. Pozdrav.
    G.Bakicu pohvale za blog. U gornjem postu (Elementarni savjeti) bilo je spomena o literaturi vezanoj za ulaganje za koju navodite da će te uskoro objaviti. Pošto planiram kupovinu par knjiga upravo te tematike, svaki savjet bi dobro došao.

  13. Poštovani g. Bakić,

    zahvaljujem Vam, što dijelite Vaše ogromno iskustvo i znanje investiranja s nama malim investitorima. Moram priznati, teško je bilo (do pojave Vašeg bloga) pronaći kvalitetne analize o tome što se događa na našem tržištu kapitala.

    Pročitao sam na internetu, da je Vaš najveći uspjeh, zapravo bio u području poduzetništva (Mojposao.net, ostali portali i agencije koje ste pokrenuli).
    Sa zanimanjem bih, a vjerujem i ostali čitatelji – pročitao Vaša iskustva i članak o tome; kako uspjeti kao poduzetnik? Kako podići malu tvrtku i razvijati je u našem hrvatskom okruženju?

    • Poštovani, hvala Vam. Mislim da moja iskustva nisu više relevantna, jer nikome ne bih savjetovao da danas bude poduzetnik u RH.

      • Poštovani g. Bakić, ovo je dosta radikalan savjet. Iako i sam pretpostavljam razloge za takav zaključak ali bilo bi zanimljivo čuti Vašu argumentaciju.
        Također, možda malo preopćenito, ali što mislite gdje bi se onda mlađi ljudi koji imaju neko znanje i svijest o okolnostima oko sebe mogli usmjeriti ako nemaju znatan kapital, a niti mogućnost rentnog života. Preostaje samo opcija zaposlenja u nekom postojećem trgovačkom društvu čime će teško stvoriti uvjete za neku prosperitetnu budućnost.
        Dobro, može se uvijek pokušati uhljebiti u nekom Holdingu, ali to je više kao šala…

        • Ako mislite da imate zaista konkurentnu ideju i sposobnost, probajte ju ipak izvršiti kao poduzetnik. Imajte ipak na umu da je sve u ovom društvu protiv Vas ako želite raditi pošteno.

          Pitanje je što je prosperitet danas. Moj je prijedlog, teška srca ga govorim, ali iskreno, ako nemate još djecu (i time imate znatno veću fleksibilnost) da nađete posao vani.

  14. Moram priznati da je i mene iznenadio odgovor 🙂
    Ali dobro, poštujem ako ne želite napisati koju o toj temi.
    Nadajmo se, da će sa dolaskom nove vlasti, biti prepoznati problemi malog i srednjeg poduzetništva, jer ipak ti poduzetnici sudjeluju u oko pola od ukupnog BDP-a.

  15. Poštovani,
    Kako se vi javljate pod osobnim imenom i ja činim isto jer je fer.
    Zadnja dva dana sam počeo posjećivati ove stranice i neobično me se dojmilo.
    Mali sam investitor u dioničko tržište (HR,A,BiH)od 2007g.Prvo sam se informirao i naučio osnove pa upratio izvješća i donosio odluke.Do sada sam zaradio i svu zaradu ponovno uložio sa promjenjivom srećom na sva tri tržišta.Kako sam većinu ulaganja imao u tim zlatnim godinam jasno je da danas nisam u plusu gledano ukupno ali sam slušao Bufeta i nisam prodavao kad su svi prodavali nego sam i prema mogućnostima kupovao.Naravno da sam u kupnjama zadnje dvije godine svuda u plusu gdjegdje i 100%.
    Sve ovo pišenm da Vam komplimentiram i podržim ali i pohvalim što ste nesebično podjelili svoje znanje sa publikumom.
    Unatoč Vašoj preporuci (i obvezi) da Vaš stav nije nagovor ja sam odlučio u osnovi pratit Vaš trend kupnje jer sam ponovno stekao nekakvu likvidnost.U dionice ulažem samo novac koji mi neće trebati u narednih bar 5 god.
    Još jedanput Hvala
    Ivan Leto

  16. Tek prije desetak dana sam naišao na vaš blog i od tad ga redovno posjećujem. Mogu samo reći sve najbolje o njemu mada u svemu i ne djelim Vaše mišljenje ali to ne znači da tvrdim da sam ja u pravu a Vi u krivu, možda baš suprotno.
    Čitajući Vaš blog i ja sam počeo ulagati u KORF za koji prije nisam ni znao.
    VPIK imam od prije i to oko 10% svog portfelja i jako mi je drago da ste ga i Vi prepoznali. DDJH, ARNT i PTKM imama već otprije u nešto manjim koliličinama od 5% portfelja, mado i to imam namjeru povećati.
    Volio bih kad biste nešto napisali i o dionicama tipa KODT, BCIN FRNK i TUHO gdje sam najviše izložen. Inače portfel mi je raspoređen u 40 raznih dionica na ZSE pa me zanima dali je to malo previše, odnosno dali je takav nači diversifikacije pametan.
    Dok sam upravljanje svojom imovinom prepuštao brokerima i investicijskim fondovima uglavno sam gubio a od kad sam sam počeo sastavljati svoj portfel situacija je ipak znato bolja.
    Bilo bi dobro da ponekad napišete ponešto i o manje likvidnim dionicama koje nisu u sastavu CROBEX koji po meni u stvari i ne znači niništa, odnosno nije nikakvo mjerlo.
    Cijenim Vaše mišljenje kao i želju da svoje znanje ( a koje sigurno nije malo)nesebično podijelite sa drugima.
    Želim Vam sve najbolje i lijep pozdrav!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.