Trzista kapitala - Hrvatska

Strani investitori i domaći analitičari

Prilike za strane investitore, analitičari kao dio problema umjesto dio rješenja i zaglavljeni fond manageri – ali dolazi vrijeme istine: zašto je to odlično za racionalne investitore

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +
Pripremio sam jedan tekst za strane ulagače – niže – ali najprije mali uvod.

1. Trenutno na Zagrebačkoj burzi nema puno stranih investitora. A zbog strukture domaćih ulagača: dominantni, ali u najmanju ruku čudni OMF-ovi, OIF-ovi u teškoj defanzivi, uglavnom poplašeni privatni ulagači, koji se ionako uglavnom nikad nisu ni razvili ozbiljan investicijski pristup, i nešto malo špekulanata koji ulažu na lemurski način bez obzira na fundamente – ono malo racionalnih ulagača nije dovoljno za pravo uklanjanje velikih neefikasnosti, tj. primjereno otključavanje cijena (nekih i na niže).

2. Najtužnija je možda priča domaćih analitičara. To su oni ljudi koji bi trebali prepoznati prilike za kupnju ili prodaju. Kako je naše tržište jako malo, strani investitori nemaju odvojene resurse za analizu, pa se oslanjaju na preporuke naših. A mnogi među njima su pravi štetočine, dio problema, a ne dio rješenja. Pa kako? – možda se pitate – neki od njih imaju čak i CFA? Ali i to je ta naša bijeda, jer se kod nas CFA smatra nekom garancijom kvalitete. Ali to je samo standard, kvalifikacija koju u svijetu ima skoro 100.000 ljudi i samo je prvi korak ka cjeloživotnom učenju.

Najveća greška koju analitičar može napraviti je nemati mišljenje, u što spada i ne-imanje mišljenja o tome koje dionice pratiti. Recimo, zamislite da on u RH prati nekoliko (njemu) ‘standardnih’ dionica: HT, ERNT, IGH, INGR, ATGR, KOEI, možda još koju. To je njegov svijet, u kojem se on osjeća ugodno, i njegov posao se sastoji od stiskanja tipkice na Bloombergu koja mu daje osnove i onda on ‘analizira’ tako da namjesti brojkice (ili mu baš ispadnu same od sebe) da ‘ciljana cijena’ bude 10-15% veća od trenutne tržišne.

3. Ali, gledajte recimo ovo. Ponekad radim s brokerajem koji je možda i najbolji u zemlji, a možda najjači za strane investitore (kad ih ima). Njihova institucija ima i odjel analize. On, jasno, treba stranim investitorima pružiti i informaciju o domaćim dionicama, od njega u biti i živi brokeraj. Taj odjel analize ima i dnevni newsletter za strane investitore (na stranim jezicima je).

Njihov NL ima jednu servisnu vijest (jučer CROBEX +/-) i ostale vijesti.

Jedan dan vijest je samo jedna: ‘Ingra planira otvoriti ured u Turskoj’.

Drugi dan od 5 vijesti 3 su sljedeće:
– Magma nudi kreditorima zamjenu duga za dionice
– Ingra izdaje novu tranšu zapisa od oko 1,5 mil. HRK
– Član NO Validusa daje ostavku zbog osobnih razloga.

(Uočili ste da nedostaje HG Spot, je li to plus za analitičara?).

Ništa protiv te 3 tvrtke i njihovih dionica. To su možda krasne investicijske prilike. Ali zamislite stranog fond managera, koji možda mora zbog strukture fonda ulagati u ‘frontier markets’ ili je naprosto vidio neku vijest koja ga je pobudila da razmotri Hrvatsku (ako već nakon stalnog dobijanja ovakve antireklame nije razvio snažnu averziju). Vidi da su dvije uvjerljivo dominantne dionice, no jedna je blokirana, druga se trguje po P/E preko 10, s prihodima koji se brzo smanjuju, a u kojoj jedan OMF često kupuje 30-50-70% dnevnog volumena (pa se može upitati je li cijena održiva). Nakon takvih newslettera on samo može uzeti svoj laptop i lupati se s njime u glavu. I pobjeći glavom bez obzira od Hrvatske.

4. Ali analitičar misli da je siguran. On nije napravio nikakvu grešku. On nije imao mišljenje i vjerojatno ima i status ‘onaj pametni’ u svojoj firmi. Malo ga zeznuo Bloomberg jer sad pritiskom gumba dobije ono što je prije bio posao od par dana, ali ako je čovjek pametan, i to može pretoviriti u prednost, zar ne?

Ali ipak, dolazimo do onog glavnog. Pogledajte dobro još jednom ovu tablicu i razmislite: je li analitičar (ne mislim ni na jednog konkretnog, zamislite nekog) ove godine ili, kako bi se doličilo, prošle, dao preporuku za kupnju, ili barem pokrivao i jednu od 6 dionica koja su uvjerljivo na vrhu liste? Vjerojatno nije. Za neke ‘vodeće’ znam pouzdano da nisu.

Njegova ogromna, tragična, nevjerojatna greška, zbog koje bi u svakoj normalnoj zemlji, a možda čak i mnogoj nenormalnoj, dobio otkaz je upravo taj propust (ne želim zlo nikome, jer je puno bolje kad čovjek radi na adekvatnom radnom mjestu, recimo analiziranju cijena rajčice na placu). Jer stvari su bile očite (kako ste vidjeli na ovom blogu). Ali čak i da nisu očite, velike, strateški važne tvrtke moraju, barem kao neki ‘fact sheet’, biti na radaru svakog normalnog analitičara.

Ako mislite da pretjerujem, evo primjera. Kažem ja jednim brokerima: ‘Pa dobro, znam da ‘X’ ne želi pokrivati PTKM, KORF, DDJH jer bi se sad osjećao luzerski kad ih nije prije pokrivao, a sad su narasle (jako glup razlog, ali broji se kao legitiman u tom svijetu), pokriva li barem Adris?’ (Čuli ste za Adris, jel’da?). Tap, tap, tap .. odu oni do drugog ureda, vrate se, čujemo se telefonom: ‘Ne, nije mu rekao šef (valjda neki u Beču) da bi to trebalo!’. Nije mi dionica Adrisa nešto draga iz nekih razloga (iako mislim da može biti odlična investicijska prilika), ali još uvijek sam ponosan na sebe kako tada ja nisam mobitel iz kojeg su te riječi izašle razbio sebi o glavu!

5. Mislim da sam pokazao kako su analitičari dio problema, teški dio problema, koji ne samo da ne približuju strane ulagače nego ih aktivno tjeraju, ili čak i plaše. Još jednom, promislite koji od njih je prepoznao, ili barem pokrivao najbolje dionice ove godine. Ajde da je samo skroz loš analitičar, pa ne prepoznaje dobitnike, ali da i ne pokriva neke od najvažnijih dionica?

Što će Vam sad neki analitičari napraviti? Polako oni vide da se okolnosti mijenjaju. Prinos postaje bitan: pogledajte samo ovu brutalnu razliku u OMF-ovima. OIF-ovi se više neće moći skrivati iza bijednih tvrdnji ‘nismo ni mogli bolje kad imamo toliko isplata, prioritet je upravljanje likvidnošću’ (o čemu više dolje).

I zato će oni biti lukavi, lukavi kao lije. Evo kako. Zamislimo da Petrokemiji sad počne rasti cijena, i dođe na 250 (ima naš analitičar već i sada stav o tome, ali čuva on lukavo tu procjenu u svojoj glavi, jer što ako počne pisati o tome, cijena padne … e, nije on tako blesav!). U tom trenutku je jasno da, kako je cijena dionici već jako narasla, da je neki (mnogi?) domaći fond manageri smatraju ‘sigurnim’ ulaganjem (na koncu, i Bloomberg službeno sad, gledajući u retrovizor, izvještava da ima mali ‘pi-i’ i ‘jak ibida’). I sad on vadi svoju preporuku, uz pompozni ‘We initiate the coverage of PTKM with Hold …’, ‘ciljana cijena 300, ali kako ima rizika tih i tih, ipak preporučujemo samo držanje.’ On je siguran. Pokriva dionicu, a ako ona raste, reći će: ‘Pa jesam vam rekao!’. A ako pada: ‘Pa jesam vam rekao da ima rizika!’ Misli si on po onoj francuskoj narodnoj: ‘Dobro je biti pametan, ali to ne pokazati!‘. I fakat je dobro sakrio svoju pamet.

6. U takvom scenariju je naš analitičar, jasno, beskoristan, štoviše, štetan. U nekom trenutku ga možda i pita šef: ‘Pa kako nisi to vidio, ne pratiš tako veliku firmu koja napravi takav turnaround i ima tako uvjerljiv porast cijene dok tržište jako pada, čak je i onaj amater Bakić to davno i jasno obrazložio, fakat jaki promašaj!’. E, ali sad će on lukavo i važno: ‘E pa da, ali takvu neozbiljnost si on može dopustiti, a mi ne, znate, mi smo banka!’. Ali znate što, možda netko ipak popriča sa njegovim šefom, sa šefom njegovog šefa ili s kime već, i tko zna, možda se strašna nesposobnost i štetnost razotkrije. Naravno, ovo nije ni u kom slučaju prijetnja, jer ako je analitičar u pravu, ne može on od toga imati štete, bitni su argumenti. Ali dolazi vrijeme kad se prinosi broje … dolazi vrijeme …

7. Kao što sam najavio, evo mog malog prikaza: ovdje (slobodno proslijedite strancima), a kakav 99% naših analitičara nije u stanju napraviti (i koji nije preporuka na kupnju ili prodaju). Što mislite, može li neki strani fond koji ovo pročita, ipak postati zainteresiran za hrvatske dionice? Ja mislim da može. I može li onda nazvati neki naš veliki brokeraj i reći:
– ‘Pa koji ste vi moroni, kako mi niste skrenuli pažnju na neke druge dionice, svježe, uzbudljive i strateške prilike, nego mi stalno zvonite o istima, neću više raditi s vama!’.
– ‘Ali znate, naša analiza ima psihološki problem, nije im rekao šef, a oni se nisu usudili … znate … ovaj … ali naši analitičari imaju MBA/CFA/magisterij s ekonomskog faksa, imaju Bloombergov termina, znate to znači da su veliki autoriteti u Hrvatskoj … znate … ‘.
– Klik!

I tako fakat dobar brokeraj, ni kriv ni dužan ostane bez klijenta. Analitičar, jasno, dobije bonus. Jer nije imao ni jedan promašaj ove godine. Od svih 6 dionica koje je pokrivao, 5 je bilo ‘hold’, jedna ‘accumulate’, a ako su neke i pale, znate nije on kriv, palo je cijelo tržište.

8. Ali zašto Vam sve ovo pišem? Ne zato jer bih se htio obračunavati s nekima. Nego da osokolim racionalne ulagače, koji se ne mogu načuditi kako je moguće da ima neiskorištenih prilika, pa u nevjerici ne vjeruju ni sami sebi. ‘Jer ako ja to vidim, kako to da velike banke s analitičarima to ne vide, sigurno je greška u meni!’. Ali nije.

Dosta sam se raspisao, pa o fond managerima kasnije. Ali mislim da možemo očekivati povećanu aktivnost nickova na forumima koji će loše pisati o nekim dionica, a možda i o meni :). It’s OK!, kako bi rekla jedna analitičarka.

Je li da sam vas nasmijao? Pa sve je ovo samo šala, veselo je doba godine!

p.s. I jučer sam malo o tome pisao, ovdje. Znači, to je drugi slučaj, ljudi koji nemaju ni pretenzija da su stručnjaci, nego su direktori, ali onda se upuštaju u ono za što nisu stručni, ali bez straha ili srama. Pa kako mene nije strah prodavati se kao doktor ili pjevač?

Napomena: Autor ima dionice PTKM i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

46 replies »

  1. Pogledajmo ove naslove u vezi privatizacije……. ovo je malo špekulativnog karaktera…….
    Ponude za Petrokemiju ovisit će o cijeni plina
    Nakon dvije godine gubitaka kutinski je proizvođač izvijestio o pozitivnim poslovnim rezultatima, no pitanje je koliko ta tvrtka u budućnosti može računati na sličan trend uz sadašnju politiku određivanja cijene plina koja ne ide na ruku industriji. Visoka cijena plina mogla bi utjecati i na rezultat privatizacije te tvrtke odluči li se nova vlada na taj potez

    Iako će ova godina za Petrokemiju biti dobitonosna, pitanje je koliko ta tvrtka u budućnosti može računati na nastavak pozitivnog poslovanja uz sadašnju politiku određivanja cijene plina. Visoka cijena plina mogla bi utjecati i na rezultat privatizacije te tvrtke odluči li se nova vlada na taj potez.

    http://www.business.hr/broj-1042/ponude-za-petrokemiju-ovisit-ce-o-cijeni-plina

  2. Novinari su manjim dijelom u pravu. Iako su vjeorajatno na pravom tragu. Gledajte, postoje veliki proizvođači i ponuđači plina kao Gazprom, E.on itd. kojima je ove godine izmakao ugovor s Petrokemijom, ako su se uopće natjecali (a bilo bi čudno da nisu).

    Tako da njima, ili njihovim mogućim partnerima, cijena plina za iduće dvije godine nije bitna. Njih bi mogla zanimati budućnost. A današnja vrijednost dionice za njih diskontira vrijednost iz budućnosti.

  3. A moze li netko drugi osim domacih analiticara informirati strane ulagace? Zar im je jedini nacin preko domacih brokeraja? U tom slucaju mogli bi se nacekati da sef necijeg sefa uoci pogreske svojih radnika.

  4. Članak na engleskom je fantastičan! Možda je jedino malo šteta tako otvarati oči strancima kada kod nas ima još puno ljudi kojima bi bilo dobro imati još nešto vremena za kupnju prije nego se cijene uvišestruče, ali znam da je teško ne pohvaliti se strancima o tome što mi tu sve imamo, kakve neočekivane prilike nudi njima nepoznato tržište…, a i siguran sam da je vani puno dobrih ljudi koji su zaslužili biti informirani o ovako lijepim stvarima.

    Ovi naši onda neka se požure, tko im je kriv na kraju ako im “stranci sve pokupe pred nosom” – imali su priliku i oni!

    • Slazem se, puno bolje bi bilo da cjene postepeno rastu i u dokup svako malo. Dapace nebi se bunio ni da ostanu na ovim razinama a otkljucavanje vrijednosti ce svejedno doci.

  5. Evo npr. kod petrokemije fondovi i dalje mogu ulagati jer su oni ulagali od 2007. i sami su rekli da su dugoročni ulagači prošli su teške godine u 2009. i 2010. sada kada je cijena tolika kolika je zašto ne bi iskoristili nju kako nagradili svoje čekanje jer imaju sve relevatne podatke, da je potražnja za žitaricama veća nego što je ikada bila i da se zalihe brže troše, ipak broj stanovnika Zemlje je prešao 7 milijardi ljudi, ja tu vidim da su oni bili u pravu kada su ulagali na početku jer bili su svjesni potencijala koji ptkm ima, stoga zašto tu svjesnost ne bi podebljali u broju dionica dok nema previše drugih prilika na tržištu kapitala, ja bih to napravio, i radim koliko mogu!

    Ovo nije nagovor na kupnju niti prodaju dionice ptkm, autor teksta posjeduje dionice ptkm, ovo je samo subjektivno mišljenje

  6. Poštovani g. Bakić,

    Potpuno se slažem sa napisanim. Međutim, poznajem neke domaće analitičare i mogu Vam reći da nije sva krivnja njihova.

    Naime, mnogi brokeraji su na rubu, (čitaj: štedi se i na wc papiru), pa je postalo luksuz imati odjel analize, a ako i imaju analitičare onda značajan dio vremena troše na druge zadatke koji im nisu u opisu radnog mjesta – poput pakiranja koverti i kuhanje kava klijentima.

    Osim toga, mnogi (često na rukovodećim pozicijama) nemaju pojma što je to “analiza” pa se analitičari često susreću sa zadatkom: “Moraš mi napraviti detaljnu (naglasak na detaljnu) analizu dionice xy do kraja dana”.

    Što Vi mislite koliko vremena treba za napraviti zaista detaljnu i kvalitetnu analizu?

    • Ne bih znao koliko kome treba. Ali kratki company notes, koji ukazuju na značajne stvari, promjene itd. zaista nije teško u pola sata napraviti ikome tko prati tržište. Problem je u drugome.

      • Hvala na odgovoru ali ne mislim na “kratki company notes” nego na analizu koja sadržava barem profil kompanije, analizu industrije i ekonomije, procjene poslovanja, DCF i relativnu valuaciju (koji nisu napravljeni općeprihvaćenom GIGO metodom)

        • Pa zašto onda ‘analitičar’ ne napravi po svom nahođenju barem neki ‘note’ ako vidi jaku investicijsku priliku? Mislim da je sve i dalje jasno. Razjašnjeno. Proanalizirano.

  7. kao sto je tesko ocekivati jaci angazman dok ljudi stoje u redu za iphone, a ne u redu za crni kruh, tesko je ocekivati jace pokrete analiticarskih brigada dok ne postoji potraznja za njima 🙂 a prave potraznje zapravo nema. ipak je ovo zemlja kojoj je tito oporucno ostavio brda nekretnina, koje su ljudi voljeli i prije tita, dok je kratka ljubavna afera s trzistem kapitala mnoge gadno traumatizirala…
    ‘analiticari’ koje sam sretao u pocetku su jeziva lakrdija. po kile gela u kosici, prugasto odelce, i teleci pogled na korelaciju fedove kamate i indeksa. ali, njima ta znanja, cisti zakon ponude i potraznje, nikad nisu bila potrebna. bas nikad.
    ni u kasnijim rundama nije bilo bitno bolje. recimo da su svoje usluge prodavali otprilike kao sto herbalifeovi distributeri prodaju shake, cajeve i ostalo 🙂
    ali i dalje ne vidim, nenade, zasto ih stalno ismijavate. cemu to stalno odlazenje odraslog covjeka u pjescanik i ruganje djeci sto ne mogu podici sezdeset kila? 🙂
    na kraju krajeva, ti ljudi nisu u poziciji iskreno vam odgovoriti. da im je dobro ovako kako je sad. pitanje: koliko ih je spremilo pare zaradjene prije tri ili cetiri godine, i sto se njih tice burza se moze zauvijek zatvoriti? odgovor na pitanje na kome su zaradili pare je i odgovor na pitanje o buducnosti tk u hrvata…

    • Napisao sam zašto pišem. Da bih objasnio normalnim ljudima koji možda počinju sumnjati u sebe. Ali ima i drugi razlog. Da bih u onom jednom ili dvojici koji to zaslužio pobudio želju da budu bolji.

      • Talebovom terminologijom, “empty suits” zaista mogu izluditi ono malo normalnih ali moram priznati da se donekle slažem s Tomislavom. Mlade koji imaju potencijal treba uputiti, pomoći im savjetom i primjerom, a one druge samo ignorirati.

  8. Malo sam nadogradio vaš izvještaj na Engleskom s linkovima
    PTKM
    Summary: The leading regional fertilizer producer with some 1.3 mil. tonnes of capacity, 2011(E) revenues 400 mil. Euro. Successfully accomplished a turnaround and is rather profitable already in 2011. The business environment from 2012 from on will be much more favorable (finally able to buy gas at market prices). Traded at P/S(e) = 0.2 (!?)

    Production of Petrokemija 1.3 mil tonnes
    Urea 31 %
    Can 25 %
    NPK 45 % (Complex fertilizers)

    The main problem in past was government regulation of fertilizer prices in favor of agriculture, and monopolized gas market, entering in EU, environment in Croatia is changing so Petrokemija can be profitable.

    English news from Petrokemija
    http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=166

    QUARTERLY REPORT

    PETROKEMIJA d.d. KUTINA
    PETROKEMIJA GROUP

    Kutina, October 28,
    REPORT FOR PERIOD January to September 2011
    INTERIM REPORT FOR PERIOD July to September 2011
    http://www.petrokemija.hr/Portals/0/Financije/QuarterlyFinancialReportPetrokemija3q2011.pdf

    More older reports in English at
    http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=165

    Econimic data summary, for more information you must register on site, it’s free
    http://mojedionice.com/fund/dionica.aspx?sifSim=PTKM-R-A

  9. Evo malog dodatka. Ako vas ponekad muči da neke stvari pišu u specijaliziranom poslovnom tisku, pa si mislite da možda vi ne razumijete ništa, kad i poslovni tisak i analitičari tvrde suprotno (recimo od prekjučerašnjih odličnih vijesti za PTKM, oni u naslov izvuku: “Petrokemija: Iduća godina bit će vrlo izazovna”), pogledajte malo ovo http://www.poslovni.hr/vijesti/obersnel-se-zbog-ministarske-fotelje-odrekao-one-u-riviera-adriji-193100.aspx.

    Da, dobro ste vidjeli, Poslovni kaže:

    Obersnel se zbog ministarske fotelje odrekao one u Riviera Adriji

    Edi Černjul, dosadašnji član Uprave Riviera Adrije d.d., najveće turističke tvrtke u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2012. godine novi je predsjednik Uprave te tvrtke. Na tom će mjesti zamijeniti Vojka Obersnela koji odlazi na mjesto ministra turizma.”

    I kako da ti ljudi razumiju išta onda o KORF?

    I onda imate potpunu komediju zabune ili čega drugoga. A to je kad naša poslovna štampa prenosi ‘razmišljanja’ naših analitičara.

  10. Svakako mislim da svatko treba napraviti dobru analizu firme koje kupuje. Kroz vrijeme, njene cikluse, cikluse regije gdje kupuje, SWOT analizu, trenutne pokazatelje i prosjek, karakteristike uprave. Makar se čini dosta traje doslovno pola sata – sat vremena. Piskaranja u kvazi intelektualnom – medijskom prostoru su vrlo često obojena bojama i ne daju pravu sliku stanja stvari. Nažalost, vezano na PTKM – ova kupnja mislim više da je potaknuta špekulatnizmom nego dugoročnim držanjem papira. Vjerojatno dio očekuje navalu onih koji stvarno misle kupiti i onda nakon vala prodati po nekoj sitnoj zaradi. A ja vjerujem da je ovo otp dno indexa naše brze. MOže biti varijacija ali u minimalnom postotku. Regija također, EU vrlo slično a EU + USA pogotovo prema naprijed. Ako čovjek već čeka val i rast sada je vrijeme za pecanje na dnu i čekanja vala(ako se ima na umu brza zarada). Ja osobno znam da ću dio likvidirati tek kad opet krenu IPO ponude. To mi je jak signal za prodaju(ako ću gledati short i mid term).

    • Ne, osim jednostavnih tablica u Excelu. Na ovako neefikasnom tržištu je sve očito. Pa recite kad pogledate unazad o čemu sam pisao jesam li ja neki ‘genijalac’, ili je sve bilo očito? Jasno, ovo drugo. Nego ljudi ne mogu preko svoje psihe.

      Inače, Excel je najjači alat koji uopće možete zamisliti. Ali bit je u tome kako ga koristiti.

  11. Mislim da je ovaj problem jako dubok i ne odnosi se samo na TK već na kompletan gospodarski i bilo koji drugi sustav (npr. kulturni, socijalni i dr). Radi se o kvalueteti kvantitei našeg obrazovnog i mentalnog sustava koji nae traži rezultate već ‘papir’ i naravno ‘veze’ (najbolje su političke).
    Refernce prošli rezultati, posebna dostignuća u našim tvrtkama i institucijama se uopće ne traže.(jedan od boljih članak na tu temu je onaj vaš o ‘Ruđeru’)

    • Dijelim mišljenje. Ako si poslušan “sky is the limit”. A onda te uhapse. A onda se mi kao čudimo. A zapravo smo znali. A zbog čega sada šutimo kad nam pred očima mirovine konvertiraju u “ingre” tj. u ništa? A kad nekog uhapse, kakva nam je to korist, osim zabava za raju?

    • U pravu ste. Čini se kao da su ovi mislili da je fašnik, kad vidiš koje su dionice i udjeli dobili. Je li to bila satira, ili samo šala? Čekamo pobliži izvještaj, a za sada se možemo čuditi je li to za 2011. ili za 2010. kako piše. ako je za 2010., nije li malo čudan trenutak?

      A pazi ovo, ‘nagrada za likvidnost’? Ajme meni. Ako je apsolutna, onda je HT daleko veći, ako je relativna, onda je daleko veća zvijezda Ingra.

      S druge strane, ako je za 2010., a valjda je, onda je jako zanimljivo gledati izvedbu pobjednike u 2011. U svim kategorijama. To je ono kao kad manageri godine završe u Remetincu, tako i dionice koje ovi izaberu u idućoj godini imaju problem.

      Ajmo po redu, u 2011. (s reinvestiranom dividendom)
      – HT: -10%
      – ATGR: -39%
      – LRH: -26%
      – ADRS-P: -16%
      – ATPL: -55%
      U prosjeku -29% (Crobex -16%).

      MP Mena ima dobar prinos, ali čini se da je društvo za upravljanje bilo neuspješno, jer su fondovi (pa i ovaj) pripojeni NFD Aureusu (imovina MP Mene na kraju prošlog mjeseca svega 6,2 mil. kn).

      Allianz Portfolio -4,4% u 2011., što je jako loše, s obzirom da je zadnja dostupna struktura bila 52% depoziti i gotovina, 20% komercijalni zapisi i obveznice.

      Capital One je donekle dobar obveznički fond s 2% prinosa u ovoj godini (najbolji od svih obvezničkih u RH ove godine), ali mislim da bi on morao imati prinos znatno veći od štednje (znatno više od polovice imovine je u depozitima, komercijalnim i trezorskim zapisima). S obzirom na to da je preko pola ulaganja kako sam naveo, osobno bih ka klasificirao kao novčani fond.

      Erste MOney, slično: novčani fond sa svega 2,3% ove godine, jako slabo u usporedbi s depozitima.

      Znači, ‘dobitnik godine’ kao da je praktički ‘poljubac smrti’, ukazatelj u što ne bi trebalo ulagati iduće godine. Samo najava dolazi prekasno – tek na kraju te iduće.

      U svakom slučaju slika i prilika naše investicijske zajednice. Upravo zato racionalni investitori imaju fenomenalne prilike.

      • Kao što piše u analizi Hanfe, odmah nakon ulaska u EU strani fondovi i brokeri će moći raditi u RH. Tako će naši foleri dobiti konkurenciju.

        Trenutno je u pripremi novi Zakon o investicijskim fondovima u koji će biti implementirana nova UCITS IV direktiva (2009/65) koja je u Europskoj uniji stupila na snagu 01. srpnja 2011. godine. Sukladno novoj
        direktivi države članice Europske unije dužne su osigurati da društvo za upravljanje, koje je dobilo odobrenje za rad u svojoj matičnoj državi članici, može na njihovom teritoriju obavljati djelatnost za koju
        je dobilo odobrenje za rad, bilo osnivanjem podružnice ili na temelju slobode pružanja usluga. Stoga će strani otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom moći slobodno pružati usluge i nuditi udjele na
        teritoriju Republike Hrvatske, ali i hrvatski otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom će isto to moći učiniti na teritorijima drugih država članica.

        • E ovo je baš zanimljivo! Zanima me koji će hrvatski fond uspjeti s javnom ponudom vani, s naknadama koju uzimaju i kvalitetom koju nude. S druge strane, jaki fondovi koji budu nudili usluge po, recimo, pola cijene, će lako steći velike tržišne udjele.

          nb

  12. Cestitke g. Bakiću na još jednom vrlo zanimljivom postu. Volio bi se jednog jutra probuditi, ukljuciti CNBC Europe, i vidjeti Vas u studiju nasuprot one lijepe dankinje Louisa Bojesen ili u ugodnom razgovoru s Rebeccom Meehan. Naravno, tema razgovora bi bili investicijske prilike u najnovijoj europskoj zvjezdici, nasoj dragoj Hrvatskoj.

  13. Sve više tekstova u vezi privatizacije……..
    Primjerice, nema nikakvog razloga, osim uhljebljivanja kadrova iz vladajućih stranaka, da se ne privatizira Croatia osiguranje, koje ima velik udjel na domaćem tržištu i za kojeg bi se sigurno lako našlo kupca koji bi mogao platiti cijeli deficit u 2012. godini, a vjerojatno i više. Upravo je smiješno da se takva tvrtka proglašava nacionalnim interesom.

    Ili da se proda Petrokemiju. I za nju bi bilo kupaca, a vjerojatno bi i 44 posto u Ini našlo kupca. Uz dobar privatizacijski program, možda nam ne bi trebao ni MMF, a svakako nam ne bi trebao viši PDV.
    http://www.business.hr/izdvojeno/komentar-veci-pdv-nije-nuznost-drzava-ima-sto-prodati

  14. Nije baš najbolja tema za moje pitanje ali nadam se da ćete ipak odgovoriti:
    Puno ste pisali o jeftinim prilikama i velikom potencijalu pojedinih dionica,tu ima zaista dobrih priča kao što su PTKM,ADPL,KORF…međutim nisam primjetio da ste KODT spomenuli da je jedna od tih?Po meni nezasluženo,posebno nakon što je g.Klapan objavio guidance za 2015 u iznosu od milijardu kuna prihoda.Neću hvaliti dionicu jer sam uvjeren da ste i sami proučili njenu (ne)kvalitetu,samo molim vaše mišljenje.

    Zahvaljujem.

    • Slažem se, KODT na P/E 7,9 spada među jeftinije dionice na domaćem tržištu. Firma je usred krize ostvarila značajan rast prihoda i dobiti uz stabilne marže. ROE se zadnjih par godina drži na impresivnih 20-25%.

      Prati li tko FRNK-R-A? Po meni je P/E=6,32 P/S=0,37 P/B=0,32 povoljno. Godinama ostvaruju kontinuiran rast prihoda. Međutim, uslijed krize i vrtoglavog rasta cijene kave su im značajno pale marže. Nisam siguran jel’ to privremeno…

      Ne posjedujem spomenute dionice ali razmatram mogućnost kupnje. Ovo nije nagovor na kupnju niti prodaju.

      • Ja imam KODT, i smatram jednom od najboljih kompanija u RH a po vrlo atraktivnoj cijeni danas.

        Imao sam do nedavno FRNK, koji mi se zgadio zbog svih tih nejasnoća oko etičnosti uprave i kojega sam prodao i umjesto njega kupio dionicu uprave sasvim suprotnih etičkih i drugih kvaliteta, ADPL, koju sam još nadokupio prodajom KOEI i sad mi ADPL čak i većeg udjela u portfelju nego KODT, na kojega mi zapravo na neki način sliči.

        KODT i ADPL su mi primjeri kompanija koje svoju prodaju velikom većinom ostvaruju na visoko-konkurentnom međunarodnom tržištu a na način stvarno svjetske i vjerojatno održive konkurentnosti a koje tržište neopravdano vrednuje kao da su to neke bezvezne kompanije čija će se konkurentnost istopiti već danas – a to je očigledno pretjerano.

        FRNK unatoč tome što prodaje praktički sve na domaćem tržištu, u vrlo konkurentnoj grani, proizvoda osjetljivog i na neke stvari poput “ekonomije obujma” kojom strana konurencija može biti u prednosti u nekom cjenovnom ratu…, obzirom na suštinsku prirodu proizvoda i snagu brenda, meni bi pri ovoj cijeni bila vrlo atraktivna investicija – kada bih znao vrednovati upravu i dobio ne-prevelik diskont na nju!, ali obzirom da uvodim preveliko rasipanje na račun uprave, stvari postaju nategnute pa makar i dao malu premiju tamo, ja sam to prodao i kupio drugu dionicu čija procjena mi je “preciznija”. Nemam tako diverzificiran portfelj da bih se u njega dobro uklapala i dionica tako širokog rasipanja procjene vrijednosti kao FRNK (jer u najgorem slučaju nije prihvatljivo, bez obzira što u srednjem je…)

        Disclaimer: imam ADPL, KODT, nemam FRNK, KOEI ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

    • KODT mi nije zanimljiv. Imao sam ga i prodao početkom godine.

      Legitimna investicija, nije strašno skupa, ali nije ni jeftina. No, primjerice, ADPL mi je daleko privlačniji, sa svim parametrima, kako numeričkim (P/E, P/B, P/ S. dividenda, itd.) tako i kvalitativnima: razvoj poslovnja je za ADPL daleko impresivniji, imaju kvalitetnije vlasnike, itd.

      Mislim da je velika mana KODT što ga imaju neki fondovi za koje mi se čini da su imali povlačenja uloga (u tablici pregleda fondova koje objavljuje Hanfa, veći pad imovine nego jedinice). Nije mi se svidjelo ni vrlo agresivno drukanje na forumima.

      Napomena: imam ADPL i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju!

      • Ni meni se ne sviđaju ti fondovi i neobjašnjiva mi neprestana drukanja s kojim se “na forumima” ponekad borim kao sa vjetrenjačama (nažalost onda i ja valjda tamo izgledam kao druker, najbolje bi bilo ne sudjelovati ali to je jako teško, ne mogu otrpjeti šuteći baš sve što napišu), ali to sve u konačnici zanemarujem, mislim da dugoročno to ništa ne znači. Kratkoročne me oscilacije ne brinu i ne vjerujem da ih mogu predivdjeti.

        Ono što mislim o dugoročnoj globalnoj potražnji za ovim proizvodima i ono kakvom vidim konkurentnost ove kompanije, meni daje veliku sigurnost u ovu investiciju tj. moja procjena vrijednosti je ovdje očito veća nego Vaša. Dugoročno jedina ozbiljna mana je vlasnik i nadam se da sam na njega stavio dovoljni diskont.

      • ADPL već imam i vjerojatno ću još dokupiti. O KODT i još par dionica razmišljam zbog diverzifikacije – da ne budu sva jaja u istoj košari.

        G.Bakiću, koristite li (između ostalog) odnos P/B vs ROE pri odabiru dionica? Naime, ta jednostavna analiza svrstava neke “vaše” dionice među najpovoljnije na domaćem tržištu…

        • Mnogi parametri Vam mogu pričati sličnu priču. Više puta sam pokazao kako su po raznim parametrima upravo ‘moje’ dionice jako jeftine.

  15. KODT-P
    P/S 0.38
    P/E 7,40
    P/B 1,50
    ROE 20.28%
    DY zadnje tri godine:4.72% ,5.14%,5.52%

    ADPL
    P/S 0.60
    P/E 6.55
    P/B 0,61
    ROE 9.36%
    DY zadnje tri godine:0%,1.50%,7,50%

    Iz priloženog ne vidim po kojim numeričkim parametrima ADPL stoji bolje od KODT,osim naravno P/B.Ali pošto KODT ima rezervacije od 120 milijuna kuna koje vrlo vjerojatno velikim djelom neće biti iskorištene sav taj novac može se pribrojiti kapitalu.
    Što se tiče dividende KODT ima dugu tradiciju isplate koja se svake godine povećava dok ADPL baš i nema.Osim toga ADPL planira velika ulaganja i pitanje je da li će uopće biti isplate dividende sljedeće godine.
    Menadžment KODT je jedan od najboljih na ZSE,kao i od ADPL uostalom.
    Razvoj poslovanja je meni osobno bolji kod KODT a i energetski sektor je otporniji na krizu od automobilskog.
    Fondove i drukanje po forumima ne smatram previše važnim(druka se sve i svašta),ni ADPL nema baš neku stabilnu vlasničku strukturu nakon prodaje Preventovog paketa.
    p.s.posjedujem ADPL i KODT,autor ovog posta je također Red Max(pišem sa drugog računala)

    • 1. Za P/E je također bolje da je manji, nego veći. Dakle, i tu ADPL stoji bolje.

      2. P/S je za AD Plastik nerealan jer se u ‘top line’ ne pojavljuje velika operacija u Rumunjskoj (vlasnici samo 50%, pa ne konsolidiraju) i nisam ovog trenutka siguran, možda još nešto.

      3. ROE velik može značiti da je mali kapital. ROA je sličan.

      4. ADPL ima niz nevjerojatno pozitivnih vijesti.

      5. Dividenda ADPL od prošlih godina nije bitna, ona je sad skočila ne veliku razinu, i održiva je.

      • ADPL ima zanemarivo bolji P/E.Ne vidim to kao neki važniji faktor.
        Koliki je onda P/S kod ADPL?Imate neke informacije?
        KODT može bez problema još godinama preživjeti veliku stagnaciju ako do nje dođe te još isplaćivati i dividendu.
        I KODT ima dobre vijesti,novi transformatori iz laboratorija će sljedeće godine povećati prihode,marže i naravno dobit.Tako uprava kaže a možemo im vjerovati jer nas dosad još nisu iznevjerili.
        Za ADPL vjerujem da imate neku informaciju više?Jer ulaganja su velika i nisam siguran da imaju dovoljno sredstva za neku veću dividendu.
        Ukratko,dobre su obje dionice,ali ne bih se baš kladio na auto sektor u ova vremena.KODT prodaje svoje proizvode po cijelom svijetu,mnoge države najavljuju ulaganja u energetiku,tako da mi KODT daje veću sigurnost,što zbog dobre cash pozicije što zbog veće podcijenjenosti u odnosu na strane konkurente,

        • Onda kupite KODT i gotovo. Ja ću ADPL, evo upravo mi odobrili kredit u banci.

          Sent from mobile

      • Mislim da ADPL ne konsolidira čak tri podružnice(<=50%) tako da su u ovom slučaju P/E i P/B najbolji pokazatelji za relativnu usporedbu. P/S ili P/EBITDA daju totalno iskrivljenu sliku.

        Visok P/B kod KODT je opravdan visokim ROE. Između te dvije varijable postoji signifikantna korelacija čak i na hrvatskom tržištu kapitala, R^2 je oko 0,53. Gledajući regresiju ADPL zaslužuje bitno veći P/B i trenutno ima više potencijala od KODT.

        Dividenda ADPL-a je prilično visoka. Ako je utemeljena na budućim očekivanim rezultatima, onda je sve jasno…

        Posjedujem ADPL-R-A. Ovo nije nagovor na kupnju.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.