ADPL

Božićni oglasi JL

Oglasi u jučerašanjem broju Jutarnjeg, svaki oglas je jedna stranica, 4 stranice za redom:

JL PTKM
JL ADPL
JL VAH
JL DDJH

Ovo su konceptualni oglasi i njihova poruka je mnogo dublja, u mnogo slojeva, nego što bi bila sama Božićna čestitka.

Ovo su neki od slojeva, ali, jasno, ima ih još:

1. Što je bilo od hrvatske privatizacije i kakva je ona mogla biti. Ovdje imamo četiri jako različite priče. Od vrijedne i skromne ekipe iz ADPL, preko posebnih priča PTKM i DDJH, iako vjerojatno ne previše neobičnih u tranzicijskim uvjetima, do naše autohtone priče KORF.

Ovdje su bitne i one prešućene priče. Primjerice, svakome bi se morala upaliti i lampica ‘Pliva’, i pomisliti gdje su sada razni čovići, marinci, skaramuče i slični koji su svojevremeno bili slavljeni kao heroji. Koliko je vrijednosti uništeno u Plivi (prema mojim izračunima, oko 2 mlrd. tadašnjih dolara).

2. Kako je moguće da jedan relativno mali privatni investitor bude vodeći investitor u tako važnim tvrtkama i takvim investicijskim prilikama? Gdje su OMF-ovi, gdje su OIF-ovi, koje su njihove agende? Primjerice, što rade u NO-ima predstavnici OMF-ova, koja je njihova uloga? Samo skupljaju naknade, ili? Idu li naknade u džep njima, ili fonda (jer taj posao rade u radno vrijeme, u korist članova fonda, valjda)?

3. Koja je odgvornost banaka za stanje hrvatske privrede, je li to samo oportunizam ili …? Kako je moguće da PBZ kao agent plasira komercijalne zapise PTKM, koja je sada vrlo sigurna tvrtka, po više od 9%, pri čemu sam PBZ i njegova podružnica Međimurska banka upišu lavovski dio, a PBZ-CO fond samo mali dio (ako se ne varam, svega 3 miliona kuna), a nekoliko mjeseci ranije kod jako velikog izdanja Nexe obveznica (120 mil. eura), koje zamjenjuje prethodno, fond PBZ-CO povećava upis za 40%, na maksimalno dozvoljeni iznos od 12 mil. eura (10% cijele emisije), pri čemu PBZ sam nije povećao izloženost (ostao na praktički istome). Pri čemu je važno za znati da je Nexe 2009. i 2010. poslovao s gubitkom, 2010. čak preko 160 miliona kuna i udjel kapitala u aktivi na kraju 2010. mu je pao na ispod 20%. A PBZ-CO je upisao tu obveznicu po 7,825%

Možda je obveznica Nexe zaista sjajna investicijska prilika, ne ulazim u to. Ali kako onda PTKM ne može dobiti znatno povoljnije uvjete i zašto PBZ-CO ne upiše više njenih zapisa, nego samo 3 mil. kn, po tako atraktivnoj kamati?

Zašto PBZ-CO nije kupovao dionice PTKM od 30.6.2010., kada je kupio cijelih 8 (osam) komada dionica, iako je bilo potpuno evidentno i slijepcu da je ta strateška tvrtka, koja je izrazito investabilna, radila izvanredan preokret? Napominjem da je ove godine od svih OMF-ova PTKM kupovao jedino AZ, kao što je i tokom 2010. jedini kupovao INU dok se tržila po jako niskim cijenama, prije skoka krajem godine.

Je li stoga slučajno da ove godine PBZ-CO ima od AZ prinos za čitavih 3,78% manji, što mi se čini kao jako velika razlika za mirovinske fondove, pogotovo kad im je struktura portfelja vrlo slična (napominjem da sam sam prešao iz PBZ-CO u AZ).

Da li su te stvari povezane?

Na ta pitanja nam/vam vjerojatno može odgovoriti gospodin Mario Radaković, član uprave PBZ-CO i član NO Petrokemije, pa ga i pozivam da to na ovom mjestu učini. Pisati mu možete i sami na službenu adresu info@pbzco-fond.hr. Na njegovom LinkedIn profilu piše preporuka “Mario is a very prudent and reliable business partner and a person with great sense for humour.” (zadebljanje moje), pa vjerujem da ćete dobiti odgovor, ali ne onaj humorističan npr. ‘ne komentiramo konkretno ulaganja, a sva su ona u skladu s našim investicijskim politikama’, nego konkretan.

Ako bude puno odgovora ‘Ne, jer smatram da se fondom odlično upravlja”, vjerojatno ću objaviti koliko je fond izgubio do sada samo na dionicama Ingre.

3.a. Pitanje za Petrokemiju. Zašto ne promjeni aranžera? Gospodina Jagušta puno smo hvalili i iskreno mislim da je trenutno (pozitivno) najvažniji manager u RH. Ali zašto ovdje ne promijeni aranžera? Jedan dio izdanja može pokriti i prodajom dionica PBZ, gdje je PTKM jedan od najvećih dioničara.

4. Koja je uloga države? Kako će država pomoći, ili barem prestati odmagati ovim ključnim tvrtkama? Kako će nova politika reagirati na to?

5. Kako se ponašaju građani Hrvatske u svemu ovome, jesu li dopustili da ih ponese pohlepa u investicijskom balonu, ranjeni time zanemaruju temeljna načela štednje i ugrožavaju budućnosti svojih obitelji?

6. Ohrabrenje dioničarima i radnicima i poruke upravi. Mislim da dioničari mogu s manje rizika gledati u dionice u kojima postoji aktivistički investitor (nažalost, trenutno se čini da sam ja jedini u RH) koji je uložio svoje novce. Također i radnici. Jer je to garancija više da će tvrtka poslovati bolje, da će se tražiti zdrava profitabilnost, što je danas jedina garancija stabilnosti, ali i osnov za povećanje plaća. Nije grijeh imati profite, grijeh je imati gubitke!

Što se tiče uprava, poruka je: Gledamo vas. U zapisniku sa zadnje skupšine DDJH možete vidjeti koliko sam nezadovoljan financijskim upravljanjem tvrtkom (ali ja sam to sve uz smiješak iskomunicirao, s moje strane nije bilo napetosti; naime gledam u tome potencijal, kad bi se stvari posložile bolje). Smatram da postoje mnoge prilike za poboljšanje. Zanimljivo je da je članica uprave za financije prošla tečaj za nadzornike kod Tipurića, pardon u HUCNO, a opet imamo odgovore kakve imamo u tom zapisniku, i ponašanje nakon skupštine. Mislim da je razumno za očekivati da uprave koje nemaju izvedbu u skladu sa prirodnom profitabilnošću i zahtjevima dioničara ili poslovan pristup dioničarima i drugim stakeholderima, mogu imati samo jedan put: izlaz.

Napomena: Autor ima dionice ADPL, DDJH, KORF, PTKM i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih. Ovo također nije nagovor na članstvo ili istupanje iz članstva ni jednog fonda.

28 replies »

  1. Kao prvo, Sretan Vam Božić i svima koji navraćaju na ovaj blog.
    Ne mogu odgovoriti na sva postavljena pitanja, ali na dva ću pokušati.
    Prvo, Branka Skaramuča je član uprave za ljudske resurse Vama omiljene kompanije.
    Drugo, priča sa obveznicama je tipična lopovska priča u Hrvatskoj kojoj treba stati na kraj. Mirovinski i otvoreni fondovi kupuju obveznice firmi koje imaju problema sa vraćanjem dugova bankama koje su gle slučaja upravitelji tih fondova. Na taj način profit ide bankama, a gubitak nama koji po sili zakona moramo štedjeti za mirovinu u OMF-ovima. Ne znam tko je najviše kreditirao NEXE, ali ne bih se iznenadio da je to baš PBZ.
    Ingra koju često spominjete je je baš primjer gdje su fondovi napravili zamjenu duga za dionice, a banke koje su im upravitelji nisu.

    • Znam ja dobro što je gospođa. Ali nemam ništa protiv HT. Štoviše, njihov sam korisnik. Samo sam na ovom mjestu komentirao tržište okolnosti oko njiove cijene, naime da jedan veliki ulagača stječe jako velike količine dionica i ponekad ima više od pola ukupnog prometa, čime se približava svom investicijskom limitu.

  2. Sretan ti Božič moj virtuali prijatelji
    znaš kako se kaže kad sve svjeće se ugasu
    samo tinja svječa nade i ona kaže
    ne boj se ja mogu sve ostale ponovno upaliti

  3. Od svih dionica meni je najzanimljivija FNVC, a nekako i osjećam da ima strašno veliki potencijal.

    Pisali ste da stedioničar i ovog poduzeća. Vaše mišljenje?

    • To smatram vrlo perspektivnim ulaganjem, to mi je jedan od onih ‘jokera’ (na baš kao ARNT ili VART, ali ipak vrlo dobar), a ne pišem ništa jer se trenutno ništa ne događa osim ‘puzajućeg preokreta’.

  4. G. Bakić
    čestitke na hrabrosti što ste počeli navoditi konkretna imena,
    što naravo povećava nivo odgovornosti ali i vrijednosti napisanog.
    Oko (ne)ulaganja u dionice i kom. zapise Petrokemije, te oprečne
    politike investiranja OMF PBZ-CO i PBZa zaista nema kompetentnijeg
    od g. Radakovića. Nadam se da će naći vremena i mogućnosti da
    odgovori na Vaša pitanja na ovom blogu ili bilo gdje drugdje.
    Zanimljiv bi bio i odgovor o naknadama koji između ostalog nije
    toliko bitan ali bi svakako mogao biti indikativan
    ako eto kad je već spomenut :), g. Radaković taj posao obavlja
    u radno vrijeme posla za koji je već plaćen od članova fonda.
    Naravno, možda kako ste spomenuli ta naknada ide fondu ili
    npr. g. Radaković kada ima sjednicu NO uzme neplaćeni slobodan dan,
    tko to sada može znati …
    Baš zato da ne bi bilo kojekakvih nagađanja,oko ovoga i onoga
    bilo bi lijepo pročitati odgovor na sve gdje se g. Radaković ili
    bilo tko drugi neimenovani našao prozvan.

    Po sadašnjem broju odgovora izgleda da baš niste čitani
    u toj branši :).

  5. Član sam AZ-a ali ću uputiti upit g. Radakoviću, jer smatram da OMF-ovi imaju širu odgovornost od same odgovornosti prema članstvu (a eto vidimo da se niti te elementarne odgovornosti ne drže). Štoviše, ovaj ću post g. Bakića uputiti svojoj mreži prijatelja/suradnika jer svi smo unutra.

  6. Veliki pozdrav g.Bakiću ,vi ste jedna ljepša i poštena strana Hrvatske koju jako cijenim i sa oduševljenjem sam jučer primio čestitke i poruku koju ste nam svima poslali.
    Nemam previše toga za reći nego vam zaželjeti sve što i sebi,uz obilje zdravlja i sreće vama i vašim najmilijima. 🙂

  7. Postovani,
    Niste stavili odgovor “Ne, jer se nisam dovoljno nakrcao pa ne zelim cackati mecku”, tako da sam morao improvizirati i odgovoriti “Ne, jer mi je svejedno, ne gledam na novac u OMF-u kao na svoj ” sto svakako nije tocno.
    Srdacan pozdrav i sretan Bozic.

  8. Lijepo što ste objavili one oglase.Ne znam iz kojih pobuda,ali ja ne bih,već bi radije kupio još dionica.Ako nije nepristojno pitati,malo sam znatiželjan,koliko inače stoji cijela stranica u Jutarnjem listu?Inače najmanje što mogu(kao neku malu zahvalu) učiniti je poslati pismo g.Radakoviću i nadati se da će odgovoriti.Ovo inače ne morate objaviti.
    Ako mi odgovori g.Radaković poslat ću vam i upit i eventualni odgovor privatno ili javno kako želite.Ako ovo sve objavite možda se g.Radaković prepadne pa ne odgovori.

  9. Čestitam na pohvalnom potezu i želim Vam sretan Božić i još uspješniju 2012. godinu.

    Ujedno bih samo htio skrenuti pozornost na jednu uočenu grešku u tekstu oglasa. Naime u Hrvatskoj ne postoji Slavonsko-brodska županija. Postoje jedino Brodsko-posavska odnosno Požeško-slavonska županija.

  10. Većina čitatelja neće uočiti većinu ovih slojeva, međutim one osnovne bi i mogli, npr. sam taj potpis “dioničar” je vrlo efektan, potaknuti će ljude na razmišljanje o dioničarstvu, i to na pravi način gdje ih usmjerava tekst koji govori o poslovanju i sl.

  11. molio bih gosp.Bakića da prokomentira anketu, mislim da dosadašnji rezultati daju zanimljivu sliku stanja.
    također ne mogu otvoriti post s Kerumom, “braco čita”, da li je maknut, ili je neka greška??

  12. Meni oglas u Jutarnjem izgleda kao osmrtnica a pošto osmrtnice baš i ne čitam prelistao sam nekoliko puta cijele novine prije nego sam uočio taj bledunjav oglas. Da su sva četiri bila na istoj stranici, ali u boji,sigurno bi bilo efektnije.
    A vidim da su još neki imali problema s pronalaženjem oglasa. Osobno se nikad nebi odlučio na takav potez jer nema ništa simoatičnog u tome. Ali sto ljudi sto čudi 🙂

    • To moraš “zahvaliti” onima koji određuju stope PDV-a a ne Petrokemiji. Štoviše njih svojim glasom i izabireš na vlast, mislim da bi Petrokemija mogla tebi “zahvaljivati” što im tako kompliciraš posao.

      U spomenutoj Sloveniji koliko je meni poznato na mineralna gnojiva se obračunava snižena stopa PDV-a od 8,5 %, kod nas punih 23 %?? Eto već tu vidim jednu veliku razliku u maloprodajnoj cijeni… Zaista, Petrokemija tebi i onima koje si izglasao ima na čemu “zahvaljivati”. Potrudite se to sniziti na razinu konkurencije! Petrokemija će to znati cijeniti. Nitko u biznisu ne voli biti u startu konkurentski osakaćen.

      Najaktualnije nam je to sada u turizmu (jer je tu mobilnost kupaca puno veća), tamo je cijela gospodarska grana doslovno osakaćena time što je stopa PDV-a kod nas veća nego u konkurentskim zemljama s kojima se doslovno “otima” za svakog pojedinačnog gosta (svaki može otići u neku drugu državu gdje mu je bolji odnos cijene i dobivene vrijednosti).

      U sklopu pohvalnih nastojanja da se snizi PDV u turizmu na razinu konkurentskih zemalja, ja pozdravljam i svaku moguću inicijativu da se snizi i PDV na mineralna gnojiva na razinu koja vrijedi u zemljama okruženja kako bi naša poljoprivreda poslovala u “sličnim uvjetima”.

      • ja bih kao građevinar da se smanji PDV na građevinske radove, :-), kladim se da ćemo zaposlit više ljudi nego turizam i poljoprivreda zajedno zajedno

        • Ja sam za to da svi imaju i jednak PDV (kao i inače stope poreze, flat rate je najpošteniji, premda tu nije tako presudno, bitno je samo da oni u istoj industriji međusobno ga imaju jednakog), ali ako i dok ne može biti samo jedna univerzalna (jako niska stopa) onda je ključno barem da one industrije kojima PDV utječe na međunarodnu konkurentnost radi dobra svih nas PDV bude na razinama koje ju neće gušiti tj. po mogućnosti na razini najniže stope izravnih konkurenata.

          Tako da turizam obzirom da su nam kupci jako mobilni mora imati stope PDV-a na sve svoje krajnje proizvode/usluge po mogućnosti jednake onima najmanjima koje ima neki konkurent (dakle cijela Europa) ili još i niže ako je moguće tj. ako imamo pameti pa gledamo malo dalje od prsta pred nosom.

          Što se tiče poljoprivrede, to sam obzirom na razmjenjivost njihovih proizvoda, mislio pak glede inputa (gnojivo) da nisu ravnopravni obzirom na druge proizvođače, to sam možda nešto krivo zaključio, ali mislio sam da nisu svi poljoprivrednici u sustavu PDV-a pa da ne dobivaju povrat tj. da plaćaju punu maloprodajnu cijenu (o kojoj je ovdje bilo govora) i osjetljivi su dakle na razlike u cijeni sa PDV-om na troškovnoj strani u međunarodnoj razmijeni finalnih proizvoda (jednostavno iz poreznih razloga imaju veće troškove pa su manje konkurentni direktno time!?).

          Vi kao građevinari kao prvo ne možete uvoziti/izvoziti svoje kuće u Sloveniju i nazad, a i da možete na strani inputa koliko ja znam niste porezno osjetljivi nego samo o tržišnim cijenama prije poreza ovisite, jer valjda građevinari svi jesu u sustavu PDV-a pa vam je svejedno kakav je PDV na inpute?? Što se tiče PDV-a na finalni proizvod obzirom da su Hrvati mobilni kao biljke, mislim da se ne morate bojati da će svi naši ljudi preseliti u Sloveniju zbog manjeg poreza na nekretnine.

          Tako da ne vidim poveznicu sa građevinarima u ovim pričama o turističkom sektoru pa niti ovim uvjetnim pričama o poljoprivrednom sektoru (ali tamo sam se možda zeznuo sa PDV-om, možda kolega namjerno zlorabi cijenu gnojiva sa PDV-om u ovim raspravama, možda uopće nije bila relevantna kao što nije niti ostalim dijelovima gospodarstva za njihove inpute).

  13. 1.
    – proizvođačka cijena Kutina = maloprodajna SLO
    – gnojivo se, inače, plaća unaprijed (plati pa vozi što u principu podržavam)
    – sličan cjenovni omjer je i kod sjemenskih materijala
    – takvo stanje je već godinama
    2.
    za koga to treba (ne)glasati da nam bude bolje
    3.
    – konkurencija je tek stigla u Vukovar nakon godina diskriminacije u smislu dozvola, papira itd…tek nakon što se novi istočnoslavonski gospodar umiješao (g.T), stvar je riješena…

    • 1. Da je kod nas porez isti kao i tamo (8,5 %!), cijena bi bila slična, taman do u razliku transportnih troškova i sl. Male razlike mogu postojati zbog različitih drugih (konkurentskih) uvjeta.

      2. Glasajte za koga god hoćete, ali morate preuzeti odgovornost za odluke koje će vaš izabranik donijeti!

      Ako vas ne slušaju, ako rade protivno onome za što ste ih ovlastili, ako ste u pravu, uvijek imate traktore s kojima možete izaći na ulice, jer već ste naviknuli na te nasilne metode pa ako ste stvarno “u pravu”, možete ih opet iskoristiti iako ja osobno ne preferiram te nasilne metode niti kada ste u pravu a pogotovo ono kako su do sada korišteni. Ja nikad nisam glasao niti za HDZ niti za SDP tako da nisam odgovoran za njihove promašene politike. Da niti svi vi ostali niste nikada glasali niti za jedne niti za druge: imali bismo neke druge, bolje!

      3. Ja konkurenciju uvijek pozdravljam! Što se tiče ovog područja, ja sam čuo da to u Vukovaru nema veze sa proizvodnim programom Petrokemije što se tiče kvalitete itd., ali ne razumijem se u te detalje, možda vama to i ima smisla za ono što i kako vi radite u poljoprivredi, pa: koristite ono što vam je najpovoljnije! Što tiče Petrokemije kao velikog izvoznika, njoj domaće tržište inače nije presudno, ali ja vjerujem da se oni trude što bolje zadovoljiti potrebe svojih domaćih kupaca i da ćete ovim promjenama koje se događaju i u samom poslovanju Petrkomije posljedicom postizanja tržišnih uvjeta nabave plina i sl. i svi vi kao konačni kupci osjetiti pomake prema naprijed!! 😉

  14. pobogu, zanemarimo pdv, ddv, politiku i poljoprivredu…ako uzmeš kalkulator u ruke (a znam da znaš sa njime baratati), vidjet ćeš da nikako ne može biti ista veleprodana cijena za nas domicilne i ostale)

    nisam grunio na ovaj forum da bih ulazi s vama u neke dublje polemike, nego samo da onako laički primjetim da nije sunce sve što sija

    dakako, “slučaj” petrokemija vi gledate drugim očima (kao dioničari), ali mi seljaci godinama sebe doživljavamo kao spasioce petrokemijine konkurentnosti na nekom drugom tržištu…dok je krivulja rasta cijena gnojiva savršeno pratila (!) rast državnih subvencija poljoprivredi, to se još moglo izdržati, međutim,… evo dajem vam outsidersku informaciju, očekujte značajan pad isporuka na domaćem tržištu

    • Pa cijena bez PDV-a je slična u RH i ostalim okolnim tržištima. Ne znam što je onda tu nejasno i čemu onda ono spominjanje Slovenije ako gledate tako na čisto kako i ja predlažem gledati?

      Dugoročno je najpametnije očekivati sve sličnije cijene unutar EU.

      Ulaskom u EU će trgovina postati potpuno slobodna, i neće biti moguće drugačije nego imati slične cijene (do na trošak transporta) jer bi oni koji žive u području skupljih cijena otišli u područje jeftinijih cijena i tamo kupili.

      Također cijene vam nakon ulaska u EU neće moći biti “prevelike” jer će u tom slučaju konkurencija iskoristiti priliku i prodavati jeftinije i tako sniziti cijene tj. ulaskom u EU plaćati ćete isključivo tržišne cijene, dakle one najpoštenije, pri kojima neće biti oštećeni niti hrvatski niti slovenski poljoprivrednici niti bilo koji drugi na zajedničkom tržištu, tržište je uvijek mehanizam “uspostavljanja pravde”.

      Petrokemija će napokon koristiti i plin po tržišnim cijenama i prodavati svoj proizvod po tržišnim cijenama, sve će napokon postati uredno, i pri tome bi trebali biti svi zadovoljni.

      Do sada nismo imali tržišno poslovanje nego monopolom INE nametnute cijene inputa i državnim intervencijama ograničene cijene finalnog proizvoda. Zbog toga su poljoprivrednici imali više cijene gnojiva nego bi “trebali” a Petrokemija gubitke umjesto dobiti.

      Državnim inteverncijama i netržišnim poslovanjem (monopoli i sl) su uvijek na gubitku: svi! (osim monopolista i drugih mangupa) Kada napokon dobijemo tržišno poslovanje tada će sasvim suprotno: na dobitku biti svi (oni koji su zaslužili).

      P.S. Što se tiče isporuka na domaćem tržištu, to sada zaista nije važno za Petrokemiju (ona daleko najveći dio prodaje ostvaruje u izvozu) ali jako je važno za vas poljoprivrednike, jer smanjenje korištenja gnojiva se može ozbiljno odraziti na prinose što vi sigurno puno bolje znate od mene. Znam da nije baš da vi svi nešto rasturate simpleks algoritam i sl., ali pokušajte si to nekako pojednostavljeno izračunati uz neke razumne projekcije cijena finalnog proizvoda, ali vjerojatno vam se ne isplati na taj način skalirati proizvodnju, oprezno s time!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.