Društvene paradigme

Porez na dividendu bi bio dobar

Naravno, uz neke uvjete! Dajem i učinke na državni proračun i na tvrtke

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Napomena: Ovo je dorađeni i dopunjeni članak koji sam objavio u Jutarnjem – dopune se odnose na izračune učinka.

Iako bih i sam bio pogođen porezom na dividendu na više načina, smatram da bi njegovo uvođenje načelno bilo dobro, čak i ako bi donekle povećalo ukupno opterećenje isplaćene dobiti. No, ima pred sobom i značajne tehničke izazove.

Dobre strane

Prerasopodjela ju nužna, a uvijek netko prođe lošije. Najprije, neke preraspodjele poreza mora biti i socijalna ravnoteža je bitna. U svakoj preraspodjeli netko mora proći lošije. A ovakav porez uglavnom ne škodi tvrtkama, a oporezuje one koji su srazmjeno dobrostojeći.

Otkup dionica i dividende iz kućne radinosti. Drugo, odlične tvrtke koje to požele, moći će dividendu ‘isplatiti’ na način da na tržištu kupuju dionice i poništavaju ih, što je u teoriji, a i na razvijenim tržištima u praksi prepoznato kao ekvivalent. Svatko može prodati dio svojih dionica i imati takozvane ‘dividende iz kućne radinosti’. To će dovesti do povećanog volumena trgovanja i zbog poznate i zbog poznate nevoljkosti prodaje dionica, čak i do porasta cijene.

Nužno: Smanjenje poreza na dobit. Treće, i možda najvažnije, preliminarne najave su govorile o smanjenju ili ukidanju poreza na zadržanu dobit. Kako je to direktno tehnički teško provesti, može se napraviti na ekvivalentan način, smanjivanjem ili ukidanjem poreza na dobit, uz istovremeno uvođenje poreza na dividendu. Čak i ako se porez na dobit ne ukine, nego samo smanji, pa ukupni porezni namet na dividende ispadne veći, smatram da je to dobro.

Tehnička ograničenja.

No, jako su važni tehnički elementi.

Isplata iz zadržane dobiti. Najvažnije je zauzeti stav prema evaziji, poput one pri prošlom uvođenju poreza na dividendu kad su se mnoge tvrtke snašle i isplaćivale dividendu iz ‘zadržane dobiti prethodnih razdoblja’. Konkretno, neka tvrtka ostvari veliku dobit, ali iz nje baš ne želi isplatiti dividendu, nego iz dobiti od prije, recimo, četiri godine. Država treba zauzeti aktivan stav prema tome, u smislu želi li ili ne želi to omogućiti.

Možda bi se općenito mogla razmotriti opravdanost čestog knjiženja ‘zadržane dobiti’ kao velikog udjela u kapitalu. Možda bi trebao postojati neki algoritam pretvaranja zadržane dobiti u dionički kapital, dok god oni imaju neravnopravan tretman, jer ste je to ‘equity’. Ali u implikacije ovoga se slabo razumijem, pa molim za komentare. Napominjem da je Zagrebačka banka ove godine značajno povećala dionički kapital upravo na taj način.

Naplata po odbitku. Druga je način naplate, koji svakako mora biti ‘po odbitku’ (znači: isplatilac naplaćuje pri isplati, a ne obveznik na kraju razdoblja), ako ni zbog čega drugoga, ono zbog računovodstva investicijskih, i posebno mirovinskih fondova. A u svakom slučaju će za investicijske fondove implementacija biti zahtjevna.

Poslovanje malih tvrtki i svjesno dopuštanje porezne evazije. Treća ja pažljivo razmotriti učinke na poslovanje malih tvrtki. Jasno je da mnogi uspješniji vlasnici, koji ujedno i upravljaju tvrtkama, optimiziraju poreze tako da su prijavljeni na male plaće i isplaćuju si dobit, ali to je za vlasnike malih tvrtki često jedini način preživljavanja. U slučaju da se porez na dobit istovremeno značajno smanji, to ne bi bio problem.

Višestruka naplata istoga. Četvrti je pažljivo izuzeće poreza za višeslojne tvrtke, kao što je, primjerice, Adris, kako se ne bi ista dividenda oporezovala na više razina.

Trošak implementacije. Peti je trošak, direktni i indirektni, uvođenja poreza na dividende. Možda je naprosto implementacija preskupa i preduga da bi se uopće isplatila ove godine, uzevši u obzir da bi mnoge tvrtke mogle brzo proglasiti predujmove dividende. Ipak, u idućem dijelu pokazujem da bi se ovaj trošak vjerojatno isplatio.

Učinci

Postojeći udjel poreza na dobit u financiranju države. Državni proračun ima prihode ‘od poslovanja’ i prodaje ‘nefinancijske imovine’. Ovo drugo je zanemarivo (oko 0,3% u proračunu za 2011.). Za ostatak se zadužuje.

U ‘od poslovanja’ su, primjerice za 2011. od ukupnog iznosa 107,1 milijardi bili:
– Porez 61,0
– Kvazi porezi (zdravstvo, mirovinsko, za zapošljavanje): 39,3
– Još kvazi poreza (razne pristojne): 3,5
– Pomoći iz inozemstva (1,2), od imovine (1,4), kazne (0,5) ostalo.

Znači, kao što znamo, država se, teorijski financira od poreza – ali, eto, samo sam zbog preciznosti ovo razradio.

Udjel poreza na dobit (PD), se međutim, u ovim prihodima (‘od poslovanja’ 🙂 ) se značajno smanjuje. Ovo je prikaz u zadnje četiri godine, 2008.-2010. je ostvaranje, 2011. je plan:

– u mlrd kuna:

Godina // Prihod od poslovanja // PD // Udjel PD u prihodima
2008. // 115,8 // 10,6 // 9,1%
2009. // 110,3 // 9,4 // 8,6%
2010. // 107,5 // 6,4 // 6,0%
2011.P // 107,1 // 5,7 // 5,3%

Scenarij smanjenja poreza na dobit i uvođenje na dividende u 2012.
-Pretpostavimo da bi, kad bi se nastavilo po starom, porez na dobit u 2012. bio 5 milijardi kuna.
-To znači da bi oporeziva osnovica bila 20 (ovdje, kao i nadalje, sve u milijardama kuna).
-Pretpostavimo da bi tvrtke 60% isplatile kao dividendu (isplatile 12, zadržale 8).

U alternativnom scenariju, pretpostavim da bi se stopa poreza na dobit smanjila na 10% i istovremeno uveo porez na dividende od 16,67%. Time bi se ukupni porez na isplaćene dividende popeo na 25%, i bio prvi korak ka mogućoj harmonizaciji poreza (prema ideji jednog mog kolege, kojemu ne navodim ime, ne zato jer bih htio prisvojiti ovu ideju, nego zato jer mislim da on to ne bi htio – ali ću rado ispraviti ako bude trebalo), zamislite ‘flat tax’ od 25%.

I pretpostavimo da bio ovakav porez destimulirao isplatu polovice dividendi, dakle da bi se samo 30% dobiti ‘po novome’ isplatilo u dividende.

Da vas ne gnjavim izračunima, učinak bi bio sljedeći:
– država bi nalatila oko 1,4 milijardi kuna poreza manje
– tvrtke bi zadržale 7,8 milijardi kuna više.

Mislim da bi ovo bilo jako dobro! Naime, alternativno bi ovaj novac završio izvan zemlje, u bankama (koje su u zadnje vrijeme vrlo loša transmisija), u nekretninama i potrošnji.

19 replies »

  1. Zanima me koje je tvoje mišljenje o porezu na kapitalnu dobit? Kad je riječ o startupima (moja branša), dividenda je nebitna kategorija, jer je dobit (ako je ima) vrlo mala i obično se reinvestira; ali zato je tu potencijal kasnije prodaje, što je kapitalna dobit. Također, uspješne špekulacije na burzi također rezultiraju u kapitalnoj dobiti, a trenutno na nju poreza nema.

    • Vjerojatno će za koju godinu doći i porez na kapitalnu dobit. Inače, ne znam zašto ga vežete uz ‘špekulacije’ na burzi – to je upravo i problem mnogih ulagača da tako gledaju na ulaganje u dionice tvrtki.

      Uvođenje poreza na kapitalnu dobit će, pak, po mom sudu – ako se u međuvremenu ne razvije balon – imati i kratkoročni učinak porasta cijena jer će fondovi, a i svi ostali imati interesa da cijena poraste, kako bi imali veću osnovicu. Naime, porez će zasigurno moći biti uveden samo na kapitalne dobitke od dana početka primjene.

      • Možda sam krivo postavio stvari, ali ja pod pojam “špekulacija” uključujem sav burzovni promet dionicama u kojem ni prodavatelj ni kupac nisu izdavatelj dionice; dakle tu ne spada emisija (inicijalna ili kasnija) dionica, kojom tvrtka prikuplja kapital za svoje potrebe. I napominjem da za mene pojam “špekulacija” nema negativnu konotaciju (kakvu nažalost često impliciraju članci po medijima); to je jednostavno neemotivni naziv za takvi vrstu transakcija (koje i čine glavninu trgovine na burzi). Ako postoji neki drugi termin i više sam nego otvoren za ispravak.

        Inače, nije mi sasvim jasna jedna stvar kod dobiti. Dakle, imamo: a) isplaćenu dobit, što je dividenda (ako se ne varam); b) reinvestiranu dobit, a to je ona dobit koja je uložena u određene troškove u narednom razdoblju, te c) zadržanu dobit, koja nije ni a) ni b). Moram priznati da baš ne kužim ovu treću — pa ona, dok se ne pretvori u a) ili b), de facto kao da ni ne postoji, jer se s njome ništa ne radi, zar ne? Ili da reformuliram, ako se planira ukinuti porez na reinvestiranu dobit — u kojem momentu zadržana dobit postaje reinvestirana? Ako se ukine taj porez, znači li to da bi se plaćao samo porez na dividendu (tj. isplaćenu dobit)? Ili bi se plaća i na zadržanu, ali bi se vraćao kad se ona reinvestira? Thanks. 🙂

        • Ovo oko ‘zadržane’ i ‘reinvestirane’ dobiti je česti predmet zabune, a ‘reinvestirana’ u biti ne postoji, nego je neka kolokvijalna oznaka za ‘zadržanu’ (evo, čak sam i ja podlegao tome, pa u jedan od deset slučaja gore i ja upotrijebio taj termin, što sam sad ispravio – možda mi se jednom čak omakne i ‘učinkovito’, jedna od najgorih ne-riječi koja postoji, a uđe u uho ker ju često čujemo).

          Znači, ispravno je govoriti samo o zadržanoj dobiti. To je onaj dio dobiti koji se ne isplaćuje kao dividenda.

          To je stavka u pasivi, dio kapitala.

          Pasiva i aktiva su jednaki jer pasiva govori kako ste isfinancirali aktivu. No, nema uparivanja ‘kuna za kunu’ pasive i aktive. Ne možete reći da je točno od neke kune u pasivi kupljen stroj, a neka druga da sjedi na računu u banci.

          Znači, ne govorimo o dobiti koja je išla u investicije u narodskom značenju riječi. Što će tvrtka s tom zadržanom dobiti napraviti je potpuno njena stvar. Možda gotovinu ostavi na računu u banci. Na to ne možete utjecati.

          Ovo za špekulacije ste u krivu. Ne morate biti negativni prema tome, ali je izraz općenite zablude da se za ulaganja na burzi koristi upravo taj termin. K tome, postoji i primarna emisija, a velikim dijelom upravo i zbog takvih stavova je ima vrlo malo.

  2. Zahvaljujem na pojašnjenju oko tipova dobiti, sad mi je znatno jasnije — nejasna terminologija stvarno lako dovodi u zabludu.

    A što se tiče špekulacije mislim da tu nema pravo krivo, bar u mom slučaju — kako rekoh, ako postoji bolji termin za takvu vrstu ulaganja otvoren sam za sugestije. Samo želim razlikovati te dvije vrste ulaganja, tj. onu u kojoj tvrtka prodaje svoje dionice od one gdje se dionice prenose s jednog vlasnika na drugog, jer je ta razlika još značajnija izvan burze (gdje je moje područje rada).

  3. Prvo bih vam pokusao komentirati razliku zadržana dobit i dionički kapital, kako ste i sugerirali. Dionicki kapital je ono sto je registrirano u trg.sudu i njegovo upravljanje je podložno većem konsenzusu nego zadržana (akumulirana) dobit. Npr. ako društvo želi smanjiti dionički (upisani) kapital mora za to dobiti suglasnost svih vjerovnika (od banaka do dobavljača) dok za isplatu zadr.dobiti ili njeno pripajanje upisanom kap. dovoljna je vecinska odluka skupstine. Ima tu i poreznih implikacija, u pravilu dionicki kapital koji ste upisali (unijeli) u društvo njegovo smanjenje nije oporezivo porezom na dividende, ali isplata zadržane dobiti jest. No ja nisam siguran ako povecate inicijalno upisani kapital putem transfera zadrzane dobiti, tretirali se i taj dio kao porezno dopusten za neoporezivo smanjenje, ali laicki rekao bih da je tako, no zadrzao bih ogradu. Zaba je mozda namirisala porez na dividende, jer za adekvatnost kapitala joj je isti tretman zadrzane dobiti i upisanog kapitala.
    Za komentar sam se vise javio zbog pitanja porezne evazije, koja je dijelom proizvod prekompliciranog poreznosg sustava. Pojednostavljeno ako bi imali jednu stopu pdv-a porezni nadzor bi bio laksi brzi i isplativiji za porezne obveznike. Sjetite ste kad ste u kaficima jedno vrijeme imali na računu za kavu sa mlijekom 2 stavke kava (22%) i mlijeko (0%), to je bila evazija. Manji broj poreza isto cini porezne nadzore efikasnijima, a to nama treba efikasan sustav za malu ekonomiju, a ne kompleksan sustav za ekonomiju veličine malo veće internacionalne kompanije. Imamo i danas primjera, ali ne bih o tome. Mislim da bi tako bilo i sa porezom za dividende, sadasnji sustav treba pojednostavljenja a ne uvoditi dodatne poreze, ako želimo smanjivati deficiit. Još više jer je udio PD-a kako ste napisali 5%, a porez na dividende ne bi donio više od 1%. Istovremeno nam je deficit 6% i ništa se ne bi riješilo. Neka ga uvedu, ali neka znaju da im je zadatak deficit smanjiti na 0 ili blizu 0, a ne pamfletarski uvoditi beznačajna porezna opterećenja. Budući da će se i trošak nadzora povećati upitna je procjena 1%, skoro da bih rekao da je na razini kupovanja glasova sirotinje.

  4. Sjajna analiza!! Problem mi je samo u jednoj stvari. Smatram jako jako pogrešnim naplaćivati porez na dividendu isplaćenu iz zadržane dobiti prijašnjih godina (onih prije stupanja na snagu novog zakona). To je meni po suštini/duhu srodno reatroaktivnoj primjeni zakona koja je naravno apsolutno nedopustiva. Ovo nije apsolutno nedopustovo jer je samo “srodno”, ali je vrlo neprimjereno, posebice kod nas gdje je cilj poboljšati “poslovnu klimu”, povećati “poreznu predvidljivost” i sl. a ne raditi suprotno do toga.

    Međutim, prihvatljivo kompromisno rješenje bi bilo ovo zadnje: da je ukupno opterećenje na isplaćenu dobit 25 %, a onu neisplaćenu da je tih 10 %, ukoliko se može osigurati da barem to isto vrijedi i za zadržanu dobit iz prethodnih godina (dakle staviti tamo 6,25 % na dividendu za razliku od novih godina gdje bi bilo 16,67 %).

    Formalno je to i dalje ružno jer zahvaća i dobit prijašnjih godina, za mene to nikako nije u redu da se naplaćuje više od 0 %, ali koga briga za formalnosti u ovoj državi, glavno da je konačni efekat dobar.

    Stoga neka je i tako, zažmirit ću na to “kako se stvari točno zovu i iz koje stavke bilance se prebacilo kamo”, i tako su to samo “virutalni retci u izvještajima”, dovoljno mi je da je efektivno to fer prema kompanijama i dioničarima, a niti će se itko realan iz vana previše naježiti kada to vidi, reći će “ipak su oni samo Balkanci, ne mare oni za formalnosti, običaje lijepog ponašanja i sl., ali glavno da su u konačnici fer.”

  5. nije mi jasno zašto kažete da bi “alternativno taj novac završio izvan zemlje”. naime, stranci su i onako izuzeti plaćanja dividende u hrvatskoj i njima je sasvim svejedno hoće li tog novog nameta biti ili neće biti.

    što se tiče dividende hrvatskih građana, oni isplatom dividende stječu sredstva za potrošnju: plaćaju novi porez(e) ali i izvlače novac iz proizvodnje. mislim da nije korisno tjerati nekoga da smanji potrošnju u korist proizvodnje jer ako su uvijeti za poslovanje dobri velika će većina biti pametna i ostaviti novac da se “vrti”, ako okruženje nije dobro, sumnjam da će pomoći ikakve mjere.

  6. Poštovani,

    pri kraju (scenarij smanjenja poreza…) uzimate PD od 5mlrd i oporezivu osnovicu od 20mlrd. To je jasno ako se dalje govori samo o dividendi (plaćen je porez na brutto dobit, 25-20%=20mlrd), međutim, kasnije uvodite opet pojam “porez na brutto dobit” i relativne iznose pa se gubi jasnoća izričaja od početka, odnosno, stvar se može dvojako shvatiti (osnovica može biti onda i 25mlrd). Ako Vam nije problem pojasniti (mogu i izračuni).

    LP,

  7. Ja sam par puta čitao da je porez na dividendu dvostruko oporezivanje, jer je to porez na sredsrta koja su već oporezovana kroz porez na dobit, kakvo je Vaše mišljenje o tome?
    Također mi nije jasno toliko protivljenje isplati dividende, po meni to pokazuje da dotično poduzeće ima “pristojan” odnos prema svojim vlasnicima (posebno prema malim dioničarima). Na kraju priče cilj svakog investirora je dobit s kojom može raspolagat.

    • Poštovani, nemamo tu što čuti ili ne čuti. Pitanje je s koliko se što isplaćuje, i u koliko koraka. Ako je u dva koraka, možemo ga nazvati ‘višetrukim’ oporezivanjem. Ali pazite recimo ovo:
      – zaradite plaću
      – uzmu vam neke kvazi poreze i to je bruto 1
      – onda uzmu još poreza, to je neto
      – onda idete u dućan i platite robu u kojoj je carina, PDV i mnoge druge stvari.

      Koliko je to ‘višestruko’ oporezivanje.

      Što se tiče dividendi, mislim da nitko nije protiv njih, nego nova Vlada pokušava nači kako stimulirati tvrtke da više invesiraju.

      • Poštovani,
        Mislim da bi trebali dijeliti poreze na potrošnju (PDV) i poreze na dohotke (dividenda, plaća, dobit poduzeća). Nakon svakog dohotka koji se oporezuje dolazi potrošnja (ako se taj dohodak troši, a ne investira) koja se opet oporezuje. Kod slučaja sa dividendom imamo dva poreza na dohodak i jedan porez na potrošnju. Kod plaće jedan poreza na dohodak (ako zanemarimo doprinose iz plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – koji su ipak namjenska sredstva za neke usluge koje koristimo, kave jesu da jesu) i jedan porez na potrošnju.

        PS Što mislite kada će se uvest porez na kamate na štednju? To je puno sigurniji i izdašniji izvor prihoda za državu od kapitalne dobiti i divdende.

        LP

        • Mislim da kamate neće još neko vrijeme oporezovati, jer bi to moglo stimulirati mnoge ljude da odnesu štednju van i ne prijave ju. Nisam baš siguran kako bi to funkcionirali, da li bi građani morali prijaviti i dohodak od štednje u inozemstvu (vjerojatno da).

          Ali u svakom slučaju, jedan dio ljudi bi povukao novce iz banaka, pa makar ih držao doma.

          To je tako veliki kulturološki pomak, skroz nova paradigma, pa da će se to vrlo oprezno uvoditi. Nema sumnje da će ipak, kad-tad, doći na red.

  8. Povlačenje za jezik i jest bio cilj jer pretraga “Šonje” na ovom blogu nije vratila rezultate, a htio sam čuti i Vaše mišljenje. Dodatna informacija uvijek upotpuni sliku i stoga hvala.
    S druge strane, s ovim porezom (i člankom) se svejedno ne slažem iz čisto sebičnih razloga jer čisto sumnjam da će mi biti bolje ako država upravlja s još više mog novca nego ja sam. To što je netko dobrostojeći ne bi trebalo značiti da većina može uzimati ‘još’ od njega kako joj se prohtije jer on ionako već plaća veći porez (da se razumijemo, po financijama spadam u tu većinu). Poreznu evaziju ne računam jer će je biti bilo poreza ili ne, samo u drugom obliku. Ima dovoljno novca u proračunu za namiriti potrebe ako se ukinu/smanje razne subvencije i gubitaši samo to nitko nema muda učiniti.
    Jučer naletio na TV-u na prilog gdje tip kaže: “Radije bih da mi nisu ni dali poticaj nego da dobijemo ovako malo novca od države” – ono, WTF? Što mislite je li se on ikad u svom životu zapitao zašto ja moram plaćati da njegova krava jede bolje sijeno?

  9. nije mi jasna ovolika prodaja KORFa po ovim smiješnim cijenama. Imate li možda neki komentar na to? Tko bi mogao biti prodavač, jučer i danas 25 000komada. očekivao sam kad krene, da neće stati barem do 80-90, pa onda nekakav smiraj pred novi rast..
    ne razumijem tko toliko prodaje, možda neki fond? pa mu dobro dođe da se dokopa likvidnosti? ljudi su zaista nevjerojatni, ne žele zaraditi…

    Posjedujem Korf i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

    • Iskreno, moj Vam je prijedlog da ne gledate burzu svaki dan. Netko prodaje, netko kupuje, ako imate pravilen razloge, sve će doći na svoje. Mislim da možete biti sretni da postoji tako jak kupac, ili kupci.

      • ma ne pratim uopće, čak ni jednom tjedno, ali kako je “krenulo” jučer mislio sam da će danas ko nož kroz maslac. nema veze doći će to na svoje.vraćam se u hibernaciju.:-)

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.