Mirovinski fondovi

Razbuktava li se plemeniti plamen konkurencije među OMF-ovima?

Nakon što je prošle godine AZ temeljito posramio konkurenciju, koja je imala između 3,27% (R) i 4,06% (PBZ-CO) manji prinos od njega, što je na koncu dovelo do ipak ubrzanja odljeva članova iz nekih fondova (iako su to još male brojke, nikad ne treba zanemariti moguće eskalacije u kompleksnim sustavima), vidimo da neki to ipak primaju k srcu: počeli su donositi značajnije odluke.

Jer odluka EP da skrati poziciju u HT – 9.1. je njegova pozicija u SKDD smanjena za 14.000 dionica, a to odgovara prometu 3.1. – je očito značajna. Naime, prema mojoj evidenciji (s MojeDionice) povijest EP-ovog odnosa s dionicom HT je bila sljedeća (S/O = stjecanje / optuštanje)

Datum // S/P // Broj // Prosječna cijena dana // dionica na kraju dana

13.8.2009. // S // 5.000 // 227 // 695.816
17.11.2009. // S // 199.500 // 274 // 865.768
27.11.2009. // S // 1.850 // 270 // 867.626
1.12.2009. // S // 5.000 //271 // 872.626
17.12.2009. // S //1.000 //271 // 873.626
28.1.2011. //O // 15.270 // 306,56 // 858.356

Kao što vidimo, EP je već godinama stjecao ili držao, s izuzetkom jedne prodaje prije skoro godinu dana. Što me ne čudi, s obzirom na tadašnju cijenu.

I sada imamo opet otpuštanje. Budući da cijena nije pri vrhuncima kao zadnji put, a kako u naravi mirovinskog fonda nije da po sitno trguje (iako smo svašta viđali), lako je moguće da je EP donio odluku da proda veću količinu HT. Vidjet ćemo danas jer je prije 3 dana bio jako veliki promet.

Uočimo da je udjel HT u portfelju EP znatno manji (zbog cijene i novih uplata) nego krajem 2009. Ako bi EP prodavao veće količine, onda bi značilo da je odlučio značajno smanjiti udjel s obzirom na 2009. Pero ionako ima dobar feeling za dionice i zna dosta, tako da me ne bi čudilo njegovo odlučnije djelovanje.

Koje su implikacije?

Ako zaista EP prodaje, onda u ovom trenutku zaista aktivno upravlja svojim portfeljem, i u svom najznačajnijem dioničkom ulaganju se odmiče od utvrđenih pozicija. Što ako HT nastavi padati? To bi pod naročit pritisak stavilo fondove koji sami po sebi imaju puno obvzenica držanih po cijenama iznad tržišne i iznad nominale po metodi ‘držanja po dospijeću’. To bi, dakle, primjerice, imalo reperkusije na PBZ-CO.

Zašto je to bitno? PBZ-CO je prošle godine, prema mojim izračunima, imao najlošiji prinos od svih OMF-ova i zaostao divovskih 4,06% za AZ. A u fond managementu, po mom uvjerenju, stvari idu ovako: ako si jedne godine jako loš upravitelj, to je OK, može se svakome dogoditi. Ali ako si dvije: OUT. To bi značilo da, ako EP intenzivno prodaje HT, PBZ-CO bi mogao biti pod velikim pritiskom. Tko zna, možda PBZ-CO na njega odgovori kupnjom dionica HT? Jer zašto biti follower kad možeš biti lider?

Znat ćemo više večeras.

A o plemenitosti plamena konkurencije mogu posvjedočiti svi korisnici taksi usluga u Zagrebu.

Kategorije:Mirovinski fondovi

34 replies »

    • S obzirom na nastale promjene, ne vidim ništa loše u tome da nadzorni odbor ponudi mandate na raspolaganje. Vlasnici su ih postavili , vlasnici ih mogu i maknuti. Bar bi tako trebalo biti, odnosno tako je u svim razvijenim državama. Samo što je kod nas, očito, nije, jer Klaus govori o dogovoru s vladom po kojem je očito doživotni predsjednik NO Petrokemije.

  1. iako se u mnogočenu slažem s vama i vašim načinom rezoniranja, ovo će biti jedan malo kritički intoniran komentar na vaš stil, vaše pisanje i vaše viđenje, pa se nadam da se i takvi komentari mogu ovdje objavljivati…
    uglavnom, svako malo osjetim prokomentirati vašu snažnu usredotočenost (da ne kažem opsjednutost) mirovincima i dionicom HT-a, obzirom da se toga dotaknete u skoro svakom drugom postu.

    neću u svojoj argumentaciji koristiti matematiku (brojeve i analize), nego ću se više osloniti na logiku i psihologiju.

    HT je kao kompanija vrlo stabilna, donosi prihod i još dugo dugo vremena će ga donositi (naravno, to ne znači da je dionica jeftina i da treba kupovati). kompanija je tako reći “tvornica cash-a”, recimo da u zadnje vrijeme nešto manje proizvodi, ali još uvijek proizvodi u golemim količinama. e sad, onaj tko ima značajne količine keša, ima vrlo široku paletu mogućnosti što s tim kešom može raditi, odnosno, može birati gdje i kako investirati, naročito u ovim kriznim vremenima. opće je poznata teza “da je najteže zaraditi prvi milijun”… poslije, a nakon toga, kad se ima s čim, puno je lakše dalje raditi i puno je izvjesnije da ćete i dalje dobro zarađivati. e sad, što se tiče HT-a, oni imaju enormne količine keša (za naše prilike) i prilično jak nadzor iz bonn-a, nadzor njemačkog stila managementa… a vidite i sami kako njemačka radi u ovoj situaciji u EU. tako da sam ja prilično uvjeren da će oni znati jako dobro investirati i oploditi svoj kapital, pa čak i u slučaju padanja prihoda iz primarnih djelatnosti. sasvim sigurno će tu biti investicija u druge grane, slične ili manje slične, koje će donositi dodatni prihod , nešto slično kao što su napravili s Combis-om (bio je pokušaj s kosovskim telekomom npr, a nitko ne isključuje i druge grane).
    dakle, dionicari se tu ipak mogu prilicno sigurno osjecati, za razliku od nekih perspektivnih dionica koje mogu donijeti veliki profit u buducnosti, ali i ne moraju… jer takvima se situacija može preko noći preokrenuti.
    želim reći da to što će prihod iz primarne djelatnosti padati, ne znači nužno da će profit cijele kompanije dugoročno biti manji. moguće je da će privremeno biti manji, pa nakon pravog investicijskog poteza bude čak i veći.

    nadalje, što se tiče mirovinaca… imam jaki dojam da vam je izuzetno bitno da počnu investirati u dionice koje imate u svom portfelju, da ih počnu kupovati u znatnijim količinama… maltene ih nagovarate da to počnu raditi. zašto je uopće vama bitno da mirovinski fondovi ulažu u dobre dionice?
    jer ipak, to bi vam dalo sigurnost i mogućnost da ako zatreba možete izaći. ne tvrdim da bi vi odmah izašli, ali bi, za razliku od sada, imali tu mogućnost. jer, realno, s takvim ulogom kao što je vaš, jako je teško izaći (naravno sa značajnijim plusom), čak i samo djelomično, iz npr KORF-a, bez da se netko drugi (npr mirovinac ili netko vanjski) ne podmetne na kupnju. to što je dionica porasla 100-tinjak posto vama i ne znači puno obzirom da teško možete van… a nema niti dividende… tako da, dok u vaše dionice ne uđe novi kapital, i to u značajnijim količinama (dakle mirovinci ili vanjski investitori), vama su sredstva zarobljena… i recimo, da se sutra pojavi neka nova perspektivna dionica, vi ne možete prebaciti vaše ulaganje…

    i da završim, u drugačijem tonu, 100% se slažem s vašim analizama, slažem se da su KORF, PTKM i druge dionice o kojima pišete (osim DDJH) izuzetno dobre prilike i vrlo perspektivne dionice. slažem se 100% s vašom argumentacijom, i s tim da se mirovinci moraju puno odgovornije ponašati prema svojim ulagačima i snositi posljedice lošeg upravljanja. samo. zašto to toliko isticati, i po sto puta iznositi jedno te isto mišljenje o HT-u i mirovincima…

    • Poštovani.

      1. Nema apsolutno nikakvog razloga da se Vaš komentar ne objavi. Drugačija mišljenja se objavljuju, to nema veze s time, nego se ne objavljuju trolanja, uvrede i slično. Ponekad vidim i raznim forumima tvrdnje da nisam navodno objavio nešto legitimno pa to citiraju (vidim ne zato jer bih pratio svaki forum, nego vidim u statistici incoming link, pa onda proučim). Ti ljudi lažu, a možda ste potpali pod njihov utjecaj. Uopće, čudno je koliko emocija i fokusa proizvodi moj blog kod nekih ljudi.

      2. Za HT i dionicu HT nisam ovdje rekao ništa loše, niti da treba kupiti niti prodati. Rekao sam samo to da OMF-ovi u HT imaju (možda) napokon diferencirane strategije, da ne rade svi isto. To je majka svog napretka, iskrena i žestoka konkurencija, a bez nje nema diferencijacije.

      3. Za moje dionice mi nije jako važno da ih mirovinci kupuju. Pa zar ne vidite da im je prinos naprosto brutalan već duže vrijeme i bez njih. Ali kako su oni uvjerljivo najvažniji sudionici hrvatskog tržišta kapitala, bitno mi je i narod i njih osvijestiti o njihovom djelovanju. Jedna magična stvar koju ne mogu zanemarivati je: PRINOS. E vidite, tu je dosta nezgodno ako jedan čovjek, s razlozima koji izgledaju očiti, koji se navode duže vrijeme sistemski i očito, bude toliko ispred njih.

      O mirovincima znam puno puno puno više i iz financijskih izvješća (nećete vjeroavati kako se zanimljive stvari mogu naći unutra) i drugih javnih podataka i iz osobnog odnosa s nekim upraviteljima. Da mi je interes osobni obračun s njima, vjerujte da biste ovdje i na drugim mjestima vidjeli jako puno toga.

      Zašto često navodim neke stvari? Pa zato jer kad je nešto očito i postaje sve očitije i po vašem sudu postaje time sve veći argument za nešto, zašto to ne ponavljati i ponavljati i ponavljati, ‘until the cows come home’? Je li tako? A mislim da neke moje teze već poprilično živciraju neke, sudeći po pamfletićima u Vjesniku i business.hr. Ovaj put nisam odgovorio na njih.

      O HT ovo nema veze s mojim ranijim postovima. U ranijim postovima sam komentirao stvar koju sam mislio da je vrlo važna, sistemski važna za hrvatsko tržište. Nisam Vam ja od onih što će opsesivno pisati protiv dionice koju nema (kao što možete vidjeti more članaka o adpl, ddjh, korf, ptkm na raznim forumima) nego ću samo o stvaima koje su sistemski važne. A ne možete reći da ona stvar o kojoj sam pisao nije sistemski važna. Štoviše, postajala je sve zanimljivija, ludo zanimljiva s primicanjem ulagačkim limitima i sve većim udjelom u volumenu. Štoviše, mislim da je to bio originalni doprinos, na kojem su vjerojatno mnogi bili zahvalni. Tko zna, možda i EP. Ipak ne treba potcijeniti Peru.

  2. Nenade, ja bi postavio jedno pitanje. Nije provokacija nego su mi jako postali zanimljivi građevinari protiv kojih vi stalno pišete. Ako ćete ipak kupiti kojeg građevinara, kada ćete nam to objaviti? Kad kupite 10.000 komada, 20 tis. ili ?
    Neznam kakav je bio slučaj s vašom petorkom iz Barcelone. Moje mišljenje je da ćete se ipak prije nakupovati nego objavite. I to je OK, nije me briga, samo bi htio znati kad startate s kupnjom. Bilo građevinar u pitanju ili nešto drugo.

    • Hvala, odlično pitanje!

      Ne znam. Vjerojatno neću prije nego uđem u poziciju, ne govorim ovdje o građevinarima nego inače. Inače svaka dionica ima cijenu po kojoj se isplati, tako da je sve stvar cijene. Jasno sad će neki (demagozi) reći: “Ali on će možda reći tek NAKON što uđe u poziciju!” A što bih trebao, najaviti ulazak? To valjda OMF-ovi rade?

      A možda i najavim. Evo neki dan mi se svidjela dionica u koju sam procjenio da nema dovoljno likvidnosti da mogu komotno ući. Onda sam mislio ‘Ako je moja procjena dobra, možda da objavim, pa ‘da se narod veseli”. Znate da ako bih pogodio da bi to dodatno podiglo posjećenost i kredibilitet ovog bloga.

      Ali to ne bi bilo korektno. Jer bi značilo da možda moram onda pokrivati sve dionice u koje imam i nemam uloženo i na neki način govoriti više nego želim, naim e biti sudac koji o svim dionicama ima razloge i ne-razloge. A ovako imam svoj filter i ako dionica nije u filteru i nisam investirao u nju ne spominjem osim ako nije sistemski važna i ako se s njom nešto važno ne događa ili ako je ilustracija.

  3. Ako dozvolite postavio bih još jedno pitanje. Da li su menadžeri OMF-a trebali znati pravu vrijednost dionice INE i akumulirati je prije javne ponude MOL-a. Ako griješim ispričavam se ali mislim da nisu intezivnije kupovali INU u periodu prije ponude MOL-a. Ako sam u pravu da li to znači da nam fondove vode nesposobni ljudi? Jer ako visoko educirani menadžeri na tako važnim pozicijama ne prepoznaju takav zicer a nisu pogriješili onda to ide u prilog onima koji tvrde da je burza samo jedna vrsta kladionice koja ima uporište u realnosti isto koliko i koeficijent na pobjedu nekog kluba.
    I jedna digresija. Kako je moguće da se trguje dionicama DKVS-e???

    • I zanima me ako ste voljni reći kako ste vi prošli u toj INA priči a vjerujem da to zanima i ostale čitatelje Vašeg bloga.
      Zahvaljujem.

        • Ne sumnjam u Vaše sposobnosti, ionako ste već više puta dokazali kako ste sposobniji od većine fond menadžera u RH, zato mi nije jasno kako Vi niste prepoznali potencijal INE koji je bio očit i bez ponude MOL-a.
          Ne vjerujem da se fokusirate samo na određene dionice jer tržište kapitala u Hrvatskoj nije zahtjevno za nekog poput Vas.
          Možda sam malo i dosadan ali moje je mišljenje da Vaši tekstovi kvalitetom odskaču od svih ostalih ove tematike u hrvatskom medijskom prostoru i odličan su izvor znanja i informacija.

        • Pa nisam prepoznao. Stvari nisu bile očite, ne lako vidljive kroz financijske izvještaje, nisu mi prošle filter. Ali ne sastoji se ulaganje u tome da čovjek prepozna sve prilike i sve u što uloži bude super. To je kao da očekujete da Barcelona bude najbolja, ali da ne primi ni jedan gol i da gol iz svake prilike. što se tiče mene, čak i ove godine budem negativan, samo s obzirom na to što su prošle napravili Messi-Xavi-Iniesta-Fabregas bile bi to dvije jako uspješne godine.

          Hvala inače.

    • 1. Ne znamm za INU i ne mogu tvrditi o sposobsnosti upravitelja. Sve su to ljudi s velikim obrazovanjem i iskustvom, je li tako? Svakako je činjenica da je jedan jedini fond kupovao (AZ). Moguće je da je imao taktiku kupiti koliko može bez dizanja cijene, ali bi možda agresivnije kupovao da je znao da će ići javna ponuda. MOžda je mislio da ima više vremena. Ostali očito ili nisu kupovali ili imaju jako jako jako jako jako nesposobne brokere ili su sami jako nesposobni, ako su probali kupiti, a nisu uspjeli ni jednu. Imate o tome ovdje: na dnu ovog članka. (Da to je ta novina koja je očito tako dobra s nekim mirovincima da im objavljuje ovako velike i lijepe slike i veliki tekst i objavljuje to dolje u okviru bez da im postavi pitanje kako to da nisu kupili ništa i ista ta novina gdje se novinarčić sjetio baš na mene obrušiti onim pamfletom).

      Pazite ovu izjavu: “- Kupovali smo Inu po cijeni po kojoj se mogla kupiti veća količina. Po cijenama koje su vrijedile prije Molove ponude nije se mogla skupiti znatnija količina na tržištu. “. Kako on to zna da se nije mogla kupiti veća količina da se recimo ponudilo 10% iznad tekuće tržišne cijene? Ako ih je zanimala veća količina, zašto nisu testirali?

      Što se tiče kladionice, upravo kad bismo smatrali da ti glavni investitori ne rade dobro svoj posao, to bi dovelo do zaključka da upravo zato postoje veeeeelike prilike. Ali i inače može biti velikih prilika. Fakat ne znam jesu li do znalci, morate sami razmisliti. Proučite malo portfelje pa vidite. No, u svakom slučaju, vidjeli ste u ekipi Messi-Xavi-Iniesta-Fabregas kako stvari mogu biti jednostavne.

      Inače je ‘kladionica’ u svakom slučaju potpuno pogrešan pristup, jer treba gledati alokaciju imovine u investicijske klase, gdje svoje mjesto imaju (naravno) i dionice. Upravo na vrlo efikasnim tržištima je burza više ‘kao kladionica’ jer su vam šanse za pogoditi onu koja će (risk-adjusted) rasti brže od ostalih slučajne. Ali to Vas nije briga ako je Vaša svrha izlagane investicijskoj klasi, možete recimo kupiti udjel u indeksnom fondu.

      2. Ne znam za DKVS.

    • Ako u prvom ili drugom kvartalu 2012. godine Grčka proglasi default, a za njom ode Italija i Mađarska te navedeno izazove pad indexa na niže razine nego 2008., mnogi će reći “pa to je bilo očito, svi mediji su brujali o tome!”.

      Ako se dogodi default spomenutih članica EU, ali to ne izazove značajniji ili dugotrajniji pad burzi, mnogi će reći “pa to je bilo očito, toliko su mediji brujali o tome da su burze već uračunale bankrot davno prije samog bankrota, pa pogledajte grafove!”.

      Ako se ne dogodi default spomenutih članica EU, mnogi će reći “ma to smo znali, uvijek se izvuku i bilo je svima očito da će se opet izvući, ali su krivi mediji koji su zbog tiraže forsirali spektakularne naslove o propasti!”.

      Lako je znati – poslije.

      ps. nema izravne veze s Inom, možda bi tema o višku zaposlenih bila primjerenija, ali kad se već priča o Ini. Sinoć dolazim do Inine BP u 21.40h, radi do 22h. Radnik mi maše da ne rade. Gledam ga u čudu i probam naliti gorivo, BP ima samo jednu za dizel i dvije za benzin (stari modeli gdje se može naliti samo jedna vrst goriva). Odem u kućicu pitati zašto ne radi crpka, u njoj sjede 3 radnika, jedan nešto računa (jedna blagajna), dvojica sjede te dva radnika vani, jedan skuplja kabel, drugi baca smeće. Ukupno 5 radnika u smjeni. Prosjek godina 60. Kaže mi da su zaključili blagajnu. Kažem mu da nema goriva i da je 21.45, a oni rade do 22h. Kaže mi da odem 500m niže da drugu BP (Lukoil). Na Lukoil benzinskoj ima 8 crpki (tj. mogu poslužiti 8 vozila odjednom, bez obzira na vrst) i dva radnika, jedan nešto računa (vjerojatno mu je kraj smjene), drugi poslužuje kupce.

      • da, to vam je metoda naracije, objasnimo sami sebi stvari kad su već očite i svršene, da nam ‘bude lakše’
        pročitajte Talebovog ‘Crnog labuda’, piše upravo o tome…

        • Da, znam za djelo Nassima Nicholasa Taleba, odnosno teoriju crnog labuda, ali moram priznati da knjigu još nisam pročitao (ima 520 stranica).

          Btw., slučajno sam naišao na jedan svoj izračun napisan 27. studenog 2009. godine, dan kad je vlada odredila cijenu INE od 1690kn.

          Ina 27.11.2006., cijena 1690kn.

          p/e 19,1
          p/s 0,80
          p/b 1,44
          ————–

          Mol (Mađarska)

          p/e 9,0
          p/s 0,72
          p/b 2,2
          —————

          Pkn (Poljska)

          p/e 8,38
          p/s 0,42
          p/b 1,12
          —————-

          Petrol (Slo)

          p/e 29,02
          p/s 0,56
          p/b 2,71
          —————–

          OMV

          p/e 10,87
          p/s 0,76
          p/b 2,13

          dodajem trenutne podatke, izračun portala mojedionice.com

          2009
          p/e -94,39
          p/s 1,66
          p/b 3,14

          2010
          p/e 38,50
          p/s 1,43
          p/b 2,89

          3Q 2011
          p/e 14,96
          p/s 1,23
          p/b 2,61

          Za usporedbu, MOL (bloomberg.com)

          Mol (Mađarska)

          p/e 6,73
          p/s 0,29
          p/b 1,1

          Pkn (Poljska)

          p/e 6,36
          p/s 0,14
          p/b 0,62

      • Naravno da je puno lakše biti general poslje bitke, ali da su stvari a priori jednako jasne kao i a posteriori, svi bismo bili milijarderi.

  4. Odlično ste ovo prokomentirali “- Kupovali smo Inu po cijeni po kojoj se mogla kupiti veća količina. Po cijenama koje su vrijedile prije Molove ponude nije se mogla skupiti znatnija količina na tržištu. “. Kako on to zna da se nije mogla kupiti veća količina da se recimo ponudilo 10% iznad tekuće tržišne cijene? Ako ih je zanimala veća količina, zašto nisu testirali?”
    A sad jedno generalno pitanje, ako menadžeri ostvaruju bonuse za dobro vođenje tvrtke (fonda) što ostvaruju za loše poslovanje? Ovdje mislim naravno na menadžere koji raspolažu javnim dobrom ili rade za njega.
    Svi mi odgovaramo za greške u poslovanju a odgovaraju li oni? A tek da ovoj priči dodamo strateški interes koji INA ima za državu gdje bi nas to odvelo…..

  5. Slažem se sa ffilippom oko vaše pretjerane fokusiranosti na ht i mf-ove. Ep je prodao 1,8% svog udjela i to ističete kao lavinu. Jasno je da želite da se dio novaca iz najlikvidnijeg izdanja preseli na vaše igrače i to je u redu. Ali, svi već znamo o tome jer to ponavljate. Dajte nam nešto o drugim sektorima i firmama koji će postati zanimljivi, vjerujem da bi svi koji prate blog to htjeli! Možda i nešto o regiji!?

    • Potpuno ste pogrešno razumjeli. Ne zanima me što će EP s novcima. Nego je zanimljivo da se fondovi pokušavaju izdiferencirati. Jer je pobjeda AZ prošle godine bila tako brutalna, da neki moraju ove godine nešto probati napraviti. To što EP prodaje HT uopće ne znači da će drugi sada raditi isto. Štoviše, možda se probaju još jače izdiferencirati, recimo kupovati HT.

      Što se tiče pisanja, ovo je ipak moj skromni blogić s mojim skromnim dosezima. Pišem o onome što me zanima. Vi naravno možete otvoriti svoj i davati nam vrijedne analize iz regije. Možete i pisati Vjesniku, ipak oni rade za naš novac, recimo da oni. Itd. Nije vam ovo javni medij. Ovo je moj blog. Pišem o onome što me zanima.

      • Znam da vam ne treba odvjetnik, ali zaista me iritira
        kada se ovdje ZAHTJEVA da ne pišete ili pišete o nečem.
        Što više posjetitelja to više i takvih zahtjeva.

        Pa zar je tako teško shvatiti da se ne možemo svi slagati u svemu
        i da je ovo mjesto koje ste Vi stvorili gdje Vi iznosite svoja
        mišljenja i stavove.

        Mi svi ostali možemo ako nas to zanima BESPLATNO čitati,
        te u granicama pristojnosti komentirati i pitati.
        Ja osobno sve to skupa shvaćam kao privilegiju.

        Inače ne znam mjesto gdje bi po kvaliteti i
        aktualnosti našao nešto što mi je draže za pročitati.

        Pa usporedite kvalitetu članaka ovdje i u npr. B.hr, PD
        ili drugim našim novinama.
        A tamo radi puno ljudi, profesionalaca, koji su za to
        ovako ili onako plaćeni.

        I sada netko padne s neba i želi ovdje biti urednik.
        Možda naručuje članke u nekim drugim medijima
        pa ga ljuti što ovdje to ne prolazi.

        PS
        Zorane, ovo se ne odnosi direktno na ovo što ste
        Vi napisali nego na sve učestalije ZAHTJEVE.

      • Istina je da je AZ bio dosta bolji od ostalih, ali je diferencijacija zapravo dosta mala u odnosu na to kakva je mogla biti, razlike su zapravo u detaljima. Dobrim djelom se vjerojatno svodi i na različito književne zbog čega je R u početku jako skočio i onda počeo polako kliziti prema ostalima. Sve u svemu, iako je AZ bio bolji, ne možemo bas reci da je imao neku drastično avangardnu politiku u odnosu na ostale…

        Inače, kad smo kod pisanja, mene bi dosta zanimalo da jednom malo napisete nešto i o vašim manje likvidnim izdanjima. Naravno, samo ako to želite 🙂

        • To je dio istine. Jer ako netko ima jako puno u HTM i time je potakno raniji jači prinos, onda ga sad to ‘kolje’. A možda će i dalje. Ja hvalim AZ jer smatram da je razlika u kvaliteti važna za svako tržišno natjecanje. Zamislite da ove godine opet bude puno bolji od ostalih?

          Napisat ću o manje likvidnima općenito, kako ljudi krivo razumiju ‘Crnog labuda’, što s odnosi na one fakat nelikvidne (KTKA), preko SAPN, BDMR, pa do npr. VART.

      • Sve nas zanima što će mf-ovi s novcima, oni ih ipak imaju najviše.
        Naravno, ovo je Vaš blog, pišete o čemu želite, ne morate ni objaviti sve komentare. Nisam ništa zahtjevao, volim pročitati Vaše mišljenje pa bi me zanimalo i o tome što sam naveo. Ne vidim potrebu da me tako šaljete u Vjesnik.

  6. Poštovani, stvarno je razlika u prinosima OMF-ova jednostavno nevjerojatno velika. Ja sam se isto prebacio iz jednog OMF-a u onaj za koji mislim da ce bolje odrađivati iducih godina. Molim Vas pojasnite – kako objasnjavate diskrepanciju u rezultatima OMF-ova a u isto vrijeme tvrdite da se tek trebaju ulagacki diferencirati jer imaju identicne portfelje? Hvala

    • Ne bih previše o tome, da se ne ljute neki previše. Ali tko zna možda jednom. Već sam puno napisao. Mislim da uspjeh AZ-a nije slučajan i da su neke okolnosti koje su dovele do njegova uspjeha, i neuspjeha nekih drugih još uvijek prisutne. Napomena: član sam AZ i ovo nije nagovor na ulazak ili izlazak iz njega.

  7. Nenade, kojeg datuma se objavljuje godišnje izvješće Petrokemije? Na njihovim stranicama nema podataka za ovu godinu, već samo za prošlu.

    Unaprijed hvala

    • Ne znam. Takvi detalji me više ne zanimaju, znam da Vam je možda čudno, ali mislim da mogu slobodno ubaciti u ‘cruiseing speed’.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.