Mirovinski fondovi

Nažalost, loše vijesti za neke dionice, ali dobre za tržište kapitala

“Kupovali smo sve komercijalne papire i obveznice koje smo … mogli …”
Predsjednik uprave jednog mirovinskog društva, u intervjuu režimskoj novini

(A neke naročito. A neke druge stvari nisu?)

Danas smo vidjeli dvije zanimljive situacije:

1. Ingra defaultirala po zapisu, vidite ovdje.
2. Magma otkazala skupštinu. Čak se i Lider sprda s time.

Jasno, žao mi je tih kompanija i njihovih dioničara. Ali ovakvo raščišćavanje je dobro za tržište kapitala. Jer potrebno je pravo raščišćavanje, da prave stvari mogu do kraja izroniti na površinu. Inače bi ostala žabokrećina, što  na koncu nikome ne odgovara (iako neki možda misle da im odgovara).

Znam da se mnogi pitaju: “Pa kako taj Bakić govori neke stvari, a oni jako ozbiljni ljudi u skupim odijelima i kravatama svi rade suprotno, mora da je problem u njemu?”

Ali, evo, ovdje možete vidjeti kako je jedan od naših najvećih ulagača, PBZ-CO mirovinski fond, hrabro početkom 2011. povećao sa 170.109 na nježnih (ili odlučnih?) 603.877 komada dionice INGR-R-A, ako se ne varam po 20 kuna ili tako nekako.

Također možete vidjeti ovdje i ovdje kako je u 2007. i 2008. Erste plavi hrabro stjecao Magmu. Piše da je imao na koncu 2007. 52.500 komada dionice MGMA koje je stjecao po cijeni 258,85, a da je 2008. imao čak 125.659 dionica MGMA, po trošku nabave 204,05 kuna.

Moram reći da ja nikad nisam stjecao Magmu (ako se ne varam?), a Ingru ako se dobro sjećam samo nešto malo po 13,5 ili tako nekako, možda u dva navrata, (i brzo prodao) samo zato jer sam vidio da su ovi veliki i pametni po 20, pa valjda neće pasti puno niže.

Znači, ako se pitate kako je moguće da ovi veliki ulagači i zasigurno pametni upravitelji ne prepoznaju dionice kao što su KORF ili PTKM (ovu drugu imaju nešto, ali već godina ne stječu, dakle relativno smanjuju udjel, znači donijeli su odluku da joj žele smanjiti udjel), ili zašto nemaju ADPL, možda ovdje imate odgovore. Ako sumnjate kako je moguće da jedan ovako nezavisni amater govori jedno i muči vas: ako je to istina, kako to da ovi koji se profesionalno bave time, sjede u hrpama NO-ova i imaju mnoštvo analitičara, itd. … ma sve vam je vjerojatno jasno.

Stoga sam uvjeren da su ovakvu razvoji jako dobri za tržište kapitala. Došlo je vrijeme istine. A idući korak k otkrivanju istine su financijska izvješća za Q4, većinom u idućih tjedan dana. Keep tuned!

Također mislim da sada ipak dolazi propitivanje po svemu, svim investicijskim odlukama koje su se činile kao svete krave. Recimo, kako to da je Erste plavi počeo prodavati HT? E to su stvari koje me fakat zanimaju! Naime, istovremeno PBZ-CO nit prodaje, nit je kupovao po nižim cijenama, niti je prodavao po višima. Čini se da on ne donosi odluke (ili mu je naprosto trading range jako velik). Ali, došlo je vrijeme kad je jasno da i ne-donošenje odluke znači donošenje odluke.

p.s. Ne mogu ne primjetiti da mi je jako čudan onaj niz pamfleta protiv mene na prijelazu 2011./2012. –  jedan u Vjesniku i pet u business.hr, ne znam zašto mi je to baš sad palo na pamet. Ali ovo je ionako samo moj blog, dakle web-log, dakle kao neki moj dnevnički zapis na webu. 🙂

Napomena: Autor nema dionice INGR i MGMA. Ovi gore fondovi imaju ili su imali te dionice. Mislim da ovi gore fondovi nemaju KORF, skoro pa da sam siguran. I da već jako dugo nisu kupovali PTKM. A autor ima dionice PTKM i KORF i ovo nije nagovor na kupnju tih dionica. Želim još dodati da mi je jako drago da OMF-ovi nisu kupovali KORF jer onda ja ne bih mogao kupiti toliku količinu po tim cijenama.

Također podsjećam da možda postoji mirovinski fond koji je više izgubio na dionicama Ingre, nego što je na kraju 2011. imao uloženo u svih 7 pozitivnih dionica Crobexa te godine, uzevši u obzir i reinvestirane dividende. Istraživanje da li takav postoji možete početi ovdje. Ali PAZITE! Nisam rekao ‘izgubio više … nego je zaradio u …’, nego  ‘Izgubio više … nego je na koncu 2011. imao uloženo u’. To je ‘malkice’ radikalnije.

Ključno pitanje je, jasno: osjećate li se ugodnije imajući dionice i ostale instrumente koje su odabrali neki naši mirovinci, ili one koje sam ja odabrao? Društva za upravljanje imaju velik broj profesionalaca, vjerojatno Bloombergove terminale, posjećuju skupe konferencije, preporuke analitičara itd. Ja nemam ništa od toga. Dakle, odgovor je prilično jednostavan. Ili?

Kategorije:Mirovinski fondovi

32 replies »

    • Točno. Bankroti su normalna stvar, ne treba praviti oko toga nikakav bauk. Dapače, bilo bi sjajno kada bismo to gledali svakodnevno, kada se ne bi na “životu” održavali zombiji, koji samo generiraju nelikvidnost, “iskrivljuju tržište” (malinvestment?) i sl. svima ostalima čineći tako štetu.

      Tko je zaslužio bankrotirati će, kao i suprotno, u to se ne treba miješati. Čak prije treba “ubrzavati” te procese umjesto hrvatskih poslovičnih odugovlačenja koja su u većini slučajeva kontraproduktivna.

      Inače, zanimljivo je biti svjestan da nitko nije imun na bankrot. Pa i oni nekada naj naj naj, koji su možda nekada izgledali da im nema “i nikada neće biti” ravna, kao keš mašina iz snova. Mogu se oni promijeniti, može se promijeniti vrijeme a da se oni ne promijene (prilagode) i gotovo, bankrotirati će. Zadnji takav ludi primjer je ono u USA sa Kodakom.

      Kako onda da ne bankrotiraju neke bezvezne firmice kao ovi naši slučajevi.

      Ne treba se čuditi bankrotu bilo koga, zato treba imati nekakvu diverzifikaciju, naravno ne preveliku, i problem je time riješen.

      Kada aktivno upravljamo portfeljom čak se iz tih “gubitnika” može i na vrijeme izaći, ali i da neznam kako “pasivno” upravljate portfeljom, ono u smislu: kupiš danas po dobrim cijenama N vrhunskih dionica koje imaju “održive kompetetivne prednosti” i odlučiš portfelj ne dirati 50 godina. Iako će i neki od tih neznam kako “vrhunskih” bankrotirati, opet nikakav problem.

      Oni koji bankrotiraju otići će (neslavno?) u povijest, oni koji ne bankrotiraju stvarati će povijest, i doprinijeti portfelju (povijesti/svijetu) puno više nego li su oni propaliteti negativno djelovali.

      Evo primjer fonda (http://www.ingfunds.com/idc/groups/public/documents/news/fundspace_bbot-corpldr.pdf) koji je postupao gotovo doslovno onako predosadno pasivno, pa vidite da mu ništa ne smeta što mu s vremena na vrijeme nešto bankrotira, štoviše: možda bi mu bilo bolje da ne prodaje niti u trenucima kojima prodaje (mogućnost bankrota) jer je tada vjerojatno već kasno (dodatni gubitak da nije relevantan) i ima dosta šanse za turnaround? Primjer: Citi, možda nisu trebali to dirati, kao što niti sada možda ne trebaju dirati Kodak, jer ako nisu prije možda ne vrijedi niti sada prodavati, jer dodatni gubitak je beznačajan, a šansa da se nešto dogodi, netko ih kupi zbog patenata po većoj od ove cijene i sl. itekako postoji? Aktivno investiranje, ako je upravitelj dobar, ovdje je u prednosti što bi odavno to prodali i ne bi tu nepotrebno gubili novce, a kako nisu do sada, ovdje im više to možda i nije važno.

      Sve ima svoje prednosti. Pasivno “upravljanje” nas štiti od psiholoških i drugih grešaka, ali aktivno bi nas moglo štiti od očitih gluposti… Vjerojatno je idealna stvar nešto između: upravljati aktivno, ali uz vrlo niski turnover, u smislu jako velike discipline u biranju dionica, odlučnosti za “stvarnu duguročnost/vječnost držanja”, tako da je čim manje prodaja one vrste “krenulo je loše” a čim više onih “tržište je nedopustivo precijenilo mi dionicu pa moram” ili “postalo je jako neefikasno pa ima puno podcjenjenijih od mojih da moram mijenjati”.

  1. hahaha,e stvarno si me dobro nasmijao,jer je u Hrvatskoj malo fond managera ,a puno fond magaraca,pozdrav najuspješnijem amateru 🙂

  2. Zanima me Vaše mišljenje o 516.658 komada INGRe u portfelju VALAMAR ADRIA HOLDING-a D.D.
    S obzirom da kažete da ste posredno vlasnik RIVP-a jer u strukturi tj. na prvom mjestu imamo VALAMAR ADRIA HOLDING-a D.D,da li bi mogli sukladno tome istaknuti da ste vlasnik i jednog dijela INGR-e.

    Hvala

  3. Sama vrijednost 70% RIVP po ovim cijenama KORF-a dovoljna je za opravdanje njegove cijene po mom mišljenju. Dodatno vlasništvo Ingrinih dionica neće poboljšati, ali ni pokvariti financijsku sliku KORF-a. Prema tome već postoji dovoljan uvijet za pozitivnu ocjenu, a ovo oko Ingre ne može naštetiti, barem ne faktički.

    S psihološke strane, naša asocijativna memorija veže negativne konotacije uz Ingru u ovo doba, pa stvara (iracionalnu) sliku da sve što pobuđuje spomen na nju intuitivno vežemo uz nešto negativno!

    • Ma taj dio KORF u Ingri je praktički beznačajno. Koliki je to udjel? KORF je tu nekakva, rekao bih, kolateralna žrtva, i to je naslijeđeni odnos od doba još Ostoje i Oppenhaimera itd. Znači to je povijest. Sadašnjost svi razumijemo dobro.

  4. Eto, što reći nego da se nastavlja rušilački pohod mirovinskih fondova po tržištima hrvatskog kapitala. Danas je u bankrot ušla i jedna velika firma za koju bi i učenici srednje ekonomske škole sa 99%- nom vjerojatnošću predvidjeli ovakav razvoj situacije. Zašto to nisu predvidjeli vrli analitičari u mirovincima tema je za emisiju Na rubu znanosti. Također vjerujem da će večeras čitavu noć gospoda Štimac i Radaković moliti dragog boga uz svijeće da u ugovoru velikog developera koji ima samo limex tačke i 2 gumena čekića iz Peveca i BKS banke nema cross default klauzule (jako bi me čudilo da je nema) pa da se pokrene i prodaja dvorane na Laništu. Tada će stvarno u portfelju mirovinaca ostati gore spomenute alatke. To bi bilo u redu da su spržili svoje pare, a ne pare budućih dedeka i bakica koji će s Štimčevom penzijom gebis raditi na Jakuševcu. Slijedeća je na redu jedna druga građevinska firma da joj ne spominjemo ime (zapravo možda i nije jer ima još jednu mogućnost za spas) gdje su također vrli analitičari ušli na velika vrata, a nakon izlaska crkveni miš biti će veliki gospodin za njih.
    Da li je to samo neznanje ili ima skrivenih igara pokazati će vrijeme.
    Ali što reći za čovjeka koji kaže da je zaradio na Petrokemiji 32,05% (tako neki postotak ako me pamet služi) i da je glupo uzeti još i zaraditi još više za penzionere.
    Na kraju mogu samo reći da ne znam kome se ova država zamjerila da se i ovakve stvari mogu događati, a gospodina Bakića molim za još ovakvih članaka koji razotkrivaju ovu sramotu.

  5. Mislim da je nerealno i naivno očekivati od ljudske prirode da se ponaša ikako drugčije nego ona to jest. Ljudi u svom prosjeku (većiskom u koje upadamo gotovo svi) nisu ni pošteni ni nepošteni, nego podsvjesni oportunisti koji imaju iluziju pravednosti svog svjetonazora.

    Za priču o mirovinskim fondovima za očekivati je da će oni koji upravljaju tuđim novcem prem njemu ponašati znatno s manje pažnje.

    Također, smatram da vani situacija nije bitno drukčija, posebno ako nije regulirana nekim vanjskim propisima, a ne ostavljena na volju upravitelja.

  6. Iz svijeta pak fantastične vijesti. Slušam Appleov conference call, to je stvarno van svake pameti, a analitičari neka se pokriju ušima, promašili su i šefa i stanicu, npr. umjesto +60 % dobit je rasla +100 % :rotfl:

    • Sve ok, ali s PE 16 i PB preko 5, Apple mi se cini pametnije shortati nego kupovati. Pogotovo jer je Steve Jobs umro a na smartphone marketu je dosta zivnula konkurencija.

      • Steve Jobs živi prije svega i zaista izrazito snažno kroz “kulturu” koju je stvorio u kompaniji, do daljnjega i kroz ljude koji su imali čast od njega učiti direktno i konkretno.

        Steve Jobs živi i kroz sve “materijalno” što je stvorio uključivo “fizičku” organizaciju funkcioniranja kompanije a do daljnjega čak i kroz “pipeline” njenih konkretnih proizvoda, koji je trenutno kao što smo čuli preksinoć: “tremendous” (dakle samo se stripi pa ćeš vidjeti kako što dođe na red za lansiranje!)

        Recimo iPhone 5 koji izlazi na ljeto kaže se već da je zadnje “remek djelo” tog vizionira (to je zadnja stvar na kojoj je sigurno i baš cijelim svojim bićem i do uvjetno rečeno “pred kraj” razvoja osobno radio, još će se malo sigurno dotjerati u zadnji čas).

        Osim toga, sljedeći iPad koji će biti dostupan valjda do kraja ožujka (predstavljen možda već za Stevov rođendan 24. veljače) vjerojatno je također stvar u koju je bio izrazito uključen, jer iPad je sada ipak: glavni Apple-ov proizvod! (iako još uvijek iPhone volumenom/prihodima/zaradom izgleda kao ono puno veće).

        A ne treba niti govoriti da ove stvari koje smo vidjeli prošli tjedan su direktno njegovo osobno djelo. Pa i onaj McGraw je lijepo to ispričao, kako mu je Steve još 2008., godinu dana prije izlaska prvog iPada, pristupio sa ovim idejama, on ih je sve nagovorio na te promjene u udžbenicima, on je dogovorio ove cijene itd.

        Što tiče mitskog “iTV”, sudeći i po hintovima koje je ostavio u biografiji, taj projekt je stvaran, taj projekt je bio pod njegovim direktnim vodstvom i došao do pred kraj… samo se čeka finaliziranje i lansiranje. Neki već špekuliraju sa ovom jeseni (iPad – proljeće, iPhone – ljeto, iTV – jesen) ali to je vjerojatno prerano ako mene pitaš.

        Osim konkretnih proizvoda tu je razvoj dugoročnih koncepata koji će tek biti ugrađeni u nove proizvode. Ako ništa drugo sjetite se samo one male (Lytro Inc) slatke firmice iz Mountain View, CA s kojom je Steve uspostavio jako prisan odnos, prigrlio njihovu ideju, i to je vjerojatno već na putu. Samo se čeka da njihova kamera koja danas košta skoro kao cijeli iPhone i od njega je veća i teža, napretkom tehnologije postane dovoljno mala i jeftina da je bude moguće ugraditi kao dio samog iPhone-a, i doći će i ta stavka, “reinveting photography” o kojoj se i u biografiji također govori.

        Ne bi me čudilo da je konceptualno ali do najsitnijih detalja, u softveru, sučelju, integraciji sa svime ostalim, taj novi pristup fotografiji već razvijen kao i inače što sve “jako unaprijed” rade, samo će se još dotjerivati dok se čeka tehnologiju da odradi svoje, a u čemu možda i Sony pripomogne s kojim je uspostavljen posebni odnos također. Japanci su isto nevjerojatni, ne bi me čudilo da uspiju minijaturizirati i pojeftiniti to čudo već kroz godinu-dvije, pa da recimo iPhone 6 već 2014. bude taj koji će “reinventirati fotografiju”.
        A tu su i one bliže stvari kao “očekivane” 3D mape koje stižu sigurno puno prije itd.

        Za čovjeka koji kroz toliko toga toliko intenzivno živi reći da je mrtv, možda je pomalo i besmisleno.

        Da ne govorimo još i “makro” gledajući: brend! Kakav je brend tu razvijen, koliko je u njega ugrađeno nasljeđe Steva Jobsa, to je nešto nevjerojatno i nešto sigurno jako dugotrajno. Ne može ništa “značajno” proći gdje se on kao tvorac danas najveće kompanije na svijetu (koja je postala to zahvaljujući tome što radi) ne spomene. Pa i neki dan je predsjednik Obama u svom velikom govoru “morao” i njega spomenuti, ona velika rečenica s kojom bih ovdje završio: http://youtu.be/qla1HUKjJ4Q

      • P.S. Krivo si izračunao P/E, P/B. Dobit je zadnjih 12 mjeseci 33 mlrd, ove godine bi mogla biti 40-ak mlrd, keša ima praktički u iznosu cijelog book-a, danas čak 100 mlrd USD. Dakle praktički “nema ograničenja”. Mogu sve što požele. Zar to nije cool? 🙂

        Kao što su preksinoć i Cook i Oppenheimer rekli: neće dopustiti da im keš “burns a hole in pocket” (međutim, “time ne signaliziraju isplate dividendi ili otkup dionica”). To znači da se nastavlja skupljati bisere čijim će se nizanjem raditi ta čarobna ogrilica koju izrađuju.

        Zadnja akvizcija (Anobit) je na upit prokomentirana kratko: “engineering talent”. Općenito ih to zanima i kažu evenualno i važano IP i sl. Za 100-150 rastućih mlrd se može kupiti jako puno “talenata”, “pameti” i sl., pogotovo ako će kao ove zadnje stvari plaćati ih 200-500 milijuna USD po komadu a svaka “neprocjenjivog strateškog značaja” (kojega je teško precizno kvantificirati, ali koji “naočigled” iznosi bitno više od sume koja je plaćena).

        Ako govoriš o book-u onda ga tako gledaj. To je 100-150 mlrd koji rastu strahovito brzo a pretvoriti će se ne samo u dućane (što je jako važno za njihovu strategiju bliskosti kupcima), u povoljne ugovore sa dobavljačima (i povremeno kapitalno sudjelovanje u razvoju njihovih postrojenja itd.) nego prije svega u bisere kao što su ti zadnje viđeni – od onih silnih kartografsko-3D fora, preko Siri, do Anobita i sličnih hardverskih stvari (pa i dio sa razvojem A* “precosora” je nastao tako, akvizicijama super-cool malih firmica).

        A malih super-cool stvari je pun ovaj naš uzbudljivi svijet. Čak i sama California. Sjetimo se i one gore spomenute male firmice Lytro, sigurno su i oni potencijalna meta, i nisu jedini, puno je takvih stvari, koje samo treba prepoznati, shvatiti da je upravo to ono što nam treba za ono što radimo, i uzmemo si to. To je kao slaganje lego kockica. Gradiš svoju zamisao, kockice su razasute svuda oko tebe, samo si biraš pravu u pravom trenutku za pravo mjesto. Njima su na raspolaganju sve kockice svijeta.

        To je ljepota tog našeg kapitalizma: predivne super-cool i potencijalno vrlo korisne “kockice” neprestano, posvuda, paralelno nastaju, slažu se i same, a onaj koji je zaslužio ima mogućnost i malo ih k sebi “zagrabiti”, “pomiješati”, “iskombinrati” u sklopu neke svoje veće “kocke” koju gradi… pa i te veće se međusobno nadopunjuju i slažu cijeli taj naš svijet.

        Prema zadnjoj cijeni je mpcap 416 mlrd, pa si računaj P/E, P/B, “forward” varijante i što god ti zanimljvo. Meni je zanimljivije te milijarde gledati kroz ono što će one napraviti, kako stvoriti osnovu za nove milijarde, nego kroz te statične parametre.

        Neću ulaziti u valuiranje (to je ovdje jako teško), ali ako je nekome AAPL baš “jako skup”, ili ne kuži tehnologiju kao ni Buffett, ili nije svjestan kakvi su tamo ljudi (Steve je očito radio po onom principu: “želim se okružiti onima najboljima, boljima od mene”), ili misli da su konkurenti sa P/E 20-100 (Google, Amazon) po nečemu bolja investicija… da će oni biti toliko inovativniji da će s manjim ljudskim i materijalnim resursima napraviti toliko puno. To su predivne firme također, ali valuacijski gledano nisam baš siguran da su jeftinije od AAPL.

        • Hm, ja sam podatke gledao ovdje http://ycharts.com/companies/AAPL/key_stats i ako nes nisam krivo shvatio pise da je kesa 30 milijardi a ne 100…

          Enivej.. nacelu se mogu sloziti da Apple jos ima odredjeni moment na kojem moze zivjeti, medjutim do sad su se pokazali izrazito ovisni o Jobsu. Svaki put kad je on dosao kompanija je krenula ogromnim koracima naprijed, ali onda se on obicno posvadjao sa svima pa su ga izbacili. I tako nekoliko puta dok sad nije permanentno otisao.

          S dosta stvari ovdje se mogu sloziti, od toga da PB nije bas idealna metoda mjerenja tehnoloskih kompanija, do toga da je konkurencija poput Googlea vjerojatno losije ulaganje.

          No mislim da postoje neke greske u vasem razmisljanju. Uzmimo za primjer ovu kamericu. Ok, stvar je stvarno fora, ne treba joj fokus. Medjutim tko garantira da je bas Apple taj koji ce se uspjeti dograbiti tehnologije? Mozda ih prestigne Google, ili recimo Microsoft koji se jako trudi da njegov Windows Phone postane ozbiljan igrac?

          Druga stvar su investicije. Sve te kompanije su stvarno super, u njima rade odlicni inzinjeri s dobrim idejama. Ali cijeli taj sektor je takav da netko moze napraviti minimalno bolju stvar od Applea i pobrati svo vrhnje. Uzmimo za primjer samo Facebook. Koliko je drustvenih mreza i skoro-pa-facebookova postojalo prije ovog sadasnjeg? Hrpetina. Bio je Myspace, friendster, hi5, neznam sad kak su se vise svi zvali. Cak smo i mi na FER-u imali nekakvu usamljena srca varijantu koja je zapravo bila skoro identicna stvar prvoj verziji Facebooka. Ali eto, uspio je samo jedan.

          Cak i Jobs je unatoc svojim genijalnim procjenama uspio cesto promasiti i za akvizicije uzeti firme koje su na kraju ipak propale. A nisam siguran da njegovi nasljednici imaju i priblizno taj talent. Ipak je to one-in-a-million vjestina, a dovoljno je naredati nekoliko pogresnih odluka i upropastiti stvar…

          Na kraju krajeva, pogledajmo samo IT firme i pojmove koje su zarile i palile devedesetih a sad zvuci smijesno kad ih se spomene. Npr. Napster, ICQ, US Robotics, Maxtor, Geocities, Altavista…

        • Pa tu ti i za P/E čak lijepo piše 12,66 a ne 16.

          Za keš ne treba gledati to što tu piše, ima ga zapravo 97 milijardi. Ovih 30 mlrd je u trezorskim zapisima a drugih 67 mlrd se vodi pod “long term investments” pa ti ondje ne navode, jer to su obveznice ročnosti duže od godinu dana, ali to je de facto također “keš” jer se može prodati na tržištu u svakom trenutku po tekućim cijenama.

          Za “kamericu”, naravno da može bilo tko preuzeti, ali sve ovisi o tome koga prodavač preferira (i tko ponudi bolje “uvjete”). Prodavač ako je stvarno dobar zna tko je pravi kupac, tko će njegovoj tehnologiji, “njegovoj bebi”, dati najveći i najbolji život. Prodavač je ovdje konkretno čovjek koji razmišlja prilično sukladno Apple-ovoj filozofiji (jako cijeni Apple, Steva, a koji je i o njemu imao jako visoko mišljenje i vjerojatno već postoji neka suradnja na toj relaciji) i velika je vjerojatnost da bi preferirao Apple. On je idealna osoba za pridružiti se Apple timu.

          Ovdje ga možeš vidjeti, slušaj kako govori, praaaavi klasični “Appleovac”, sigurno da jedva čeka da mu ponude neku pristojnu sumu za preseliti se sa svojim timom u susjedni grad, ili neki drugi oblik suradnje koji će ispuniti te njegove snove o transformiranju fotografije u ovom njegovom smjeru:

          Ovo dalje što govoriš, facebook itd., to nema baš nikakve veze sa onim što Apple radi i kako radi. Apple je prilično drugačije vizije/strategije, sasvim drugog područja interesa od većine tehnoloških firmi. Oni se ne bavi tim tvojim došlo-prošlo stvarima nego onima koje postoje od kada postoji čovjek ili barem već 50-100 godina (glazba, slika, knjiga/udžbenik, telefon, TV, bicikl za mozak u općenitom smislu a čiji su počeci još od mehaničkih računala prije par stoljeća…)

        • Onda je bio stari info, pisalo je kad sam ja gledao 16…

          Ok, mogu se sloziti da se Apple bavi nekakvim reinventingom postojeceg, ali u tome zapravo uopce nije jedini. Prije iPoda su postojali mp3 playeri, prije iPada su postojali tableti, prije Lise je postojao GUI, prije iTunesa su postojali p2p mp3 programi…Jedina stvarno inovativna stvar koju su napravili je iPhone i za to im skidam kapu.

          Medjutim ona stvar koja je te sve proizvode toliko uzdigla iznad konkurencije je bio upravo Steve Jobs. Imao je izrazit talent za prepoznati sve najsitnije detalje koje bi prosjecnom korisniku mogli smetati i okrenuti ga konkurentskom proizvodu. Zato je i uspio stvoriti fanaticnu sljedbu za uredjajima koji su po svim svojim karakteristikama cesto i malo losiji od konkurencije, ali imaju “ono nesto”. Nisam siguran da je Apple u mogucnosti nastaviti tim putem i bez njega…

        • Upravo tako! Uvijek postoji nešto prije. Appleov posao je gledati “ono prije” i uočiti ima li gdje kakvih problema. Je li nešto “broken”, suštinski, toliko duboko da to zapravo prosječan čovjek ne može niti biti svjestan (pita se: pa zar može nekako drugačije? Ovo je “normalno”.), a pogotovo ne mogu biti svjesni oni koji rade te stare stvari jer su oni duboko vezani za te svoje aktualne “paradigme” (psihologija itd.)

          Korisnici makar i osjetili da “nešto ne štima” ne znaju što! Kao ona Fordova poznata izreka: “Da sam pitao kupce što žele, rekli bi mi da žele bržeg konja”. Dakle u ovakvim stvarima ne vrijedi pitati kupca jer on ne može znati što zapravo želi, što mu zapravo treba, on bi bržeg konja a ne automobil kad ga nikad prije nije vidio niti mogao zamisliti da je to moguće. Ali kada mu pokažeš automobil – odmah ga želi kupiti! Ostale tehnološke kompanije rade baš suprotno: one doslovno za svaki detalj “pitaju kupca”, u Apple-u pak kupce redovito šokiraju oduzimanjem konjeva i isporučivanjem automobila u zamijenu jer oni zaista žele kupcu dati ono što mu treba i ono što želi, a ne tek ono “što on samo misli da mu treba/želi”. Koliko se to uspjelo: mjeri se zadovoljstvom kupca. Dakle nije bitno što on kaže prije novog proizvoda, bitno je što kaže poslije.

          Reinvetiranje je trajan proces. Ako je onaj mp3 player prije pojave iPoda bio nekakva inovacija te razine da možemo reći da je reinventirao slušanje glazbe, očito da je s vremenom prestao biti zadovoljavajućih karakteristika. Došlo je vrijeme kada se to može i mora bolje.

          Mnoge kompanije ne shvaćaju da one moraju sami sebi biti najveća konkurencija. To vam je kao proces razvoja prirodne znanosti (fizika npr.). Fizičar čim postavi jednu teoriju, posao mu je iz petnih žila nastojati srušiti tu svoju teoriju. Ako to ne radi nije pravi znanstvenik. Znanost napreduje time što se teorije zamijenjuju, nadgrađaju itd.

          Appleova filozofija rada je baš takva da kao centar svoga djelovanja baš radi tu stvar koja je drugima “tako neprirodna”, njima nije problem “ubiti” vlastiti proizvod. Možda su prije 10 godina reinventirali “slušanje glazbe”, ali tome dolazi kraj, oni ne čekaju da netko drugi “sruši njihovu teoriju”, oni to rade sami. Danas je iPhone jedan od glavnih razloga pada prodaje iPoda. Ta zloglasna “kanibalizacija” proizvoda nije uvijek loša stvar, u ovom kontekstu je to način “evolucije” ne samo palete proizvoda nego industrije općenito.

          Jednoga će dana i iPad “kanibalizirati” prodaju MacBook linija slično kao što je trenutno uništio netbook tržište a pomalo uvjetno govoreći nagriza i tržište notebook-a (prije svega PC-notebook-a, Mac ima i druge utjecaje koje mu sumarno daju rast, naime više je kupaca nakon kupnje iPada odlučilo i prvi puta kupiti MacBook nego li je onih koji su nakon kupnje iPada odlučili prestati kupovati MacBook ako su to prije kupovali).

          Dakle mp3 ti je dobar primjer. Tableti nisu, prvi puta oni uopće nisu uspjeli doći u tu fazu. Tek je iPad uspješno napravio to “reinventiranje”. Jednog dana će valjda i njemu doći kraj, iako nam je to sada možda prilično teško zamisliti. Vjerojatno zato što je to, kladio bih se, “za malo veći broj godina” nego li je klasični mp3 player postao neprikladna sprava ili koliko će trebati iPodu za to. Naime iPod je stvarno imao kratki vijek, on je za nepunih 10 godina dosegnuo vrhunac i sad će se kroz budućih manje od 10 godina vjerojatno potpuno ugasiti, osim možda u nekim onim “nano”/”shuffle” verzijama kojima npr. iPhone u nekim slučajeva baš nikako ne može i neće moći konkurirati zbog inherentno većih dimenzija.

  7. Ne mislim da su fond manageri glupi, prije bih rekao da rade za nečiji račun (### izbrisano ###). To bi značilo da imaju jako debelu kožu na obrazu i da su im poslovna etika i ljudska savjest nepoznanice.
    ### izbrisano ###

    • Ako se ne varam postoji primjer u našem sudstvu kada je bloger osuđen za klevetu jer je anonimni komentator na tom blogu uvrijedio nekog političara.
      Jasno mi je da teorija koju sam iznio pomalo radikalna, i samim time razumijem zašto je izbrisana.
      Mogu li čisto za moju informaciju i eventualnu satisfakciju dobiti vaše mišljenje o toj teoriji:
      1. Hrpa gluposti
      2. Na dobrom tragu ali u ovoj državi je za sada ta teorija nedokaziva

      Može i na pp.

    • Mnogo je lakše upravljati tuđim novcem nego svojim šta se ovdije i pokazalo.Istina je, da će ova godina biti prijelomna i doći će do tzv. čišćenja tržišta a fond menageri će biti mnogo oprezniji i neće se baš tako zalećivati,Mislim,uvjek će toga biti ali svakako u puno manjoj mjeri.

  8. Da vrijeme je za raščišćavanje, tvrtke koje su loše, ( neke su i pokradene), koje ne isplaćuju radnike kao npr. đakovština, pa sada magma i ingra koje ne mogu otkupiti svoje obveznice (kom. zapise), moraju bankrotirat. Hrvatsko tržište kapitala je šaroliko, na njemu se prodaje i nešto šta se ne bi trebalo moći prodati, za gotov novac kupite 100% gubitak, a vrijednii novinari to zakamufliraju u 70% dobiti, fin. izvještaje uljepšaju računovođe, a izmisle se i milijunski nepostoječi poslovi, koje opet novinari prenose u svim medijima. Trebalo bi osnovati neovisnu agenciju koja bi vrednovala svaku dionicu i obveznicu, davala im rejting i sigurnost isplate, možda bi imali tada jasnije tržiđte kapitala.

    • Citiram iz Globusa (onog u kojem se pojavio gospodin Bakić):
      “Mateka su premijeru, navodno, preporučili poslovni krugovi iz mirovinskih fondova, a dobio je dobre preporuke i od drugih stručnjaka s kojima je Milanović kontaktirao.”

  9. Jučer u Jutarnjem vijest da će se gospodinu Mateku u HANFI pridružiti i gosp. Radaković iz uspješnog mirovinca. Ako bude tamo radio kao što je kupovao i analizirao INGRU i još neke bisere crno nam se piše. Kako god bilo ovo je loša vijest za neke dionice, ali i loša za tržište kapitala. Nažalost izgleda da ponovno krećemo u lošem smjeru.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.