Društvene paradigme

O proračunu

Jučer sam na brzaka napisao komentar za JL o proračunu, pa me molim nemojte osuditi za nedostatnost teksta. Niti je to moj fah. Ali mi je jako čudno da neki vodeći ekonomisti nisu uočili razliku između nominalnih i realnih iznosa. Samo predložene smanjenje proračuna je u biti impresivno, samo je pitanje hoće li se održati. Uočite da je metoda ‘srušenog mosta’ zajedno sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti daje dosta jaku poziciju za idući korak, a to je implementacija smanjenja troška u mnogim segmentima, pa i javnoj upravi.

Evo teksta:

+ + +

Uvjerljivo najbitniji element je smanjivanje proračuna. Iako on nije velik koliko su bila najoptimističnija očekivanja, on je realan, vrlo čvrst i vjerojatno samo prvi korak u pravom smjeru. Ako dobro razumijem, radi se o nonimalnom smanjenju od oko 4,6 milijardi, a kako je proračun rađen u pretpostavku inflacije od 2,5%, radi se o realnom smanjenju od oko 7,8 milijardi, tj. čak 6,4%. To je hrabra i primjerena odluka. Ujedno, primijetimo da je plan prethodne Vlade za 2012., prezentiran kod proračuna za 2011., i bio upravo za oko 2,5% veći od onoga za 2011. Dakle, ovaj proračun je i u tom smislu manji za 6,4% manji od statusa quo.

Ovo je naročito pozitivno sjetimo li se da je još prije malo više od godinu dana tadašnja opozicija potpisivala referendum za trajnu zaštitu neopravdanih prava zaposlenih u javnom sektoru.

Neprimjerene su zamjerke da smanjenje proračuna nije vjerodostojno jer nije određeno smanjivanjem rashodovnih elemenata. Prvo, teško je bilo za očekivati da bi Vlada već sada imala dovoljno kvalitetan uvid u rezerve u svim segmentima, pa je vjerojatno da će se nakon dodatne analize pokazati da uštede ne treba raditi ravnomjerno. U tom smislu su brzina i demonstracija odlučnosti bitnija od detaljne analize. Drugo, ovo je odlična taktika ‘rušenja mosta’ odnosno čvrstih gabarita. Naime, vojska koja napreduje je najčvršća ako je most iza nje srušen i protivnici moraju računati na to da se ona ne može povući. U tom smislu će već sada svi pobornici održavanja nerealnog proračuna znati da su im opcije za pritiske ograničene.

Što se tiče poticanja gospodarstva i rasterećenja građana, našim ljudima je još teško shvatiti da se rastegnuti možemo koliko je deka duga. Stoga priče o enormnim državnim investicijama ili industrijalizaciji koji bi navodno pokrenuli zemlju nemaju uporište. Mogući su marginalni pomaci: postotak simo – postotak tamo i to je pravi smjer.

Pri veličini reza je potrebno uzeti u obzir da je na nekoj razini štednje moguće i pucanje socijalnog tkiva, a ne znamo na kojoj razini se ono ubrzava. Zato je razumljiva da Vlada nije maksimalno agresivna. Vezano uz to, mjere za zaštitu građana stoga su više u komunikacijskoj funkciji.

Što se tiče ključne varijable koja spaja sve gore navedeno, a to je porast zaposlenosti, moramo biti svjesni da idućih barem pola godine Vlada tu ne može napraviti ništa, naslijedila je vrlo loš trend u ovoj, inače, vrlo sporoj varijabli. Stoga već sada trebamo znati da ih ne smijemo osuđivati zbog izvjesnih ‘neuspjeha’ u značajnom povećanju zaposlenosti, a i njima bi bilo bolje da se ne izlijeću preoptimističnim najavama. Naprosto, moram nam biti još gore prije nego nam postane bolje.

U ovom smislu Vladi bi možda i bilo najbolje smisliti program promjene svijesti, kako bismo u Hrvatskoj slavili poduzetništvo, a posebno rad, umjesto radno mjesto.

31 replies »

  1. Smanjiti trošak državne uprave (promjena kolektivnih ugovora) – ključno i još uvijek većinom nerealizirano (što prije to bolje). Ako se trenutno ne zna tko je višak tada treba svima smanjiti plaće od vrha prema dnu koliko god je potrebno za željeno smanjenje troška državnog aparata i održavati takvo stanje sve dok se poslovni procesi u državnoj upravi ne optimiziraju uz prateće smanjenje broja zaposlenih na neku razumnu mjeru.

  2. Mene smeta što nas imaju za budale sa objašnjenjem da zbog povećanja Pdv-a za dva posto neće biti poskupljenja. Tako nešto izjaviti može samo netko tko ne zna šta govori ili onaj tko laže. Ako odeš kod frizera i dobiješ račun on će biti veći za dva posto. Ili kod mehaničara ili kod liječnika ili kad kupuješ lijekove u ljekarni itd. Smanjenjem dva posto doprinosa za zdravstvo nisu ništa potaknuli jer firme ionako preživljavaju i sve su dužne ko Grčka. Ta dva posto nisu ništa. Večina ionako nema ni za doprinose. To je isto kao kad nemaš para da platiš ručak koji si pojeo pa ti onda uskoči država i kaže da ti oprašta iznos za ketchup ili senf koji si pojeo.
    Ključni problem u Hrvatskoj je malo tržište i nizak standard građana. Jednostavno nema novca za ništa osim za golo preživljavanje. A večina ima kredite jer su u doba konjukture svi kupovali i što im treba i ne treba. A banke ne opraštaju i traže svoje. Zato mislim da je Milanović osoba koja to ne razumije jer nikada nije radio i vodio nešto konkretno. Nešto što treba donijeti rezultat danas, jer danas nemamo ništa za jelo. I zato sam bijesan kako se ponio do Ferdeljija od koga je mogao samo učiti i učiti. I šutjeti… Ali ego je ego.. I još političar. Zato mislim da nam treba doći netko sa strane a to je realno samo MMF i obaviti rezove umjesto njega.

    • Interesantan mi je taj strah od ”bauka” zvanog MMF!! Ti naši političari su tak bedasti. Pa MMF će ih samo ”natjerati” da naprave ono što i sami znaju da se mora napraviti (ali nemaju državničke snage, laički rečeno muda za napravit). I još im dođe ko savršen Pedro, koji je kriv za sve. Kadgod nastane galama, vele nismo mi krivi, kriv je MMF. A pošto ćemo se još neko vrijeme naprosto morati zaduživati, zar nije bolje po ”povlaštenoj” MMF kamati, nego po tržišnoj?!?

    • Poštovani, po čemu smatrate da je mogao ‘mnogo učiti od Ferdeljija?’.

      Pazite, Ferdelji dugo vremena sam sebe reklamira kao uspješnog managera, koji vodi tvrtku bez koje praktički staje proizvodnja štednjaka u svijetu. Ali, kako je to raditi u tvrtki koja zapravo ima samo jednog klijenta, tj. interntno tržište? Dakle, radi se samo o oragnizaciji proizvodnje. Ono najkompliciranije u Hrvatskoj, naime razvoj poslovanja, plasman proizvoda itd. nije većinom bila njegova briga.

      Jedino konkretno što je godina nametao, prilično glasno (rekao bih, galamđijski) je bilo (jako) popuštanje tečaja, što je već i prije nekoga vremena i vrapcima na grani bilo jasno da je to bezveze,

      Nako toga se zalagao za neke opće stvari koje i sami znamo da treba, ali poanta je ‘kako’?

      I još za neke posebne stvari, kao indirektno uvođenje carina, rekao bi čovjek protekcionizma je upravo ono što nam treba. Evo vidite ovdje. U istom članku bi on općenito ‘industrijalizirao’. Rekao bi čovjek da ne razumije puno jer ‘indsutrijalizacija’ je jedan proces koji ovisi o međuovisnim faktorima kapitalu, ljudskim resursima i inovacijama, u čemu svemu smo mi naročito deficitarni. U tom smilsu, to je zaista floskula.

      Iz nekog razloga je on jako puno htio istupati u medijima i stoga je nekako u jednom dijelu njih on nekritički bio prihvaćen kao svjetionik razvoja.

      • Ma nije bitan Ferdelji kao osoba (da je i supermen, ni jedan pojedinačni supermen nas ne može spasiti), nego ekspresno smjenjivanje, koje izaziva (opravdan) strah, da će se voditi politika ”ne talasaj” ili kako kaže ona narodna: Ja bi se (znate što) al’ da mi ne uđe. A to je katastrofa! Za prodavanje ”šečerne vodice” nam je bila dobra i Jadranka Kosor i za to nam me treba nova vlada!

        Ja se samo nadam da će Vlada pokazati sličnu odlučnost i ekspeditivnost i sa drugim (važnijim) problemima, koji more ovu zemlju.

        If you set out to be liked, you would be prepared to compromise on anything at any time, and you would achieve nothing-Margareth Thatcher

        Kao što je napisao Pavičić prije par tjedana; ovu će Vladu svi mrziti za godinu dana. Ali to će biti znak da rade svoj posao. Nije problem biti nepopularan u prvoj godini mandata, problem je biti nepopularan u zadnjoj godini mandata! A ako će im osnovna briga biti, da se nikom previše ne zamjere, onda će biti jako nepopularni pred kraj mandata (a mi ćemo biti u istoj kaljuži u kojoj smo i sada)……

  3. Ajde, malo ste me umirili, iako i dalje mislim da je za narkomana (a Hrvatska jest krediti narkoman) uvijek bolja radikalna ”cold turkey” terapija, nego nego višegodišnje mrcvarenje s heptanonom……….

    Nevezano uz temu, pošto se Vi uglavnom bavite dugorčnim investiranjem, kakovo je vaše mišljenje i stav o kratkoročnom ”zdipi i zbriši” špekulativnom investiranju? Generalno gledajući Burza vec preko dvije godine životari (čast iznimkama: Xabiju Messiju i Iniesti) i takovo stanje će najvjerojatnije potrajati jos par godina. Ali imamo kratkoročne skokove; npr prosli sijecanj sve su dionice (ničim izazvane) porasle na valu INE-e, tako IGH s 1200kn na 2100kn. Isto prošli mjesec netko je samo spomenuo aerodrom, pa smo imali skok s 750kn na 930kn (od oka navodim brojke), da bi se ista dionica kroz tjedan-dva vratila na svoju ”bazu”, oko 800kn. Koristim primjer IGH jer ima puno vecu volatilnost od npr. HT-a, koji postojano ”pleše” između 238-245kn.
    I drugo, kakva je sudbina Magme, to sa priličnom sigurnošću mogu odrediti i kumice na placu; koje je Vaše mišljenje o Diokiju, hoće li se izvuči ili će krenuti stopama Magme?

    Pošto niš ne može bez ograde da i ja postavim svoj ”plot”: Ne posjedujem niti jednu navedenu dionicu, niti aktivno (vlastitim sredstvima) sudjelujem na tržištu kapitala, te ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju bilo čega. Samo razmišljanja laika, kojem je tema interesantna.

    • Problem je u tome što bi svatko rado stavio na špekulativno za koje zna da će brzo i jako odreagirati. Ali to je lagano retrokativno 🙂

      Unaprijed je malkice teže. Iako se mnogim čini da je lagano, gledajući unazad.

      Kako je moje razumijevanje da su mnoge dionice iznimno potcijenjene, a i da će oslobađanje doći brzo, to mislim da su i vjerojatnosti velikih (ako hoćete i špekulativnih) oslobađanja vrijednosti u njima i najveće.

      Zato ste i imali situaciju kakvu ste imali s KORF i DDJH prošle godine.

      Problem je u tome što ne znate kad se točno može dogoditi oslobađanje vrijednosti, i zato smatram da u dionicama koje imaju najveću vjerojatnost treba strpljivo čekati.

  4. G.Bakic pomalo mi se cini da ste glasnogovornik ove vlade i da ih jako simpatizirate, mozda samo grijesim.
    Iskreno zelim ovoj vladi sve najbiolje, zelio sam i onoj predhodnoj a zelim i svakoj buducoj… a vidit cemo sta ce biti. Do sad ova vlada mi ne ulijeva nikakav optimizam…ne diraju drzavnu upravu…kresu svima a glomazni preglomazni aparat ne diraju ili ne smiju il nece il nemaju hm neceg…Otpustanjem Ferdeljija vise govori o Milanovicu te kakav je autokrat i iskreno jadna dusa, ako taj Ferdelji se samoreklamira onda zasto su ga stavljali tamo gdje je pa znali su njegove stavove od prije nije on s neba pao, a i kakve veze ima njegov komentar i kritika vlade s onim sta radi.Taj cin meni znaci samo jedno da ako ne mislis i ne slazes se sa Milanovicem ne mozes bit u tom timu ne samo u tom timu nego ni u blizini tog tima…Jadan je razlog otpustanja stvarno jadan i govori jako puno o g Milanovicu…
    Sami ste ako se ne varam pisali da je u nasoj birokraciji bar 30% radnih mjesta previse i da svako to radno mjesto odnosi dva mjesta u privredi i u potpunosti se slazem s vama….Zasto ih nitko ne dira onda cak ne vidim nekog plana u buducnosti??? Nek imamo 500 000 nezaposlenih bar bi se otvorili potencijali u privredi… povecavanjem poreza ne mislim da ce se nesto promijenit…a vidit cemo uskoro rezultate :)…

    • Nisam glasnogovornik, ali pogledajte realno.

      1. Jesu li ovim jakim smanjenjem pokazali da žele ići čvrsto? Jesu.
      2. Jesu li mogli ovako brzo izaći s detaljima, nakon što nemaju ‘čisti početak’? Nisu.
      3. Jesam li ovdje ocjenjivao njihovu izvedbu u ostvarenju proračuna? Nisam.

      Znači, za ovaj potez u ovom dijelu utakmice zaslužili su čestitku. Na koncu, to je jedina naša ekipa koja sada igra, jedina Vlada koju imamo, i moramo im dati podršku dok se ne pokaže da ju ne zaslužuju. Dajmo im priliku.

      • Hvala na odgovoru…Posteno…da nemaju uvida u stanje i treba im vremena naravno…vidit cemo kako ce bit…ja mislim da su mogli malo i zesce nagazit s nekim reformama a vidit cemo hoce li doci i kada…PDV nam je jedan od najveci u europi..a porezi na place da i ne govorim…
        Nadam se samo da im je prosperitet Hrvatske na pravom mjestu a ne npr rijesavanje krizaljki zaposlavanja podobnih ljudi u birokratskom aparatu a po nekim informacijam bi se dalo posumnjat da im je ovo drugo jako bitno…nadam se da ce bar kvalitetne ljude dovest i da ce krenut na bolje sve…
        Sad u EU imamo neka otvorena vrata koja nismo imali do sad na nama je da ostvarimo svoje potencijale

  5. Vlada zapravo ne govori o smanjenju proračuna već samo o rezanju rashodovne strane, prije svega zbog problema deficita. Deficit se može krpati s obje strane i to ova vlada radi, prebacujući problem na porezne obveznike. S obzirom da je rashodovna strana proračuna nešto što nema veze s poreznim obveznicima u smislu olakšanja njihovog statusa, a najmanje s poboljšanjem standarda, čak ni ovo malo smanjenje rashoda ne može se kategorizirati kao ozbiljna namjera da se proračun “kreše”, niti u navedenom ima pozitivnih indicija. Smanjenje proračuna značilo bi realno smanjenje na obje strane. Prostora sigurno ima više nego što uopće možemo zamisliti. Vuk Perišić je na T-Portalu dao analogiju sa carskom Njemačkom koja je sa proračunom od 5% BDP-a opremala vojsku spremajući se za I.svj. rati i istovremeno održavala sve društvene servise na nivou na kojem im i mi danas možemo samo zaviditi. Koliki je ono naš odnos BDP-a i proračuna? (retorički)
    Kada vlast bude spremna podijeliti proračun s obje strane sa brojem 2 onda im vrijedi čestitati na ozbiljnim namjerama u podizanju kvalitete života stanovnicima Hrvatske.
    Svako dobro,
    Kapitalac

    • Pa nego kako se smanjuje proračun nego da se smanje rashodi? Kako je već velika rupa u proračunu, to ne znači da se već sada mogu značajno smanjiti i prihodi proračuna.

      • Veličina proračuna određena je isključivo prihodovnom stranom. Kada se govori o njegovom smanjenju onda je to analogno.
        Vlada RH smanjuje njegovu rashodovnu stranu zbog deficita ali paralelno podiže i prihodovnu stranu – sužava gap obostrano. Bilo kako bilo, proračun raste i bit će potrošen za neke sada još nepoznate ideje. Takav pristup veliko je opterećenje poreznim obveznicima koji pune proračun. Time se dodatno smanjuje vjerojatnost za javljanje novih privatnih poduzetničkih inicijativa, koje su jedine sposobne izvući zemlju iz gospodarskog kolapsa. No treba pričekati novi proračun pa će onda biti moguća daljnja diskusija o problemu. Glede rupe i smanjenja prihodovne strane dobio sam Linićev odgovor, link na video je na mom blogu uz argument, uglavnom nemaju nikakvu namjeru smanjivati prihode. Dakle možemo realno očekivati jedino veći proračun, veće opterećenje za ljude, a time i dodatno jačanje vlade koja sve više diktira, a sve manje služi. Sa aspekta slobodnog tržišta i prava pojedinaca da raspolažu stečenim kapitalom to je vrlo loše. Realnog prostora za smanjenje proračuna (obostrano) itekako ima, no nema realne namjere da se to radi. Mislim da je Perišićeva analogija vrlo značajna u razmatranju proračunske problematike.
        Svako dobro,
        Kapitalac

  6. Hm, malo sam glup, ali kako se od 4,6mlrd pomocu 2,5% inflacije godisnje dodje do “realnih” 7,8mlrd u istoj toj godini?

    • Ovako:

      U prošlom proračunu su rashodi bili 122,3 milijarde kuna.

      Budući da je predviđena u izračunu inflacija od 2,5%, to bi bio nominalni ekvivalent od 125,4 milijarde kuna, da bi sve ostalo isto. Dakle, da je proračun bio 125,4 on bio ostao isti u tzv. ‘realnim kunama’. Kako je on predviđen na 117,6, to je on 7,8 mlrd. kuna realno manji.

      Dokument je inače ovdje.

  7. Imam jedno pitanje u vezi ovih proračunskih stvari. Postoji li zemlja na svijetu, i je li ikada postojala zemlja bilo gdje na svijetu, koja ima veći PDV u turizmu nego li će ga imati Hrvatska ove godine?

    Među onima kojima je turizam značjna grana vjerojatno da ne, ali zanima me baš općenito računajući i na one najdivljije zemlje svijeta.

      • Naravno i to je puno (bilo bi normalno spustiti na konkuretnih cca. 5-7 %), ali ne govorim o tome (tu neke zemlje imaju čak i više nego mi, npr. 12 %, tako da tu znam da nismo baš rekorderi). Govorim o ostalim proizvodima i uslugama u turizmu na koje će se sada plaćati čak 25 % PDV-a. Pitam da li ima gdje više od toga?

        • Poštovani mclynx dok vas muči visokih 10% PDV-a u turizmu mene muči još viših 25% PDV-a u drugim djelatnostima i posebno pitanje zašto se država odriče prihoda od 15% PDV-a iz turizma.
          Poznato je da PDV kao najizdašniji porez služi punjenju državnog proračuna, poznato je da već svi godinama trube da će nas turizam odvesti u blagostanje, a sad kad treba iz turizma preko PDV-a napuniti državnu blagajnu država prepušta vrhnje vlasnicima turističkih kapaciteta.
          Zašto? Zašto se u tekstilnoj branši mora plaćati 25% PDV-a, a u turističkoj samo 10%?
          Nije li to nepravda? Pa tekstilci stoje puno gore, a moraju više izdvajati u zajedničku kasu. Hoće li manji PDV u turizmu pomoći sirotinji koja radi u tekstilnoj industriji?
          Meni je jedino pravedno da je PDV za sve isti, a ako je država recimo uložila u turističku infrastrukturu (ceste) više nego u druge branše bilo bi mi logičnije da se u turizmu poveća PDV, a ne smanji.
          Mislim da je turistima sasvim svejedno je li PDV u cijeni usluge 10% ili 35% oni plaćaju cijenu usluge, a profit dijele davatelji usluga i država.

        • Zašto vas muči u drugim djelatnostima? Mislim, naravno da i mene muče svi visoki porezi, ja sam po svom razmišljanju blizak nekakvim “libertarijancima” koji se zalažu za minimalne poreze, minimalnu državu.

          Međutim puno više me muči svaki porez veći od 0 % a svakako veći od 5-7 % u turizmu (jer je na tim razinama kokunrecija) nego li me muči 25 % (ili 30 %…) u ostalim djelatnostima zato što:

          1. turizam suštinski gledano (kupci pretežno NISU građani RH) bi trebao imati PDV 0 % ako želimo biti pošteni, ako ne želimo komplicirati sa povratima poreza i sl. (u nekim normalnim državama se stranim turistima vrati PDV, ponekad i taj za usluge smještaja!)
          A još više od “poštenja” stvar je u konkurentnosti našeg turizma. Naš turizam direktno konkurira drugim turizmima, kupci su mobilni itd., i zato je ovdje PDV varijabla koja direktno utječe na konkurentnost/zarade turizma i da bi grana mogla biti konkurentna treba imati poreze slične (ili niže) od konkurencije (po mogućnosti one konkurnecije sa najnižim porezima tj. dugoročno će tržišnim mehanizmima u svim turizmima taj porez pasti na 0 %, tko prije do toga dođe “taj je pobjednik”!).

          2. problem našeg gospodarstva upravo je prevelika potrošnja (porez na potrošnju možda nije libertarijanski način rješavanja problema, ali nekakv ipak je bar djelomično/uvjetno ispravan)

          Dakle nadam se da ste me sada razumijeli. Tekstilna branša nije diskriminirana obzirom na stranu konkurenciju koliki god da je PDV, jer svi oni ovdje prodaju uz isti PDV, a na izvoz našeg turizma se kod nas ne plaća nikakav PDV, za razliku od “izvoza” našeg turizma na koji se plaća. Dakle i da spustite PDV u turizmu na 1 %, i dalje će tekstilna branša imati niži što se toga tiče jer ona za svoj izvoz ne plaća ništa u RH, svuda gdje prodaje prodaje uz isti PDV kao i drugi sudionica dotičnog tržišta, bilo to naše ili bilo koje strano, jer: kupci tekstila nisu tako mobilni kao turisti. Kada ideš kupiti odjeću uglavnom to ne tražiš po cijeloj Europi birajući gdje je povoljniji odnos kvalitete/cijene kao što strani turist bira kamo će ići, nego odeš u neki od dućana u vlastitoj državi.

  8. Mislim da grijesite. Vladfa nije jos uvijek povukla niti jedan potez koji ce revitalizirati gospodarstvo. Fiskalne mjere u najavi kazu bas obrnuto, pojacava se opterecenje na proizvodnju bez naznaka kada ce pasti. Nije ni moguce smanjiti poreze bez drasticnog smanjenja drzavne uprave i restrukturiranja Javnih poduzeca koji naprosto zderu novce. Navedene mjere sa povecanjem PDV i socijalnim aspektom tretmana poreza na place su iz supljeg u prazno zato sto apsolutno nista ne pomazu gospodarstvu ni novom zaposljavanju. Predvidaju su neki enormni Javni radovi koji nam djelomicno trebaju ali kao pomoc glavnim mjerama i angazmanu privatnog kapitala u raznim investicijama. Nigdje nisu predvidene mjere angazmana malog privatnog kapitala poticanjem sto bi zbog mase donjelo ogromna sredstva bez kredita. itd itd.. Proracun je posljedica plana (za kojeg je ocigledno da ga nemamo) i ni u kom slucaju ne moze biti generator dogadaja. Generator dogadaja danas u gospodarstvu moze biti samo totalna promjena fiskalne politike i smanjenje drzavne i javne uprave (i javnih poduzeca postavljenih kao negubitaska)..
    Ukidanje poticaja bi takoder bilo nuzno. Ni to nema u planu.
    Bajanje o izvozu je samo bajanje sve dok ne postoji unutrasnje trziste sa kojeg sve treba krenuti. Njega smo smanjili povecanjem PDV.

  9. Ja bih ovako napisao.
    mislim da ćemo ovogodišnji ,pa i sljedeći proračun gledati kroz tri stavke.
    povećanje poreza
    privatizacija
    promjenu tečajne politike (klizanje tečaja)
    Svaka stavka ima svoju težinu,o kojoj bi se dalo polemizirati.

  10. Poštovani, Vaš način stvaranja i upravljanja imovinom je impresivan. Rijetko koji ulagač na ovom tržištu ima više utjecaja na mišljenje javnosti. Iz tog razloga, a obzirom da promovirate Barceloninu četvorku (odlična usporedba), molio bih Vas da otvorite temu promjena Vaših pozicija u Velikoj Četvorki (ili Četvorci?) od recimo 10.01.2012. do 24.01.2012. Naime, prema http://www.mojedionice.com/trg/IzvDionicariPromjene.aspx?sifSim=ADPL-R-A kojeg često navodite kao dobar izvor informacija, može se jasno vidjeti da ste u ovom razdoblju (dva tjedna) uložili u 4 Barcelonina igrača dodatnih cca 1,4 milijuna HRK i to raspodijeljeno na sljedeći način unutar razdoblja od 10. 01.2012 do 24.01.2012: DDJH – povećanje pozicije za 8104 dionice (cca 435 000 kn), ADPL – povećanje pozicije za 5299 dionica (cca 537 840 kn), PTKM – povećanje pozicije za 1437 dionica (cca 280 215 kn) i KORF – povećanje pozicije za 1200 dionica (cca 86 400 kn). Imajući u vidu da je u istom razdoblju ukupan promet na ZSE bio cca 130 milijuna kn – ulaganje od 1,4 milijuna kn čini se zanimljiv podatak one koji razmišljaju pratiti ili već djelomično prate ulagača koji već posjeduje postotke kompanija koji su praktički “jezičci na vagi” u donošenju strateških odluka poslovanja dotičnih kompanija. Isti izvor pokazuje da VART niste povećavali. Zanima me – da li bi Barceloninih četiri bilo, u ovom razdoblju od dva tjedna, lošijih performansi u odnosu na CROBEX da niste uložili cca 1,4 milijun kuna ili bi svejedno potukli indeks kao i obično? Mislim da ulagač koji jednostavno uloži 1% dvotjednog prometa kroz NYSE ogromno ljulja tržište i da su njegovi potezi pomno praćeni. Da li je Vaš dokup pozicija u ova dva tjedna preko 60% cjelokupno protrgovanog volumena ovih dionica u istom razdoblju? Možemo li eventualno računati na mogućnost razvijanja dijela ove web stranice koji bi bio samo za pretplatnike koji žele slijediti strategiju?

    • Poštovani, hvala na komentaru i pitanju!

      U sredini je konkretan odgovor, na kraju skroz ozbiljan, ali za početak: Iz vašeg cinizma kombiniranog sa anonimnošću vidim negativnu energiju, vjerojatno zavist ili problem u nekom portfelju, ako ga vodite.

      A konkretno, o toj stvari sam već više puta pisao, primjerice ovdje.

      Inače ste s tezom već zakasnili jer su kritičari odustali od nje (jer sam dokazao da je besmislena), pa su oni već prešli na iduću iteraciju, tvrdnjom da su utjecajni moji ‘sljedbenici’ (iduća će valjda biti ‘sljedbenici sljedbenika’). To sam objasnio da nije slučaj ovdje, u točki C.

      Ali evo još jednom. Velik broj dionica na ZSE ima značajno dominantnijeg kupca od mene u nekima, ako se ne varam, recimo HT, ADRS-R, ADRS-P, ATGR, VIRO, KOEI, ISTT, RIVP, KRAS, PODR itd., pa opet one nisu ni izbliza imale izvedbu kao Barcelona.

      Evo još jednom konkretan primjer, najbolje Messi jer je on najistaknutiji i najbolji.

      Od 5.10. do danas sam stekao nekih 11.000-12.000 dionica, tu negdje. To je nekih 3-4% volumena dionicom KORF u tom razdoblju i vjerujem zanemariv dio u prometu burze (možete sami izračunati). Istovremeno, od 4.10. do danas Crobex je pao oko 2,9%, a KORF porastao 13,8%. Kao što i sami znate, moj utjecaj na to je zanemariv, jer niti ova kupnja može to opravdati (koliko bi onda trebali biti HT ili ADRS-R, možad 500-600 kuna, s obzirom na brutalnu silu i moć ulagača u njih i udjel u prometu), a jednako tako nisu mogli biti presudni ni ‘sljedbenici’ jer su moji argumenti odavno poznati.

      Inače, prinos Barcelona Vam je dosta bolji nego Vam se čini jer one nisu u petak bile skidane na asku kao mnoge druge dionice, nego su, štoviše, bile bezumno iskracavane po bidu jer su vjerojatno neki špekulanti morali zatvoriti pozicije u koje su pretrčavali u neke ‘vruće’ špekulacije.

      Inače ste i još očitije faktički u krivu jer sam i VARTpovećavao, npr. 9.1. za 4.000 komada, ali evo samo za Vas, imao sam velike naloge za kupnju i idućih dana, ali nisu prošli. Što ćeš. Ali Vi to znate, je li tako? Previše ste upućeni da ne biste.

      Ali ajmo sada ZA OZBILJNO. Koji je u stvari Vaš problem? Vi kao očito aktivan i obavješten ulagača na ZSE (vjerujem, profi) možete samo profitirati od toga da postoje staloženi, dugoročni investitori, neto kupci, zar ne? A ako ja nerazumno kupujem neke dionice, zar neće onda racionalni drugi prodavati te i kupovati neke druge? Dakle, ako se to događa u barem nekom dijelu, onda je i ulagačima u te druge dionice bolje nego bez mene, a u svakom slučaju ulagaču u ‘moje’ je bolje.

      Ali to Vas ipak muči. Znači Vaš problem nije apsolutni prinos, nego relativni, u ovom slučaju spram Barcelone? Radite li Vi u nekom fondu? Ali u svakom slučaju, pogledajte još jednom ovo i zamislite se nad svojim pitanjem. Na koncu, ako ste sigurni da moje kupnje utječu na Barcelonu, zašto je ne kupite?

      U međuvremenu možete isto pitanje kao meni postaviti Raiffeisen obveznom, i pitati ih kako to da cijena HT pada, a Barceloni raste.

      • Ali jasno, pravo je pitanje što će se dogoditi kad fondovi počnu značajnije kupovati Barcelonu? Pa ne mogu ju dovijeka zanemarivati, pogotovo jer su neki manji već ušli u neke igrače.

        Ako vjerujete da je moja kupnja bitna, zamislite kako će to izgledati kad se na kupnji pojave neki koji su mnogo puta jači nego ja! U tom smislu smatram da je Barcelona super jer je u stvari djevičanska.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.