KRAS

Dividendne dionice

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Nadao sam da ćemo ipak dočekati financijsko izvješće ERNT kako bih mogao konkretnije pisati o toj maloj, ali zgodnoj klasi dionica, ali kako ga nema, evo ukratko uz malo nagađanja.

Ovo je sve vrlo elementarno, ali analitičare pozivam da na dividende sve više gledaju i pomoću njihove održivosti i stopi rasta, jer to može dati i radikalno drugačije slike od najjednostavnijeg gledanja prema trenutnom dividendnom prinosu. Ilustraciju do čega to može dovesti imate u postu Dionice kao obveznice!?. A najgore je zatvarati oči pred stvarnošću.

U toj klasi u CROBEX-u, sa značajnim i predvidivim dividendama, čini se da su ostali ADPL, ADRS, ERNT, HT, KOEI (u smislu kćerke KODT), KRAS, VIRO.

Suprotno fami koja je neko vrijeme vladala među manje upućenim investitorima, ali čak i nekim fond managerima, nema među njima ‘dionica koje su kao obveznice’ jer da im je navodno ‘cijena stabilna, a isplaćuju pouzdanu dividendu’. To smo se, naime, za HT već i uvjerili na primjeru (cijena znatno pala), ali je i jasno iz uvida u poslovanje.

Uopće, potpuno je jasno da dividende mogu rasti, ali i padati, te da za ‘dividendnu’ valuaciju treba pogledati malo u budućnost, naime što je održivo.

U najmanju ruku, investitori u obzir trebaju uzeti i mogući pad / rast cijene dionice. Primjerice, ako neka dionica ima visoku cijenu samo zato jer se ‘smatra’ da će imati i dalje visoku dividendu, ako se ispostavi da ju ne može imati, investitori u nju mogu biti brutalno kažnjeni: manje smanjenom dividendom, a daleko više padom cijene. Zvuči elementarno, ali iz razgovora s ulgačima vidim da mnogi pred time zatvaraju oči.

Također, predlažem svima koji još uvijek igraju na one dječje fore ‘uskoro će objava dividende, pa će dionica sigurno narasti prije toga, a ja ću je tada prodati pa ću dobiti i dividendu i bla … bla … ‘ da takve stvari zaista zaborave.

Znači, u najmanju ruku, osim dividendi, u obzir treba uzeti i njen mogući rast, odnosno (održivo) povećanje dobiti.

U tom pogledu, iz gornje grupe mislim da tu najgore stoje HT i KRAS.

1. Za HT mislim da je ovako velika dividenda, kao ove godine, neodrživa. Kao što smo vidjeli, usporedivi prihodi su pali za veliki 6,9% realno (oko 8% realno), raspoloživi dohodak i diskrecijska potrošnja se smanjuju, a čeka nas zaoštravanje bitke zbog VIPnetove akvizicije B.neta, te vjerojatno radikalno smanjivanje cijena roaminga. Da ove godine nije bilo doprinosa dobiti od akvizicije Combisa i smanjenja vremena procijenjenog odnosa s korisnikom (“Sukladno Računovodstvenim politikama Grupe, prihodi od naknade za prikapčanje trebaju se priznavati tijekom procijenjenog vijeka trajanja odnosa s korisnicima. Do sada je procijenjeni vijek trajanja odnosa s korisnicima u segmentu nepokretne telefonije bio 10 godina. Zbog izmijenjenih uvjeta na tržištu provedena je ponovna procjena vijeka trajanja te je izračunato da će od 1. siječnja 2011. novi vijek trajanja iznositi 3 godine. Ova je promjena priznata u trećem tromjesečju 2011. i ima pozitivan učinak na prihode u iznosu od 73 milijuna kuna.”) ovakva redovna dividenda već ove godine ne bi bila moguća (dividend payout je 100%!).

Nažalost, ne pada mi na pamet imati ovu dionicu, a još jedan razlog za to (ažurirano) ilustriram na kraju članka.

2. KRAS je prikazao naizgled sličnu dobit kao i prošle godine, ali je to zamaskirano akvizicijom Karoline. Pad operativne profitabilnosti možete vidjeti ako pogledate nekonsolidirane izvještaje za KRAS, a pogotovo ako oduzmetete financijske prihode od povezanih osoba. Kako je i on prošle godine praktički svu dobit isplatio u dividednu, smatram da on ubuduće ne može održavati dividednu iz prethodnih razdoblja.

3. ADPL mislim da stoji uvjerljivo najbolje u ovoj grupi. Čak i uz omjer isplate dividendi od samo oko 60% dobiti može imati lijep dividendni prinos od 7-8%, vrlo blizak onome HT-a od oko 9%. U stvari, ADPL ako uprava to želi, može imati i znatno veći (redovni) dividendni prinos od HT. Ali ovdje je naročito bitna sljedeća stvar. Za razliku od HT, ovi već sada planiraju porast prihoda i dobiti od 20%! A ako se dobro sjećam, uvijek su ostvarili više nego su planirali.

Lovcima na dividendu skrećem pažnju na ovu dionicu, a ona je moj teški favorit među dividendnima (jedinu ju imam iz navedenog skupa).

4. VIRO ima zaista impresivne rezultate i dividende. Slabo razumijem taj biznis, koji je, čini se, dosta volatilan, pa nemam tu dionicu, ali smatram da bi ju svatko trebao promotriti.

5. ERNT-u padaju prihodi i dobit, ne očekujem poboljšanje, pa mi ova dionica zaista nije atraktivna. Možda i griješim, tko zna?

6. KOEI sam po sebi nema velik dividendni prinos, a kao što možda znate, nisam veliki ljubitelj događanja na razini holdinga. KODT već ima značajno zanimljiviji dividendni prinos, a ta politika mislim da je održiva, ako ništa drugo, zato jer matici treba dobit. Ali izrazito me obeshrabruje pad prihoda i dobiti, a kako i inače dividendni prinos nije naročito velik, dionica mi nije zanimljiva.

7. ADRS ima prilično malu divivendu, uvrstio sam ju ovdje jer ona po dobiti i bilanci može isplaćivati i veću. Ali, ako novac utroši na akviziciju CROS, smatram da ju ipak neće moći povećavati.

Ostaje još da vam pokažem što smatram da je izuzetno bitna okolnost oko cijene dionice HT. A to je ovaj grafikon. Ponavljam, ovo je udjel u ukupnom trgovanju. Budući da je velik dio trgovine zasigurno špekulativan (dnevni, tjedni, mjesečni ili duže), možemo se samo pitati koliki volumen od neto kupnje ima ovaj jedan jedini kupac i što će se dogoditi ako on prestane kupovati (a blizu je zakonskih limita):

Napomena: Autor ima dionice ADPL i samo jednu dionicu HT. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

40 replies »

  1. Koje je Vaše mišljenje o dionicama PLAG i KOSN? Ako se ne varam one isto isplaćuju relativno visoke dividende svake godine.

    • PLAG super firma, mislim najbolje upravljana među (velikim) turističkim.
      Ali ukupno već jako skupa, pogotovo u odnosu spram nekih drugih turističkih dionica. Nije mi ni blizu poželjnog ulaganja.
      KOSN ne znam.

  2. koliko ste izgubili na ovoj 1 dionici HT-a (skupa sa ulaganjem u knjigu dionica) 🙂
    šalim se naravno.

    jako lijep pregled dividendih dionica, očita je fikcija kod nas na trenutni div.prinos.

  3. Mislim da je najvažnija kod razmišljanja da li podijeliti dividendu ili ne, činjenica da li vodstvo kompanije ima pametnu strategiju kojom može oploditi novac koji bi inače bi isplaćen kroz dividendu. Ako ima, onda se dividenda ne treba i ne smije isplaćivati. Ako te strategije i plana (ili bolje rečeno prilike) nema, onda je za tu godinu bolje isplatiti je.

  4. Gospodine Bakiću, kažete da je HT imao izvanredan prihod u iznosu od 73 mlijuna kuna i da bez njega, dividenda ne bi mogla biti isplaćen. To je točno ali isto tako, 2011. rezervacije za otpremnine su narasle 130 milijuna kuna (sa 30 na 160 cca) što bi inače povećalo dobit za taj iznos. To je ona pozicija Jednokratne stvake. Ispravite me ako sam u krivu.

    • To je istina. Ali smatram da je to za njih u stvari redovni trošak. Jer oni svoju profitabilnost u uvjetima smanjenih prihoda upravo i održavaju smanjenjem troškova, a i to košta. Ali profit se može dugoročno povećati ili održati samo povećanjem prihoda. Ne mogu oni trajno zadržavati dobit smanjenjem troškova. Uočite i da su troškovi rada samo 12,7% prihoda. Dakle, čak i da smanje trošak rada za npr. 20%, to može pokriti samo pad od 3,5% prihoda ili tako nekako.

  5. Ovo mi je prva dividenda ADPL, odnosno predujam, je li potrebno dostavljat podatke/žiro ili tekući/ u ADPlastik ili koriste
    deponirane podatke SKDD ili isplatu provodi SKDD koji ima podatke?

    Zahvaljujem na odgovoru

  6. Slažem se da treba imati u portfelju ADPL ali isto tako i KODT zbog diverzifikacije.To što nisu ove godine pokazali rast je zbilja očekivano,po planu uprave i izuzetak,jer KODT ima iza sebe povijest samo odličnih FI.
    Ja bih to nazvao samo predahom zbog premalih kapaciteta kao glavni razlog,iako su novi poslovi u porastu 6% to je blizu prebukiranosti.Već u drugoj polovici godine počinju sa radom novi pogoni,traži se veći broj inžinjera(što je rijetkost u našim firmama,pa ako je netko zainteresiran…) tako da nema straha kod ove dionice.
    Veći problemi bi mogli nastati u slučaju produbljivanja svjetske ekonomske krize,ali i u tom slučaju nisam zabrinut jer KODT posluje po cijelom svijetu i uvijek nalazi neka atraktivna tržišta.
    U takvoj pogoršanoj gospodarskoj situaciji veću opasnost vidim za ADPL.

    • Nije svaka diverzifikacija racionalna. I zašto bi se moralo disperzirati unutar dividendnih dionica. Pri tome, ako bude velike krize globalno, zasigurno će i investicije u tranformatore stradati.

      Ali ove vijesti koje navodite za KODT su izvanredne! To bi značio da sadašnja dividenda nije reprezentativna za budućnost i onda se slika mijenja.

      • Svakako da ne treba disperzirati samo unutar dividendnih dionica ali mnogi ulagači traže upravo to,što je po meni besmisleno,osim ako se istodobno ne radi o growth kompaniji ili ako je dionica izuzetno podcijenjena sa velikom cash pozicijom i solidnom dividendom.
        U slučaju eskalacije krize stradat će i tržište transformatora,međutim s obzirom na zalihe casha KODT može još godinama isplaćivati dobru dividendu a rizik od nedobivanja poslova svesti na minimum zbog kvalitete proizvoda i velike mobilnosti.Tako je recimo Azija i Afrika veoma značajno tržište,posebno Nigerija gdje ostvaruju i visoke marže.
        Velike krize nikad ne utječu sve države jednako.
        Vijesti jesu izvrsne posebno zato jer bi sad trebali proizvoditi transformatore većeg kapaciteta koji su traženiji na tržištu i sukladno tome povećati profitne marže.Što će naposljetku naravno utjecati na dobit i veću dividendu.

      • Uprava je o ovome govorila proteklih godinu dana. Rekli su da rade punim kapacitetima i da su cijene trenutno snižene, pa da kako nije moguće raditi sa više od 100 % kapaciteta pri ovim cijenama nije moguće imati više prihode.

        Novi kapaciteti se pripremaju (i to na vrlo “oportun” način što se tiče financija… HBOR, poticaji itd.), kažu da rade punom parom na svim poljima (nadalje smanjivati jedinične troškove, na dalje inovirati i što se tiče “proizvoda” i “procesa”) i ja ne bih puno sumnjao u one njhove projekcije od “milijardu kn 2015.” a što uza sve ovo drugo što rade bi trebalo značiti i više profitne marže na te prihode. Obično oni svoje projekcije i dobrano nadmaše.

        Osobno sam za ovaj kvartal očekivao niže prihode nego isti kvartal prošle godine i prvu i “jedini” negativni kvartal. Mene su pozitivno iznenadili.

        Međutim ovaj 1. kvartal 2012. će onda očito biti malo slabiji. U izvješću najvaljuju takvo nešto, dakle očekujemo slabiji kvartal, značajnije povećanje zaliha, koje će se potom prodavati u narednim kvartalima obzirom na “neujednačenost” narudžbi po kvartalima.

  7. Deutsche telekom pri cijeni nesto ispod 9 EUR, garantirana dividendu od 0,7 EUR/dionici, a HT ne izlazi iz okvira po nicemu, kao u ostalom niti jedan segment.
    Mozda i nasa vlada odluci otkupiti svoj dio nazad, nikad se nezna, a onda ce se nameti regulirati na druge nacine.
    Ne zaboravite da je DT platio javnih 500 mil EUR i 800 mil $ sto je cca 212 HRK/po dionici za svoj udio od 51%

    Imam HT i imat cu ga jos vise.

    • 1. Kako može biti ‘garantirana’ dividenda?
      2. Jeste li vidjeli kolika je bila cijena dionice DT prije, a kolika danas.
      3. Nema puno veze koliko je DT platio HT, recimo
      – platio je bio puno i frekvencije svojevremeno, pa je skoro bankrotirao zato
      – velik dio svog ulaganja je kroz dividende i moguće sinergije izvukao
      – to bi bilo kao da se kaže da ‘ne zaboravimo da je xyz mirovinac plaćao dionicu Ingre’

      Predložio bih Vam manje emocionalni pristup investiranju, nije to voodoo: želim da nešto raste, pa će rasti i u inat ću ga imati još više.

  8. triba saslušat nekoga kad vam govori,njegovo viđenje situacije, ne morate poslušati
    mislim da g,,bakić nema zle namjere (ht)
    već vas upozoriti na neke stvari na koje možda niste obratili ili niste svijesni,
    tvrdoglavost nije vrlina a pogotovo na TK
    skupo se plaća
    optimizam je u realnim dozama poželjan
    paranoja jako poželjna

  9. Garantirana dividenda od 0,7 EUR/kom prema izvjescu za 3Q 2011 (objavljeno na web-u DT-a) ma sto to znacilo.
    Naravno da garancija u RH ne postoji, u D mozda, no kako bilo cijena DT-a kao i vecine dionica s DAX-a, a pogotovo sa ZSE je bila znatno visa nego danas.
    Cijena HT-a na LSE je preracunato oko +/-280 HRK.
    Koliko pratim u SAD, odnosno NYSE… itd indexi su se priblizili vrijednostima s kraja 2007 (na cca 90-95%).

    Inace kao i Vama trenutni favorit sto se dividendnih dionica tice ADPL-R-A

    Emocije…pokrecu svijet

    • 1. Nema Vam nikakve veze trgovanje na LSE. Ono je sporadično i samo refleksija ovoga ovdje. Dominantna, uvjerljivo dominantna tržišna varijabla Vam je brutalna kupnja ROMF.
      2. Kad govorimo o dividendi, upravo Vam i govorim o tome da terbate gledati i koju godinu naprijed.
      3. Poslovanje DT i njene dividende vam nemaju puno veze s HT. DT ne čekaju ovakvi izazovi kao HT, situacija je vrlo drugačija.
      4. Vidim da zaključujete ‘kvalitativno’, po halo efektu i slično. Svoje sam odluke o ADPL donio na osnovu brojki.

      Pri tome predlažem da uzmete u obzir i oportunitetni trošak. Ako ste izloženi (jako velikom) hrvatskom riziku kroz hrvatske dionice, da li možda možete tome biti izloženi na bolji način? Koliki biste danas imali ili ćete sutra imati ‘preskakanjem’ u neke druge dionice? Ako je glavna manifestacija hrvatskog rizika očekivna slabost potrošnje, pogotovo diskrecijske ( o čemu jako ovisi HT), da li ima dionica koje to skoro pa i neće osjetiti (recimo baš ADPL?). Itd.

      • HT ima bolji polozaj u Hrv nego sto DT ima u Njemackoj do kad ce tako biti vidit cemo a mislim da ce bit jos koju godinu, u mobilnoj imaju presutni dogovor sa Vipnetom i dva velika su protiv malog Tele2, u fiksnoj nemaju apsolutno nikakvu konkurenciju i prebahati su jer im moze bit…Ako im se odobri optika onda ce postat apsolutni monopolist, realno je ocekivat sljedece bar 2-3 slicnu dividendu kao i ove godine +/-2% moja odokativna procjena 🙂

        • Mislim da svatko tko nema zahtjevani povrat na hrvatske dionice barem 12-15% gadno griješi (moj je 25-30%), naime da mu je to cijena kapitala za ulaganje u tako rizičnu imovinu. Stoga, ako se radi o dividendnoj dionici, smatram da ako dividenda ne raste barem 12-15% godina, i ako nema kapitalnog rasta, to je iracionalno ulagnje.

  10. Gospodine Bakić, u mnogočemu se slažem s vama i vašim načinom razmišljanja, ali vezano uz HT se ne slažem (kao što se iz nekih moji prijašnjih komentara na vaše postove da zaključiti :-)).

    Da sad ne ponavljam svoje argumente, ukratko mislim da HT može, i hoće, vrlo održivo, još dugi niz godina, isplaćivati ovakvu dividendu.
    Jedino u čemu se, vezano uz HT, slažem s vama da je opasno, je situacija s ROMF-om.
    Ali to uopće ne utječe na prihode, dividendu i održivi rast kompanije, već samo na trenutnu cijenu dionice (što nije nebitno).

    Moje ključno pitanje je zašto konstantno naglašavate tezu o velikom padu primarnih prihoda i navodite postotke, a nevažan vam je prihod od akvizicija (citiram “… Da ove godine nije bilo doprinosa dobiti od akvizicije Combisa…”). Da nije… Ali je!!! I kamo li sreće da u budućnosti bude još puno takvih i sličnih prihoda. Prihod je prihod. Meni je kao dioničaru sasvim svejedno odakle dolazi prihod, bitno mi je da dolazi.
    Da iskarikiram – ako HT kupi npr neki d.o.o. iz turističkog, farmaceutskog, metaloprerađivačkog, ili bilo kojeg drugog sektora, a taj d.o.o. lijepo zarađuje i donosi prihod grupi, možda čak može donijeti više nego što se može smanjiti prihod od temeljne djelatnosti, u čemu je problem? Meni kao dioničaru to odgovara. Svejedno mi je je li kuna iz dividende zarađena prodajom lijekova, preradom metala ili prodajom telefonskih impulsa.
    Bitno mi je samo da tvrtka čije dionice imam kontinuirano zarađuje.
    A kao što sam više puta naveo, HT stvarno ima mogućnosti investirati gdje god želi.
    Obzirom na količinu keša imaju “švedski stol” pred sobom.
    Kod nas i u regiji.

    • 1. Slažem se da može još puno godina isplaćivati veliku dividendu, ali pitanje je kolika je sadašnja vrijednost toga. Jedan mogući izračun je u mom postu ‘Dionice kao obveznice!?’

      2. Kod dionica upravo se i radi o tome da imate dva povrata, kapitalni i dividendni. Ako je cijena sama po sebi rizična, i ako na njoj izgubite više nego dobijete na dividendi, to je strašno loše! Čak i da cijena ostane ista, uz dividendni prinos od 9%, to je, po mom sudu, jako loše, jer je svakom racionalnom zahtjevani povrat na ulaganje u hrvastki equity vjerojatno veći od toga (krenite samo od našeg državnog spreada, pa će Vam biti jasno).

      3. Akvizicije su moguće, ali je pitanje koliki ROE mogu na njega ostvariti. Ali to nije ono o čemu sam pričao. Nego o tome kako se kad se oduzmu dobit od Combisa i brže kapitalizacije, jasno se vidi da temeljni biznis jako brzo pada, što je jako loše.

      I nešto što je jako važno. Zadnji kvartal je u prihodima pao nešto manje nego prethodna tri. Ali (moram još bolje proučiti), čini mi se da je to ne zato jer bi se pad usporio, dapače, on kao da se ubrzava, jer je osnova za usporedbu bio Q4 2010. kad je već pad počeo.

      Mislim da mi nikako ne bi palo na pamet kupiti dionicu HT.

      Znam da mnogima to izgledao bogohulno, a u tom smislu ih mogu samo podjsetiti kad sam prvi put pisao o ‘mega-čvrstoj-dionici-kao-obveznica’ HT-R-A, to je bilo 6.10.2011. ujutro, dakle primjenjiva je cijena bila od 5.10., dakle 245 kuna. Danas je 226,50, dakle 18,50 kuna manje, iako je divividenda samo 11 kuna, a k tome, ne zaboravite da bi u idealnim uvjetima čak i bez kapitalne dobiti dionica trebala aprecirati polako, pa pasti na ex.div. (vremenska vrijednost novca), dakle kao ‘dirty price’ za obveznicu.

      A koliki su mi se tek smijali kad sam 30.10. napisao ovo:

      … ja bih ga shortao until the cows come home, pogotovo u smislu double alpha strategije. Za manje upućene, otklanjanje ‘bete’, tj. sistemskog rizika, kroz ‘short’ jednu, a ‘long’ neke druge dionice tako da se bete ponište, u ovom slučaju mislim da ne bih nikako mogao izgubiti s double alpha strategijom short (HT) + long (KORF, PTKM, ADPL, DDJH). Dakle, čak i ako HT raste, a ovi drugi raste brže nego je cijena konstrukcije (kamata i ostali troškovi), to je profitabilno. Još jedno, važno: ovo nije preporuka na kupnju ili prodaju dionica HT, jer su ovo samo moja amaterska promišljanja.

      Ali ne smijemo više razmišljati u terminima ‘svetih krava’.

      • Hvala vam lijepo na detaljnom odgovoru i vašem vremenu kojeg ste potrošili na isti.

        Ja se slažem da HT nije najatraktivnija dionica na našem tržištu, ali ne vidim ni izbliza veliku opasnost za imaoce, kao što je vidim kod mnogih drugih dionica koje mogu skočiti 100%, ali mogu i bankrotirati, sa skoro jednakom vjerojatnosti (npr svi građevinari, a o manje popularnim dionicama da i ne govorim). znači, ht će dati 20ak kn dividende, sigurno neće bitno porasti, ali neće niti bitno pasti. i to je to…

        npr, ja sam znatnu količinu HT-a kupio odmah na IPO-u, nešto malo sam kasnije trejdao, kupovao i prodavao u određenim trenucima, ali sveukupno, ovo mi se pokazala kao izvrsna investicija. kad zbrojim da sam na svakih 10 dionica na IPO-u dobio jednu koje se dobijala, zatim sve dividende koje su isplaćene, još malo i cijela će se investicija isplatiti u potpunosti. pa onda, ako će dionica vrijediti i 150kn (u što jako jako sumnjam ukoliko će isplaćivati dividendu od 20ak kn), to će biti čisti plus.

        inače, moj favorit je svakako ADPL, zatim KODT, pa čak i KOSN. Ali nikako ne bih stavio sve što imam samo u to.
        U redu je po svemu što vidimo i KORF, ali tu ima puno “mutne vode” za moje kriterije, pa nisam siguran što sve ne vidim… ono što vidim je lijepo, ali…

        U prilično sigurne ubrajam i ADRS, iz sličnog razloga kao i HT – imaju keša i mogu investirati gdje i kad žele, tako da treba biti stravično nesposoban da se to uruši i dugoročno ne zarađuje (konsolidirano) još više.

        • Ja puno veću sigurnost nalazim u disperziranom portfelju duboko potcijenjenih (prema mojoj procjeni) dionica. Mnogi su mi se smijali i prošle godine oko toga, i ne bi uložili niti u jednu od ADPL, DDJH, KORF, PTKM nego ‘sve na sigurno, u HT’ i gledajte kako je bilo prošle, a kako i ove godine.

    • Da li je u redu gledati na HT kao na private equity/venture cap. fond u kontekstu “imaju para ko Krez”? S toliko para, reputacijom možda su pokupili najbolji kadar za takve stvari?

      • 1. VC / Private equity ‘industrija’ nema previše prilika ni budućnost ovdje, svatko tko bi se na to oslanjao je: Fail!
        2. Pogotovo, teško da bi korporacija mogla biti konkurentna u tako nečem.

        • “PE/VC industrija” ovdje i je nešto čudno. Jedina sličnost s onim što ja podrazumjevam pod tim su političke veze (zapravo nisam primjetio da se PE i VC industrija spominju u istom kontekstu, osim kod nas).
          Ideja koja me zanima je HT kao ‘vozilo’ za ulaganje u Combise i sl. jer kao mali investitor (imam HT, a nemam niti jednu ht uslugu) ne mogu analizirati i nemam pristup takvim stvarima (a možda su oni dobri u tome, bar što se tiče TK/IT firmi). Osobno sumnjam u to jer mislim da bi to dovelo do pretvaranja HT-a u nešto kao Enron, a znamo kako je to završilo 🙂
          I za kraj malo off-topic: Kakva su vaša razmišljanja o trošku equity kapitala za hrvatske kotirane firme?

        • Meni je zahtjevani povrat oko 25%, ako ste to mislili. Ili ste možda mislili koliki si HT smatra da mu je u smislu računanja WACC i slično?

        • Počeo sam malo računati (ne samo za HT), pa sam došao do toga da trebam neki WACC za diskontiranje. A kako zapravo pokušavam isčeprkati uračunata očekivanja iz brojeva koje vidim, trebam neke brojeve koje mogu uzeti kao “konsenzus” (kako sam sad postavio, (pre)velika mi je osjetljivost na WACC).

        • Koliko “tržište” traži od pojedine dionice. Kad se očekivanja (o stvarima bitnima za firmu) promijene promijeni se i cijena. A ako su nebulozna, promijeniti će se. To bi bio moj plan. Ali čini mi se da moram još raditi na modelu.

  11. Na HT-u još nitko nije zaradio tko nije prodao isto kao i na ostalim dionicama. Ako je dividenda dosad bila cca 100 kn i dionica padne na 100 kn dioničari će se naći u gubitku 50 kn. Tu se još trebaju dodati i inflacija pa izgleda još lošije. Na dionicama se dobiva i gubi puno. Bio sam svjedok oba događaja. Dionice ( neke) su rasle po nekoliko tisuća % u par mjeseci. Sada su neke pale 98-99%. Nakon kiše dolazi sunce. Slijedi opet rast ako ne par tisuća posto, bit ću zadovoljan i sa par stotina posto. A to HT sigurno neće biti, nego će biti neke od dionica koje su sada pred bankrotom a izvući će se.

  12. Budući da ste se u tekstu dotaknuli i Adrisa, možete li objasniti zašto se tom dionicom ne bavite više u Vašim analizama? Radi se o turističkoj firmi, a vi upravo turizam ističete kao budućnost(sorry, jedan od smjerova u budućnosti) hrvatskog gospodarstva. Adris(Maistra) ima puno modernije turističke kapacitete od KORF-a te potporu duhanskog biznisa koja mu omogućuje neprestana ulaganja vlastitog novca, za razliku od KORF-a koji će se morati ili zadužiti ili dokapitalizirati da bi došao blizu onoga što Adris u Istri već ima(hotele sa 5 i više zvjezdica). Što se tiče potencijalne kupovine CROS-a, nije li to za dioničare upravo sjajna vijest? Koliko znam, i Buffet je svoj portfelj počeo značajnije povećavati kada je kupio Geico osiguranje, čiji keš(osiguranja ga uglavnom imaju) je onda koristio za daljnje investicije.
    Nadalje, Uprava Adrisa mi se po mojim saznanjima čini puno transparentnija i manje samozatajna od one u KORF-u. Nisu li to čak i bolji argumenti za ulaganje u Adris, nego vaši u KORF? Ne da mi se raditi analize koliko je Adris potcijenjen ili precijenjen, no čini mi se da ta dionica dugoročno ima puno bolju perspektivu nego KORF. Dakle, moje krajnje pitanje je – zašto nemate u portfelju Adrisa ili Maistre?

    • 1. Bavio sam se koliko je trebalo, tj. koliko me je zanimalo.

      2. Maistra me ne zanima jer mi je daleko (rekao bih čak: neusporedivo) atraktivnija investicija KORF i ARNT, pa čak i RIVP kad bih baš morao, zadnja bi mi od velikih turističkih tvrtki bila MAIS. Zašto, možete vidjeti ovdje: https://trzistakapitala.wordpress.com/2011/12/11/turisticke-tvrtke-azuriranje/. Kod investicija Vam je bitno ne gledati ‘kvalitativno’, nego je li nešto skupo ili jeftino.

      K tome, mislim da se s Maistrom srazmjerno loše upravlja, a srećom, od njihovog investicijkog potencijala ćemo, smatram, više koristi imati mi nego oni. Ideja hotela s 5* je i da dižu destinaciju. Teško mogu zamisliti da su Monte Muliti i Lone (gledano zajedno, Lone sam po sebi možda) profitabilni, ali dižu destinaciju, prvenstveno širu (Istra).

      3. Nemojte se ljutiti, ali usporedba uprave Adrisa i WB nema apsolutno nikakve osnove.

      4. Ne možete zaključivati o isplativosti ulaganja na način ‘ne da mi se analizirati, ali čini mi se’. Još jednom, bitno je računati, a ne ‘imati dojmove’, koji lakše mogu biti krivi, a i ništa ne znače. Čak i da imate ‘po dojmu’ bojlu dionicu, ali da je ona (relativno) tri puta skuplja, to je loše ulaganja.

      A i dojmovi mogu lako prevariti. Sjetite se Vašeg dojma u komentaru oko onog bezveznjaka u Vjesniku i Vjesnika samog. A činjenice su bile drugačije.

    • Mislim da su ovo gore ipak malo ‘forumaške’ špekulacije. Država bi odobrila dokapitalizaciju LKPC da ‘razvlasti’ sebe?
      O LKPC, zašto mi nije atraktivna, sam pisao niže.

  13. Što se tiče ovog ADRS vs. KORF … Ne mogu odgovoriti gore

    U mojim nekakvim ne pretjerano ozbiljnim analizama, uzimajuću u obzir samo turističke kapacitete (gdje je uzeto da KORF raspolaže sa 71% od 12% kategoriziranih kapaciteta (kako kaže gosp. Bakić) , a ADRS sa 84% od 6% ), ispada da je ako kupujemo samo turistički portfelj trenutno ADRS skuplji od KORFA cca. 10 puta.

    Uopće nisam razmatrao vrstu i kategoriju ležaja, tako da je ovo stvarno jako površno, ali nekakav red veličine je tu.

    Da li kvaliteta maistrinih ležajeva, potencijal maistre, duhanski biznis Adrisa, keš pozicija, dividenda, moguća preuzimanja i udjeli adrisa u ostalim poslovnim jedinicama vrijede te razlike…? To je već tema za ozbiljniju analizu… Naravno tada bi trebalo uračunati i kod Korfa još neke stvari (KOEI)…

    Ali sam turistički portfelj Adrisa je strahovito skuplji od Korfa.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s