PTKM

Koliko kome vrijedi Petrokemija?

Malo duže štivo, ali vjerujem da će vam se isplatiti 10′ potrošiti na njega!

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Kako je procurila neprovjerena informacija o privatizaciji Petrokemije, tako su u medijima izašle i dvije potpuno nesuvisle ‘procjene’:
– jedna je tržišna cijena od petka (211 po dionici),
– a druga, još gora, ‘nominala’ 270 (ali, siguran sam, ovo neće biti dno neprofesionalizma).

p.s. 10:00. U međuvremenu, dobijamo i vjerojatno najapsurdniji komentar i procjene cijene. Ili nije. U biti, mislim da je počeo propagandni rat. O tome više na dnu.

+ + +

Ali usput napomenimo da vijest o privatizaciji nije demantirana, a meni to kao da nešto znači!

Ali najprije dobre vijesti: tržište je zaista, zaista živnulo, što se vidi i iz zanimanja ljudi za ovaj blog. Jučer je uvjerljivo oboren rekord svih vremena sa 14.860 posjeta. A mediji nejverodostojno izvještavaju o porastu tržišta, čemu u značajnoj mjeri doprinosi loš indeks, koji svima nama, a najviše Burzi radi ‘medvjeđu uslugu’. O tome pročitajte u prethodnom postu!

A što se tiče Petrokemije. Postoji više mogućih i postojećih sudionika kojim Petrokemija nešto vrijedi:
– država,
– radnici (sindikat),
– kupac koji ima plin,
– kupac koji je globalni lider u branši,
– INA/MOL,
– mirovinski fondovi i drugi značajniji ulagači.

Skup tih vrijednosti će odrediti moguću transakcijsku i kasniju burzovnu cijenu.

Također pišem kome odgovara što manja, a kome što veća cijena.

0. Za početak.
O industriji umjetnih gnojiva sam više saznao po preporuci Billa Gatesa na njegovom blogu, iz knjige njegova gurua Vaclava Smila Enriching the Earth: Fritz Habery, Carol Bosch and the Transformation of World Food Production. U njoj se, ne bez argumenata, ustvrđuje kako je to u povijesti čovječanstva najznačajnija tehnologija i grana industrije ikada.

Ali kao izvanredan uvod, svakako nešto i iz opće kulture, pogledajte si ovaj Yara Fertilizer Industry Handbook 2012. Ako ste analitičar hvatskog tržišta kapitala ili fond manager i ovo ne pročitate, onda smatram da ste – totalni papak.

Spominjem da ovdje neću raspravljati o poznatim floskulama i lažima kako navodno PTKM dobija prejeftini plin (još uvijek plaća skuplji nego što bi na zaista otvorenom tržištu) ili da je ‘socijalistički gigant kojim se samo kupuje socijalni mir (trošak rada svega oko 8% u prihodima).

1. Kupac koji ima plin, recimo Gazprom.
Petrokemija trenutno troši, kako kažu, minimalno 650 mil. m3 plina, recimo da je to 700. Recimo da je srednjoročno održiva cijena plina u Europi oko 2kn / m3. To bi značilo da je Petrokemija kupac od oko 1,4 mlrd. kuna godišnje. Recimo da ste neki preprodavač plina (veleprodaja), vjerojatno imate neke marže 10-20%.

Ali ako ste proizvođač plina, situacija je znatno drugačija. Tada ionako imate plin, samo ga treba plasirati. I ono što niste plasirali ove godine, niste plasirali. Zalihe plina su takve, i toliko se novih otkriva (čisto otkrivanje + nove tehnologije, konkretno fracking, koji zbog ekonomske logike mora doći i u Europu jer je u SAD to već postala jako velika priča – ako želite znati više o tome, ali i općenito o svijetu u kojem živimo, svkako pročitajte ovo: “We have a supply of natural gas that can last America nearly 100 years, and my administration will take every possible action to safely develop this energy,Obama said.).

Znači, ako ste proizvođač, za plin koji ne prodate danas, ne možete reći ‘ma nema veze, možda ga prodam za koju godinu’. Plin koji ne prodate danas, niste ga prodali danas. Kao i slastičarnica sladoled.

Ovdje je vrlo važan i distribucijski element priče. On se također razvija povoljno za Petrokemije – plin postaje dostupniji, i kupac postaje ‘kralj’. Pogledajte primjerice ovaj upravo monstruozno veliki projekt Nord Stream. A situacije se radikalno poboljšava i na lokalnoj razini, pa se samo sjetite što je za PTKM značio interkonekcijski plinovod, zbog čega se za ovu godinu prvi put pregovaralo za plin kako spada.

Znači, ako ste proizvođač, kupac kao Petrokemija je za vas daleko vrijedniji nego za trgovca.

Pretpostavimo da vi stoga imate 30% dobiti na plinu koji prodate takvom kupcu, a pogotovo zato jer je PTKM u velikoj mjeri anticiklička, a to znači ne troši onda kad je baš najveća potrošnja (što ima vrlo značajne posljedice za cijelu priču ako ste proizvođač i distributer, jer vam značajno smanjuje troškove skladištenja, potreban vršni kapacitet i slično). Pozdrav, zahvala i čestitke radnicima PTKM koji remont rade u sibirskim uvjetima, uglavnom u siječnju!

Znači, uz te pretpostavke (nisam vam ja neki analitičar iz fonda koji takve stvari zna, ja samo pretpostavljam), vaša vrijednost PTKM u vertikalnoj integraciji (sinergije) je oko 600 mil. kn godišnje. Ajde neka je 500.

Naravno, PTKM je jedna fina tvornica: kao što smo čuli na skupštini, njena efikasnost je svega 7-8% manja od najnaprednije svjetske i može se još unaprijediti, a 30% veća od prevladavajuće tehnologije istočno od nas. Ovo zadnje je naročito bitno kako bismo shvatili da nam je konkurencija s te strane prilično ograničena, makar mogu imati jeftiniji plin. Znamo da je fina i po tome što je i proizvodila i pakirala za Yaru, a takav ‘Mercedes’ ne bi baš dao svakome da mu trpa bilo što u vreće s njegovim imenom (a možete u gornjem priručniku vidjeti kako je bitna kvaliteta gnojiva – a to je pak važan element s obzirom na ovu mješaonicu / pakirnicu u Vukovaru, koja radi metodom spajanja sastojaka, amalgama, ako sam se dobro izrazio).

(Jelda je ovo sve skroz zgodna priča?).

Ono što je naročito bitno je geografska prednost: u velikoj blizini nema previše mjesta za više tvornica. A ovo je ‘div iz Kutine’, te k tome, prema Yarinom priručniku, izgradnja nove tvornice u normalnim uvjetima traje ‘tipično 5-6 godina’ (str. 66 – ali pogledajte taj priručnik, nemojte biti papci!). Kako ovo okružje ipak nije skroz ‘normalno’, recimo da je to 6-7 godina.

Što se tiče cijene izgradnje, mislim da sam negdje na Yarinom sajtu bio vidio da je to oko 1000 USD / tona produkcije, ali me nemojte držati za riječ (i svakako nemojte to tumačiti kao preporuku za kupnju ili prodaju dionice). Ali imamo zato ovu vijest, svakako pogledajte (kao što vidite, ima ljudi koji su vjerojatno bolji analitičari od analitičara!) ovo, gdje se prije par mjeseci argumentira slično!

OK. Sad kad smo došli do toga da ne možete tek tako ‘puknuti’ alternativnog klijenta u blizini, ako ste proizvođač plina, onda ovo gore možda ima smisla. Kako PTKM ima i neku svoju prirodnu profitabilnost, recimo da je to 7-10% neto marža, to je možda 210-300 mil. kn (neto dobiti).

Za nekoga kao Gazprom, vrijednost je dakle – uz gornje pretpostavke – godišnje 700-800 mil. kn. Pa recimo da na to primjenite P/E od oko 7 (sintetički, jer jedan dio dobiti geneirate u matici, drugi ovdje), recimo da je to oko 5 mlrd. kuna. Gle vraga, upravo blizu P/S multiplu po kojem je nedavno ruskom Eurochemu BASF prodao svoje tvornice (a gdje je Yara bila također ozbiljno zainteresiran kupac).

Dakle – ali ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju dionice, nego samo moje piskaranje uz mnoštvo pretpostavki – oko 1.500 kn po dionici. Da dobro ste vidjeli moj napuhani ili ‘napuhani’ izračun (uz mnoštvo amaterskih pretpostavki, pa ovo svakako nije preporuka ni ciljana cijena!).

Ali, vidi vraga. Da bi realizirao prvi dio dobiti (od plina), ne moraš imati 100% tvornice, 25% ili 50% ‘would do’, je li tako? Znači, za njih si možda spreman platiti i više.

E sad dolazimo do još jedne važne okolnosti. Ovdje uvodim standardan valuacijski element, valjda već jedno 15 godina standardan u normalnom svijetu, za koji nisam vidio da ga je ikad itko od naših analitičara upotrijebio (oni se još muče s time da razumiju da pridružene tvrtke moraju ući u EV i da ‘perpetual growth rate’ ne može biti 0% realno, ako daješ preporuku za kupnju baziranu na rastu biznisa – jasno može za padajući ‘cash cow’ kao da ne spominjem koju ‘kravicu’ iz Hrvatske za koju će ipak malo tko sada dati ‘buy’ preporuku). Realne opcije (real options) – to je kao i financijska opcija, prilika, ali ne i obaveza da nešto napraviš (pa čak recimo i opcija da ugasiš gubitaša).

Ona, kao i svaka opcija ima svoju vrijednost.

Pa sad razmislite o realnoj opciji – opciji za proširenje – dizanja kapaciteta tvornice s 1,2-1,3 mil. tona na 2 mil. tona. Koliko to vrijedi nekome tko ima plin? A kogeneracijska postrojenja? Ajme meni.

(Sve ovo je igra brojki, naravno.)

Skoro da sam zaboravio Petrokemijinu (djelomično, ali ostatak je od Transadrie u stečaju) Luku Šibenik kojem je PTKM prevladavajući klijent (a ova je na toplom moru, iako ga na tom mjestu Krka ponešto rashlađuje).

2. Kupac koji je globalni lider u branši.
Bilo bi jako loše za državu i sve nas da potencijalni kupac može doći samo s jedne strane. Ali da ne duljim, vidjeli smo da oni imaju i te kakve motive da kupe ovakve firme. Dva zadnja primjera su neuspjelo Yarino natjecanje upravo za spomenute BASFove tvornice, a i upravo završavanje Ameropinog preuzimanja tvornice u blizini. Svakako si pogledajte grafikončić ovdje.

U ovom zadnjem vjerujem da se radi o lošijoj tehnologiji od Petrokemijine, jer valjda u jednoj zemlji (socijalističkoj) nisu gradili tvornice po radikalno različitim tehnologijama, a vidjeli smo da se nekoliko tvronca u Rumunjskoj zatvorilo (zbog neefikasnosti).

3. Radnici (sindikat).
Ovo je važan faktor kako zbog povijesnih okolnosti (bez njih bi možda tvornica bila poklopljena u lošoj privatizaciji i pretvorena u pakirnicu), tako i sadašnjih okolnosti. Ali uvjeren sam da g. Klaus, kao njihov vrlo artikulirani vođa ne bi imao niti želje niti argumenata svojoj biračkoj bazi reći da je loš neki kupac koji bi ponudio bar 500 kn po dionici, obećao zadržavanje svih radnih mjesta i najavio investicije (dakle, povećanje produktivnosti i stoga plaća).

Siguran sam da smo radnici (a ovaj sindikat je malo žešći) i ja (kao investitor-aktivist) na istoj strani, što nekima mora biti čudno jer su navikli da su sindikati uglavnom antiprotivni svima, a investitori ‘samo žele optustiti radnike’. Znači, loša privatizacija nam nikako ne odgovara, a dobra nam jako odgovara.

4. Država.
Novčano gledano, vrijedi joj koliko može dobiti u transakciji. Kako se radi o dereguliranoj industriji, više nije ‘strateški važna’ u smislu da država mora imati šapu na vlasništvu.

A vrijedi joj i jako puno u mogućim odnosima s Rusijom. Moj je dojam da ih ne možemo zanemariti kao partnera (a čuo sam od ljudi koji rade u Rusiji, ali i onih koji primaju ruske goste, da su Hrvati prilično omiljeni u Rusiji – i kao što sam bio napisao, to je za turizam možda najbrže rastuće od velikih emitivnih tržišta, ali i s najdužim ostankom po boravku), ali da ih stalno nešto maltretiramo (Južni tok, Mljet i slično – ali možda i griješim, nemojte mi zamjeriti ako sam nekvalitetno to popabirčio iz novina).

Vrijednost za državu je i u smislu investicija, jer vlasnik plina ima očitu motivaciju da ekspandira proizvodnju, dakle investira, a ako su gornje procjene točne, za dizanje kapaciteta na 2 mil. tona treba nekih 300-500 mil. USD. Iako, shvatite da ovdje samo nabacujem brojke – dakle, ovo nije preporuka na kupnju ili prodaju dionica.

5. INA/MOL.
Kao što znamo, rafinerije i maloprodaja Ine su prošle godine poslovale s gubitkom. Velika dobit je ostvarena od crpljenja ugljikovodika. A to znači većinom Sirija i prirodni plin u RH. Sa Sirijom vidimo što se događa, a o odnosu Ine i Petrokemije što se tiče prirodnog plina sam pisao prije godinu i pol ovdje (usput možete vidjeti koliko stvarno uvozimo prirodnog plina). E sad samo možemo zamisliti što bi bilo s plasmanom Ininih zaliha iz Sjevernog Jadrana kad bi PTKM ‘iskočila’ kao kupac.

Jasno, u Ini rade ljudi koji su zasigurno vrlo sposobni i informirani. Ali onda se ili radi o mom neznanju, ili nekoj drugoj agendi ili korporacijskoj blokadi (ma vjerojatno mojoj neinformiranosti, odnosno lošoj ‘informiranosti’) kad mi je čudno da Ina nije do sada ‘zagrizla’ u stjecanje vlasništva u PTKM (već i 25% jako zgodno za imati prednost u pregovorima oko nabave plina, jelda?). Pogotovo zate jer je – pogađate – PTKM jednom bila dio njene grupe.

Ili će možda INA/MOL ipak zagristi za PTKM?

E sad, u svjetlu događanja u Siriji i možda uvođenja većih crpnih naknada za plin, ili novih koncesija trećima, što mislite koliki sutra može biti omjer vrijednosti Ine i Petrokemije?

6. Uobičajena goestrateška razmatranja.
Uočite da nisam ništa rekao o navodnim MOL / INA / Rusi pričama jer me to i ne zanima. Zašto pokušavati gledati neke teorije zavjere, kad mi je i bez njih sve jasno? (Okamova oštrica)

7. Mirovinski fondovi.
Njihovi upravitelji smatraju da im to ne vrijedi puno. Bar sudeći po ovoj izjavi koju sam već više puta citirao i za koju smatram da treba ući u anale:

Odgovor iz PBZ Croatia osiguranja malo je konkretniji: Kad smo kupovali, dobro smo procijenili da će tvrtka u sljedećem razdoblju bolje raditi. Već smo sad vlasnici gotovo pet posto tvrtke, članovima ostvarujemo 32,05 posto apsolutnog povrata i ne vidimo zbog čega bismo trebali još kupovati. Zar zato da bi netko mogao prodati svoju poziciju? pitaju.

Meni je ovo naročito apsurdno, s obzirom da od
– 2010. taj fond nije stjecao dionice PTKM, koje su tada predstavljale 0,43% u njegovom portfelju (proučite si malo ovo godišnje izvješće, zaista zgodno štivo – a usput pogledajte i cijelu ovu stranicu kako izgleda, bez dijakritičkih znakova, točki iza redni brojeva i riječju ‘Financisjki’, kakve greške možda nisu čudne za mene kao amatera, ali oni navodno čak imaju i PR managericu?)
– svojevremeno je Ingru ‘napucao’ čak na 2,36% portfelja, kupujući je čak i po 55.000 kuna
– ali naročito apsurdno: ako su dobro procijenili da će ‘u narednom periodu dobro raditi’ (dakle, govorimo o rijetkoj i jako povoljnoj situaciji za svakoga investitora – turnaroundu, jer je prije toga imala gubitke), zašto nisu povećali udjel u njoj, nego su povećavali (prilično jako) udjele u tvrtkama koje su radile slabije?
– i još: ovaj je kao udjel bio ‘dovoljan’, a sad traže da im se dozvoli limit od 20% udjela u tvrtkama? Pa što onda nije ovdje postao vlasnik ‘barem 7%’?

Znači, mirovinci, čini se, smatraju da njima to ne vrijedi puno. Barem po tome što nisu kupovali po znatno mižim cijenama od sadašnjih već jako dugo vremena (osim AZ nešto malo). Nadam se da se sada neće hvaliti da su ostvarili još veći ‘apsolutni povrat’ (na drugo decimalno mjesto).

E sad, srećom po mene, ako bi mirovinci rekli da oni nisu htjeli kupovati jer ‘nisu znali’, a ja kao fol nešto znao, sada je član uprave Hanfe upravo g. Radaković, koji je sa mnom posjetio g. Jagušta po njegovom imenovanju (kao najveći dioničari, da vidimo kako možemo pomoći, a drugi predstavnik mirovinaca se nije ni pojavio na sastanak – da, taj čovjek koji se nije pojavio, upravlja vašim budućim mirovinama) i s kojim sam i kasnije dosta komunicirao oko toga i sigurno se dobro sjeća (ili čuva poruke) priče oko Petrokemije i moje velike vjere u nju i vizije oko nje. Znači, karte su odavno na stolu i molim, nemojte mene kriviti ako na koncu zaradim, ako na koncu mojih oko 4% bude ono presudno za 75%. (Kako je svijet mali, u malo širem krugu, nema nikakve veze s g. Radakovićem, se pojavljuje i DKVS!).

Jedino se za mirovince bojim da bi moglo biti onako kao kod Ine.

Ali, možda ja stvarno malo razumijem (jer dosta brbljam na ovom mjestu, a neki drugi šute, što znači da možda puno znaju, a možda naprosto zato jer ništa ne znaju). Ali stvarno, ali stvarno ne razumijem kako su mirovinci bili onako zvjerski zagrizli u Inu (sjećate se onih ogromnih naloga, posloženih svih na istu cijenu u isto vrijeme), a nisu zagrizli u PTKM kad je meni očito da se bitka mora (ali dovoljno je i ‘možda’, tj može, pa je to razumni hedge) prenijeti u vertikalu. Do najvažnijeg kupca, koji je pratkički nezamjenjiv – Petrokemije. Koliko ti više ili manjee vrijede plinska polja u Ini ako ti Gazprom ‘poklopi’ Petrokemiju?

8. Otvoreni investicijski fondovi.
Ne mogu vam reći što vidim u knjizi dionica, ali da biste procijenili koliko vrijedi fondu kojem ste vjerojatno član, najbolje da nazovete društvo za upravljanje i pitate imaju li je u portfeljima, koliko i od kada.

9. Ostali dioničari.
Na tržištu kapitala svatko treba procijeniti za sebe, nemojte vjerovati nikome, ne meni. Ljudi smo, potpadamo pod razne zablude. Treba imati svoje ciljeve, ali također i ulaganja gledati u kontekstu portfelja.

U zadnje vrijeme dobijam puno konkretnih upita oko ulaganja. Molim Vas, nemojte. Ne mogu i ne želim Vas konkretno savjetovati.

Ovo na blogu su moja promišljanja i prvenstveno da i ja ‘izvučem’ nešto iz diskusije, značajno sam napredovao u razmišljanjima komentarima i interakcijom koju sam dobio, kako od ovih oko vrijednosti investicija, tako i rapravama sa zlobnim i nesretnim ljudima (da, ne uvlačim se u raprave zbog njih, jer me baš briga za njih, nego ih tako izvlačim na čistac i razotkrivam i onda ljudi mogu drugačije cijeniti njihove ‘dobronamjerne’ doprinose na drugim mjestima).

10. Kome odgovara rast, a kome pad cijene.
Homo sapiens je postao to što je stvaranjem vrijednosti. Ne preraspodjelom i otimačinom (socijalisti, anarhisti i ostali ‘isti’ nezadovoljni vlastitim likom i djelom).

Svijet brzo i konzistentno napreduje. U biti svima odgovara stvaranje vrijednosti, koje zagovaram na ovom blogu.

Ali morate znati da je zavist druga najvažnija ljudska emocija (svi ju imamo manje ili više, a i njena manifestacija ovisi o okolnosti – a zašto je u genskom pulu, tj. ona kao fenotip genskog pula, jako zastupljena, možete razumjeti ako shvatite organizaciju alfa-beta-gama. Jer kako bi se geni iz game replicirali da i gama nije mogao sudjelovati u multiplikaciji plemena, a kako ako nije bio zavidan alfi, i beti).

Mislim da ima i ljudi kojima ne odgovara rast cijene Petrokemije iz drugih, vrlo racionalnih razloga. A to je da se ne pokaže koliko su propustili ako bi cijena jako narasla.

Napomena: Autor ima dionice PTKM i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju tih dionica. Posebno važno: Ovo nije članak tipa ‘do koliko može dionica ići!’. Ja vam to ne znam. Ali za one koji ne znaju, upozoravam na jedno od osnovnih načela u upravljanju portfeljima, a to je disperzija, što znači da ako vam cijena neke dionice koje ste puno imali u portfelju jako poraste, onda možda čak i trebate razmisliti da ju skratite! Kažem ‘vi-razmisliti’. Još jednom: ovo nisu moje preporuke.

ad p.s. 10:00:
Stručnjak Kulić naveden u tom komentaru navodno prati Petrokemiju već 50 godina i baš sad širi laži, a BANKA magazin to objavljuje, a prenosi od novine koja se zove business (sve paradoks jedan do drugog). Tog Kulića kao jako muči da ne bi država slučajno dobila previše.

Zašto Kulića to muči? Zašto Banka prenosi te gluposti ljudi koji se očito ne razumiju – jer se očito u vezi PTKM zadnje vrijeme 3 puta radikalno promijenila situacija, nekoliko totalnih game changera.

A on ‘prati već 50 godina’; očito čovo povlači zaključke iz dogovorne ekonomije, drago mi je da nismo uvukli u igru Staljina i geopolitičke igre. Ali važnije je pitanje: Zašto Banka to objavljuje? A našli nikog drugog nego ovog ‘znalca’ da nam objasni kako je PTKM kao brodogradnja!?

Predlažem da idućeg pozovu g. Mesarića, bivšeg predsjednika uprave koji je isto bio protiv privatizacije, a koji bi nam možda objasnio kako se ne može drugačije nego s gubicima. Iako ovo je za Kulića skroz zgodno kako on ‘prati već 50 godina’ i onda tresne ovakvu glupost: “Ocjenjuje kako će, ukoliko se krene u privatizaciju, netko tvrtku ugrabiti po vrlo povoljnoj cijeni koristeći jeftinu radnu snagu za izvoznu proizvodnju“, što znači da nije ni pogledao RDiG (trošak rada oko 8%). I onda on to izjavljuje, vuku ga za rukav ovi iz Banke. On bi valjda skupi rad za uvoznu proizvodnju, sigurno dolazi s kakve državne sinekure, jer to je to.

p.s. Sutra sam na Poslovnom forumu za britanske ulagače, pa se nadam da ću moći nekome ispričati ovu gore priču.

A također molim si i predbilježite datum za ovu konferenciju o hrvatskom i regionalnom tržištu kapitala How to Invest in The Age of Turbulence?
International Conference on Capital Markets
u kojoj ću uskoro više pisati – eto i mene na njoj kao panelista – pa se možemo međusobno i u živo gnjaviti tko želi!

p.p.s. Veliko hvala gospodi Jaguštu i Klausu, ljudima od milijardu kuna. Molim g. Jagušta da kupi bolji auto, ono da budemo skroz sigurni da ima što manje stresa kad putuje svaki dan. I zaslužio je.

62 replies »

  1. Ovaj kraj ne razumijem. Pišete ako vam je cijena dionice dovoljno narasla možda je dobro da je i skratite. Po pisanju se vidi da mislite da ptkm vrijedi i 1500 kn, što mislim i ja i mnogi drugi. Da li ste to napisali za druge dionice ili mislite da bi cijena do petka mogla narasti na cca 1000 kn pa da bi se nekima isplatilo kratiti? Najvjerojatnije mi se čini da bi vama odgovaralo da si netko krati pozicije jer vi ćete sigurno još biti na starni kupnje.
    P.S. Za one koji neznaju Ptkm je i 5. vlasnik PBZ-a.

    • Poštovani, to su moja amaterska naklapanja koliko možda kome vrijedi. Pitanje je koliko kome zaista vrijedi i ako uopće bude transakcije, po koliko će ići.
      Moguće je da ću je čak i ja skratiti, sto je scenarija na tržištu kapitala.
      Recimo da mi danas netko hoće kupiti paket, tko kaže da ga ne bih prodao i s time počistio onaj paket KORF s PBZ skrbničkog dok ga još ima?
      Ili naprosto rekao si u glavi tko zna što.

    • Ovo o udjelu u PBZ je naročito apsurdno uzme li su obzir da PBZ plasira Petrokemijine zapise po koliko ono? A PBZ mirovinski je upisao koliko samo ono? Valjda ne valja zapis, a neki druge jako zanimljive obveznice valjaju? Da sad ne ulazim.

    • Prije vijesti o privatizaciji petrokemije i sam sam minimalno prodao na cca 200kn i ušao npr u tehniku koja je od tada porasla cca 60% ali dali to znači da ja ne vjerujem u petrokemiju?Jučer sam npr ponovo nadokupio-veću količinu nego sam tada prodao i ušao na 240kn.

      Želim vam reći da je naše ponašanje na tržištu u određenim momentima uzrokovano nekim drugim razlogom kupnje jer smo svi na neki način ograničeni raspoloživim kapitalom i da se po tome ne može vidjeti dali netko misli da je neka dionica podcijenjena ili ne.Znači ja sam prodao mali dio petrokemije na 200kn a ponovno je nadokupio na 240kn,znači moja prodaja je bila uzrokovana mojom procjenom da će neka druga dionica u kratkom roku narasti brže od petrokemije a ne sa time da petrokemija nije dobra tj izvrsna prilika.

      Autor ima sve spomenute dionice i nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  2. Prošli tjedan Čačić je bio u Azerbejdžanu, ja bih podvukao ovo ovaj dio

    ulaska u privatizacijske procese

    “Razmijenit ćemo u sljedećih desetak dana liste projekata s konkretnim datumima realizacije, iznosima, mogućnostima njihovih praćenja projekata, ulaska u privatizacijske procese, u zajednička ulaganja u energiju, u turizmu. Na svemu tome oni imaju relativno veliki interes posebno zato jer imaju poseban fond osnovan iz nafte da bi diverzificirali ulaganja i stabilizirali sigurnosno svoj kapital. To je sigurno za nas zanimljivo”.

    http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/181897/S-Azerbajdzanom-imamo-odnos-beskonacno-naprama-nista.html

    ovo nije nagovor na kupnju i prodaju……….

  3. MF su u vlasnistvu banaka (upravljacki), a njihove Uprave postavljaju vlasnici (NO valjda), bas me zanima kakav bi pritisak trebalo izvrsiti (pravnim ili sredstvima komunikacije) kako bi se potegnula odgovornost upravitelja MF-a I nesto promijenilo. Mozda bi trebalo osnovati Udrugu za zastitu udjelnicara u MF?
    Bez sumnje je PTKM najinteresantnija prica privatizacije.

    • Ma ima jako velikih stvari koje se mogu, samo ja ne želim potezati jer se bojim da se ne uruši reforma. Vjerujte mi, znam što govorim.

  4. Tek mi je ovaj put zapelo za oko u izjavi OMFa:”članovima ostvarujemo 32,05 posto apsolutnog povrata”. Pa oni su “absolute return” fond!
    Naravno, moja ogorčenost proizlazi iz toga da sam predugo na autopilotu ostao njihov član.

    • Ha ha.

      S time da naročito valja razmotriti koliko su net expense ratio onih inozemnih fondova kojima oni daju novce na uprljavljanje.

  5. Poštovani, da li možda možete prokomentirati Petrokemijinu nisku dugoročnu zaduženost? Malo je čudno da ne mogu (ili ne žele) dobiti kredite

    • Sad je red da i to riješimo.

      Gledajte: kako je g. hobi-vinar vodio firmu, valjda je jasno.

      Jagušt kad je došao imao je druge prioritete i mislim da će sad ići i to rješavati.

      A kako nas PBZ tretira kao klijente, to mislim da je sramotno. Natukuno sam neke stvari oko komercijalnih zapisa. Ajde da odem još jedan mali korak dalje. PBZ-CO je nedavno podigao izloženost obveznicama Nexe grupe na maksimalno dozvoljenih 92 mil. kn. Možda se zato traži mogućnost povećanja izloženosti na 20%.

      E sad razmotrite po kojoj je stopi upisao to PBZ-CO, a po kojoj je stopi koliko upisao komercijalnih zapisa PTKM kojima je aranžer PBZ.

      I naročito važno, ako je svjedočenje g. Prke na sudu vjerodostojno i ako novine iznose vjerodostojno (a g. Prka to nije demantirao), ispada da se o ni gledaju kao da djeuluju zajednički. Jer kako bi inače mogao izjaviti g. Prka ovo:

      “Njihov sam zahtjev razmotrio i pristao, pa je odlučeno da će predstavnik PBZ-a biti Dubravko Štimac – rekao je Božo Prka.”

      Možda griješim i ne razumijem ove izraze ‘odlučeno je’ i da će ‘predstavnik PBZ-a biti’. Ali ako dobro razumijem, kako g. Štimac može biti predstavnik PBZ kad radi u nezavisnom entitetu, interese samo kojeg bi morao zastupati. O čemu se tu radi?

      Inače mislim, ali to je samo moje skromno mišljenje, da je ovaj odnos prema PTKM velika sramota hrvastkog bankarstva i jako bih rado da PTKM zaobiđe domaće banke.

  6. Možete li nam reći u koliko sati počinje forum koji će se sutra održati i još važnije da li i gdje se može dobiti/kupiti mjesto za sudjelovanje? Hvala!

  7. Vidim mnoga razmišljanja domaćih uvaženih ekonomskih stručnjaka kako ne treba privatizirati co, ptkm, hpb itd. S druge strane, Vi kao investitor se zalažete za privatizaciju PTKM,a kakvo je mišljenje o privatizaciji ostatka što je ostalo u državnom vlasništvu?

  8. Ne znam zašto svi ne shvaćaju ovu tako očiglednu priču. Važnost ove industrije (zajamčena globalna rastuća potražnja!),prirodna kompetetivnost Petrokemije (neke održive prednosti: geografija, pa i proizvodna efikasnost unutar regije ne mogu ostali brzo uhvatiti), stanje regionalnog tržišta (neadekvatna potrošnja gnojiva koju tržište neće dopustiti, a bankrot poljoprivreda nije “prihvatljiva opcija”) itd.

    Ja sam u jesen 2008. u post-Lehman danima PTKM na 200 kn smatrao sigurnom utočištem zahvaljajući ovim jedinstvenim svojstvima ovog slučaja. Ako je onda 200 kn bilo sigurno utočište, koliko je onda danas? 🙂 Mislim da u to doba baš i nisam “diskontirao” sa nekim minijaturnim stopama.

    Ovdje se vidi koliko je jaka ta psihologija. Dobro sam zaključio u jesen 2008., ali sam se jučer bojao dokupiti (pitanja “je li to više špekulacija nego investicija”, “je li mogući povrat ipak u neskladu sa rizikom”) iako je gledajući “realno” 240-ak kn danas zapravo itekako manje nego 200 kn u jesen 2008. Osim toga, nisam baš iskoristio niti prilike kada su cijene bile 60-ak kn.

    Čovjek zbog “straha” (proljeće 2009.) ili “nesigurnosti” (sada) može biti skroz paraliziran i jednostavno “ne djelovati”. To nije dobro. To nije ništa manje loše od toga kada te psihologija nagne na pogrešnu kupnju/prodaju. Ne djelovanje je isto odluka – često jednako loša.

    Imam osjećaj da i neki profesionalci upadaju u ove amaterske greške. Psihologija očito ne štedi nikoga! 😀

  9. Toliko hvalite dionicu i onda napišete o eventualnom kraćenju pozicije. Kontradiktorni ste. Ja sam prodao za svaki slučaj. Zbog vas kupio a i zbog vas prodao. Hvala bogu potrošio sam par sati i 0 kn na Ptkm.

    • Vi izgleda niste ništa razumjeli i iskreno Vam preporučam da zaobiđete ovo mjesto ubuduće jer na način kako Vi to shvaćate može biti opasno za Vaše investicije. Može?

    • Jasko! U investiranju je pravilo broj 1 biti “samostalan” u donošenju odluka! Tuđa razmatranja je uvijek dobro pogledati i razgledati detaljno, ali odluka se na kraju obavezno donosi samostalno.

      Evo ja sam upravo dokupio, zato što mi izgleda jeftino obzirom i na moju prvobitnu procjenu od prije par godina, i pogotovo ozbirom u svjetlu novih okolnosti u međuvremenu i pogotovo u zadnje vrijeme gdje se razvija “potencijal” (određena vjerojatnost) brzine razvoja događaja. Nastojim ispraviti pogrešku nedokupljivanja ranije. Čekanje bi meni po mom shvaćanju bila dodatna pogreška.

      Isto tako jučer kad sam kupio TISK (“uz više sreće nego pamti”, preduhitrivši onu eksploziju, mada niti to nije bitno, par posto gore-dolje obzirom na valuaciju kako je vidim) to nije “zato što Bakić kupuje” nego zato što ja ovo gledam već godinama, u zadnje vrijeme zbog cijena posebice, pa što me je shvativši da slično mišljenje ima i g. Bakić konačno dovoljno “ohrabrilo”.

      Kao mali i neiskusan biti ohrabren u svojim idejama vidjevši da netko puno pametniji i iskusniji ima sličan zaključak i biti povodljiv za tuđim potezima su bitno različite stvari.

      Na ovom blogu bi trebalo upijati znanje (nepresušan ga je izvor!!), “hrabrost” za vjerovati u sebe, razmijeniti mišljenja itd. radi donošenja samostalnih odluka! Znate i iz škole da “prepisivanje” nije dobro! 😉 Učenje je dobro!!

      • I što je najbolje nisam u biti ništa napisao. Kao ‘eventualno’ kraćenje pozicije. Pa naravno da svi investitori trebaju razmišljati o dinamičkoj alokaciji portfelja. A najbolji su mi oni koji po forumima nagovaraju druge da ne ulažu u neke dionice koje ja imam jer da ću ja navodno imati problem kad (i ako) budem izlazio. Evo na KORF je to vrlo teška, odlučujuće teška okolnost još od 55 kn (tada je Crobex bio oko 2.200, da ne navodim cijene nekih drugih dionica).

  10. Ovo što sam napravio je izuzetak a ne pravilo i uopće se ne ljutim na vas. I nije važno kako ja shvaćam nego kako većina shvaća a ja mislim da shvaća kako sam ja napisao. A možda sam i u krivu. Ako mi zabranite napustit ću ali nebi bilo fer jer sam ja mnogim ljudima razglasio ovu stranicu i uopće mi nije loše ovdje.

  11. Villa u blokadi na 120: https://trzistakapitala.wordpress.com/2011/12/13/
    Kad se samo sjetim da sam prodavao Mandžukića (KOEI) na 670 – s nadom da proigra u nečijim tuđim rukama jer ipak ima stanoviti potencijal – da bih mogao kupiti ‘luzerskog’ Villu na 55, sigurno su se mnogi slatko smijali 🙂

    Zna li netko što se događa s Villom? Ili je ovo ‘samo tržište’?

  12. Morao sam jednostavno ovo podijeliti jer ne mogu vjerovati šta sve ljudi mogu napisati.

    Citiram:
    Prema mišljenju ekonomista Slavka Kulića koji prati Petrokemiju, kako kaže, već 50 godina, ta je tvrtka odavno sama sebi problem i tehničko-tehnološki se održavala na životu zahvaljujući isključivo političkom determinizmu. „Petrokemija je uvijek bila slična brodogradnji i uvijek se oslanjala na pomoć države. Nikada nisu stasali u proizvodnu cjelinu koja se može osamostaliti. Bez države i njezina plina ona ne bi ni postajala“, kaže Kulić.

    A Petrokemija osnovana 1965. Znači da je gospodin Kulić prati već u budućnosti 2015. to je zaista genijalno.

    A i ako idu i dalje pa kažu da Petrokemija ustvari postoji od 1926. gospodin Kulić je rođen 1941. i znači da prati petrokemiju od svoje 20. godine… fenomenalno!

      • Nisam vidio P.S. pa sam morao napisati jer mi je zaista nevjerovatna priča…svašta se vidi u medijima, ali neke su stvari zaista znanstvena fantastika.

  13. Sa službene stranice Petrokemija d.d. :
    Tvornica mineralnih gnojiva, najveća u proizvodnom sustavu kutinske petrokemijske industrije u sastavu Tvornice petrokemijskih proizvoda u istočnom dijelu Kutine izgrađena je 1968. godine i među deset je tada najvećih u svijetu. Kapacitet joj je 750 tisuća tona. 1. lipnja 1968. ­godine udružuje se s Tvornicom kemijskih proizvoda (čađara, vapnara, glinara).
    Bar da se potrudio čovjek pa da sazna od kada ta tvornica postoji, a trebalo samo malo kliknuti po net-u
    A i novinar koji tako nešto objavi, ma mislim no comment
    Čovječe, kad sam na faksu pisao seminarske radove, a bilo to prije tridesetak godina, nema neta i slično, obijali knjižnice i čitaonice, obavili bi sto puta bolji research nego što to nivinari danas rade, a informacije dostupne sa 2 klika …
    jadno da jadnije ne može biti …

    • Kao što rekoh, Kuliću je mjesto u dogovornoj ekonomiji u koju se očito dobrao razumije. A u njoj su svi u pravu jer se ipak dogovore nekako.

  14. Prije svega hvala što ste objavili moj mali oglas za kuću :), no, samo sam htio replicirati kada već spominjete PBZ i kupnju obveznica, a to je da kod tih stvari koliko se god nama ne sviđalo, tj. da kod odluka stoji politika iliti ti meni ja tebi. Krug nazovi elite je usko povezan, samim time jedni igraju za druge. Sjetite se Optima telekoma i IPO i tko je “morao” kupovati i zašto. No, to su sve stare priče i nije potrebno puno trošiti riječi. Ovdje je jedna potpuno nova i druga, svakako pozitivna priča. Živjeli!!!!

  15. Malo off topic, najbolji poziv na komentiranje koji sam ikad vidio. Objašnjava dobar dio domaćih “komentatora” ali i pokazuje da nismo samo mi takvi..

    Comments

    Please use the comments to demonstrate your own ignorance, unfamiliarity with empirical data, ability to repeat discredited memes, and lack of respect for scientific knowledge. Also, be sure to create straw men and argue against things I have neither said nor even implied. Any irrelevancies you can mention will also be appreciated. Lastly, kindly forgo all civility in your discourse . . . you are, after all, anonymous.

  16. G. Bakić što mislite, ako Vlada kani prodavati, ne bi li bilo pametno to najaviti da malo podignu natjecateljski duh,
    ili možda Petrokemija posluži za kakva potkusuravanja?

    Tipa uđu fondovi po nekoj bezveznoj cijeni, a sindikat sav sretan jer fondovi kao što znamo nit smrde nit mirišu.

  17. Napokon Bakić u eteru 2.programa kod meni drage urednice. Biti će danas “frke” . Veoma dobar intervju – poticajan.
    “Ja sam papak za ulaganja”..he,he.. Lijep pozdrav.

  18. Poštovani gospodine Bakić,

    Kako komentirate upravo objavljenu vijest da gospodin Čaćić ide u Rusiju sa velikom privatizacijskom pričom vrijednom par stotina milijuna eura.
    Eksplicitno je rekao da se radi o PetrokemijI. Izgleda da je stvarno vrijednost ove tvrtke u 4 znamenke.

    Pozdrav.

    • Sve smo komentirali vec ranije, a ako je istina to bi najprije moglo znaciti eksploziju supernove na PTKM i nakon toga jako ozivljavanje svih dionica. S time da vjerujem da ce mnogi pomisliti da ako sam dobro uocio ovo, onda valjda ima nesto i u drugim clanicama Barcelone, pa ocekujem lijepo oslobadjanje vrijednosti. 🙂

    • Pa je. Ja sam to iskreno i mislio. Ali ne baš – ako je istina! – S line za preko 600.000 kn u godini kad se rade gubici!

  19. Sad ćemo vidjeti kako će Uprava reagirati na dolazak jeftinijeg plina, vrlo brzo ćemo saznati kakav je to ugovor potpisala Petrokemija, koliki su eventualni penali za prijevremeni raskid ugovora. Nema više guranja pod tepih, sad ih se mora istjerati na čistac.

    http://www.vecernji.hr/biznis/gazprom-stize-hrvatsku-i-odmah-najavljuje-rusenje-cijene-plina-clanak-489222

    “Ruska državna plinska kompanija Gazprom u velikom stilu ulazi na hrvatsko tržište. Kako je neslužbeno potvrđeno Večernjem listu iz izvora u samoj kompaniji, Gazprom će tijekom siječnja otvoriti ured u Zagrebu te se namjerava vrlo aktivno uključiti u tržišnu borbu na domaćem tržištu prirodnog plina. Ipak, ambicije ruske tvrtke znatno su šire od toga. Zainteresirani su za sudjelovanje u raznim energetskim i industrijskim projektima, naročito u onima gdje plin služi kao energent ili sirovina za proizvodnju. Kako objašnjava sugovornik Večernjeg lista, riječ je prije svega o elektroenergetici i petrokemiji.

    – Vjerujemo da možemo ponudit znatno nižu cijenu plina nego što je trenutačno u Hrvatskoj, a takva cijena trebala bi djelovati poticajno i na cijeli niz projekata modernizacije i razvoja plinskih elektroenergetskih objekata koji uz aktualne cijene nisu bili isplativi te, naravno, na industriju – ispričao je sugovornik Večernjeg lista.”

    • S obzirom na ovo, mislim da bi bilo suludo ne očekivati da Gazprom pokuša (direktno ili indirektno) ‘poklopiti’ i samu PTKM (tj. i vlasnički ju staviti u svoju orbitu kao plantu ili kao mjesec neke svoje planete), jer je uvjerljivo najveći regionalni potrošač, vrlo stabilan i čak anticiklički.

      Mislim da je ovo puno važnija vijest nego ono (sad se ispostavilo) Čačićevo brljanje u proljeće (koje je i mene, nažalost skupo koštalo).

      A ako je kao gore, onda za valuaciju postaje praktički nevažno kolika je dobit ove (ili iduće godine).

      Mislim da je sada i situacija značajno zrelija, kao što vidimo oni koji se predstavljaju za zastupnike radničkih interesa su se povukli (iako, jasno, očekujemo povremene folklorne istupe tek toliko da se proba upravljati kontroliranim gubitkom važnosti). Vidjeli smo kako je Vlada ekspresno presjekla HŽ Cargo, te kako se hladnokrvno najavljuju viškovi u Pošti i slično.

      Pokazat će se i da li je sadašnji PU u stvari bio kukavičje jaje. A kao što sam rekao: uprava mora otići (a s njima i njihovi preseratorski audiji, možda da im natočimo zadnji rezervoar za jednosmjernu vožnju iz tvornice).

      • A umjesto radara na autocestu postavimo cock-o-meter, u slobodnom prijevodu seronjometar? Tko gleda BBC-jev “Top Gear”, zna o kakvom je “uređaju” riječ. Clarkson, Hammond & “Captain Slow” imaju teoriju kojom tvrde da trenutno svi seronje voze “Audije”.

  20. Ako su potpisali nepovoljan ugovor na dvije godine bez naloga iz vlade onda to dobro treba ispitati, a ako je bio nalog iz vlade i njih pogotovo treba ispitati.

    • Nije ugovor svetinja (to će i primjer INE uskoro pokazati). Šteta je što nemamo primjerak da vidimo što je točno ugovoreno.

      Stvari polako dolaze na svoje mjesto s Petrokemijom!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.