Uncategorized

Zapošljivost mladih i urušavanje demografije

Zapošljavanje mladih kao ključni element zaustavljanja urušavanja demografije prije ulaska u EU. Sekularni i globalni demografski trendovi mogu biti naročito devastirajući s autohtonom (i cikličkom) hrvatskom komponentnom.

Pokazujem kako najavljene mjere ‘voluntiranja’ mladih imaju pozitivnu vezu s možda i najznačajnijim problemom hrvatskog društva. Ali ispuštam argument koji je možda i najznačajniji pozitivni za mjere, jer ne želim biti prvi koji će to reći.

Jasno je da se taktičkim mjerema na tržištu rada ne mogu promijeniti megatrendovi. Bit ove analize je da u unutar postojećih vrlo nepovoljnih megatrendova imamo i naš postojeći trend koji može biti naročito opasan u smislu otvaranja tržišta radne snage u EU, pa ova mjera, unutar skromnih mogućnosti koje i inače imaju mjere na tržištu rada, može pomoći.

Ovdje se jednim dijelom oslanjam na starije analize Građevina i demografija u Hrvatskoj i Nekretnine – kuhanje žabe koje su ovdje i ažurirane, a u kontekstu novih mjera poticanog zapošljavanja mladih (‘voluntiranje’).

1. Sklapanje brakova i rađanja u Hrvatskoj.

Krenimo od ovog grafikona:

Pogledajmo prvo o čemu se radi, a u dodatku pokazujem i varijablu koja naizgled nedostaje, a to su djeca rođena izvan braka.

Iako mi nedostaje više podataka za podrobniju analizu, usudio bih se dati sljedeću interpretaciju:
A. Broj rađanja u glavnini prvog desetljeća hrvatske samostalnosti vjerojatno velik iz nekoliko razloga:
– vjerojatno naslijeđen sekularni trend iz prošlosti,
– odlaganje rađanja za vrijeme rata (pa ‘nadoknada’),
– nacionalni entuzijazam

Potvrda ovoga je i znatan porast broja brakova (1993.-1999. ih je u prosjeku bilo 10% više nego 1991.-1992. i 8% više nego 2000.-2005.)

Ova interpretacija je možda i najslobodnija (ili najviše nagađanja) u cijelom članku, ali nije bitna za zaključke.

B. Evidentno je da je broj sklopljenih brakova izrazito porastao u četiri godine 2006.-2009., praćen i značajnim povećanjem broja rađanja. Uočite da povećanje broja brakova neće u jednakoj mjeri povećati broj rađanja, ponajviše zbog rađanja iz postojećih brakova, ali i zato jer ne rezultiraju svi brakovi odmah djecom (iako je statistički lako vidjeti da mnoge Hrvatice stupaju u brak trudne, u dodatku i ta analiza).

Tako snažno povećanje broja brakova, koje je razultiralo i velikim povećanjem rađanja se može objasniti jedino (sada znamo, lažnim) prosperitetom u tim godina, što se posebno manifestiralo u ‘dostupnosti’ stanova, kao najvažnijeg elementa za formiranje obitelji. Mnogima su se (pa i veliki) stanovi činili dostupnijima nego jesu, jer su projicirali dostupnost na razini trenutne rate, koja je u mnogim slučajevima bila lažno niska (‘švicarci’), uz lažnu sigurnost radnog mjesta i (lažni) trend povećanja plaća. (Financijskim rječnikom: dostupnost je bila razmatrana na trenutnom toku Novca umjesto na Računu dobiti i gubitka i Bilanci.)

To vidimo na sljedećem grafikonu (ažuriran s novim podacima, kako dužinom vremenske serije, tako i zamjenom mojih procjena u međuvremenu objavljenim podacima).

2. Sekularni i globalni trend: sve manje rađanja i u kasnijoj dobi.

Uobičajeno u svim zemljama svijeta broj rođene djece po ženi kolabira kad se prijeđe neki određeni prag BDP-a, što je vezano uz obrazovanje, dostupnost kontracepcije, zaposljivost i promjenu životnog stila tj. preferencije. (Primjerice, zato i možemo naprviti prilično uvjerljive prognoze o najvećem broju stanovnika Zemlje od nešto preko 9 mlrd. stanovnika u drugoj polovici ovog stoljeća).

U razvijenim zemljama svijeta (manja smrtnost od bolesti) je zamjenska stopa rađanja oko 2,1 – To je veličina tzv. stope totalnog fertiliteta (broj djece po ženi tokom njenog cijelog života) potreban za točno održavanje populacije.

Trenutna stopa totalnog fertiliteta u RH je oko 1,46 (Statistički ljetopis RH), a u EU 27 oko 1,59 (znači Hrvati izumiru apsolutno, a i relativno u Europi).

A ovo je kako izgleda pomak u dobi rađanja u RH (sukladno razvijenom svijetu). Najprije u apsolutnim brojkama, pri čemu sam isključio dvije kohorte ‘do 15’ i ‘preko 45’ jer su beznačajne.

Svjetlo narančasto je 2001. godina, pa onda idu redom do 2010. koja je označena tamno plavom.

Ili, još slikovitije, po udjelima u ukupnim rađanjima:

Samo slijepac ovdje ne bi vidio trend, a to je da se (slikovito rečeno) rađanje vrlo brzo i konzistentno premješta iz kohorte 20-24 (u biti, 20-25) u kohortu 30-34 (u biti, 30-35) i iz kohorte 15-19 u kohortu 35-39.

Jasno, stvarni pomak se ne događa kvantnim skokom iz ne-susjednih kohorti, nego glatkom tranzicijom (neke žene iz 20-24 prelaze u 25-29, a neke iz 25-29 u 30-34). Ako aproksimiramo prosječnu dob rađanja kao sredina kohorte (dakle, za 20-24 stavimo 22,5), dobijamo sljedeće:

3. Ciklički (idiosinkrastički) trend smanjenja rađanja u RH.

Evo najprije isprike jer ne znam kako bih nazvao ovu kompenentu trenda, možda je ciklička u smislu ekonomskog ciklusa. Ili da kažem: autohton?

I još jedna’isprika’: nisam krenuo od desezoniranih podataka jer ih je jako teško desezonirati, pratkički nemoguće bez da ih imam detaljnije. Primjerice, jako velik vrh se nekad javlja u listopadu, a nekad u rujnu.

Kad vidimo ovaj grafikon, jasno je da se radi o posebnom trendu, izvan svega gore opisanog. Jer on se lomi u suprotnosti s gornjim trendom, on nije mikro razina gornjeg.

Radi se o tome da se u zadnjih dvije i pol godine Hrvati odlučili imati znatno manje djece (trend kasni iz dva razloga: prosjek je 12-mj, dakle kasni cca 6 mjeseci, i trudnoća traje 9 mjeseci). A to je upravo od kad je kriza ‘došla’ i u Hrvatsku. (Bila je ona ovdje i daleko ranije, samo se to nije znalo.)

Uzmite u obzir da će neki ljudi imati djecu u bilo kojim okolnostima, a neki će kalkulirati. Neki ekonomski stoje dobro i ovako i onako. Dakle, ovo smanjenje se odnosi na one koji kalkuliraju i koji stoje dovoljno lošije da odluče da ne žele imati djecu.

4. Značenje trendova.

Po mom sudu, radi se o formiranju obitelji mladih. Radi se o tome da mladi nemaju posla i da si više ne mogu kupiti (precijenjene) stanove. (Zašto banke ne elimiraju zalihe na rasprodaji kao u svim drugim zemljama i svim drugim robama?).

Ono što je naročito zabrinjavajuće, uskoro će mladi moći vrlo lagano otići u EU. Nisu vezani obiteljima, a imaju bolje mogućnosti. Ili parovi. Možemo ih nazvati ‘slobodnim radikalima’. Koji žele ‘oksidirati’. A skoro svatko želi oskidirati u svojoj domovini.

Možda bi se moglo reći da mladi ljudi nemaju nade, pa će se neki ili mnogi htjeti iseliti (teža riječ bi bila ‘beznađe’).

Zato je bolje da ti ljudi imaju barem neko sidro, perspektivu u Hrvatskoj. Jer oni su sidro Hrvatske.

Potpuno je jasno da je zapošljavanje posljedica, a ne uzrok gospodarskog stanja. Stoga su sve mjere koje se tiču zapošljavanje ograničenog dosega, pa ih takvima i treba gledati. Naime, ocjenjivati u tom kontekstu ograničenog dosega. U tom ograničenom kontekstu su ove mjere dobre iz raznih razloga, ali i ovog demografskog. Pa ‘Mršićeve’ mjere imaju i veći dugosežni učinak nego se to vidi na prvu. Zato ‘Bravo Mršić!’, ali naravno da ne smatram ove mjere ‘spasom gospodarstva’ ili rješenjem problema nezaposlenosti.

5. Trendovi u demografiji.
Ovdje je dovoljno da vam dam potojeće projekcije DZS. Nemojte pasti u nesvjest. Dotaknut ću se ovih stvari, budućnosti i viziji Hrvatske, u jednom od idućih postova. Za sada je dovoljno pokazati ove grafikone koji se zasnivaju na postojećim parametrima, bez kvarenja koje je lako moguće (i izvjesno). Izvor je SLJ 2011.

Pri ovome svakako uzmite u obzir našu (ajmo to lijepo nazvati) neprilagođenost masovnoj interakciji, tj. useljavanju naroda koji bi se eventualno htjeli k nama useliti (to su oni kojima je još lošije od nas), pa time imamo stvarno veliki problem.

6. Dodatak.

Ovaj grafikon pokazuje udjel djece rođene izvan tradicionalnog formalnog braka. Vjerojatno se radi velikim dijelom o neformalnim brakovima. Svrha ovog grafikona nije rasprava o ovom trendu, nego samo pokazati da ovaj dio ne narušava gornju analizu (gdje su sklopljeni brakovi parametar koji opisuje formiranje obitelji). Naime, primjerice, 2006.-2010. je broj djece rođene izvan formalnog braka porastao s 11,0% na 13,3%, dakle porast odnosi se na ukupni broj kao cca. 2-2,5%, a pomaci u broju brakova u gornjoj analizi su za red veličine veći.

A sljedeći grafikon prikazuje moje desezonirajuće faktor za brakove i rađanja. Konkretno, primjerice za brakove, visina pojedinog stupca je omjer broja brakova u tom mjesecu u prosječnog mjesečnog broja brakova.

Kao što vidimo, značajno više brakova je od svibnja do listopada, a djece od srpnja do prosinca. Naravno, ovo samo po sebi ništa ne dokazuje ali vjerojatno je statistički odraz životnih okolnosti koje su nam svima poznate. Uočite da porast broja djece nema veliku osjetljivost na nove brakove, jer se djeca rađaju i iz postojećih brakova (a neki brakovi ne rezultiraju odmah djecom).

 

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

68 replies »

  1. Bojim se da bi ovo sa 1600 kn moglo biti zlouporabljeno. To je nacin kako isplatiti placu manju od minimalne.

    Al nesto se mora napraviti.

  2. Sad će se svi uhvatiti sedme točke, pa da ih preduhitrim. 🙂
    Tvoja analiza je ispravna i točna, ali ja se i dalje ne slažem da su mrsićeve mjere dobre. To je prolijevanje čaše vode po šumskom požaru. Ono što je daleko nužnije je promjena ekonomske klime i mentaliteta stanovništva generalno. Potrebno je olakšati pokretanje ali i propast poslovanja, potrebno je *drastično* pojeftiniti državu (trenutno imamo jednu od najskupljih država u svijetu), potrebno je ljudima pokazati da podutetnik ne znači “snalažljiv i lukav manipulator” — naravno da trenutno takvi kod nas dominiraju jer zbog okruženja takvi imaju najviše mogućnosti uspjeha.
    Ukratko, treba napraviti ono što je prije 20 godina pokrenuo Marković — omogućiti svakome tko ima znanja i volje (a svatko ima nekog, pa čak i ovi studenti) pokrenuti i pokušati napraviti nešto sam. Neće svi uspjeti, ali što onda? Nigdje u svijetu ne uspijevaju svi poduzetnički poduhvati, pa neće ni kod nas. Ali one koji ne uspiju ne treba kažnjavati (dovoljno su kažnjeni neuspjehom), nego ih samo ne ometati da krenu ponovo.

  3. Pisao sam neki dan o našim poznatim “argumetima” da se nitko nebi trebao ženiti:jučer ste mogli čuti da se razvrgava svaki treći brak u hrvatskoj i po našim “argumentima” koji su prevladavajući nitko se više nebi trebao ni ženiti ni udavati-“jer vidite što se događa sa brakovima”,ovo je jako važno u kontekstu naših “argumenata” zašto NE PRIVATIZACIJI,uvijek se izvade iz vrećice oni koji su se rastavili a ne oni koji sretno i zadovoljno žive u obitelji,tako da se stalno povlače po medijima oni koji su rasturili firme a ne oni koji su ih digli iz pepela,uvijek se traže oni koji to i nisu kupili putem natječaja nego su ih dobili isto kao i mnogi posao u hep-u i co a ne oni koji su to stekli legalno putem natječaja i digli te firme u nebo.Nema realnog sagledavanja stanja već još novinari sugeriraju “da je razumljiv strah ljudi od privatizacije” ali nigdje nitko nikada nije napisao “da je razumljiv strah i od neprivatizacije” a ako usporedite štete koje su učinili privatni poduzetnici sa štetama koje je učinila država kao vlasnik vidjeti ćete da se radi o davidu i golijatu,te štete su neuporedivo veće od strane države ali u nas se uvijek kako kome kada odgovara priča o jednoj strani medalje,država im ne smeta kao takva jer je država “MI” a “zločesti privatnici” su “ONI”.

    Poruka je jasna:NE U BRAK,NI ZA ŽIVU GLAVU!

  4. Ma cekajte. Ali vec ne postoji ovo s volontiranjem? Pa prijateljica mi radi u školi ko nastavnica hrvatskog i engleskog kao volonter godinu dana (od rujna 2011.) za 1600kn + doprinosi. To je postojalo i prije. Otkrivanje tople vode?

    • Postoji, samo su medijii kvazi udruge opalili drvljem i kamenjem jer je to kao iskorištavanje. Koliko znam ta mjera se uredno provodi već dvije godine, ali samo za osobe koje imaju obavezu polaganja stručnog ispita, znači pravnici, ekonomisti u državnoj upravi itd. sada se malo nastoji proširiti ta mjera tako da ju i ostala zvanja mogu koristiti + privatnici. Ne vidim ništa sporno, mjeru mogu koristiti poslodavci koji nemaju dugova i nisu otpuštali i moraju tim radnicima osigurati mentorstvo i program rada. To što mediji kod nas izvrču istinu i rade negativne senzacije žalosna je svakodnevica! Pa zar nije bolje da mladi rade, nego se vucaraju po burzi i dodatno deprimiraju. Npr. bolnice tu mjeru masovno koriste i stalno mijenjaju osoblje, pa se nikakva udruga medicinskih sestara i braće nije bunila da ih iskorištavaju, dobili su priliku i imaju više šanse za daljnje zaposlenje.

      • Da, u medicini takva praksa postoji od prije cca 15 god. i volontiranje je značilo ‘ rad bez place’ i koristili se je za vrijeme obveznika staziranja. Dakle, budući liječnici su morali proći staž od 12 mjeseci nakon kojeg mogu na državni ispit kako bi dobili licencu za rad. Drugim riječima, po principu kadija te tuži, kadija ti sudi, država ti određuje uvjete ponašanja, sto je naravno normalno, istovremeno omogucava zakonski da te ne plati, a budući liječnik to ne može odbiti jer ak već nije plaćeni bar ne gubis vrijeme. Slično je sa ugovorima o radu koja su masovno sklapana na određeno vrijeme i po zakonu se je to moglo na 6 + 6 mjeseci no bolnice su to produzavale i na 3-4 godine. Zanimljiv podatak u smislu ovog posta o demografskim kretanjima, zar ne? U svakom slučaju se zakonski pokušalo stati na kraj takvom iskorištavaju tako da me sad zanima sto se pokušava sa ovim novim ‘ mogucnostima’ volontiranje!?

  5. Ja se nebi složio,ja mislim da je to najveća vrijednost života…,naravno nisam isključiv i uvažavam vaše mišljenje jer nam ponekad iskustva nameću i stav…

  6. Što se tiče države i banaka što se tiče rušenja cijene stanova i rješavanje “zaliha” u korist onih koji trebaju stan,to je prava tema ali i tu dolazimo do prevladavajućeg mišljenja da cijena ne treba pasti jer taj što odlučuje o tome ima svoj stan ili par njih i ne podnosi gubitak,rađe da on sam ne izgubi jer je stan uzeo u krivo vrijeme,nego da masa njih dobije stanove po puno nižim cijenama,pa naravno da bi država trebala zakonima prisiliti banke da ruše cijene i riješavaju se zaliha…To je svakome jasno i prosječnoj budali ali jal i nepodnošenje gubitka onih koji o tome odlučuju ide u prilog bankama,danas i jučer-još država subvencira kupnju tih preskupih stanova,to rub zdrave pameti…U ovom slučaju nije MORA PAST nego MORA RASTI a građanima plaće padaju svaki dan,ponekada se zapitaš tko je tu lud a cijene kvadrata u zagrebu kao u beču???Ava je mila majka što nama sve pada na pamet,ili stvarno možda ne razumiju-to je još gore!

  7. Možda bi trebalo sagledati utjecaj predloženog zakona na emigraciju mladih, posebno visokoobrazovanih, pri čemu smo ako se ne varam prvi u Europi. Možda mladi sa netom završenim fakultetom, ne žele raditi (gotovo) besplatno, posebice sada kada će im se pojednostavit mogućnost zapošljavanja u nekim drugim zemljama.

    • Sorry, Tomo, to što govoriš je još jedna tipična hrvatska zabluda. Lažemo sami sebi. Kao da nas je Europa željna, pa imaju dovoljno svojih nezaposlenih. Naravno, talentirani i izvrsni će uvijek moći otići gdje žele, ali, iskreno, koliko takvih imamo, čak i među ovima tzv. visokoobrazovanim. Ali, nisu ludi da uvoze vojsku pravnika i ekonomista( koje su podučavali tipurići, kulići, santini, još da uskrsne Branko Horvat i počnemo izvoziti samoupravljanje). Što se tehničara tiče, s ovakvim curiculumima( pa oni još izučavaju parne strojeve), pitanje je koliko su kompetentni. FER-ovci su nekad odmah nalazili posao, lovili ih head hunteri po sajmovima. Danas? Evo, jedan kod mene drži instrukcije mom klincu. Ovi po Iskonu i HT-u rade više kao akviziteri, nego svoju struku. Kažeš, emigracija? Pa, sjeti se kad su Poljaci hrlili u Irsku, pa gdje su sada? Eno ih, svi se vratili doma, bolje im je. Tema za razmišljanje i podsjetnik da nije zlato sve što sja. Uz pametnu politiku sve je moguće.

  8. Jeste li vidjeli ovu ekipu koja je pozvala na prosvjed za generale mađarsku stranku koja svojata hrvatski teritorij-ni manje ni više nego bi “okinuli” 35% hrvatske i još ih zovu da su “prijatelji iz europske unije”,navodno tamo su uredno registrirani i da oni prosvjeduju za naše generale u hagu.Pa ja mislim da ovo nema ni u cirkusu,ovo tragikomedija!Čemu se mi čudimo?G.uredniku?Pa on je mila majka?

    • I to koga subvencioniraju? Ljude? Ne, nego građevinsku mafiju. Cijena građenja je 600€, ajde nek je 700. Do 1900, koliko je to? 270-280%. Pa, da heroin prodaješ, nemaš toliku maržu! Evo, moji rođaci, prije par godina, kupili stan na Bukovcu po 2400€ kvadrat. Neš ti lokacije, devastirano brdo, cesta da se dva busa ne mogu mimoići, pa su uveli manje. Al nije to ni Bukovac, nego na pola brda uđeš lijevo u sokak 2m širok i spuštaš se jedno 150m u rupu. Pa se ti autom spusti kad je kiša i popni kad je snijeg. A i ako se popneš, moraš izać na špigl (zamagljen i zaleđen) jer je govedo na ćošku diglo 3m betonskog zida. Kad sve to nekim čudom preživiš, još moraš ujutro u špici proć Rebro, Petrovu, Maksimirsku… Kad sam prvi put ih posjetio, kažem ja njima: ” Pa, dobro, išli ste u školu, znate da su sve velike civilizacije nastale u nizinama uz velike rijeke, a vi kao da stremite da se vratite u pećinu!” Ali, digli ih na foru urbane vile, mir, priroda, talijanske pločice… Uglavnom, školovani ljudi, a naguzio ih polupismeni rodijak. Još, rodica radi u banci, dali joj kredit u švicarcima, eto ko za nju. Još je i njezina firma naguzila.Sada? Očajni su, ne znaju što da rade. Jedna plaća ode im na ratu, pola druge na rate za auto i namještaj, a nemaju loša primanja. Mislili su prodati, ali kad su izračunali, nakon prodaje i nakon 5-5,5 g plaćanja kredita još bi banci bili dužni 30000€. Moj Antune, to nije ni za zatvor, to je za kratki postupak!

      • Nije baš to tako jer na tu cijenu moraš uključiti i zemljište koje je također trebalo kupiti po visokoj cijeni.Nakon toga treba treba platiti sve priključke koji su u prvoj zoni recimo uz more jako skupi.Nakon toga imaš i nekakav kredit pa moraš platiti i naknadu na taj kredit,pa kamatu, pa osigurati objekt itd. Još ako imaš sreće pa si digao kredu u Švicarskim francima ne da nemaš zarade nego si po 1.900,00 eur/m2 u gubitku! A da su građevinari zarađivali jesu, ali promijenila su se vremena i sad će rijetki koji još imaju zalihe imati kakvu takvu dobit.

      • Čekajte, pa zar nisu uglavnom sami krivi za te pogrešne odluke? Na otvorenom tržištu su se odlučili kupiti upravo taj stan u ‘urbanoj’ ‘vili’? Itd.?

        • Pokiju!
          To je cijena sa svime, kad sve kupiš, platiš i potplatiš, da parafraziram anonimni intervju sa jednim građevincem u JL prije godinu-dvije.
          G. Bakiću!
          Naravno da su sami krivi, ali sami su krivi i oni koji su nasjeli na financijske inžinjeringe i svake druge prevare. Ali pitam se gdje je tu država bila i je. Dakako, država nije mama, ali govorimo o demografiji . Pa, ako nam je u interesu da ljudi imaju djecu, onda mora postojati neki uređeni sustav, koji ljudima omogućava stanovanje ili kupovinu nekretnine po razumnim cijenama.

        • Pa ne možete tako regurirati, to bi tek dovelo do problema. Treba nam manje države, a ne više.

    • Vlada treba uvesti porez na neprodane nove stanove pa da vidimo dokle će cijena izdržati. Meni se čini da ima tu mnogo prljavog mafijaškog novca uloženog u stanogradnju pa mafija (ovdje mislim na pravu mafiju) može
      čekati, nije ona dizala kredite i izdavala komercijalne zapise da bi zatvorila financijske konstrukcije i izgradila stanove, ekipa radi samo sa cashom.

      • Ovo s mafijom je dobrim dijelom točno, znam za najmanje jednu zgradu u Zagrebu koja je izgrađena zbog pranja novca. Ali mafija se više orijentirala na poslovne zgrade nego na stanove, u stanogradnji je bilo puno više poštenih poduzetnika koji jednostavno nisu dobro procijenili dugoročnu situaciju i popušili.
        No ne slažem se da treba porez na neprodane stanove — potreban je porez na _nekorištene_ nekretnine. Ima puno prostora koji zjape prazni, bilo novogradnji kao i starih stanova, a danas je ipak lakše naći podstanara ili najmoprimca nego kupca. Jasno, tad bi se svi najmovi trebali prijaviti, što bi možda malo podiglo cijenu najma (i meni bi osobno imalo negativan efekt), ali dugoročno bi to bilo najbolje rješenje.

  9. Moje je misljenje da čak ako su Mrsićeve mjere i pozitivne ne znači da su super. Kontekst je sve sto se dogadjalo zadnjih 20 godina, kakve su stvari sada i budućnost odnosno kako to može biti. Nema smisla da nabrajam sto je bilo jer svi znamo i mogao bih danima ali novce nismo ulagali dovoljno u investicijske projekte koji bi otvarali radna mjesta, radije npr.  očuvanje socijalnog mira subvencioniranjem koječeg od povlastene cijene plina ili struje čak i Bosancima, saniranje brodogradnje, poticanje uvoza i sl. sto nas je dovelo do ovog stanja. Nije Mrsic kriv za to ali to je kontekst. O nekima koji su se brzinski nelegalno obogatili i za to nisu bili kažnjeni, a toga je kao i u svim tranzicijama bilo i kod nas, da i ne govorim. Razmislite kako je samo to djelovalo na mindset ljudi. Mogli smo biti u puno boljoj situaciji nego sto jesmo. Sada bi trebali reci da je super sto ćemo možda puževim korakom naprijed, sto smo u datoj situaciji našli neku možda pozitivnu mjeru. Al zaboravimo prošlost jer samo možemo biti nesretni. 

    No i sadasnjost treba uzeti u obzir. Jos uvijek curi u drzavnoj upravi. Neka se radije pozabave time. U istoj ima i zaposlenih koji primaju placu, a ne rade. Potom treba imati u vidu da značajan dio nezaposlenih sada radi na crnjaka u sivoj ekonomiji. Ne opravdavam ali sustav im i to omogucuje, a ljudi moraju od nečeg živjeti. Zasto to ne reguliraju? Neka ti placaju doprinose. Kontekst je i da nije dostojanstveno za čovjeka u naponu snage da radi džabe. Neka bude plaćen sukladno kompleksnosti posla, al raditi besplatno nikog ne veseli. Zato mnogi nece reci Bravo Mrsicu na ovome. Btw pdsjeća me malo na Sj. Koreju. Osim toga ako mu je do besplatnog rada to covjek moze i sada. Kontekst je i da obrazujemo mlade ljude za poslove kojih u Hrvatskoj nema dovoljno. Osim toga nema potrebe u svim poslovima da ljudi prikupljaju prijeko potrebno radno iskustvo u svojoj struci tako dugo. Svaka struka ima svoje zakonitosti. Ako je do prikupljanja znanja neka ljudima obrazovanje učine dostupnije. I jos hrpa toga. Slažem se sa kolegom da je sve skupa to  prolijevanje čaše vode po šumskom požaru.   Osim toga ako je to tako dobra, a isprobana metoda zašto Mrsic ne pojasni kakvi su rezultati u tim zemljama gdje se primjenjuje. To spada u sferu PRa Vlade ali i dalje ne razumijem sto točno znaci da se neće naplaćivati Bruto 2, a sto da će se uplacivati 1600 kuna doprinosa. Tko tu profitira? Koja je matematika? Možda sam sumnjicav ali da li će se volonteri voditi kao zaposleni u statistickim izvješćima? Takodjer se bojim zlouporabe od strane velikih firmi.   

    Nenade, koji je možda i najznačajniji pozitivni argument za mjere?   

  10. Vidim na nekim mjestima i u komentarima mladih viskoobrazovanih ljudi kako govore necemo mi besplatno radit, mi smo zavrsili fakultete itd itd…
    Mladim ljudima treba reci kako poduzetnici rade godinama besplatno, bez kune zive iz dana u dan, sve ulazu u posao da bi nakon godina rada mozda dobili svoju placu,istina sto ili tisucu puta vecu nego prosjecna placa,ali opet samo ako uspiju. Mladi ljudi bi se trebali usredotočiti na budućnost, trebali bi raditi za stjecanje znanja i vjestina, kako intelektualnih tako i emocionalnih, a tek onda za novac. Zaista smatram da je mnogim ljudima ucinjena medvjeđa usluga kada su nepotizmom zaposleni u hep, co, hac itd itd.
    Svijet se danas mjenja brze nego ikada i danas vjerovati u siguran posao i da ce se drzava pobrinuti za tvoju mirovinu kad ostaris, je jako jako rizicno.
    A sto se tice Europske unije, oni ce uzeti samo izvrsne ljude i one sa zanimanjima koja su njima deficitarna. Pa na stranicama EK javno pise da ce nam dati “koliko treba novaca” kroz fondove samo da ostanemo ovdje gdje jesmo tj. da ne dođemo traziti posao u njihovo dvoriste.

  11. http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/velika-mirovinska-laz

    Evo i mirovince su počeli napadati,evo ja im dajem savjet;neka javno podrže sve privatizacije od petrokemije do co-a i kažu građanima da je to interes svih budućih umirovljenika a za početak neka oni nađu kupca za podravku za 800-1000kn,ako misle da ga ne mogu naći,”ja ću im pomoći” i nitko ih više neće napadati da imaju mali prinos jer će burza eksplodirati,ako su pametni to će napraviti ako nisu sve više će ih svaki dan razvlačiti po medijima,brojiti im naknade i dodatke u nadzornim odborima jer prinos je ruku na srce stvarno sramotan,neka se ostave politike,države i vegete i samostalno rade svoj posao jer će ih ta politika odvesti u propast a tada će se svi okomiti na njih kao danas hdz na sanadera,za sve će oni biti krivi…

  12. Sjajna analiza! Tužna tema u našem slučaju, ali za nas možda i presudna. Svatko tko bar nešto zna o ekonomiji bi trebao razumijeti da je demografija dugoročno jedna od nekoliko ključnih varijabli održivog gospodarskog rasta.

    Jedan od ključnih razloga koji su se tako im lijepo poklopili, zašto USA tako dugo i tako konzistentno napreduju je i sjajna demografska slika koju imaju cijelo to vrijeme. A to su i obostrano ovisne varijable. Dobro gospodarstvo stvara dobru demografiju i obratno. Problem je kada jedno od toga zakaže, tada se pokvari i drugo i stvara se, makar u kraćem roku i nevidljiva/preslaba, ali zapravo nekakva “silazna spirala” iz koje se teško izvući.

    Sigurno da je jedna od ključnih stvari dugoročne opstojnosti Hrvatske popraviti demografsku sliku kako bi se popravili i duguročni izgledi gospodarstva, odnosno popraviti gospodarstvo kako bi se popravila i demografska slika. Težak i “zapetljan” problem. A pristupi njegovom rješavanju su razni. Keynesianci imaju svoje metode, “austrijanci” imaju svoje… pametna politika treba znati odabrati za konkretnu situaciju u optimalnom trenutku optimalne metode.

    Nama je problem tako težak da je možda “optimum”: raspaliti iz sve artiljerije?::P

    Dakle “austrijski” smanjiti poreze i povrh toga od to malo prikljupljenih poreza “keynesianski” subvencionriati te ključne stvari kao što su zapošljavanje mladih?

    Iako su subvencije uvijek stvar oko koje treba s krajnjim oprezom (skepsom), možda je ipak bolje umjesto subvencioniranja “nerada” subvencionirati “rad”? Umjesto subvencioniranja brodogradilišta, razno-raznih vrsta umirovljenika i sl. subvencionirati dio plaće mladim ljudima tamo gdje ih privatni poduzetnici zaista trebaju i zato ih zaposle?

    • Htjeli mi to priznati ili ne, ali subvencioniranje po definiciji potiče nerad. Ako meni netko garantira 50% zarade, ja neću raditi i dalje 100% pa imati zaradu od 150%, nego ću raditi 50% i biti na 100%. Puno bolji oblik subvencioniranja je da se umjesto davanja, manje uzima. A ono što se uzima ne treba trošiti na subvencije i gluposti, nego na osnovnu infrastrukturu poput pravnog sustava, policije, vojske itd, te za određene socijalne aktivnosti.
      Najbolji način subvencioniranja gospodarstva jest da ga se liberalizira.

      • G.Lopac potpuno se slažem,najbolji način je otvoriti ljudima koji žele da rade i stvaraju agencije na lokalnim razinama koje će im pomoći vaditi te silne dozvole,bilo građevinske bilo neke druge,staviti brzo na raspolaganje zemlju i nekretnine koje posjeduje država u funkciju gospodarstva,raspisati natječaje i neka ljudi rade i privatizirati sve državne firme ali ne da time punite proračun, nego ili dokapitalizacijama za investicije i razvoj tih firmi ili kupca obavezati sa svim garancijama da ih realizira…I što je najvažnije donjeti zakon o zaštiti privatnog vlasništva i investicija tako da vam se ne događa u tjeku projekta da vam razni đebalebaroši koji se dižu u podne zaustavljaju prosvjedima i pobunama projekte kada se sjete “jer mrze krupni kapital” i što im je socijalizam danas in pa žele biti malo buntovni a uredno na sizu primaju naknadu…Svesti papire na mjesec dana i uvesti tri smjene na izdavanje građevinskih dozvola od 0-24h i tu ako treba uposliti nove ljude,treba uvesti izvaredno stanje u javnim službama koje su papirološki servis i to držati sve dok se ne pokrene lavina investicija…

        • Ma agencije nisu od nikakve koristi, one samo povećavaju birokratizaciju i državni aparat, i u praksi neće nikako pomoći “vađenje dozvola”. Puno je korisnije eliminirati te silne dozvole i pravila (primjerice besmislene odredbe da turističku agenciju može voditi osoba koja je završila trodnevni tečaj na ekonom skom fakultetu, a ne može čovjek koji je diplomirao turizam na tom istom fakultetu), te ukinuti besmislena davanja i pumpanja novca iz firmi koje nemaju prihode. Treba ukinuti minimalni osnivački ulog (koji je besmislen, a bez kojega sasvim fino funkcioniraju zemlje poput SAD-a, UK-a i Makedonije, da se ne kaže da postoje neke lokalne specifičnosti), treba ukinuti davanja za HGK i svašta nešto.
          Ma nema potrebe za otkrivanjem tople vode — postoji bezbroj rješenja u svijetu koji pokazuju kako treba raditi. Da naša vlada ima pameti i muda (a nema) trebala bi samo uzeti http://www.doingbusiness.org kao blueprint poteza u području poduzetništva…

      • Potpuno ispravno. Vidi slučaj poljoprivreda, ili brodogradilišta …. Da nema subvencija odavno bi od toga nešto bilo, ovako samo čekaju da državna sisa malo proicuri a oni podmetnu kantu .. Zato se i toliko bore zadržati postojeće stanje, i protiv su bilo kakve privatizacije …
        Ali svejedno mislim da je bolje za mlade ljude da odrade godinu – dvije pod tim uvjetima i nešto nauče, vide, shvate, nego da sjede doma jer oni su kao prepametni i preškolovani da bi ‘zamisli’ radili za neku naknadu od 1.600 kn, i još im se računa i u radni staž …
        Da će biti zloupotrebljavanja, biti će, kao i u svemu, mi smo majstori kako nešto zloupotrebiti, negativno iskoristiti i sl., ali je zato tu država odnosno njene službe (inspekcije i sl.) čiji je posao to spriječiti. A ti silni mladi bi uvijek trebali imati na pameti tko ih je školovao i po kojoj cijeni (varaju se ako misle da su ih odškolovali samo roditelji), a naročito oni koji nakon skupih fakulteta koje svi plaćamo mrtvi hladni odu u inozemstvo. Koja onda nama koji smo u njih uložili (mislim na društvo u cjelini) ostaje od njih ? Ili kakvu korist imamo od gastarbajtera koji je 30 godina radio vani, pa se u penziji vratio doma, dobija stranu penziju a koristi sve blagodati našeg zdravstvenog sustava potpuno besplatno, i još se sada buni kako mu zamisli ova pokvarena vlada želi oporezovati njegovu krvavo zaraženu penziju ? I takvih primjera bi se dalo nabrojati koliko želiš. Uglavnom, dok mi sami ne počnemo tražiti pozitivne stvari u svakoj mjeri koju vlada donese, već sve apriori budemo dočekkivali na nož, nema nama naprijed. Inercija je prokleta stvar, treba puno energije da se kugla zaustavi i kada ide ravno, a kamoli nizbrdo, a u ovoj državi općenito ne vidim volje da se nešto promijeni. Svi bi zadržali postojeće stanje, odnosno svi su za promjene ali ne na vlastitoj koži, već na tuđoj ….

        • Ali svejedno mislim da je bolje za mlade ljude da odrade godinu – dvije pod tim uvjetima i nešto nauče, vide, shvate, nego da sjede doma jer oni su kao prepametni i preškolovani da bi ‘zamisli’ radili za neku naknadu od 1.600 kn, i još im se računa i u radni staž …

          Oni koji žele raditi rade i sad, i snalaze se za prihode; oni koji ne žele, njima nikakve subvencije neće pomoći. Kod nas se stalno misli da država treba ovo ili ono napraviti, a u praksi ljudi žive i rade, zarađuju i posloju, i baš ih briga što vlada kaže. Poslovanje će uvijek naći svoj smjer i način, bez obzira na državne intervencije — i zato ga treba pustiti da se razvija.

        • Pa, ne bih se baš složio sa Vama, osobno znam previše slučajeva gdje mladi ljudi ne žele raditi pod kojekakvim izlikama, a njihovi ‘glupi’ roditelji još to i odobravaju ….
          A velika većina ovih Vaših ‘radnika’ radi na crno i u biti nikome ne doiprinosi osim samima sebi, a nažalost rade i štetu, jer direktno uzimaju radna mjesta nekome tko bi možda i legalno radio, ali ovi crni su jeftiniji.
          Ja sam recimo mali poduzetnik već 21 godinu, ali nikada u životu nisam (i neću) zaposlio nekoga na crno, jednostavno neću iz principa. A dolazili su mi sa svakakvim idejama. No, to je malo off topic, da se vratimo na temu, puno puta sam se susreo sa rečenicom: za te pare koje mi nudiš, radije ću sjediti doma, i to od mladih ljudi puno češće nego od starih. A nudim recimo 20kn/sat sa svim plaćenim doprinosima …
          To je ono što smatram tragičnim u cijeloj ovoj našoj priči ….
          Pa nek me netko uvjeri da ljudi žele raditi. Odgovorno tvrdim da je to manjina …

        • “Ali svejedno mislim da je bolje za mlade ljude da odrade godinu – dvije pod tim uvjetima i nešto nauče, vide, shvate, nego da sjede doma jer oni su kao prepametni i preškolovani da bi ‘zamisli’ radili za neku naknadu od 1.600 kn, i još im se računa i u radni staž”

          Rekao bih da vidite metu, ali ste ju kao i vlada promašili. Odnos između poslodavca i posloprimca treba biti čisto tržišni, odnosno, poslodavac dobiva radnu snagu koju bi bilo normalno da plati jer mu treba za ostvariti profit. Mladi radnik dobiva znanje, uči, ali neiskustvo uvijek plaća time što ima manju plaću. Svako volontiranje na račun države u tom odnosu je po meni besmisleno. Ukoliko se poslodavcu isplati nekoga učiti godinu dana onda mu se u 99% slučajeva isplati i dati mu kakvu-takvu plaću. Dodatno u mladih ljudi ovo srozava samopoštovanje jer godinu dana rade za “ništa” osim znanja (mislim realno netko treći i dalje hrani i oblači tu osobu bez obzira što država uplaćuje nekakve doprinose sama sebi). Mislite da ako vam neće raditi za 20kn/satu da će raditi za 0kn/satu? Sigurno neće. Poanta svega jest da vama kao poslodavcu trebaju radnici i uvjeren sam da kad ih više ne budete mogli naći za 20kn/h da ćete nuditi 25kn/h i više. A na svakom mladom čovjeku je vlastita odluka da realno procijeni koliko njegovo znanje vrijedi – 0, 20, 25, … I ne vidim što tu država ima intervenirati, osim na način da vam stvori uvjete da vi boljim poslovanjem trebate sve više i više radnika.

          E sad, ono što pretpostavljam vas muči je to što ljudi koji vam dođu s faksa/srednje nemaju pojma o ničemu i radije biste uzeli nekog s kakvim takvim iskustvom. Mislim da stoga bilo kakve ovakve mjere moraju biti dio obrazovanja kao praksa na fakultetu ili srednjoj školi, a ne da netko završi fakultet (još ga možda i plaća), izađe s njega i shvati da nema pojma o ničemu i onda zaključi da mora ići godinu dana volontirati. Što će mu onda fakultet? Mislim da ovakva praksa tokom školovanja odlično funkcionira u Njemačkoj. Dakle, država bi po meni ovo eventualno trebala upakirati kroz program srednjih škola/fakulteta. Mogao bih se kladiti da će bilo kakav drugi oblik van obrazovanja dovesti do toga da će navedeno volontiranje u praksi postati obavezno kroz 5-10 godina (bilo zakonski, bilo zloupotrebljavanjem).

        • Ne sjećam se da sam spominjao 0 kn/sat. A mladi naravno mogu procjenjivati štošta, pa i za koliko im se isplati raditi odnosno kako novčano vrednovati svoje (ne)znanje. Ipak, ovdje se ne govori o nekom volontiranju za 0 kn već o zapošljavanju na godinu dana za 1.600 kn /mjesec plus mirovinski staž. A samo da Vas podsjetim, mladi ljudi sa završenom školom najčešće o poslu nemaju pojma, neki su puni teoretskih znanja, ali praktično nula. Pa sad mi samo objasnite zašto bi recimo ja kao poslodavac ulagao godinu dana u totalno nekompetentnog ‘stručnjaka’ i osposobio ga za neki posao pa da mi nakon godinu dana kaže: bye, bye, odo ja ? Ajde Vi mene kao poslodavca motivirajte da zapošljavam mlade i neiskusne ljude pod uvjetima kao i kad zapošljavam gotovog radnika ? Mislim, kad nam je školski sustav takav da na tržište rada izbacuje nekompetentne i neupotrebljive ‘stručnjake’ …
          Mislim da je to ipak posao države (tu mislim na školski sustav), a ne poslodavaca.

        • Ok ovo za 0kn sam pogriješio. U pravu ste u tom dijelu: “Ministar dalje objašnjava kako ni nezaposleni koji budu sudjelovali u programu, visoko obrazovani do godinu dana, a osobe sa srednjom stručnom spremom u obrtničkim zanimanjima do 2 godine, primali 1.600 kuna mjesečne stipendije, a poslodavac bi im plaćao obavezno, mirovinsko osiguranje. ”

          Nije nitko ni rekao da mlade trebate zapošljavati pod istim uvjetima kao i gotove radnike. Naveo sam da je glavna i logična razlika u plaći koja je kod neiskusnih radnika u normalnom svijetu bitno manja. To da li se vama isplati ulagati u obrazovanje radnika ili ne, kao i uspijevate li zadržati radnike (i zašto) nakon godinu dana ulaganja je vaša stvar. Dosta drugih poslodavaca smatra da im se to itekako isplati.

          Ono što mi je bila poanta i u čemu se očito slažemo je da obrazovni sustav ne valja. Logično bi bilo njega mijenjati i dovesti ga u red.

      • @Berislav Lopac

        Tako i ja uvijek kažem 😀 Ali ovdje sam pomislio jednu drugu stvar. Naime, ako imamo jedan jako veliki i specijalni problem, možda u takvim situacijama treba primjenjivati i “specijalne metode”? Možda nekada treba malo izaći izvan uobičajenog okvira razmišljanja? Možda nekad treba primijeniti onu Dalaj Laminu “dobro razumijeti pravila da ih možeš ispravno prekršiti”.

        Za mene je “državno interverniranje” (subvencioniranje) ta krajnje nekonvencionalna metoda 😀

        Pomislio sam možda je “iznimno rijetka intervencija” ona jedina dobra intervencija? 😀 Pa je možda OK ukinuti sve intervencije, ali ponekad u nečem posebnom iznimno i privremeno dopustiti “dobro promišljeno interveniranje”.

        Na ovaj zadnji način čini se da u i Amerikanci otklonili katastrofu koja im je prijetila ovom zadnjom Velikom recesijom. Oni su čak “problem previše intervencije” išli rješavati na taj krajnje neintuitivan način: “uz još više intervencije – privremeno!” (da su išli drugačije, vjerojatno bi se prvo sve urušilo, pa tek onda podignulo kroz dugi period – ovo je prečac! :D)

        A i Kinezi problematiku “prelaska na kapitalistički sustav” rješavaju tako prilično maštovito: “pod vodstvom komunističke partije”. Problem “neimanja tržišnih sloboda” rješavaju “privremenom mega-kontrolom odozgo prema dolje, koja će se postepeno popuštati”.

        Ali mogao bih se složiti, kod nas nema niti takvih situacija niti takvih sposobnosti, da bi se bilo što od velikih stvari (“dugoročnih trendova”) moglo/trebalo rješavati intervencijama bilo koje vrste.

        Kod nas je ono jedino sada spasonosno konačno uvesti pravo slobodno tržište i minimalnu državu. One stvari tome suprotne smo do sada uporno iskušavali u svim mogućim oblicima i vidjeli sve negativne posljedice toga.

        Meni je jedino žao što ništa ne možemo učiniti glede preokreta dugoročnog demografskog trenda. To se može popraviti samo tako da postignemo drastično bolje gospodarstvo pa u kojem bi ljudi se drugačije ponašali (možda!, čak niti to nije samo po sebi dovoljno, ili je bar jako sporo, kultura se tu presporo prilagođava novim okolnostima).

        Isto vrijedi i za sve zapadne zemlje (pa čak i USA, niti njihova demografija više nije tako bajna). Tek neka bitna skokovita promjena, kao nekakva nova “industrijska revolucija”, bi mogla toliko pomaknuti svijest/mentalitet ljudi na zapadu, da se tamo trend prirodnog prirasta preokrene. Do daljnjega sve ovisi o imigranitima. Srećom tu USA stoje sjajno, još uvijek su omiljena destinacija ljudima najviših sposobnosti. Europa nam je nažalost tu još uvijek nekako odredište drugorazredne radne snage.

        Hrvatska do daljnjega nema čak niti to, mi nemamo i za sada niti ne možemo imati imigraciju koja bi mogla pozitivno doprijeniti razvoju gospodarstva. Zato nam je prevažno čim prije sve ostale uvjete za razvoj gospodarstva čim više popraviti – dakle “prolibertarijanske” reforme :D.

        • Kod nas je ono jedino sada spasonosno konačno uvesti pravo slobodno tržište i minimalnu državu. One stvari tome suprotne smo do sada uporno iskušavali u svim mogućim oblicima i vidjeli sve negativne posljedice toga.

          Ovo zadnje je ključno — često je citirana ona definicija ludila, po kojoj je to kad radiš stalno isto i očekuješ drukčije rezultate. Sve naše vlasti ponašaju se jednako, posebno u deklarativnom dijelu, i sve misle kako prije nije uspijevalo jer su njihovi prethodnici bili nesposobni a sad će oni napraviti sve kako treba. A očito je da taj način ne funkcionira, i da treba promijeniti pristup.

        • > ne možemo imati imigraciju koja bi mogla pozitivno doprijeniti razvoju gospodarstva

          Nitko nas ne pita da li će doprinijeti, jednostavno će biti, a mora postojati kako bi se nastavila Ponzi šema s mirovinama prvog stupa.

        • Rekao sam da “ne možemo imati” u smislu da trenutnim gospodarskim stanjem ne možemo privući kvalitetnu radnu snagu, mogli bismo evenutalno kao Šveđani i sl. privući ljude koji ne žele raditi nego baš to: žele sudjelovati u našoj “ponzi šemi” mirovinskog prvog stupa i drugih socijalnih beneficija.

          Takve imigrante, koji neće raditi nego će živjeti na državnim jaslama možemo dobiti kad god smislimo, naravno! To su ti koji neće doprinijeti razvoju gospodarstva nego dapače doprinijeti nastavku njegovog urušavanja.

          Ali onakve imigrante kakve dobiva USA, ljude koji dođu sa korisnim znanjima, vještinama, idejama, “pravim mentalitetom”/stavom pa čak i kapitalom i koji otvore nekakav startup koji će se pretvoriti jednoga dana u veliku američku kompaniju, ili se možda samo zaposle kao jako vrijedni zaposlenici u nekoj postojećoj, takve imigrante nažalost ne možemo privući (kao niti većina zpadnih europskih država čak!), ne nudimo “bolje uvjete za rad/biznis” nego Amerikanci!.

          Pa stoga kako nemamo prirodni prirast niti išta dobroga možemo očekivati od neto migracijskog, kažem da se trebamo više posvetiti “svemu ostalome” na što se može brže i driketnije utjecati. To “sve ostalo” znači: liberalizacija društva (slobodno tržište, minimalna država).

          Mislim da nećemo moći privući prave imigrante koji su nam od koristi, osim privremenih (“sezonskih”) zaposlenika u turizmu, iz BIH i Kosova, koji će nam trebati i koji će rado doći jer će za njih to biti dobra prilika obzirom na ponude poslova u matičnim zemljama.

          Obzirom da naši građani dugoročno neće biti u svojoj državi kompetetivni na tržištu rada uslužnih djelatnosti nižeg stupnja dodane vrijednosti (kao što je turizam), možda je jedino kako naši građani mogu sudjelovati u turizmu: kroz kapital.

          Svaki građanin RH bi se trebao ozbiljno zapitati: “posjedujem li dovoljno dionica domaćih turističkih kompanija koje ću ostaviti svojoj djeci u nasljeđe?!”

  13. Odlična analiza demografskog trenda (kao što smo od vas i navikli) ali ne vjerujem da ova (i zapravo bilo koja druga) politika vlasti može promijeniti pozadinske megatrendove. Ljudi na zapadu žive sve duže, stupaju u brak i rađaju djecu sve kasnije, i rađaju sve manje djece. Ako vaša analiza razvoda pokaže ono što mislim da će pokazati, a to je postepeni raspad tradicionalne obitelji, to će biti još jedan jaki trend koji dijelimo sa zapadom. To je tužno i mislim da će dugoročno imati loše posljedice. Isto tako, sudeći po stranim iskustvima (ipak malo kasnimo za njima pa ih možemo gledati kao budućnost) državne intervencije u obiteljske odnose će samo pogoršati stanje.

    Što se tiče mjera poticanja zapošljavanja smatram da su pogrešne i da neće imati pozitivne efekte. Mladi se teško zapošljavaju zato jer je gospodarstvo u silaznom trendu. Pretpostavka da s jedne strane imamo hrpu mladih ljudi sa nula godina iskustva, a s druge strane hrpu nepopunjenih radnih mijesta koja traže ljude sa jednom godinom iskustva je jednostavno apsurdna.

    • Pozdrav Šimune i hvala. Evo i malih napomena i odgovora.

      1. Nisam imao na umu pokazivati nikakvu analizu razvoda, samo pokazati kako taj trendu, u skladu sa svjetskim, nije bitna varijabla u gornjem.

      2. Jasno je da se taktičkim mjerema na tržištu rada ne mogu promijeniti megatrendovi. Bit moje analize je da u unutar postojećih vrlo nepovoljnih megatrendova imamo i naš postojeći trend koji može biti naročito opasan u smislu otvaranja tržišta radne snage u EU, pa ova mjera, unutar skromnih mogućnosti koje i inače imaju mjere na tržištu rada, može pomoći. Ovo ću sad dodati i u tekst gore kako bi bilo jasnije.

  14. Depopulacija RH je problem koji “mejnstrim” ekonomisti kod nas potpuno zanemaruju, a kad se pojavi zapakiraju ga u vidu nekakvog riješenja; uvoza xy broja radne snage ( vidošević je svojevremeno
    provalio broj na televiziji od oko 2mil. ljudi). Kao da se radi
    o najjednostavijoj stvari integracije pa i svega nekoliko tisuća randika ako nekim čudom budemo imali potrebe za njima (jedan njemački socijolog je rekao tražili smo radnike a dobili ljude). Naveli ste korelaciju razine BDP-a i ostalih uvjeta koji se uglavnom vezuju uz opći porast standarda, nemam vremena proučavati točne podatke ali mi se na žalost (jer je problem još kompleksniji samim time) čini da su navedeni razlozi eurocentrični. I države sa nižim standardom od našeg poput BiH imaju depopulaciju, a unutar njihove države bošnjački dio Federacije rast. Zemlje alpskog okružen poput Slovenije i Švicarske također imaju pozitivniju sliku (Sloveniji raste broj živorođenih već godinama). Za USA nisam gledao podatke ali i neovisno o načelnoj predožbi da samo useljenici imaju visoku stopu nataliteta sjećam se da je naš demograf Šterc govorio kako je i ostatak Amerike pozitivan. Razvijenije dominantno muslimanske zemlje poput Turske da se ne spominjem. Tako da je problem iznimno kompleksan, u ne tako dalekoj budućnosti i iznimno poguban što graf koji ste stavili za 2051. samo dijelomično dočarava. Ušli smo u fazu puzajuće supstitucije stanovništa i iz ekonomskog, lijevog, desnog, s pogleda održivosti mirovinskog sustava ili cijena nekretnina slijede nam nestabilna vremena,a inertne elite, barem javno problem ignoriraju…
    možda bi se najviše isplatilo investirati u staračke domove…
    pozdrav

    • Rekao bih da ga zanemaruju upravo iz razloga što rješenja koje će se sviđati hrvatskim građanima meka srca i osjetljiva duše – nema.

      Starački domovi: ne, nema tko platiti. Ekskluzivni krematoriji prema najnovijim euro standardima (obnovljivi, zeleni, itd.) izgrađeni uz pomoć poticaja ili na kakav drugi muljatorsko-rentijerski način: o, da!

  15. A što kažete da vlada oformi tim ljudi koji će biti na raspolaganju investitoru od začetka projekta do realizacije,npr svaka investicija od lupam napamet preko 30mil eura,investitor ima vladina povjerenika koji mu dnevno autoritetom i znanjem pomaže u realizaciji,ishođenju papira-dozvola itd,kažem vam mi smo destruktivna nacija i upravo najveće opstrukcije svega i svačega događaju se na najnižim razinama društva,tu jal i interesi pojedinih skupina vladaju i vlade su do sada bile nemoćne jer te niže razine su jako primitivne ali su i jako perfidne u želji za opstrukcijom,ti službenici jednostavno vam traže razlog zašto nešto nemože a nikako kako može,pa čak kada im vlada uputi sugestiju da se to ne radi tada se prave blesavi,citiraju zakone na način kako samo to njima odgovara,prave se da im je nejasno-vade samo jedan članak iz konteksta a znaju da u drugom članku postoji obrazloženje svih nejasnoća tog članka itd,prave se da ne razumiju,traže bespotrebna pismena obrazloženja ministarstva za nešto što je svakome jasno i tako do beskonačnosti,opstrukcija na jako perfidan način…Ne govorim na pamet,znam stotine takvih primjera i u njih se par uvjerio na vlastitoj koži,par puta sam vidio da neki odgovorni službenici poznavaju zakone manje od mene i uvijek sam se pitao jeli to stvarno tako ili se prave ludi,bliži sam ovoj drugoj soluciji….

    • Takvo nešto se stalno predlaže, ali to nije rješenje — to je samo krpanje postojećeg sustava, a nama treba sasvim novi sustav.
      Prije svega treba zaboraviti na te investicije od 30 milijuna eura, to su snovi i fantazije, ima ih malo i u pravilu su vrlo ograničenog dosega. Potrebno je konačno shvatiti da stvari pokreću mali poduzetnici, i da se trebaju poticati investicije u tehnološke tvrtke u najranijim fazama.
      A to poticanje ne treba ići kroz davanja, nego im samo treba prestati uzimati.

  16. Da,jako zanimljiva tema s tim da ne želimo sami sebi priznati da izumiremo kao narod,jer ne podržavamo (govorim generalno za sve vlade unatrag 20-tak godina) pro-aktivne mjere demografske politike.Još jedan tabu (a za kojeg bi R.Dawkins rekao samo da se radi o pozitivnom “gene pool”-u),vezan je uz nesumnjive posljedice naglog starenja naše populacije,porasta umirovljenika,duljine života,a pada stalno zaposlenih-a to je neminovnost labavljenja imigracijske politike i hitnog uvoza radne snage s Istoka ,kako iz bivše države,tako i Azije,ali s stalnim boravkom i životom u Hrvatskoj.Recimo,samo liječnika nedostaje od 2.500 do 5.000 (kako koji izvor),med.sestara oko 8.000,elektro-inžinjera 2-3.000,IT stručnjaka duplo od toga,itd.itd (otuda i aluzija da su nevrstani zapravo bili dobro riješenje i s te točke gledišta).Doći će do sudara tradicionalnog i neminovnog,jer će s ekonomskom logikom o zapošljavanju potrebnih kadrova radi prosperiteta doći i do sudara s stavrnošću pro-nalitetne politike (obrazovaniji ljudi-manje djece).2050.godine,po projekcijama,muškarci će živjeti 7 godina dulje (78,4 godine),a žene 5 godina (83,4 godine).Uz to,pestimističan razvoj situacije govori da će 31,4 % stavnoništva biti starije od 65 godina,a da će udio mlađih od 15 godina pasti ispod 10 % (9,9 %).A sve ovo bez odljeva mladih ljudi u svijet,a posebice EU,gdje optimistične procjene DZS-a na drže vodu,jer su rađene prije dolaska postojeće gospodarske krize u nas.

    • Osvrnuti ću se na napisano da “nedostaje 2000-3000 elektro-inženjera i IT stručnjaka duplo više”.

      Ovo je potpuno pogrešno i vrlo obmanjujuće. Istih ima i viška, a naše tržište ne traži toliko diferencirano znanje iz dotičnih područja pa je pojam “stručnjak” relativan.

      Ovaj komentar me podsjeća na oglase određenih edukacijskih ustanova koje uporno tvrde o nedostatku IT kadrova dok se studenti FER-a vrlo teško i nikako mogu zaposliti, a da ne govorim o trenutnom nedostatku posla u IT firmama kako čujem. Osim toga tu je i ta “sjajna” bologna koja je doslovno upropastila nekad dobar fakultet i pretvorila ga u “školicu za programere” te izbacuje diplome kojekakvim kadrovima koji po starom sustavu FER-a ne bi nikada prošli.

      Inače smatram da se u Hrvatskoj jednostavno ne isplati imati visoka stručna znanja u bilo čemu jer smo bruto preskupi radnici pa ispada da u relativnim odnosima npr. netko tko ima znanja 5 puta više od nekoga drugog u istoj branši je plaćen maksimalno 30% više. Da ne govorim o novom poreznom sustavu koji opet destimulira “stručnost”.

      • Poštovani Ivice, kako ionako u svom pominjanju mog komentara niste podnijeli niti jedan podatak,već samo općenite konstatacije (doista slične onom geeneralnom pristupu što kritizirate),upućujem vas na npr. na jedan odizvora-istraživanje Algebre i Visoke škole za primjenjeno računarstvo iz 2010.godine na uzorku od 450 najvećih tvrtki .I ovdje vrijedi ona narodna “Ispeci,pa reci !”
        A o tomu što je FER bio nekad a što je sad i “sjajnoj Bologni” se slažemo.
        Da,i g. Lopac je u pravu-isplati se raditi za strance i živjeti u Hrvatskoj (a ima i još bolja opcija-isplati se još više raditi za sebe,imati partnere po svijetu)

        • Poštovani,
          Na ta ista lažna “istraživanja” sam i mislio unutar prošlog komentara. Iako se dotična odnose na 2010 godinu i tada je situacija bila loša, možda malo bolja nego danas. Normalna je stvar da će u svrhu marketinga firme
          govoriti kako će zapošljavati i edukacijske ustanove pričati bajke kako bi privukle što više klijenata no stvarnost je suprotna.

          Kao argument kada baš hoćete navodim:
          Koliko ljudi je Siemens otpustio zadnje 2 godine, koliko ih je sada nažalost “višak”? U Ericssonu čujem 200 ljudi nažalost “višak”. Koliko je Telegra imala ljudi zaposlenih 2010, a koliko ih sada ima? Infodom? HT? Itd.itd.

  17. Tako sam sretan,srećko horvat je naglasio da je užas što mi pričamo o nacionalistima itd a da nam se uporedo potpredsjednik vlade zadužuje vani,nevjerojatno čovjek se zalaže za manje plaće i mirovine i veće poreze na bogate,svaka čast,čovjek je borac za pravdu,smeta mu dug,genijalac,neka samo to objasni umirovljenicima i ljudima u poduzećima i javnim službama-čovjek je genije-kuži stvar…

  18. Zanimljiva tema i odlična analiza.
    Povećanje zapošljivosti mladih ljudi je vrlo pametna ideja samo ne razumijem zašto je bilo potrebno da nam Vlada uz to prodaje i muda pod bubrege.
    Zašto na račun volontera država treba sebi uplaćivati obvezne doprinose?
    Zašto tih 1600 kn država ne da volonterima da ih sami potroše kako znaju odnosno ako su volonteri zašto im država (odnosno mi porezni obveznici) treba išta plaćati?
    Država treba samo dopustiti volontiranje i eventualno propisati da su poslodavci dužni volonterima platiti ručak ili npr. 1500 kn umjesto minimalne plaće od 3000 kn.
    Volonteri moraju biti korisni poslodavcima,a oni bi im za uzvrat trebali dati barem simbolićnu plaćicu, a Vlada im svojim prijedlogom želi uskratiti bilo kakvu plaću i još uplaćivati mirovinsko osiguranje na naš račun umjesto na račun poslodavaca.

  19. Nisam baš siguran u ovo… Prektratki vremenski uzorak, ne uzima se u obzir brojnost generacija koje ulaze u dob za rađanje…

    Inače, možda najveći problem demografije u HR (osim totalnog rasula društva) je baš na tržištu rada gdje regulacija i sindikati u praksi sprečavaju novo zapošljavanje i onda se po novinama vrte natpisi o velikoj nezaposlenosti mladih.

  20. Analiza je odlična i sama po sebi jasna, jer jasno ukazuje na nešto što se vrlo rijetko može pročitati ili čuti, iako se tu i tamo može čuti “vapaj” demografa o izumiranju nacije i problemu manjka radno sposobnog stanovništva. No tu se srećemo sa boljkom hrvatskog društva u svim segmentima, a to je da se ne sluša struku ili ona teško dolazi do izražaja…

    G.Bakić je dobro postavio i drugi problem “Pri ovome svakako uzmite u obzir našu (ajmo to lijepo nazvati) neprilagođenost masovnoj interakciji, tj. useljavanju naroda koji bi se eventualno htjeli k nama useliti (to su oni kojima je još lošije od nas), pa time imamo stvarno veliki problem”. U tom kontekstu, ali kroz prizmu zapošljavanja i pozitivnog ekonomskog učinka bi bilo zanimljivo provesti anketu koliki smo stvarno ksenofobi, možda ne zbog same ksenofobije koliko zbog, u hvatskim glavama, uglavljenog “Klaus sindroma” možemo mi sami i šta će nama tamo neki žuti, crni, bilo kakvi osim nas Hrvata!
    Kao što sam već rekao i u gornjem postu, te se stoga slažem s g.”Dandy”, poučen ranijim iskustvom i volontiranja i rada moje generacije od prije samo cca 10 god,, dugogodišnjeg, na određeno vrijeme, bar iz ove perspektive ne vidim zašto g. Bakić misli kad kaže: “Pa ‘Mršićeve’ mjere imaju i veći dugosežni učinak nego se to vidi na prvu. Zato ‘Bravo Mršić!’,
    Mislim, tadašnje prilike/neprilike sa volontiranjem/radom na određeno su direktno utjecale na demografiju odgađanjem elementarnog razvoja obitelji zbog financijske nesigurnosti, ali naravno kako je g. Bakić u postu rekao : ” ne smatram ove mjere ‘spasom gospodarstva’ ili rješenjem problema nezaposlenosti”
    Moguće da na isto gledam puno uže od g. Bakića. U svakom slučaju to nije mjera koja će “spasiti gospodarstvo”.
    Možda bi bila zgodna komparacija sa nekom od nacije Južne Amerike, u smislu demografije, radnog stanovništva i ekonomske projekcije razvoja jer mislim da brak je bitan, ali za razoj društa s ekonomskog aspekta manje npr. koliko se sjećam jednog podatka, Brazil je blizu toga da se 50% djece rađa u tzv. slobodnom braku.

    Ostale priče oko braka kao institucije nisu za ovaj blog i post bitne, ali ako nekoga zanima ima cijela plejada suvremenih filozofa koja razmatra utjecaj kapitalizma na dezintegraciju tradicionalnog društa kroz emancipaciju u svim sferama kako bi lakše ovladalo potrebama pojedinca, npr. Michel Houellbecq, Slavoj Žižek, Jacques Lacan..

    U svakom slučaju zanimljivo je kako se, zbog kompleksnosti sustava, razvija ovaj blog i zato svaka pohvala svima, osobito g. Bakiću.

  21. http://liderpress.hr/tvrtke_i_trzista/poslovna_scena/mali-dionicar-protiv-sindikalaca-u-beliscu/
    Nema veze sa ovom temom, ali izgleda da su mali dioničari počeli polako kužiti da te njihove dionice nisu samo ‘bezvrijedni’ papirići koje treba što prije unovčiti …
    A naročito je dobro ako su počeli kužiti štetnost raznih sindikalnih vođa i njihovu borbu za vlastita prava i beneficije ….
    Još da dočekamo da neki djelatnik PTKM digne tužbu ili kaznenu prijavu protiv njihovog sindikalista ….
    Ako se ovako nastati, ukazaće se i sunce negdje daleko, daleko na horizontu ,,,

  22. Još jedna vrlo dobra analiza aktualnih pitanja – ma, postaje dosadno hvaliti autora! Tek bi negdje dodao da je dio ovih tema obrađen još 1972. godine u knjizi “Limits to growth”, ažurirano reizdanje 2004. (mislim da su malo porihtali i model), lako se nađe na amazonu. Također je (kontroverzno ali) zanimljivo izguglati “world3 model”, pa baciti oko na varijable.

    Komentare sam odskenirao bih se tek usput prisjetio činjenice da i dalje kod nas praktično NE postoji trokut “industrija-obrazovanje-posredovanje” (možemo se ograničiti i na prva dva), već je stvar fragmentirana. Dakle obrazovanje, kao sustav funkcionira više-manje neovisno: mladima je to “nešto što treba proći”, a poslodavcima je proizvod tog sustava “dobra početna točka u koju onda treba ulagati”. Znam bar jednu veliku IT tvrtku koja svježe pečene računarce sa diplomom prvo šalje na 6 mjeseci doškolovanja. Zapita se malo čovjek. Razmišljanje o situaciji u humanističkim i umjetničkim studijima nastojim izbjegavati jer najčešće nemam dovoljno Caffetina blizu.

    Mislim da je ovo što se predlaže je odlično i točka. Jak “figodrž” da u praksi profunkcionira (tu uvijek zašteka kod nas, planiranje rasturamo). To je de facto institucionalizacija onoga što i vrijedna djeca mogu još u srednjoj školi, a i tijekom faksa – malo zarađivanja dok se čovjek zapravo uči raditi (ovo nije i nema veze sa iskorištavanjem mladih nego je svojevoljno traženje posla!). Hrpa toga se i ne može naučiti obrazovanjem nego interakcijom u stvarnom okruženju. A i ovo je vjerujem privremena mjera, jer kolko ja to znam imamo i instituciju “pripravničkog staža”, gdje čovjek radi do godine dana uz plaću nešto malo manju od početne u firmi.

    E a između ništa i nešto u zapošljavanju – pa mislim, halo, jel netko budan?

    Kak o braku ne znam ništa, po pitanju demografskih trendova i prirasta, mudrijao sam i mudrijao ali nikako da napišem nešto kratko i suvislo pa da završim u pol šale – koliko znam, baby boom u Jugi bio u doba kad su se događale redukcije struje, zar ne? Zgasite sve elektrane na jedan dan i da vidiš bebača :)(malo manje u šali, pitajte dolje Kosovo i škvadru u balkan verziji favela i reći će vam da ni televiziju nemaju ali 10ero djece imaju!)

  23. A zaboravih,kad već diskutiramo o ovoj vrlo interesantnoj temi,ono što me također interesira,čak i više od zapošljavanja mladih-a to je zapošljavanje starijih osoba s iskustvom,posebice u regionalnim prilikama,te poslovanju CEE zemljama,kao i nesvrstanima.Umjesto da se ugledamo na Nijemce,koji imaju slične udruge takvih kadrova,čije članove onda i “rentiraju” po svijetu,kod nas se poslodavci (iz iskustva govorim) susreću s više problema angažiranja takvih osoba nego li s zaposlenjem mladih.Još gora varijanta,zbog propisa je,kombinacija uzimanja staroh i iskusnog kadra kao mentora i mladog kadra.Velika šteta..

  24. Da li treba raditi besplatno negdje za eventualnu mogućnost dobivanja posla? BTW, ova mjere ne otvara nikakva radna mjesta. Može nama i milijum kineza svaki dan ići u razna poduzeća za 1600KN mjesečno, no nakon 12 mjeseci, stvari će se promijeniti za mini-minimalan broj ljudi. Sve dok mi kao društvo ne počnemo stvarati nove vrijednosti ove mjere mogu biti na nivou rasprave da li bi ZET zarađivao više novaca da vozi cijelu noć!

    Dakle unazad 20 godina, nabili smo 40+ mlrd Eura da nismo otvarali radna mjesta, napravili smo temeljitu de-industrijalizaciju zemlje, nijedan prirodni resurs nismo stavili u funkciju njenih građana, nismo zadovoljni odnosima u školi, sportu, pravosuđu, religiji, itd itd, ljudima oduzimamo temeljna ljudska prava kroz ne-funkcioniranje pravosuđa, postali smo korumpirani da nije za vjerovati, prodali smo sve strateške grane za 21 stoljeće (financijski sektor, telekomunikacijski sektor i energetski sektor), zbog nekakvog mita premijeru smo se odrekli INA-e, stotine tisuća ljudi radi bez plače, uspijeli smo recimo uništiti jadrankamen (sve su preživjeli ali Hrvate nisu), rađa nas sve manje, stariji smo sve viši, mirovinski fondovi ne ostvaruju nikakvu dobit, ne otvaraju se nikakva radna mjesta….itd….da ne nabrajam dalje.

    Idući put kada se u svijetu budu događale velike promjene (kao što je bio pad berlinskog zida ’89) mi ćemo jednostavno kao narod nestati. Ne baš nestati fizički, nego će nas se jednostavno utopiti. Nama jedino ima spasa ako nam se oduzme bilo kakvo odlučivanje o ičemu, ako nam se u nečiji ustav daju manjinska prava i da nam se da odlučujemo o boji klupica u parku, kao najodgovorniju odluku koju kao narod možemo donijeti. Nadam se da će nas u iduća desetljeća EU progutati zajedno sa potencijalnom emigracijom, i da će se minimalan broj odluka provoditi u ovoj zemlji.

    Gadno je kada to mora reći netko o svojoj državi, pogotovu za koju su ljudi ginuli, ali mi ne zaslužujemo da vodimo državu, odnosno ne zaslužujemo da ju imamo.

    Za to nisu potrebni nikakvi podaci ni dijagrami, dovoljno je pročitati novine. Mislim da je više mladim ljudima nemoguće prodavati priče o žrtvi koju je prodavao drug Tito, ta priča je gotova. Mislim da je budućnost za Hrvatski narod općenito loša. što zbog ekonomske besperspektive što zbog pada demografije. Pravi lomovi tek slijede!

  25. Jedan komentar, više anegdota o tržištu rada, iz kojeg bi bilo vidljivo zašto je ono loše i zašto je neefikasno (koristim termin g. Nenada, nisam siguran u prikladnost).
    Dakle, prijatelju se supruga mora vratiti sa porodiljnog i ima dva izbora; odmah ići na burzu (dobila je otkaz na starom poslu – u međuvremenu firma otišla šoto) ili raditi u turizmu na poslovima spremačice / sobarice 5 do 6 mjeseci i nakon toga ići na burzu. Govorim njemu kako je super što je našla posao, pa barem sezonski, i da sam sretan zbog njih (posao = pozivitno u mom umu).
    A onda hladan tuš, kaže on; Da, posao, ali ako sada ode na burzu imat će veću naknadu nego ako ode nakon sezone na burzu (bila joj veća plaća prije). Da stavimo na stranu sve elemente (veća plaća, trajanje porodiljnog etc), krajnje je nefikasno tržište rada koje upareno sa socijalnim davanjima takvo da se radnicima više isplati sjediti doma nego raditi. Jer očito, veća je naknada za neraditi nego naknada za rad (plaća), odnosno ukupan omjer uloženog / dobivenog je na strani nerada (radim za 2500 a ležim za 1800 kn – nabacane cifre).
    Da ne kažem da sam mišljenja da je kod nas sustav vrijednosti toliko rasturen, da rad kao takav sam po sebi nema vrijednost. Zbog svih brzih bogaćenja, onaj tko radi je luzer, papak i niškoristi, jer tko bi još htio raditi? Osim, ako naravno ne mora. A hvala bogu, vidi se iz gornjeg dijela teksta da imamo masu ljudi koja ne mora raditi, a mogu navesti i par drugih primjera iz praske.
    Jednom je bila i odlična emisija na radiju, jedan liječnik je predstavljao knjigu koja piše o naciji bolesnika (da, RH je u pitanju). Pisao je u smislu da su određenim kategorijama ljudi umjesto da ih se usmjeri na tržište rada usmjerilo na socijalna davanja, koji su zbog toga asocijalizirani, jer je rad čojveku potreban i kroz rad se vrši vrlo jaka socijalizacija i afirmacija pojedinca. Fenomenalni komentari i stavovi, nažalost ne znam kako se zove liječnik.

  26. Poštovani g. Bakić a i ostali naravno
    već dugo pratim ovaj blog iako nemam pojma o ekonomiji, ali sam dosta zaimljivih stvari naučio iz njega iako mi i dalje trgovanje dionicama i slične stvari ne ulaze u glavu. Mislim da je pitanje demografije ključno pitanje svakog društva, jer ako nema ljudi nema ni države niti naroda to je jedenostavna stvar. Meni jedna stvar tu nikako nije jasna, naime najmanje djece se rađa u superrazvijenim društvima popout Japana, Njmačke, Danske itd koja izvrsno funkcioniraju, dostupna je vrhunska zdravstvena zaštita, dobre plaće itd. U podatcima za te zemlje su uračunati i emigranti bez kojih bi sitacije bila još poraznija. Da li postoji uzročno posljedična veza između društvenog uređenja i demografije ? situcija je još gora u Istočnoj Europi gdje nema ni k od kapitalztma. Imam nekoliko kolegica i prijateljica koje su na menadžerskim mjestima, dobro zarađuju ali niti jedna nema dijete. Naravno nisam ih nikad pitao zašto možda postoje i medicinksi razlozi ali baš me zanima vaše miščljenje o tome. Ja sam svjestan da za 20 g. kad budem trebao ići u mirovinu toga više neće biti pa štedim za starost na razne načine.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s