ARNT

Hrvatski turizam – sada se i greenfield investicije isplate; budućnost Hrvatske

Intenzivne investicije u nove objekte u vodećim turističkim tvrtkama pokazuje da je hrvatski turizam prešao granicu isplativosti ulaganja imeđu brownfield (obnova postojećeg) i greenfield (ulaganja u novo). Turizam postaje ne samo produktivna ekonomska grana sa snažnim tokom novca iz operacija, nego i investicijski potentna. Time se očito kao moguć nameće scenarij ‘Hrvatske kao Floride Europe’, a u slučaju njegova ostvarenja pitanje je hoće li procesi upravljati nama ili mi njima.

+ + +

Dugo se vremena ‘znalo’ da se ne isplati ulagati u hrvatski turizam, jer da se radi o ‘mrtvim’ nekretninama koje ne mogu biti dovoljno produktivne da bi opravdale investiciju. Drugim riječima, da se greenfield ne isplati, nego se eventualno postojećim vlasnicima isplati cuclati rentu od postojećeg.

Najveći dio investicijske javnosti je loše razmišljao pa je ‘ne isplati se’ prenio i na dionice turističkih tvrtki, ne razumijevajući da isplativost ulaganja u turizma nije isto što i isplativost ulaganja u turističke dionice po 0,2 ili 0,3 knjigovodstvene vrijednosti, čak i prema bilancama u kojima je velik dio vrijednosti prikazan prema cijenama iz privatizacije prije dvadesetak godina.

‘Dokaz’ navodnoj neisplativosti bio je financijski neuspjeh nekih velikih projekata, uglavnom kreditiranih u ‘Hypo’ stilu, prvenstveno Punta Skala, Hoteli Novi i Kempinski. Međutim, na vrhuncu kreditne ekspanzije i prije sloma tržišta, čak bi i oni bili isplativi u slučaju prodaja apartmana unutar kompleksa, u biti najčešći način kako tako veliki i visokopozicionirani projekti funkcioniraju u svijetu. Dodatni ‘dokaz’ je bilo loše poslovanje visokopozicioniranih investicija Sunčanog Hvara i Štrokove grupacije.

Ipak, u zadnje vrijeme skoro sve naše vodeće tvrtke imaju značajne investicije u nove objekte. To možemo nazvati ‘greenfield unutar brownfielda‘. Značajne nove hotele grade ili su sagradili:

– Maistra: vjerojatno se malo zaletili u Monte Mulini (5*), vjerojatno je to bilo više pitanje osobnog dokazivanja, ali Lone (5*), bi se čak možda i mogao isplatiti. Iako mislim da su ovim ogromnim investicijama u dva 5* hotela dioničari Maistre stvorili daleko više vrijednosti drugim turističkim tvrtkama u Istri, naime dižu profil destinacije i stvaraju vrijednost svima, a ogromni trošak snose sami. Uočite da su Lone i Monte Mulini koštali više nego je trenutna implicitna valuacija 72% dionica RIVP koje ima KORF (kad se iz imovine KORF oduzme kratkotrajna financijska imovina umanjena za ono malo duga). A RIVP je ipak 12% svih kategoriziranih kapaciteta u RH turizmu.
– Arenaturist: mislim da ovo Hotel Histria postaje Park Plaza Histria možemo praktički nazvati greenfieldom (25 mil. eura – uočite da ovo ne kreditira Hypo nego ZABA!)
– Plava laguna: ‘rekonstrukcija, iz temelja, hotela ‘Parentium’ desetljećima perjanice hotelskog smještaja u sklopu ‘Plave lagune’ ‘, to je praktički sve novo, vidite ovdje.
– Solaris: totalna obnova hotela Andrija kao prvog hotela orijentiranog djeci
– pa čak i Riviera Adria (Valamar) ima ove godinu značajnu dogradnju kapaciteta u Tamarisu, a osim velike investicije u Hoteli Babin Kuk, Valamar nije značajnije ulagao.

Neću prezentirati grafikon jer su mi točni podaci nedostupni (najveća misterija stvarne investicije u RIVP jer su izvješća jako deformirana zbog spajanja), ali mi se čini da su ukupne investicije u spomenutim tvrtkama u 2011., plus Istraturist, nešto preko 500 mil. kn, što je oko 50% više nego u 2009. (2010. je negdje u sredini).

To jednostavno znači da su vlasnici koji imaju što izgubiti, jer oni riskiraju već značajan kapital u tim tvrtkama, odlučili da je sadašnja vrijednost kune investicije (znatno) veća od 1. ‘Znatno’ jer je evidentno da su ‘izlazi’ već mogući, a i da je zahtjevana stopa povrata u RH prilično velika. Za razliku od nekih prijašnjih hazarderskih ‘ideje naše – benzin vaš!’ projekata, gdje vlasnik projekta nije riskirao mnogo svog kapitala.

Ovdje sam pokušao (u točki 4) dati valuaciju KORF s obzirom na produktivnu vrijednost postojeće imovine.

Tome treba pribrojati očito kataliziranje situacije oko velikih novih investicija kao što su Brijuni Rivijera, Kupari (Ostojić je rekao da Kupari zaslužuju najvišu kategoriju hotelskog smještaja, te da će u njih pokušati dovesti jedan od najkvalitetnijih hotelskih brendova, te naglasio da je već obavljeno dosta razgovora s potencijalnim investitorima čija imena ovom prilikom nije htio spominjati‘).

Također se iz stječe dojam da novi ministar, koji je stigao iz najčvršće jezgre hrvatskog turizma djeluje znalački i fokusirano u osnaživanju prirodnih silnica.

Iz ovog prijelomnog razvoja događaja možemo zaključiti više stvari.

1. Bilance turističkih tvrtki vjerojatno odražavaju barem stvarnu vrijednost. Naime, vlasnici marginalnom ekspanzijom kao greenfield pokazuju da smatraju da se jedna uložena kuna u nove kapacitete vraća kao više od jedne, pa čak i ako je ekspanzija financirana ‘tuđim’ novcem, tj. kreditima. Naime, u slučaju loše izvedbe novih investicija ugrožen je postojeći kapital. A kako postojeće bilance odražavaju ipak povijesni trošak koji je manji, to znači da su i postojeće investicije isplative. To se, jasno, odnosi i na pasivu, pa bih rekao i da dug vrijedi svoje nominalne vrijednosti, a i kapital barem knjigovodstvene.

Na razini duga to se vidi i po tome da neke turističke tvrtke imaju marginalni trošak financiranja i manji od države.

2. Na razini države ovo ujedno djelomično objašnjava zašto nam (RH) uopće i dalje posuđuju novac, odnosno zašto je naš kreditni spread manji od onoga kojeg zaslužujemo katastrofalnim ‘računom dobiti i gubitka’, tj. očitom nemogućnošću da svojim stvaranjem vrijednosti vratimo postojeći dug. Naime, u grubo govoreći, imamo jako dobar kolateral. Ovo ima više aspekata i poveznica, ali razmotrimo to na razini tvrtke.

Kao što sam već pisao (smatram da) rizičnost je pojedinih klasa imovine u RH, prvenstveno dionica turističkih tvrtki, s obzirom na njihovu cijenu (vrlo važan dio argumenta) znano manja od rizičnosti RH, štoviše da je rizičnost pojedinih dionica znatno manja od rizičnosti čak i štednje u bankama!

Pogledajte naime ‘grčki scenarij’. U tom trenutku imamo ‘raspad sustava’, lako moguće i urušavanje bankarskog sustava. Pogledajmo jedan mogući podscenarij. Za Grčki scenarij u RH je vjerojatno nužno i daljnje kvarenje u susjedstvu. Kako su austrijske banke jako izložene u RH, a i u susjedstvu, tada bismo vjerojatno imali i totalno urušavanje njihova kapitala, kako jučer kažu u S&P.

To znači da npr. EPIC, kao kontrolni dioničar (ne i većinski) RIVP vjerojatno gubi svoje financijske izvore i mora prodati imovinu. To bi bila distressed prodaja, jasno po cijenama manjim od realnih. A u skladu s onim što se dogodilo u Grčkoj, imovina stavljena na prodaju bi imala kupce, ako bi se radilo o produktivnoj imovini koja ima trajnu vrijednost, što profitabilni hoteli u Istri i u Dubrovniku jesu (pokazao sam zašto vjerujem da je EBITDA RIVP u 2011. bio oko 250 mil. kn, ako normaliziramo za učinke konsolidacije) za koju bi bile zainteresirani razni kupci iz Europe, Rusije, pa ako treba i npr. Kine.

Ali ‘distressed’ u tom trenutku nema veze s cijenom na burzi, nego stvarnom vrijednošću. Podsjećam da je P/B KORF oko 0,5, a vjerojatno je velik dio imovine po nekom prastarom trošku, a gore sam argumentirao da uprave / vlasnici procjenjuju da je profitabilno ekspandirati, pa u njihovim glavama (tko zna, možda prokleto griješe) stvar vrijedi više od P/B=1.

Ako ne razmatramo ‘grčki scenarij’, trebamo razumjeti da postojeći spread u neku ruku odražava vjerojatnost njegova ishoda. Tako da je gornja argumentacija primjenjiva i sve situacije između.

3. Vjerojatna je daljnja konsolidacija ili ulazak velikih igrača. To vidim iz nekoliko okolnosti:

a. RIVP je praktički konsolidirala manjinske interese u HRBC i ZLTO.

b. Predsjednik uprave KORF (Valamar Adria Holding) je na zadnjoj skupštini argumentirao da su većinski dioničari htjeli upravi dodjeliti pravo dokapitalizacije s pravom isključenja prvenstva zbog eventualnih akvizicija (‘poput ARNT, ali ne kažemo da razmišljamo upravo o njima’). Neki će reći da je PU lažljivac, ali ja ne mislim tako. (A na skupštini sam bio protiv tog prijedloga ne zato jer bih ga smatrao lošim za kompaniju, nego lošim za manjinske dioničare, jer bismo imali onu Keynesovu foru s biranjem ljepotice: mnogi dioničari bi mislili da će drugi dioničari misliti da ih većinski želi iskoristiti, što se vidjelo i po tome kako je cijena dionice zaronila pri pozivu na skupštinu kad je ta ideja objavljena – priznajem, kupovao sam i tada, nadam se da nije problem?).

c. Ako je marginalna ekspanzija u nove objekte profitabilna, onda je ‘čudno’ da je nema više. A nije čudno ako vidimo da postojeći vlasnici ipak nisu financijski potentni, tj. da su ovu imovinu dobili prilično jeftino. Oni ulažu koliko mogu, uglavnom iz operativnog toga novca tvrtki (osim MAIS koji se gospodski razmahao, ali možda u pogrešnom smjeru). Ali ako postoje investicijske prilike, a postojeći vlasnici ih ne mogu iskoristiti, onda je prirodno da ih neki veći iskoriste.

d. ARNT više nije očita meta jer sama ide u velik investicijski ciklus. S jedne strane to znači jedna meta manje, ali pokazuje da i njegovi postojeći vlasnici, ozbiljni ljudi, vide mogućnost profitabilne ekspanzije. A propos, o okolnostima u ARNT (ona jedna tužba), možete proučiti ovdje.

U vezi svega, oprostit će mi vjerojatno dušebrižnici što se fokusiram na KORF o kojem znam najviše jer sam značajan dioničar. Ali na njegovu slučaju – koji je naročito bitan jer mu je glavna imovina uvjerljivo najveća turistička tvrtka u RH, RIVP – vidimo kako su očiti i drugi katalizatori. Kao što sam već više puta pisao, smatram da glavni partneri u EPIC imaju dovoljno investicijsko-bankarskog iskustva da znaju da moraju imati više mogućnosti za ‘exit’, a kako se ipak radi o već starijim ljudima, koji imaju i dosta većih problema od KORF u koji mislim da nisu zaljubljeni, da njima prodaja KORF nije bogohulna.

Uočimo još jednu malu okolnost. Jasno je da je da ZABA nije prirodni vlasnik ISTT, ali isto tako da cijena od preko P/B = 2 bila prevelika otežavajuća okolnost za prodaju Zabina paketa, čak i da ga ona želi prodati jeftinije (jer nastaje obaveza javne ponude toj velikoj cijeni). Meni je krajnje zanimljivo da je ROMF, očito vrlo pažljiv ulagač, propustio kupovati ISTT u dovoljno velikom broju dana da ostane u Crobexu (falilo mu je možda svega nekoliko dana, ako ne i samo 1-2 dana trgovanja). Sada je cijena (u odnosu na P/B prema usporedivim tvrtkama) ponešto realnijih 0,9.

Ukupno, možda sve ovo znači da je vrijeme da se postojeći manje potentni vlasnici maknu i dopuste igru igračima višeg reda.

U svemu ovome ipak treba uzeti u obzir da se ova greenfield ekspanzija događa praktički bez troška zemljišta, znači analizu treba s oprezom ekstrapolirati.

4. Budućnost Hrvatske i veza s turizmom.
Hrvatska će u svakom slučaju uskoro biti zemlja starijih ljudi. U to nema sumnje
– pogledamo li vlastite demografske projekcije (koje su, vjerujem, rađene na optimističnijim pretpostavkama nego li su danas dostupni podaci)
– i shvatimo da useljavanje ‘radne snage’ u Hrvatsku nije moguće iz više razloga, a svakako ključan je odnos koji naši građani imaju prema strancima – jer ‘stranci’ koji bi se uselili ovamo su oni koji stoje lošije od nas. Dakle, ex-Yu, možda Rumunji, Bugari itd. … u svakom slučaju demografska tranzicija koju je teško zamisliti.

Jednako je tako jasno da naša produktivnost nije dovoljna za barem ‘pozitivnu nulu’ funkcionaranja države.

Geografska prednost Jadrana, kao očitog kandidata za ‘Floridu Europe’ je jasna. Primjerice, ‘second home’ za mnoge ljude koji nam geografski teže (Austrija, Njemačka, Italija). Pogotovo uzevši u obzir devastiranje španjolske obale, praktički zabranu daljnje gradnje u Italiji i Francuskoj … što ostaje (geografski) dostupno na Mediteranu?

Ako su greenfield investicije postale na Jadranu profitabilne, možemo samo misliti kako će to izgledati ako se (bolje rečeno ‘kad se’) dozvoli etažiranje, tj. integralni resorti visoke klase s apartmanima postanu isplativi. Zamislite kad jednog dana bude i kvalitetnih bolnica dostupnih na Jadranu, kao nužna infrastruktura za ‘second home’, ali i zdravstevni turizam.

Jasno je da će se ove profitabilne prilike iskoristiti. Ali molim da ne krivite mene jer da ja navodno želim da mi budemo ‘sluge bogatim strancima, umjesto da želim da budemo kao Švicarska’. Nisam ja taj koji određuje kako će biti. Niti sam ja taj koji odlučuje hoće li biti više ili manje ‘resorta’ na Jadranu, niti je g. Željko ‘mrzim kapital’ Klaus taj koji odlučuje tko će biti vlasnik PTKM. Postoje ekonomske zakonitosti.

I u tom trenutku se postavlja pitanje: da li želimo da procesi upravljaju nama ili mi njima? Hoćemo li dalje nekontrolirano težiti bankrotu i onda kao vrijedan kolateral prepustiti ono najvrednije što imamo, ili ćemo uspjeti mudrom politikom ugraditi dio toga u našu rentu, i time djelomično podržati trošak države u uvjetima značajnog demografskog kvarenja? Znači: da li možemo biti djelomično rentijerska nacija, ili nacija koja je u bankrotu predala svoje resurse i samo nudi mogućnost skromnog posla onima koji su ostali?

Napomena: Imam dionice KORF, VLHO i ARNT i u zanemarivim količinama neke druge spomenute. Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

Kategorije:ARNT, KORF, Turizam

94 replies »

  1. Kažete da nemate više što pisati i onda napišete ovakav post.
    Po meni jedan od najboljih.
    Kada će te nove poslovne novine? 🙂

  2. Nenad, pobrojavali ste investicije, ali ne vidim Jadranku d.d.? Tamo se za par mjeseci otvara i treći obnovljeni hotel. Fundamenti su izvrsni, a čitajući izvješća stekao sam jako dobar dojam o pravcu u kojem Uprava usmjerava brod.

        • Ima tu valuacijama unatoč potencijalnih prodavača, od onoga u stečaju preko nelikvidnog fonda, do možda čak i Audija, ne znam što oni točno rade u zadnje vijeme, prodaju, dodjeljuju, ali kako god to dolazi u free float nako njihovih otpuštanja, pa oni koji bi kupovali imaju od koga!

          A ti koji kupuju mislim da su “pravi investitori” jer ovo sada bar ovako na prvi pogled izgleda kao jedna od najboljih prilika. Ovo bi s vremenom isto mogla postati jedna od većih turističkih kompanija i jedna od “većih” dionica. Free-float, potencijalna likvidnost itd., ima sve preduvjete iako sada “mala i nepoznata dionica” za jednog dana postati jedna od “glavnih turističkih” ukoliko se kompanija nastavi tako dobro razvijati.

          Disclaimer: nemam JDRA-R-A. Ovo nije savjet za kupnju, prodaju ili držanje.

  3. Odlična analiza. Turizam mora u RH postati još jača i značajnija grana, te vezati i ostale djelatnosti na nju kao što je npr. poljoprivreda. Imamo i odlični priču uz sunce,more, obalu,otok – zdrava hrana!Jedino što je trebati još par godina da se produži sezona tj. izgrade golf igrališta, aquaparkovi i dodatni sadržaji.
    Čini mi se sa je Adris grupa naša najbolja kompanija u smisli ulaganja u objekte, te razvoj turizma u Rovinju i Istri. Oni u biti sami pokušavaju dići destinaciju na 5 zvjezdica i zbog zbog kapa dolje. Ako se ostvari, a trebao bi projekt Brijuni riviera Istra će postati top destinacija možda i cijele Europe! Također usprkos jakoj konkurencije uspijevaju držati duhanski biznis na visokoj razini, a cash pozicija im je uz HT najjača u RH, pa me zanima Vaše mišljenje da li je možda sad došao trenutak za kupnji njihovih dionica??? (obzirom da vjerojatno slijede i akvizicije u energetski sektor i možda u Croatia osiguranje)

    • Ako sada nije dobro vrijeme za kupnju Adrisa ne znam kada je…nisu mi jasni razlozi zašto je bitan njihov duhanski biznis kad se kupnjom Adrisovih dionica BESPLATNO dobije Maistra,odnosno 5% vrhunskih turističkih kapaciteta Hrvatske,TDR(vrijednost oko milijardu eura)TDZ,Inovine,Istragrafika,Cromaris,Opresa,25% udjela u TISK itd…pa i dividenda koliko god mala bila,ali ipak dividenda od oko 3%…
      Ovo je bez sumnje trenutno NAJJEFTINIJA dionica u Hrvatskoj i najveći dokaz neefikasnosti i ludosti ZSE.Drago mi je da su barem ADRS mirovinski fondovi prepoznali kao odličnu priliku odnosno i dalje aktivno kupuju ovu dionicu.
      Zapravo je već duže razdoblje u tijeku akumulacija,i to ne samo od strane mirovinskih fondova.

      • Poštovani,

        1. Molim konstruktivniji doprinos jer izjavama ‘bez sumnje … najjeftinija’ nije mjesto ovdje (postoje forumi za to).

        2. A što se tiče merituma stvari, meni se čini da dionica zaista jest jeftina. Ali vjerujem da postoji i boljih prilika, a evo i zašto (naravno, stvari se što se tiče sljedećega mogu i okrenuti, ali ja gledam na vjerojatnosti).

        Neosporno je da duhanski biznis generira snažan tok novca, pa tvrtka i ima veliku količinu gotovine upravo zato. Ali, valja uzeti u obzir da taj biznis očito ima problema (sudeći prema zadnjim financijskim izvješćima).

        Ali pitanje je kako će dioničari doći do tog novca, naime ako ga uprava ne isplati dioničarima. Jer se čini da ga uprava ne investira baš racionalno.

        Pogledajte upravo investicije u turizam.

        Hotel Monte Mulini je stajao preko 200 milijuna kuna za 119 smještajnih jedinica (uglavnom sobe) znači preko 225.000 eura po jedinici! Skoro da sam siguran da to ne može biti isplativo. S Lone su također svojski zagrizli s oko 340 milijuna investicija za oko 250 jedinica, tj. preko 180.000 eura po jedinici.

        Dolazimo do paradoksa da je u ta dva hotela uloženo koliko danas tržište implicitno vrednuje cijeli KORF-ov udjel od oko 72% u RIVP!

        Tu se vraćamo i na bilancu. Naime vidjet ćete da MAIS ima oko 1 mlrd. kratkoročnog duga, a to je prema ADRS.

        3. Što se tiče ulaganja mirovinaca kao indikatora kvalitete, mislim da je do sada to mogla biti više kao kletva ‘neka ti mirovinac ulaže u tvoje dionice’. Jer jednako kako su propustili ulagati u KORF, PTKM (naime drže nešto malo od prije), ADPL … tako su hrabro zagrizli u INGR, DLKV, HT, INA, ATGR, pa spomenimo čak – zašto ne? – i obzvenice NEXE.

      • Adris je, po meni, u fazi teške dekadencije, a Vlahović i ekipa drijemaju na lovorikama. Prema onome što ja znam, Adris izlazi iz duhanskog biznisa kad-tad, što je u redu. Ono što nije u redu da već 5 godina nisu iskristalizirali što poslije duhana, kojim smjerom dalje. Pa tako jučer bi u turizam, danas bi u CO, sutra energetika i tko zna što još.A nemaju puno vremena. Ulazak HR u EU nekako će amortizirati preko Čapljine, ali zlatna vremena u regiji su davno prošla, jer u Srbiji su već godinama i PM i JTI, a pitanje je sekunde kad će netko revitalizirati FDS. Za iskorak na EU tržište nemaju ni volje ni snage ni potencijala. Ipak su oni samo regionalni igrači i kao takvi zanimljivi svjetskim igračima. Prije par godina PM je za Kanfanar i biznis nudio milijardu $, odbili su ih sa podsmijehom, jer da je premalo, i slažem se. Ali, ako ovako nastave, za 5 godina im prijeti rapidan gubitak svih tržišta, a onda nitko od velikih igrača neće ni imati potrebu da ih kupi.

        • A Cromaris?

          Ta firma ima odličnu perspektivu. Imaju respektabilan kapacitet kojeg planiraju bar učetverostručiti što uopće ne sumnjam da će i učiniti. Raste im snažno prodaja. Udio izvoza u istoj je preko 50%, a bit će i značajniji ako već i nije. Riba je odličan izvozni proizvod posebno za nekog iz Hrvatske. Kontinent je velik, morske ribe sve manje. Divlju uskoro nećete ni vidjeti, a kilo će biti skuplje od jedne dionice Petrokemije  Naša obala zavidna za razvoj tog businessa. Trend zdrave prehrane pozitivno utječe na priču. Riba je jako skupa, a ovakve firme je donose na stol prosječnog potrošača. A i hrana općenito kontinuirano poskupljuje. Ekspertizu imaju. Tradiciju imaju. Roba im izgleda svjetski. Novca za ulaganja imaju, a već su uložili nekoliko desetaka milijuna EUR u taj posao. Da mogu kupio bih dionice Cromarisa.

        • Mislim da tu prilično griješite. Gledate kvalitativno te pretpostavljate da će efikasno ulagati. Vidjeli smo i na većerm primjeru da koliko god bio dobar proizvod (Monte Mulini), jako je lako na njemu izgubiti novac.

          Svi vaši argumenti naizgled stoje i za MM: – ‘odličan izvozni proizvod’ – ‘velik udio izvoza’ – ‘vrhunska kvaliteta / izgled’ – ‘tradicija i eskpertiza’

          Zadnji dostupni podaci za Cromaris (2010.) kažu da je na 93 mil. kn prihoda bilo 137 mil. kn rashoda. Skoro kao Ingra.

          Vraćamo se na polje 1 igre ‘Čovječe ne ljuti se’, a to je da li Adris može i zna profitabilno ulagati.

        • Uprava Adrisa treba napraviti jedan radikalno dobar potez: prepustiti posao mladim snagama! Oni su svoje obavili, sad kad je to drugačija firma, kada duhan mora u neku izlaznu strategiju a investiranje (za koje oni nisu stručni) postaje najvažnija stvar potrebna je nova uprava koja se može nositi sa tim novim izazovima.

          Uništiti toliki kapital bio bi veliki grijeh. To si nitko ne smije dopustiti pogotovo ne oni koji bi se htjeli smatrati dobrim ljudima. Ako se novac zarađen na tako po zdravlje opasnom proizvodu kvalitetno ne reinvestira, to postaje vrlo neugodna stvar. Preteškim putem se došlo do tog kapitala da bi se on smio ne reinvestirati uz atraktivan povrat. Oni nemaju izbora nego naći najbolje moguće ljude kojima prepustiti upravljanje!

          Realno, vjerojatnost za takvo što u nekom kraćem roku nije velika (zbog toga niti pretpostavljena vrijednost ovdje više nije tolika koliko bismo inače pomislili gledajući ovu nevjerojatnu bilancu i ipak još uvijek nevjerojatne biznise u sustavu Adris grupe), ali nadam se da će se ipak dogoditi, radi općeg dobra. Ne smije se dopustiti propustiti iskoristiti potencijale ove kompanije. Nadam se da će to uprava shvatiti, da će shvatiti da postoje ljudi koji to mogu, i koje treba postaviti na mjesta na kojima će to i napraviti. Onaj koji ih postavi tamo također nosi veliku zaslugu za te konačne rezultate. Imaju sjajnu priliku učiniti veliku stvar!

  4. I čudi me kako je KORF tako podcijenjen tj. zašto ga fondovi ne više kupuju (ako ga kupuju to je samo u zadnje vrijeme)?Jeli razlog zato što ga imate Vi:-)))

      • Možda da vam se zahvale što ih putem ovog bloga savjetujete za skoro 10% njihovog portfelja? 🙂
        Za promatrače: http://goo.gl/VlQxC

        A zanimljivo je vidjeti i kaj u portfelju ima najveći yielder u 2012….

        A kako istovremeno pratim iz osobnog interesa tržište avio karata, veselim se gledati kako se otvaraju cheap fares prema Europi (Zadar, Split, Dubrovnik top destinacije, šteta da se aerodrom u Puli ne dovede u red i malo “progura” low costerima, ili bar Rijeka/Krk) kako se približava ljeto, pogotovo u SAD, Japanu, Rusiji – ne mora čovjek biti veliki analitičar za turizam kad već u zadnjih 2 (vansenzonska) mjeseca kad god ujutro šeće prema poslu vidi nove grupe očito azijskih turista oko katedrale. Baš dobro za nas s otvorenim očima na ZSE.

        • Koliko znam baš i ne – ne znam čak ni otkud hrportfolio vadi ove podatke (pročačkao sam kriminalno loše stranice fonda i našao samo osobnu iskaznicu fonda koju možete naći i na dnu ovog linka).

        • Znam da zanima mnoge a rijetki će si dati truda, pa ako netko može pobrojati kapacitete Rivijere, broj soba, apartmana … te dati po nekakvu procjenu vrijednosti.

        • Evo nadam se da g. Bakić neće zamjeriti što malo sipam linkove, ali sasvim slučajno baš sam se ovakvim pitanjem bavio prije jedno godinu dana na jednom projektu pa čisto da imate cjenovne kategorije (je, trebao bih sada malo obnoviti znanje o lokalnim cijenama ali bar da imate/mo ideju o širini razmatranja:
          http://goo.gl/Muyht

        • Hvala na odgovorima.
          Link na procjenu vrijednosti Rivijere je odlična nadopuna ovom postu. Znao sam da ste o tome pisali ali … 🙂
          Malo gotovanski s moje strane.

      • A znači oni su ga kupovali.Očito fondovi još lutaju i ne znaju da li bi pišk… ili kak… No dobro sa druge strane šta će biti tek kad ga (a trebali bi kad tad) krenu kupovati. Još gora, rekao bi grozna situacija što se tiče likvidnosti sa Vupikom, a on ima P/S 0,54 i P/B 0,24! Valjda mudrome dosta..

  5. Mislim da će upravo ta realna hoteljerska imovina dobiti na cijeni nakon ovakve financijske krize,sloma mnogih banaka i raspleta sa grčkim obveznicama jer turizam se pokazao jako otporan i u ovoj krizi jer pad od 10-15% je smiješan u odnosu što se dogodilo u nekim drugim sektorima,lukšićevo preuzimanje štrokove grupacije ja jasan znak da će se “višak kapitala” i dalje slijevati u turističko-hoteljerski sektor a naročito u hrvatsku koja nije zasićena kapacitetima a jedino se nebi složio da neće doći do priljeva imigranata- radne snage sa stranih tržišta iz razloga što mi sa povećanjem od 10% kapaciteta već nebi imali radnu snagu,danas je to već veliki problem i život će to jednostavno nametnuti kao nužnost i vjerujem da će svi veliki resorti graditi uz postojeće smještajne jedinice i smještaj za radu snagu jer objektivno u nekim izoliranim zonama ili otocima oni nemaju kvalitetnu podršku u radnoj snazi i danas većinu te radne snage čine ljudi sa kontinenta i susjednih država sa hrvatskim državljanstvom….

    • Istra je pobjegla svima, a radna snaga i usluga je neusporediva sa Dalmacijom!Sad Dalmatinci ne bi Zrče odjednom, ali ne shvaćaju ljudi da ne mogu baš uvijek dobiti i ovce i novce. Trebali bi se podrediti toj mlađoj generaciji i zaraditi na njoj. Ako neće Zrče neka ga presele u Rabac, Poreč ili Umag. Siguran sam da se tamo nitko ne bi bunio..

      • Nevjerojatna je ta inicijativa oko gušenja Zrća, koje im dovodi 60 posto turista. Koji im, k tome, ne partijaju u Novalji nego na izoliranoj plaži koja je već svjetski brend, a to nikad ne bi postala po svojoj “ljepoti”. I nekima se to odjednom ne sviđa, a što je paradoksalno – lokalnom SDP-u.

        • NIMBY (not in my back yard) sindrom. Isto tako smo svi za obnovljive izvore, samo da nisu baš u ovom gradu ili baš na ovom brdu ili baš na toj rijeci ili baš na onoj livadi. Osim socijalizam->kapitalizam, i ovo je jedna od temeljnih stvari koje treba osvijestiti.

  6. slažem se odlična analiza, gdje tačno navodite pluseve Hrvatske, kao strateške zemlje za jednu najjačih industrija nove članice u eu-turizam. Isto tako korektan osvrt na demografske promijene u eu i hrvatskoj, gdje ima još još puno minusa, koje treba riješiti. S toga Vas ne gledam, samo kao investitora, nego i kao vizijonara. Ipak ste u svojim pogledima najmanje jedno 5-10 godina ispred ostalih, zato u nekom ruku kasni za toliko i investicijska javnost :-).

  7. Ne mogu odgovoriti na odgovor gore, možda ne želite prepisku do unedogled pa se ispričavam ako kršim pravila bloga 🙂 samo želim shvatiti, a ne nešto nadmudrivati se.

    Odgovor o Cromarisu sam napisao jer je čitatelj gore naveo kako ovi u Adrisu ne znaju gdje bi ulagali. Htjedoh reći da mi se ta kategorija businessa sa ribom čini dobra. No istina je da to ne znači nužno da je tome tako ili ako i jest da će to biti dobar biznis jer tko zna što oni mogu od toga napraviti. Potpuno ste u pravu. Ispravak, možda bih kupio dionice Cromarisa. Rezultat im je negativan ali imaju i druge firme u koje ulažete negativan rezultat. Možda ulaganja u proizvodnju i tehnologiju tek trebaju dati rezultata.

    Ono što me u biti zanima tiče se pretpostavke o efikasnom ulaganju. Ako Adris nije efikasno uložio u Monte Mulini i Lone ipak to ne znači nužno da neće ni u Cromarisu zar ne? Kako da znamo da će netko uložiti efikasno, recimo Arenaturist ili Plava laguna u gore spomenutim investicijama?

    • Upravljanje Adris grupom bi definitivno moglo biti puno efikasnije i
      bolje.Ali današnji kupac kupuje novac na računu(skoro) i ništa drugo,I dok
      se to ne promjeni po meni nema previše smisla pričati o prošlom i budućem
      poslovanju bilo koje članice grupe.No svejedno par riječi i o tome:
      Unatoč manama u 20 godina Adris grupe, prihod je rastao 10 puta, broj
      zaposlenih 10 puta, dobit čak 30 puta, kapital 50 puta, vrijednost dionica
      više od 100 puta uz vrijednost investicija od četiri milijarde kuna.
      I dalje se slijeva pola milijarde kuna svake godine,kapital i rezerve sad
      iznose već preko 7 milijardi kuna.Nisu valjda toliko nesposobni da sada sve
      ovo uspiju izgubiti.
      Cromaris je poslovnu godinu 2010 završio s gubitkom zbog znatnih troškova spajanja, financijskog i organizacijskog restrukturiranja,ali to je sve ulaganje u budućnost.U prošloj je godini proizvodnja povećana za 50%,utrostručena otkad ga je preuzeo ADRS.I čini se da zaista idu u dobrom smjeru.
      Maistra:ako ništa drugo stigla je svježa krv iz Valamara,valjda će ona
      donijeti neke pozitivnije promjene:)

      • I Vi ste u pravu i ja sam u pravu. Sve što kažete je točno, sve što ja kažem, također je točno. Dakle na temelju istih činjenica, donosimo različite odluke, a vrijeme će pokazati. Ono što mene muči je da ne vidim neku koncepciju, jer, po meni, svaštarenje to nije. Čim to vidim, vrlo rado ću uložiti i to u R, ne u P, makar nikad ne vidio dividende.

    • Odgovor na zadnje pitanje je upravo bit investiranja. Kako ‘znamo’ da će neke tvrtke poslovati bolje, a neke druge lošije? Kako znamo da je neka uprava bolja, a neka lošija?

  8. Jasno je bilo da je samo pitanje vremena kada će greenfield investicije u hrvatski turizam postati moguće (isplative). Ako je to već sada, ugodno sam iznenađen brzinom tog razvoja (ja bih očekivao to za još 2-3 godine), ako nije sada biti će uskoro (ili ćemo bankrotirati kao država, a nakon toga će sigurno biti).

    To je vezano i za općenito naš nekretninski/građevinarski balon, s jedne strane. Dužina sezone i postignuta cjenovna pozicija s druge strane.

    Kod nas je bilo preskupo bilo što graditi, jer je nekretninski balon to sve propagirao naravno prema dolje do kraja, do cijena građevinskog materijala, zemljišta, i država s tim u skladu prenapuhivanjem svojega itd.

    Sada kada ispuhivanjem građevinskog balona sama gradnja postaje nešto jeftinija (tu puno može biti od koristi i micanje državne šape s tog procesa, jer i ona kroz svoje poreze i komunalije stvar previše poskupljuje) a s druge strane kombinacijom raznih utjeca mogućnosti popunjavanja i cijene koje se mogu postizati dolaze na više razine, danas sigurno već imamo puno bolju situaciju nego do prije svega par godina.

    Oba ova trenda napreduju, moraju se negdje presjeći, moramo danas ili uskoro vidjeti situaciju da kada netko lijepo složi svoj projekt turističke investicije, napravi neke razumne projekcije posovanja, da se dobije jedna za naše prilike atraktivna “IRR”.

    Oni koji su se do sada pokazali kao pametni upravitelji kompanijom, koji su dosadašnje manje investicije radili profesionalno, koje se pokazuju da su imale smisle, pružaju nam povjerenje da će i sada/uskoro kada investiranje postane lakše, kada se bude moglo raditi isplative ozbiljne invesitije, baš oni biti ti koji će to odraditi kako treba.

    Ovaj sjajni članak me ohrabruje u razmišljanju da možda više nemamo što više puno čekati, da taj prijelomni trenutak našeg turizma baš pred vratima!

    Kada se pokaže da su te investicije atraktivne, to bi se trebalo drastično odraziti na valuacije naših turističkih kompanija. U takvim situacijama je teško zamislivo i na najnefikasnijim tržištima duže od “vrlo kratkog vremena” vidjeti one koji tako investiraju na cijenama ispod (stvarnog) book-a.

    Možda je dovoljno samo baciti oko i na one kompanije u turizmu koje već danas imaju vrlo profitabilan posao (jer su u takvoj niši), koje su već do sada imale mogućnosti rentabilnog investiranja i to su iskoristile, koje već imaju veliki kapital rezerviran za daljnje investiranje, na kakvim vaulacijama su oni i u ovim uvjetima na tržištu… pa je zanimljivo razmišljati na kakvim bi nam s vremenom mogle biti i velike kompanije koje će tek ući takvu situaciju u svom cjelokupnom biznisu.

  9. Postovani gosp. Bakic,
    imate li mozda neko misljenje ili bilance vezane za HMST, a koje ste voljni podijeliti.
    S obzirom na kvadarturu i obveze te mjesto (Lapadu u Dubrovniku) te cijenu koju je postizala na prethodnim, ponistenim natjecajima, dionica izgleda jeftino.

    Hvala!

  10. Pogledajte ovo:
    http://www.vecernji.hr/vijesti/direktor-odbio-stecaj-vjesnika-nadite-drugo-rjesenje-clanak-401767
    Likovi još uvijek žive u dubokom samoupravnom socijalizmu: neću se ja tako igrati, ja hoću svoja prava i svoju plaćicu .. tko ste vi da me tjerate u stečaj ??? Još uvijek nisu shvatili da postoji neki vlasnik, neki zakoni, neke obaveze, i da na kraju sve to skupa netko (svi MI) mora platiti … A oni bi se igrali samo po njihovim pravilima ,,,,
    Jadni li smo …..

    • Galama ipak nema pravne i financijske učinke. Tako Mekiniću kako i Klausu. Ovo je dakle više u rubriku ‘vjerovali ili ne’.

        • Ma nitko mu ne brano pravo na rad, pa nek rade, zarade i plate sve dugove i ako nešto ostane, neka si plate i plaće (ali prvo doprinose i poreze). Brani mu se samo da se i dalje ponašaju kako se ponašaju: što kaže NB, benzin naš, pare Vaše. A nigdje nisam pročitao da nude recimo da se sami otkupe od države, preuzmu dugove i nastave raditi na tržištu, pa da vidimo …. A mogu i osnovati nove novine, ako su tako dobri i sposobni, i još podcijenjeni kako tvrde, šta je to 20.000 kn za temeljni kapital i još cca 5.000 za troškove osnivanja (to je recimo 250 kn po glavi novinara), pa da ih vidimo … Ali onda ne bi bilo sigurnih plaćica i hladovine, već bi trebalo raditi od jutra do mraka i još i nemirno spavati ….
          Jedva čekam gospodo novinari da se pridružite nama koji doručkujemo, ručamo, večeramo i idemo spavati sa našim ‘biznisima’ …. Welcome to our world …

        • Ti ljudi žive u Hrvatskoj – mjestu punom bešćutnih ljudi. Pravo na rad?! Tko ima pravo na rad a tko nema? Tko o tome odlučuje? Što ako dekretom damo jednima “priliku za rad”, tko su oni drugi koji možda u ograničenoj ponudi poslova će biti automatizmom isključeni? Što ako je još gore, ako zadržavanjem nekoga na njegovom jednom radnom mjestu uništavamo na drugoj strani druga dva?

          U današnjem svijetu gdje još uvijek (unatoč svom tom nevjerojatnom napretku naše civilizacije kroza zadnjih par stoljeća) toliko puno ljudi pati, toliko puno ljudi nema priliku za rad niti na najniže plaćenim radnim mjestima, ili rade od jutra do sutra i svejedno jedva preživljavaju, tko je taj koji može reći da baš on “ima pravo na rad” a ostale “tko šiša”?! Tko ima obraza za to? Gdje je tim ljudima moral?!

          Kada se ljudi npr. žale: “radna mjesta odlaze u Aziju”, što oni misle o tim ljudima u Aziji? Zašto ti ljudi ne bi imali jednako “pravo na rad” kao i oni u Europi/USA?

          Odgovor je jednostovan: nitko nema pravo rad. To pravo ne postoji. Radit će oni koji to “zasluže” i koji budu imali “dovoljno sreće”. A o tome tko je zaslužio i kome je pravedno da ga pogodi ta sreća, ne odlučuje “neki prepametni čovjek”, neki apsolutist, o tome odlučuje jedan pravedni mehanizam zvan “slobodno tržište”. Oni koji vjeruju u Boga to će možda nazvati božjom voljom (pa “sreća” nije sreća nego božja volja, a “zasluga” nije nekom čarolijom “prepoznata” nego je o tome odlučio “sveznajući”). Oni koji ne vjeruju u Boga ili to ne razumiju nekom drugom filozofojom dovoljno im je na znanstvenoj osnovi razumijeti kako funkcionira tržišni mehanizam. Svatko ima svoje načine, ali svatko tko se dovoljno potrudi može razumijeti što je pravedno i kako se jedino može biti dobar čovjek.

          Oni koji izvikuje parole o tome kako “na nešto” (rad i sl. stvari) imaju pravo (tj. nekom drugom bi to ukrali i proglasili da je to ok tako), to su ljudi bez srca i duše, koje ne zanima nitko drugi na ovome svijetu, koje ne zanima to što ima i drugih koji bi radili, koji ne vide ništa jer im je um uzak i srce ledeno.

          “Loving, kindness and compassion” – to su riječi koje neki u našem društvu uopće ne razumiju.

          Roditelji ove djece žive toliko teško, njihovo “pravo na rad” je tako “ostvareno”, da se osjećaju kao da su dobili na lutriji (iako im je to i velika žrtva istovremeno), što im se pružila prilika da pošalju svoju djecu u samostan, koju neće vidjeti godinama, možda niti više ikada u životu. Kod nas ljudi to ne razumiju. Misle da njima sve pripada, da je cijeli svijet tu samo radi njih. To je jako ružno. Nikome ništa ne pripada, osim ljubavi, dobrote i suosjećanja, a kojega imaš: onoliko koliko ga i daješ!!

        • Da mclynx,ubo si u srid;”oni su veliki humanisti i za pravdu- jednakost” ali u sljedećoj rečenici kažu;pojesti će nas azijati i globalizacija!Oni se još bune zašto ovi “jeftino rade”?Valjda je bolje da ne rade ništa?Ali u kini su se plaće udvostručile od početka krize i ta fama da oni rade za “ništa” uopće ne stoji.U šangaju imaju veće plaće nego hrvati ali opet su konkurentni?Nije teško shvatiti gdje je problem?Naravno ako to želiš shvatiti ili ti samo odgovara tući praznu slamu i baviti se teorijama gluposti?

        • @antun

          Da, plaće u Kini im rastu, postaju sve razvijenija država, a zašto? Zato što su shvatili da je tržišno gospodarstvo jedini put. Eto danas se nešto piše da će i Kuba priječi na takav sistem “po uzoru na Kinu”. Samo još ovi naši u Hrvatskoj bi se htjeli vratiti tamo odakle i svi ostali komunisti bježe glavom bez obzira vidjevši koliko je to pogrešno.

          Eto u upravo proteklom predstavljanju rezultata za ožujski kvartal, Apple kaže da im se prodaja u Kini utrostručila u odnosu na isti kvartal prošle godine, sada čini 20 % prodaje, time je Kina druga zemlja iz USA po udjelu u ukupnoj prodaji. Kako tamo ima 3 puta više ljudi, očekuje se jednoga dana da će prodaja u Kini biti čak i veća od prodaje u USA.

          Zahvaljujući rastu Kine (za koju CEO kaže: “For China — the sky’s the limit there. I’ve never seen so many people rise into the middle class.”) između ostaloga, najveća i najbolja kompanija na svijetu ostvarila je (kao da je nekakav startup a ne “velika troma kompanija”) impresivan rast prihoda od 59 % i dobiti od 94 %! ;).

          Vidite kako to ide: Kinezi proizvode njihove proizvode, Kinezi se razvijaju tako, zarađuju sve više i više, na sve bolje i bolje načine, dostižući sve viši životni standard, tada već neki i kupujući njihove proizvode, time dajući još više posla onima koji ih proizvode i time zemlju još više razvijajući kako bi mogli još više kupovati, pa onda još više proizvoditi i tako u krug.

          Globalna suradnja, specijalizacija, iskorištavanje svatko svojih kompetetivnih/komparativnih prednosti, vodi ka rastu blagostanja za sve. Samo je potrebno: ponašati se razumno, tržišno.

    • Nevjerojatno! Ako mu je stečaj, što kaže Klaus, protiv vlastite savjesti, zašto ne da neopozivu ostavku? Ups, onda nema otpremnine ni zlatnog padobrana. Bolje vi mene najurite. A fake plemstvo? Stisli se za tričavih 2 milje eura. Jebeš takvo gologuzo plemstvo. Tu lovu bi skupili mi na blogu, da hoćemo, ali nećemo, nismo ludi. Oni bi da žalimo za njihovih 100 radnih mjesta, ne poslova, nego radnih mjesta. Jesu li te pijavice žalile teške i slabo plaćene poslove u tri smjene u “Tiskari” dok su im godinama pili krv i ubijali ih kao rak? Lažno novinarstvo za 15000 pravih šuškavih kuna. Čitam danas Beškera u JL. Inače ga jako cijenim i rado čitam. Čovjek je old school novinarčina, kad je novinar bio renesansni čovjek plus integritet, a ne ovo danas. To Vam je razlika otprilike kao između “Public Enemy”-a i gangsta rap-a. Vidim, čovjek ih kritizira, ali sve onako očinski ne zločinski, hrabri ih da ustraju na internetu, savjetuje da naprave bolji dizajn…. Što ćeš, čovjek pod stare dane nekako smekša, postane sentimentalan. Iako vrlo dobro zna da ove spodobe nisu baštinici ostavštine VUS-a, Vlahovića, Tenžere, Mihovilovića, Šibla…., nego maje freundlich, hide biščevića i ostale žgadije.

  11. Kad smo kod turizma, bas bih volio znati tko je uspio ugrabiti danas JDRA po 370. Tko god da je, cestitam. Imao ove godine priliku i biti u Vesperi na Malom Losinju i stvarno je vrhunski hotel… Vidi se da su jako puno uložili.

  12. Mene uopće nebi začudilo da slovenski sindikati odlučuju na referendumu o pitanju;Dali ste zato da narodi ex yu kupuju više slovenskih proizvoda od sličnih europskih?Jer vidim da su danas svima puna usta neposredne demokracije!Zašto hrvati nebi napravili referendum sa pitanjem:Dali ste zato da nam kamate na zaduživanja ne smiju biti preko 2%?I to je neposredna demokracija!Uzmimo sudbinu u svoje ruke!Neki narodi eu su skroz prolupali a uporedo azijati nas prestižu bez žmigavca!

  13. Danas u europi najveći ljevičari zastupaju tezu da bi se trebalo osloboditi okova eura i pružiti šansu nacionalnim ekonomijama da pređu na vlastite valute a sve u svrhu devalvacije da bi se postigla konkurentnost a istovremeno se zalažu za bolje plaće radnika i protivnici su rezova?Pa to je za rubriku vjerovali ili ne?Oni se zalažu da njihovi narodi rade umjesto za današnjih 2000 usa rade za 1300 usa a istovremeno ne pristaju na smanjenje plaća od 10% sa sadašnjih 2000 usa?Tko tu koga?

  14. PTKM je 15. travnja objavila novi cjenik gnojiva:

    “Cijene se mogu usporediti s prošlogodišnjim cjenikom, ali ono što je bitno jest sljedeće: Nit ih novi ministar poljoprivrede osporio novi cjenik, nit su seljački vođe uslijed poskupljenja organizirali seljačku bunu. Pobijedilo je, dakle, tržište!”

  15. Gledajući malo turističke dionice moram samo skrenuti pozornost na Hotele Imperial na Rabu , čini mi se kao potencijal za ulaganje.
    Ako uzmemo da je prosječna cijena gradnje hotelske sobe 40 000 Eura, ispada da je kapitalizacija ciijele tvrtke malo veća od onoga koliko vrijede samo 2 hotela s 4 zvjezdice (Grand hotel Imperial i Carolina). Uz to, u sastavu tvrtke su hotel Padova *** (175 soba – renoviran), naselje San Marino koje se sastoji od 5 hotela od ***, dijelom renovirano (502 sobe), hotel Eva ** (198 soba), vile Caroline (9 vila ***), apartmani Suha Punta (48 apartmana *** -novorenovirano), 40 bungalova *** (novorenovirano). Sve to zajedno trenutno se trži za 14 mil Eura. Država je većinski vlasnik s oko 52%, usprkos čemu posluju s dobitkom, prihodi rastu, a ove godine ide i skromna dividenda. Ako je vjerovati ministru, to bi trebalo u privatizaciju.
    Trenutni P/S 1,03, P/B 0,37, P/E slab, ali država upravlja:-). Dug postoji ali kada se vidi koliko se ulagalo u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta proteklih godinanije bačen novac.
    Imamnpokoju dionicu ali ne želim da ispade druk, želim samo konstruktivno sudjelovati u temi.

    • Ja mislim da ta svjetska banka ne zna ništa,bolje da pitate naše i slovenske sindikate,oni vam imaju zagarantiran plan izlaska iz krize…

  16. Pravi put pokazale su Argentina, Bolivija….Osloboditi se međunarodnih eksploatatora, BDP raste, nezaposlenost se smanjuje, udio siromašnih i jako siromašnih se smanjuje…

      • Zapravo sam bio ironičan. Iako se prezentiraju podaci o padu siromaštva i nezoposlenosti u Boliviji i oporavku Argentine nakon defaulta 2002. Brazil pod vodstvom Lule da Silve proveo je reforme te također napreduje, svi će vam oni reči da je Keynes ponovno u modi a neoliberalizam propada…

        • Ah, elektronička komunikacija izbriše sve one fine poruke koje se vide uživo 🙂 Enivej, zanimljivo je tamo – male zajednice se organizirale u “colectivose”, pa recimo kartelaški drže cijene za turiste (smještaj/klopa), a veći gradovi su kaj se osnovne usluge strancima čisto OK. Inače Bolivija je krasna, a i ljudi su vrlo friendly.

          BTW, i Bolivia i Peru, slično jugoistočnoj Aziji (ali prije 30ak godina), okanili su se svakakvih gluposti kad su skužili da su u turizmu ozbiljne pare (i da stranci nisu babaroge, što vrijedi i za vlasništvo i za turizam).

        • Zašto zazivate keynesa kada ga imate doma.Čemu kada to već imate?Hrvatska nije nikada imala ni n od neoliberalizma?Što rušimo nešto što u nas nikada nije ni postojalo?Mi samo umišljamo da živimo u neoliberalizmu!Ne razumijem što želite reći?Zar čitav naš rast nije bio zasnovan na keynesovoj metodi?Zar autoceste i dugogodišnja državna potrošnja nisu keynesov model?Pa to što smo mi radili je abeceda keynesova modela i problem je nastao kada nas nitko više takve ne želi financirati?Vjerujte da nije tako i danas bi se keynes sa nama ponosio!A da napravimo referendum “da nas moraju financirati” jer mi želimo imati moderne luke,željeznice,aerodrome,to nam valjda rođenjem pripada…

  17. http://hr.seebiz.eu/zvonimir-mrsic-podravka-obnavlja-pregovore-za-preuzimanje-aleve/ar-33005/

    Ovdje će tek biti svega!Ovaj hoće “narasti” po svaku cijenu a “naš mate” pregovara!Tko kaže da je politika ušla u podravku???Ovo je primjer da busines ne poznaje granice!Da mi je znati što će se tu sve dogoditi?Mene strah da na kraju podravka ne kupi nestle uz jamstva države???Preko škegrovog fonda?Šalim se ali kako je krenulo sve je moguće!

  18. http://www.poslovni.hr/vijesti/do-iduceg-ljeta-europska-komisija-mice-carine-za-izvoz-hrane-u-bih-202646.aspx

    Da mi je doživjeti ovu eventualnu dokapitalizaciju o kojoj se špekulira?Ovo bi teoretski moglo ići lagano po 300kn i to postojeći dioničari bez države?Koji će to biti strateški potez ove vlade?Mogli bi to proučavati na svim sveučilištima širom svijeta kako je predstavnik države smanjio udio države za kikiriki-300kn?On još predstavlja državu?A TEDESCIJU su poručivali da to vrijedi 1000kn a državi će vrijediti 300kn,ako i toliko?I to će još predstavnik države predložiti takvu dokapitalizaciju?Možda se varam ali ovdje će biti svega?A da nađu strateškog partnera koji će to dokapitalizirati po 1000kn ili 800kn?Tek je onda problem tko bi bio predsjednik uprave?Ne vjerujem da će ići na tu soluciju,sa 300kn vuk je sit a ovce na broju a država još siromašnja i opljačkanija a najveća fora će biti da to zakamufliraju da ponude građanima,pa neka građani opljačkaju državu ali problem je što neće moći svi pa smo opet u začaranom krugu da su to mogli samo neki a bit je da ostane “NAŠE” i da “naši” budu uprava.Naravno od ovoga što pišem ne mora ništa biti točno,samo špekuliram kao i novine i promišljam ali pričekajmo jesen da vidimo što umovima još može pasti na pamet…

  19. Upravo g.Linić u “Otvorenom”, možda ipak svjetlo na kraju tunela…porezi na imovinu u svrhu stavljanja iste u funkciju!
    To može samo značiti oživljavanje tržišta i toka kapitala što je svima ovjde interes!

    • Da ali sada će se dignuti sindikati,udruge itd i reći da je to udar na srednji sloj.Mi smo jedina zemlja na svijetu gdje ljudi sa tri četri nekretnine plaču da nemaju od čega živjeti a kažu za nekretnine da im je to “babovina” i da se to ne prodaje,to ne računaju kao bogatstvo.Oni su kao filatelisti,generacijama skupljaju nekretnine a brinu o njima isto kao i država o svojoj imovini…

  20. Nakon Linića jučer, ima nade, da polako i mukotrpno, ali ipak jednog dana, ovom blesavom državom zavlada zdrav razum. Pita blesava Hlo: ” Čovjek ima građevno zemljište, ne može ga prodati, a mora plaćati porez?” “Može”, kaže Linić, “ali ne po cijeni po kojoj je ovaj umislio!” A blesavoj Hlo laloka do poda. Ne shvaća sirota, da će tako možda odzvoniti špekulantima i ucjenjivačima zemljištem. Pa, ti kupuj poljoprivredno i čekaj da postane građevinsko, a u međuvremenu nek raste ambrozija. I ova poruka Mađarima. Možda jednog dana počnemo sličiti Njemačkoj, gdje nema zajebancije sa državom. Pitajte Beckera ili Grafficu. Da više nikad ne bude, da za bijednih 10 milja €, netko dobije tako nešto, mimo svakog zakona, morala i zdravog razuma.

  21. Vezano za post o turizmu, dosta intenzivnih ulaganja u nekim grupacijama, općenito što mislite koliki će kvalitativno biti utjecaj Olimpijade i nogometnog prvenstva u Ukrajini/Poljskoj na izvedbu našeg turizma ove godine, odnosno može li se potencijalno negativni rezultati preliti značajnije na izvedbu vrijednosti nekih, ovdje spominjanih, dionica?

  22. http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/gu26U5bKxWQ8y4xY7qThJQ==.pdf

    Ovaj az omf je daleko najbolji fond od svih mio fondova,čak i po investiranju,pa konačno da i oni daju neki protuprijedlog,konačno da počmu brinuti o našim mirovinama kao da je to njihovo vlasništvo,u svakom slučaju za pohvalu,ovo je veliki napredak a ne uz dlaku državi i svim prijedlozima te iste države koja o svome uopće ne brine već joj je samo bitno tko će biti predsjednik uprave a tko predsjednik nadzornog odbora i kolika će tu lova biti a kad si u nadzornom odboru onda si već u startu protiv bilo kakve privatizacije,pronalasku strateškog partnera jer možda onda pojedincima neće kapati…Samo im ja mršića nikada oprostiti neću,tu su mogli državi pokazati zube a nisu…

    • Prošle godine sam ja imao protuprijedlog kojim sam isto tražio da se promijeni revizor, ali država nije podržala, bilo im je svejedno.
      Vidjet ćemo kako će se postaviti ove godine država.

      • Ima ideja o promjeni revizora kakve veze s potencijalnim radom na due dilligence? Ne bi štel niš inputirati time, čisto me zanima motivacija (ako je možete otkriti, jer nekako vjerujem da je AZ iste ideje?).

        • Ne bih rekao, nego je ovo uobičajeno iskazivanje vlasničke brige, ali pokazuje da im je stalo.

  23. U svakom slučaju za svaku pohvalu i nadam se da je ovo tek početak brige za svoje-naše vlasništvo pa ako vide da ne ide neka barem senzibiliraju javnost i naprave te stvari javnim jer tada država neće moći tek tako postupati-kao do sada,neka novinari o tome više pišu i prate što se događa u tim kompanijama i načinu upravljanja kao i reviziji.Na kraju iskreno se nadam da ova briga nije povezana sa time što mio fondovi nisu više u nadzornom odboru te tvrtke,iskreno se nadam da to sa tim nema veze…

  24. Ovo sa promjenom revizora trebalo je davno napraviti. Ohrabruje da AZ želi kvalitetnije utvrditi činjenično stanje u ptkm. Da li možda imaju neke informacije da je poslovanje moglo biti i bolje, a da revizija nije ukazala na te stvari pokazati će vrijeme. Mislim da bi i država mogla podržati ovaj prijedlog.
    Vjerujem da KPMG može i odraditi due dilligence tako da ovo izgleda da su i kumovi Zoka i Dinko u kontaktu.

  25. Navodno u nadzornom odboru podravke i belupa sjede isti ljudi-imaju dva nadzora i dvije naknade???,informacija je neprovjerena ali takve sam info dobio i da se radi o svotama kojih se nebi postidjeli ni direktori državnih firmi.Ako je to istina onda imaju dvostruki nadzor i bilo bi jako dobro da novinari počmu malo oko toga njuškati?Tko to prima i koliko?Bez takvog istraživačkog novinarstva i davanja činjenica na uvid javnosti mi nikada nećemo znati tko tu koga i zašto?I kada to izađe vani i država će se morati drugačije ponašati.Evo za početak bi to mogao istražiti g.urednik a ne samo da zbraja koliko je g.bakić zaradio i tko će sve “crknuti” ako se dogodi privatizacija?

    • antune, mnogo toga kod Podravke nije normalno, a prvenstveno nebriga vlasnika. Građani ove zemlje Mršića su izabrali da zastupa njihove interese u Saboru ili Vladi, a on je otišao na čelo jedne kompanije, što je potpuno apsurdno, ali očito medijima nije bilo zanimljivo.
      Nadalje, izravna posljedica njegova uhljebljena je 6,6 milijuna kuna utrošenih na otpremnine, iako je on tvrdi da radi u korist dioničara.
      I još – za PTKM se traži strateški partner zbog nedovoljnog povrata na kapital, a u PODR je taj povrat očito dovoljan. Neto profitna marža prehrambene divizije, sektora, desetine (čega li već) u prvom tromjesečju ove godine iznosila je vrtoglavih 1,6 posto.
      No, najveća katastrofa tek će se dogoditi ukoliko se ostvare one najave o dokapitalizaciji.

      Što se tiče članova nadzornih odbora tvrki, oni su dostupni na sudreg.pravosudje.hr.

      • Zamislite dokle to ide kada se na izboru ponudite narodu da ga zastupate u saboru a vi nakon pobjede otiđete iz politike na poziciju koja vam garantira 2-3 puta veću plaću.Pa to je dno dna,morala,etike,podcjenjivanje birača kojima ste se ponudili na izborima i dovođenje izbora na razinu sprdnje.Izgleda da je u nas sve moguće i da će ubuduće to postati praksa u hrvata;izađeš na izbore “da zavaraš protivnika” a u biti ti se boriš na izborima za mjesto u upravama poduzeća.Što je najžalosnije nitko o tome nije pisao na takav način ili se pisalo ali vrlo šturo.Zamislite da predsjednik države dobije izbore i kaže da odlazi iz politike na mjesto šefa uprave ine “jer je ina strateška kompanija” i “slučajno” je tamo tri,četri puta veća plaća,predsjedničko mjesto ga ne interesira…Pa to je nevjerojatno!Tko može sutra hdz-u ili hss-u osporiti iste radnje?Pa naravno nitko!Čak ni novinari koji o tome danas šute!

  26. Po mome mišljenju podravka je eklatantni primjer “ratnog pljena”,dobiješ izbore i nakon 10g politike ustoliče te na mjesto šefa uprave jedne takve kompanije a u bilo kojoj konkurenciji za tu funkciju nemaš niti reference niti si u tjeku zbivanja u toj industriji,blago rečeno; nemaš veze o tome ali ne zaboravite tome su blagosov morali dati mio fondovi.Podravka je sramotan čin ove vlasti i mio fondova.

    Što se tiče dokapitalizacije ako se ona dogodi po cijeni od 300kn uz isključenje države,to će biti ekletantan primjer pljačke hrvatske države samo da neki ljudi ostvare svoje ambicije i sebe dignu u nebo pod izgovorom da je to NAŠE jer ako je kolinska plaćena 382 mil eura onda 25% države u toj firmi vrijedi barem 800kn.Ja samo pokušavam reći da još postoje aveti socijalizma koji nas pod izgovorom borbe za opće dobro a sve zato da bi oni bili lokalni šerifi,guraju nas u propast a uz put sve čine na štetu te iste države koju predstavljaju a uz to još to rade uz kišobran mio fondova.
    Petrokemija vam je slična priča a svi su za “opće dobro”.Njima je privatizacija neoliberalizam ali “nemaju oni ništa protiv privatnog vlasništva” ali samo ne u njihovo “dvorište”,ista vam je priča sa rezovima i porezima u hrvata,svi su za dok njih ne dirneš.Vidjet ćemo koliko vladi vrijedi podravka?Tedeschiju je kolinska vrijedila 382 mil eura,tako da imamo GMT.

    • Mislim da tu griješite. Veći je problem u samoj korporacijskoj strukturi, gdje bi možda trebalo Belupo drugačije tretirati. Ali kad je već d.d., onda mora imati NO, u biti je dio holdinga, i OK je da holding ovako ima kontrolu. S druge strane, možda ga drže ovako organiziranoga da bi ga mogli lakše spin-offirati ako se pokaže prilika, pa je to možda racionalno.

      Uzmimo Antune i pretpostavku da neki ljudi možda zaista generički žele uspjeti. Ne ulazim ovdje u kompetencije, možda je Mršić dobar, možda loš, ali možda ima stvarnu i iskrenu želju da sve bude najbolje za firmu. Što se tiče naknada, mislim da ona nije bitna stvar u cijeloj priči, ako je ‘sportska’ ili ako ima značajno posla povrh svoga. Pa i sami zagovarate takve stvari. Nego ispravno ukazujete na mogući sukob interesa, ali ovdje mislim da im možemo dati ‘benefit of doubt’, pogotovo s obzirom na sljedeće.

      Meni je drago da je mirovinac izašao iz NO jer je to bio ogroman sukob interesa, članstva u dva NO, jedan koji imenuje / nadgleda upravu, a drugi u koji ga imenuje ta ista uprava (vjerojatno velika sinekura). Tako da to zaista pohvaljujem, a molim da uočiti ovdje kako sam u stvari malo kritizirao mirovince jer primjerice i ovaj slučaj dok je bio (vrlo) problematičan nisam uopće spominjao, a sad ga pohvaljujem kad je riješen, tj. kad vidimo veliki napredak.

  27. G.bakiću ovaj primjer podravke je sramota i koliko god vi to želite opravdati tu opravdanja nema evo i zašto:ne može netko otići iz podravke u politiku i tamo provesti 10 godina i totalno ispasti iz tog posla a da ga upravo ta politika i izbori dovedu na čelo uprave jedne takve firme koja je izložena na tržištu.Pa vani ljudi kada postignu maksimum u poslu idu u politiku da ostvare neke druge ambicije a ovo je sramotan primjer kako te politika dovodi na čelo uprave.Kakva je ovo poruka mladim i obrazovanim ljudima?Dali je ovo poruka;Učlanite se u sdp,hdz,hns,hss i tako ćete moći doći za predsjednika uprave takve kompanije kao podravka.Ovo je g.bakiću za “zatvor” i tu nikakvog opravdanja nema,mene je sram nakon ovoga države u kojoj živim a kakve su mršićeve namjere mene to uopće ne interesira,ja čak mislim da su ok ali ovo je poruka da sutra isto napravi đapić,burić,popijač ili lesar.Zar i njima treba oduzeti pravo da imaju dobre namjere.Pazite čovjek se odlučio baviti politikom i kada mu se ukazala prva šansa koju nije mogao ostvariti bez politike zgrabio je “ratni pljen” za tri puta veća primanja od politike koju je sam izabrao,jer da je on bio ludilo menađer ne vjerujem da ga nebi uočili todorić,tedeschi,vlahović ili ostali,sramota…

    Zovimo stvari pravim imenom;OVO JE SRAMOTA I DNO DNA HRVATSKE POLITIKE!Čak ta država nije većinski vlasnik podravke i ucjenama su prisilili mio fondove da im se povlađuju,naravno to ih ne oslobađa odgovornosti.

    • Antune, zar nije puno zanimljivije kako su imenovani ostali članovi uprave Podrakve? Recimo g. Klepač, suprug gospođe Gažić, predsjednice uprave Zagrebačke burze, a Predsjednik NO i jedne i druge je g. Štimac, isti onaj iz slučaja Nexe? Mene bi jako zanimali odgovori na neka pitanja pitanja koja neću ovdje postaviti javno.

      • Sve je to po zaslugama!Tako je gazda htio!Jedini je problem što se ne zna gazda jer je to je NAŠE,to je uvijek problem od 45-te a da znamo tko je gazda nebi se ni vi ni ja danas propitkivali zašto je ovako a zašto onako…

  28. Pa zar ne vidite da se iz hdz-a i drugih stranaka uopće ne bune za to imenovanje i njima je to normalno a bune se za inu gdje je u ovom slučaju država 100% u pravu ali jedna je stvar nadzorni odbor ine a druga je stvar predsjednik uprave podravke ili ine,taj čovjek je menager koji treba sprovesti zadane ciljeve vlasnika,ciljeve je lako postaviti ali treba ih i ostvariti.I bivaša uprava “spice” najavljivala je 5 milijardi prihod i svašta i sve da to mršić ostvari tko vam garantira da će “burić,lesar,đapić ili popijač”,radi se o principu a ne o tome tko je sposoban a tko ne.Jesi li izabrao politiku?Pa nemožeš preko politike postati menager,ja čak razumijem nadzorne odbore i da u neke uđe politika ali ne u podravku koja nije u većinskom vlasništvu države,ujedno je ovo veća sramota mio fondova koji imaju cca 30% vlasništva nego države koja ima cca 24%,oni su ti koji su amenovali ovu sramotu…I mi onda slušamo priče i bajke o tržišnoj ekonomiji,sposobnostima itd,pa da je mršić najsposobnji menager on je otvorio put da to isto rade svi ostali jer zašto bi netko njima uskratio pravo da i oni misle da su “sposobni”,veću štetu će ovom društvu napraviti mršić ako napravi rezultat nego da ga ne napravi.Promislite malo?

    Zamislite da mršić uspije?Pa svi će htjeti pokušati isto napraviti i na isti način?I “burići,đapići,popijači,lesari.”,pa svi će reći:ako može mršić mogu i ja a lova je odlična,bolja nego u politici!

  29. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gradzani-sve-sigurniji-hrvatska-ide-u-krivom-smjeru.html

    Sada vidim da je g.lesar drugi najpopularnji političar u hrvatskoj i mislim da je sada stvarno “time to say goodbye”,laku noć hrvati…Nećete vjerovati počeo sam navijati da takvi populisti dođu na vlast…,navijam za g.lesara,ja bih sutra da imam moć raspisao izbore a da znam da će on pobijediti i voditi vladu!,samo za takve navijam pa neka pokažu narodu kako se vodi država…Ja mislim da mi tu katarzu moramo proći i stvarno dobiti vlast kakvu zaslužujemo i “svi” potiho priželjkujemo,mojima su partizani sve maznuli 45-te iako su svi moji bili ideološki na strani partizana i ovi novi partizani to nikada vratili nisu pa možemo izdržati još jedne partizane,neka lesara,biti će pravde i jednakosti…

  30. Poštovani g. Bakić,

    molim za Vaš komentar kakva su vaša iskustva sa izračunom IRR-a za pojedine hotele npr. u Istri za hotel 4*.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s