Trzista kapitala

Pregled tržišta

Samo objektivno, ali ne i ‘ležerno’: unaprijeđenje modela

George Santayana: “Chaos is a name for any order that produces confusion in our minds.”

+ + +

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

A. U nedostatku značajnije likvidnosti, a promatrajući ponašanje tržišta, piskaranja po forumima i ‘poslovnom’ tisku, pozicije pojedinih ulagača, mislim da pristup ‘mora to gore/dolje … nominala … bla bla …’ donekle opet uzima maha. Naime, postoji uvijek reziduum takvog ‘razmišljanja’, pa čim je manje objektivnog (za koje je vrlo bitna likvidnost), ovaj više dolazi do izražaja. Takvo razmišljanje se ponaša kao korov. Ipak, kao i korov, ono može biti ‘pometeno’ vrlo brzo, pa s (najčešće iznenadnim) porastom likvidnosti objektivizacija postaje brza i snažna.

Možemo tražiti uzroke i sistemski objašnjavati razloge, ali ponekad je i jedna ilustracija dovoljna. Primjerice, da mene netko samo jednom vidi kako bacam loptu na koš, zasigurno ne mora dublje analizirati da vidi kako sam totalni pacer u košarci. Tako je i ovdje dovoljno navesti možda jedan primjer, a pogotovo kako on dolazi sa samog ‘vrha’ hrvatskog znanja i prezentacije znanja o tržištu. Neki čitaoci će se sjetiti ove zlokobne kolumne glavnog urednika ‘vodeće’ poslovne novine Nakon preranog uzleta Petrokemije slijedi pad. To je čovjek koji inače u zadnje vrijeme objavljuje ovakve članke. Dakle, ni traga nekim preporukama, dakle netko tko je možda svjestan svog pacerstva i svog krimena, naime one ekstravagantne uloge koju je imao u pumpanju tržišta kapitala 2007.-2008. kad su mnogi ljudi izgubili bogatstva, o čemu sam pisao ovdje (vidite primjerice i ovo).

To je ujedno čovjek koji je u programatskom članku (valjda glavnom u godini) Hvala što nas čitate već osam godina, u stanju napisati “Poslovni svih ovih 2000 brojeva nastoji opravdati povjerenje čitatelja i oglašivača pouzdanošću i objektivnošću… Ne radimo razliku između privatnih i stranih investicija [čovjek očito dobro razumije stvari!?], jer su nam i jedne i druge potrebne, a zalažemo se za neograničenu transparentnost.”

Objektivnost se svakako razaznaje u tome da se ovako bijesno okomio na PTKM koja je ‘blizu nominale’, a nije ni spomenuo LKRI (mislim trenutno najveći balon) koja se iz istih razloga kao i PTKM (najava privatizacije) trguje na P/B=2 i P/S preko 5. Ili ‘objektivno’ i ‘transparentno’ prešutio slučaj NEXE. Ili objektivno prešutio ‘tajnu vezu’ ROMF i HT, itd. Pouzdanost i objektivnost, kao i povjerenje čitalaca i oglašivača se vjerojatno da razaznati iz poslovnih rezultata tiskovine koju je uređivao i bio član uprave pa je tvrtka ugašena nakon što je u 5 godina nagomilala oko 70 mil. kn gubitka i sada je Poslovnom izdavač nitko drugi nego 24sata. Ali taj (očito krajnje kredibilni) autor naglašava: “Treba stoga imati strpljenja i imati saznanja o kredibilitetu autora … Iskusni ulagači znaju čijim tekstovima mogu i smiju vjerovati, a koji autori nastoje utjecati na kretanje cijena na tržištu. Međutim, ne treba vijesti prikupljati panično nego ležerno. Čini se da je on ipak oko PTKM bio nabrijan, možda čak i paničan, ali ne ležeran. A ovo Vam govorim kako biste bolje mogli razatnati i druge argumente protiv nekih dionica koji će vjerojatno nastaviti dolaziti iz radionice g. Markušića (a uskoro ću možda dati neke zanimljive podatke i zašto).

Nemam ništa protiv g. Markušića osobno, on je samo pokazatelj gdje stojimo i poruka ulagačima da trebaju biti vrlo, vrlo oprezni u procesiranju vijesti i informacija koje dolaze iz navodno najbitnijih izvora. Bitna je objetkivnost. A na tržištu dionica stvari su objektivne. Jer na koncu se sve svede na to. Danas nitko ne može zanemariti rezultate KORF ili ADPL što god ljudi piskarali o njima tokom zadnje tri godine.

A čim je korov i neobjektivni pristup na tržištu značajniji, to objektivizacija, kroz neki katalizatorski događaj koji je najčešće nepredvidiv, bude žešća. Kasno je onda trejderima koji poprčkaju po raznim dionicama jer ‘mora to gore … up!, up!, up!’ žaliti, iako mnogi od njih zadrže sitnu poziciju u dobitnoj dionici, pa se onda osjećaju pobjednicima.

B. Nekim ljudima stvari izgledaju kaotično, nepredvidivo. Ali radi se o tome da ispod pokrova kratkoročnih i površnih besmislenih pojavnosti i sitnica postoji vrlo jasna logika.

Kao svoj ‘reality check’, koji ovdje dijelim s vama, malo sam produbio svoj ‘krizni model’, pa dajem rezultate. Ovdje imate više o modelu, ali evo nekih metodoloških napomena:

1. Svaki numerički model za usporedbu dionica samo je filter od kojega traba ići u daljnja razmatranja.

2. Stvarnu valuaciju možete dobiti samo naprednijim valuacijskim modelima, npr. FCFE. Ovi modeli su (za amatere i većinu profesionalaca) vrlo zahtjevni i izrazitog su GIGO (Garbage In – Garbage Out) tipa, te jako osjetljivi na modelne pretpostavke, malim varijacama parametara možete dobiti totalnu glupost.

3. Većina modela koje vidite od profesionalaca su namješteni. Primjerice, čak i ako predvide da neka dionica vrijedi 100-200% više od postojeće tržišne cijene, vjerojatno će staviti ciljanu cijenu svega 20-40% više – dovoljno da ako cijena poraste, oni ‘budu u pravu’. S druge strane, vrlo rijetko ćete vidjeti ‘sell’ preporuku. S treće, često ‘istraživanja’ služe kao marketing za brokerske operacije i onda ćete imati mlake preporuke na 5-10% iznad postojeće tržišne cijene…. Itd.

4. Umjesto ‘naprednih’ modela (koje 98% ljudi pogrešno upotrebljava), daleko je bolje koristiti jednostavnije modele koji govore isto (uz kvalitetne i konzistentne pretpostavke svi valuacijski modeli moraju davati isto). Primjerice, mnmogima je bilo bogohulno i nevjerojatno kako sam prije pola godine ovdje na osnovu skromnom DDM napravio vježbu valuacije HT koja je dala 199 kn, odnosno u malo pesimističnijem scenariju (za koji mislim da se ostvaruje) 157 kuna.

5. Čim je valuacija veća, treba dublje razmatrati. Nikako se ne oslanjati na grube filtere kao ovdje. Čim je valuacija niža, veća je margina sigurnosti jer je niska cijena najbolje osiguranje (mnogi su vjerojatno čudili kako olako razmatram pri kupnji KORF=50), pogotovo u disperziranom portfelju.

6. Smatram da na izrazito neefikasnom i rizičnom hrvtaskom tržištu treba tražiti prilike za porast od 100% do 300%. Jer je hrvatska rizičnost takva da potencijal od 20-30% (meni) nije dovoljan, a oportunitetni trošak propuštanja radikalnih dobitnika je golem.

7. O parametrima modela. U biti, ako moramo odrediti vrlo površnu hijerarhiju najosnovnijih pokazatelja onda je u prolasku kroz krizu ona ovakva P/B -> P/S -> P/E
– U doba krize P/B je možda i najvažniji, u velikoj mjeri pokazuje snagu bilance koja je potrebna za prolazaka kroz krizu (primjer: ADPL i dokapitalizacija ruskog partnera; da Rusi su dali preko 300 mil. kn za svoj udjel, odnosno oko 250 kuna po dionici gotovine!)
– P/S pokazuje ima li tvrtka tržište, tj. konkurentni proizvod, koji će prolaskom kroz krizu biti osnova za profitabilnost, razvijanje ekonomije razmjera, itd. (primjer: VPIK, DDJH, PTKM i ADPL, čiji su se prihodi nekima činili skromniji nego jesu, ADPL ne konsolidira 50% velike tvornice u Rumunjskoj)
– P/E je bitan kad tvrtka dođe u pozitivnu fazu, zbog koje se i ulaže u nju (sada ADPL, KORF na razini EBITDA itd.).

Pri tome su bitne druge dimenzije i varijacije. Recimo, ne samo P/B nego i P/novac. Tok novca je iznimno važan (ovo gore je pojednostavljena slika), a P/EBITDA će uglavnom ranije pokazati pozitivan razvoj nego P/E (vidjeli ste da sam na ovom mjestu pri niskim cijenama ADPL najprije argumentirao s P/EBITDA).

I tako dalje.

Ali ipak najvažnije je razumjeti dinamiku u tim varijablama. Znači kako se ponašaju. U tom smislu danas prikazujem unaprijeđenje ovog (grubog) filtera (ali kako rekao, čim je situacija grublja, diskrepancije veće, to nam je dovoljniji grubi alat).

C. Kao rezultate razmatranja koja su slijedila iz konzistentne primjene tog modela, dajem opet uobičajenu tablicu prinosa u 2012. (nakon nevjerojatnih rezultata u 2011., što mi je čak i neugodno pokazati). Narančasto su dionice koje trenutno u fokusu mog zanimanja.

Ipak, možda još važnije (a pogotovo za one naivnije ulagače, koji ponekad povjeruju zlokobnim tvrdnjama raznih ‘markušića’ i ‘anonimnih’ forumaša, kojima je također glavni urednik nitko drugi nego – Markušić, da su te dionice ‘napucane'(!?) ), sjetite se kako sam samouvjereno na osnovu njega pisao o dionicama koje su značajno pale ili stagnirale uz sav hype koji im je davao establishment (naravno, to nisu bile preporuke za kupnju ili prodaju, nego samo moja razmatranja, često u smislu molbe za drugim, pa i suprotnim mišljenjima):
– HT, koji je neosporno bio ‘sveta krava’ hrvatskog tržišta kapitala, koji su čak i veliki fondovi koji očito nemaju problema s prodajom, propustili prodavati kad je bio jako visoko, pa to rade sada; mnogi su se već navikli na cijenu od oko 200 kuna, i govore ‘pa naravno, moralo je pasti’; ali mislim da se prije pola godine ili više većina ljudi u stvari sprdala s mojim razmatranjima
– ERNT
– KRAŠ
a i mnoge druge koje sam samo ovlaš spomenuo, naime razloge zašto ne ulažem u njih.

Također je bitna i relativna valuacija. Vidjeli ste primjer izlaz iz KOEI Na 670 i slično.

Očito moja snaga nije takva da mogu te dionice ‘srušiti’. Nego je naprosto objektivizacija neizbježna (financijski rezultati su financijski rezultati, što god ‘markušići’ pisali o tome, ili još češće, prešućivali. A ona, kad se dogodi, neuhvatljiva je trejderima i naivnim ljudima koji potpadaju pod kampanje.

Znači (smatram da) ova izvedba nije ni najmanje slučajna:

D. A evo sada i trenutne vrijednosti modela. Još jednom, ovo je samo prvi filter. Moja ulaganja ni u jednu od dionica iz ovog popisa (sastavnice Crobexa) nisu na osnovu vrijednosti u modelu, nego na osnovu (znatno) dubljih razmatranja:

U kasnijim razmatranjima ću izbaciti LKRI (jer se zbog nje sve ostalo slabije vidi), a i ne zanima me. Mislim da je to najveći balon u Crobexu. Naime, na osnovu najava privatizacije, cijena je skočila na P/B=2 i P/S preko 5. Ali razmislite, ako netko uđe u vlasništvo, kako LKRI treba značajan udjel, to će lako moguće biti dokapitalizacijom. A hoće li onda biti po P/B = 2 ili čak i više (naime, ovdje je vrlo bitan argument: koji je potencijal rasta dionice, a dionica koja nema potencijal rasta, predodređena je za padanje, jer tko želi imati dionicu koja može maksimalno stagnirati?), ili će biti po nekoj razrjeđujućoj cijeni? A ako se velika ekspanzija radi kreditima, što znatno veći dug znači za dioničare?

E. Unaprijeđenje modela. Ovdje je idući korak u unaprijeđenju modela. Naime, kako neke firme izlaze iz krize (naime, one koje mogu uopće izaći iz nje), možemo se više fokusirati na dinamiku u P/S. Povećanje prihoda bi trebalo pokazati konkurentnost tvrtke i dovesti do povećanja dobiti (iako za neke tvrtke, kao ADPL i KORF već možemo gledati i dobit).

Kao što svi koji su ikad imali prilike voditi neki biznis, povećanje prihoda je uvjerljivo najvažnija poslovna varijabla (što ne znači da sama za sebe daje cjelovitu informaciju).

Zato pogledajmo porast poslovnih prihoda za ove gornje tvrtke. Pri tome sam u donjoj tablici:

1. Zbog usporedivosti unio korekcije za konsolidaciju u 2011. u odnosu na 2010. (koliko sam mogao najbolje).

2. Korigirao porast prihoda nekih tvrtki koji se dogodio ne zbog njihovih kompetencija, nego porasta cijena sirovina, prvenstveno u hrani (onima na početku lanca: BLJE, VIRO, VPIK, PTKM korigirao za 15%, a onima na kraju: ATGR, KRAS, PODR, LEDO za 5%).

3. Radi jednostavnosti i preglednosti (jer su porasti prihoda nekih tvrtki toliko veliki da u usporedbi s njima ništa na grafikonu više ne bi bilo razvidno) uveo skoring sustav: 5 tvrtkama s najvećim porastom prihoda dao ‘2’, idućih 5 ‘1’ … zadnjih 5 ‘-2’. Te uveo neke manje korekcije (pretpostavio sam da su RIVP i KORF rasli isto, pa oni dijele 5. mjesto, izbacio LKRI).

Niže je tablica porasta prihoda s nekim napomenama.

VAŽNO: Ova tablica je rađena u najboljoj namjeri, ali (jasno) uz ograničene intelektulane i vremenske resurse, pa su greške moguće. Neke aproksimacije su ‘odokativne’.

I sad dolazimo do vrlo zanimljive stvari. Naime ovaj skoring sustav odličnu opisuje stvari koje sam samo ‘odokativno’ (misleći da su očite) kvalitativno govorio. Naime, prije sam konstatirao da nakon što dobijem gornju tablicu za P/B*P/S želim izbaciti građevinare i brodare, te sam govorio zašto u ulaganju u prehranu / poljoprivredu značajno preferiram npr. PTKM i VPIK pred Podravkom.

Kvalitetu modela vidim i po tome da mi je model savršeno izdvojio INGR, DLKV, ATPL, ULPL i HT, dakle dionice za koje bih morao imati vraški dobre dublje razloge da ih razmotrim kao potencijalna ulaganja. Odatle slutim da mi je ovo unaprijeđenje modela dalo značajnu informaciju i u cjelini.

Ova donja tablica pokazuje P/B*P/S po ‘razredima’, s time da su razredi određeni porastom prihoda: atraktivniji su ovi na vrhu, znači moglo bi se reći:

1. Najprije ću pogledati ‘razred’ i u njemu tražiti atraktivnije igrače (a smatram da je cijeli prvi razred vrlo atraktivan, s time da mi je apsurdno kupovati RIVP kad ju mnogo jeftinije mogu kupiti kroz KORF)

2. A da bih kupio nešto iz lošijih razreda, moram imati zaista dobre razloge.

Pri tome ja jako bitno naglasiti da su potrebna dublja razmatranja. Recimo, smatram da će HT na 150 biti dobra kupnja, iako kad bi sad pao na tu cijenu, još uvijek bi u gornjoj tablici izgledao prilično neatraktivno.

Dakle, (za mene) najatraktivnije dionice su u prvom razredu (crveno), itd. … do najmanje atraktivnih u zadnjem (crno).

F. Znači: s jedne strane imamo pristup korova, medijskog i trgovinskog (ako nema dovoljno likvidnosti), a s druge objektivnu istinu.

Za razliku od drugih vrsta stvarnosti, s dionicama je drugačije (osim u nekim slučajevima ovisnosti o putu, kad smiješno niska cijena omogući većinskom dioničaru da stekne ogromnu većinu i ugrozi manjinske), pa se stvar mora kad-tad objektivizirati. Pri tome onima koji se u objektivizaciji nađu s pogrešne strane retroaktivno ništa ne pomažu izgovori ‘raslo je puno, pa sam mislio da ne može više’, ili ‘a svi su mi rekli da je ta dionica kao obveznica, da ne može pasti’. Pri tome smatram da je hrvatsko tržište izrazito neefikasno, što znači da su neefikasnosti jako velike, te da se otklanjaju relativno sporo. Konkretno, smatram da je oslobađanje vrijednosti u nekim dionicama tek započelo.

A investitori koji prije ostalih razaznaju objektivnu stvarnost mogu često iznimno profitirati. Da se vratimo na početak, takvima čak i odgovara korov. Sjetimo se kako je na stranicama Poslovnog prije malo više od godinu dana bila vođena kampanja protiv dionice KORF, na cijenama 45-55 kuna. I tko je profitirao? Poslovni, oni koji su nasjeli na korov s njegovih stranica (pa nesretnici prodali dionice, ili ih nisu kupili) ili oni koji su bili razaznali objektivnu stvarnost?

Napomena: Od gornjih dionica imam značajnija ulaganja u ADPL, DDJH, KORF, PTKM, VPIK, TISK, te indirektno u KOEI (kroz KORF). Također sam u zadnje vrijeme počeo kupovati KODT-P (kćerku KOEI) jer smatram da mu je cijena pala na vrlo atraktivne razine. To ne znači da ću tu ili druge dionice uporno kupovati do ne znam koje cijene (možda ju čak i prodam ako ne uspijem ući u značajnijim količinama, tj. ‘pobjegne’ mi cijena). Ostalih dionica eventualnom imam samo u simboličnim količinama, tj. nemam materijalni interes.

Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju ni jedne od navedenih dionica.

Oglasi

Kategorije:Trzista kapitala

30 replies »

  1. Poštovani,
    vrlo solidan pregled tržišta, samo ću nadopuniti za ADPL jer uzimate podatke sa mojedionice.com(ne kons.,prihode, metoda udjela) dok u GFI kons. rev. se vidi da prihod grupe AD Plastik iznosi 1,7 mlrd. kuna što daje P/s o.3 te u tablici se penje na 2 mjesto, odmah iza VUpika. Uzmite da su najavili rast prihoda za 20%, odnosno mogli bi premašiti 2 mlrd. kuna prihoda u 2012.godini gledajući ukupno jer dva ili više društava imaju udjele manje od 50% pa koriste metodu udjela(ne prikazuju prihode).
    Direktor Josip Boban je nakon dokapitalizacije od Rusa najvio da će imati preko 1.5 mlrd kuna prihoda uz neto dobit od 5% u normalnim tržišnim okolnostimaa vidimo da se to ostvaruje.

  2. Čestitam na predviđanju kretanja cijene HT od ~200 kn.Jako dobra analiza.Kako je kriza u svijetu,tako i kvalitetne informacije odnosno kvalitetne ljude treba tražiti “svijećom”jer ljudi u ovom nametnutom i užurbanom vremenu nemaju vremena ni za čitati ni za tražiti istinu.

  3. Preporučam emisiju pod nazivom “Tražimo istinu”na HKR-u koja se može “skinuti”do kraja mjeseca,a osobito dio od 48-55 minute,ako je nekome naporna cijela emisija.Psihološki razrađuje naše postupke koje smo činili u djetinjstvu,a može imati i utjecaja na naše odluke u budućnosti(npr.kod kupnje,držanja,prodaje dionica).Preslušati par puta da lijepo “sjedne”ako treba.

    • Mislim da se ne radi o neuspjelom preuzimanju, nego kako sam već pisao, možda o načinu kako se legalno mogu dioničari ‘prekrcati’, a da ne bude javne ponude za ostale.

      Mislim da je VIRO odlično vođena firma i, što je jako zanimljivo, imaju vrlo dobro izvješće iz kojega možete puno toga vidjeti, mislim da ne skrivaju ništa.

      Poanta je u kvotama za šečer i mislim da je uprava lijepo i korektno sve obrazložila. Da nemam dugih prilika za ‘puta dva’, mislim da bih bio dioničar Vira, ali nažalost (tj. na sreću) mislim da su cijene nekim drugim dionicama suludo jeftine.

      Ono što ne razumije je zašto pametnjakovići iz fondova nisu kupovali prije, nego sada kad je g. Zadro dao ponudu čuče na 445 kuna s bidom. Mogli su prije njegove ponude dati i manje od toga i skupljati lijepo dionice, kad ih toliko žele.

  4. g. Bakić
    nje mi jasna stuacija oko ADPL, Rusi su platili svoje dionice po
    250 kn/kom, od tada tvrtka je digla kvalitetu poslovanja u svim segmentima.
    Prihodi, profitabilnost, dividenda, transparentnost. Kupuju je fondovi, najave novih i novih poslova, radnici kupuju donice na kredit …
    I gdje je cijena …? Kažete da tražite dionice na kojima se može očekivati povrat od 200 do 300 %. Što se ovdje još može dogoditi da se realizira taj rast. Likvidnost nije tako mala, a neki ukupni rast Crobexa ne dolazi u obzir.
    Nemam dionice ADPL, ali imam ostale tri iz Barcelone, pa ako koja od te tri odleti prije Plastike rado bih kupio tog čini mi se najvećeg ziheraša.

    • 1. Vrijednost firme je kroz krizu, naravno, bila pala (što ne znači da sada opet ne vrijedi preko 250).

      2. Dionica je imala jednu od najvećih nesreća na tržištu kapitala ikada, s onom aukcijom 25% svih dioncia. Tada je dosta dionica palo u ruke kratkoročnim špekulantima, pa kako je tržište bilo slabo, trebalo je dosta vrmena da se stvar raščisti.

      3. Kao što ste vidjeli, mogući su iznenadni pomaci kad im nitko ne nada. Tako je u vrlo kratkom vremenu dionica porasla preko 25%.

      4. Ne mogu predviđati kretanja cijene. Moje je da znam da imam u rukama vrijednost, a kako će tržište kratkoročno to valorizirati nije moj problem.

      • Hvala na odgovoru.
        Ja smetno s uma tu rasprodaju, a to je rušilo cijenu da boli glava. Kao i inače nekom smkrlo nekom svanulo. Spas je jedino čvrsta vjera i strpljenje. Meni bi odgovaralo još malo stagnacije 🙂

  5. Poštovani g. Bakić,
    pratim Vaš blog redovito, no možda sam nešto propustio, niame, zanima me Vaše viđenje situacije sa PTKM…kada bi mogla krenuti privatizacija ? O čemu, kome to ovisi ? Imate li možda kakve novije info koje bi mogle biti zanimljive ?
    Puno ste pisali o njoj, a u zadnje vrijeme ništa…
    Poz

    • Nemam nikakve informacije, ali vjerujem u najave Vlade RH.

      Kod takvih stvari obično to ne ide u mjesec-dva, dok se proces pokrene u smislu javnog natječaja itd. treba više mjeseci (ne razumijem one ljude koji su se razočarali jer privatizacija nije ‘sutra’).

      Očekujem da bi se poziv na podnošenje ponuda mogao raspisati odmah poslije ljeta. Ali to je samo moje razumijevanje kako bi stvari načelno trebalo ići, jasno nemam informacije iz Vlade 🙂

  6. Vidim da imate odličan uvid u turistički sektor. Kada Vaše multiplikatore ubacim u svoju “miljenicu” HIMR, (PS 1,06, P/B 0,4), čini mi se kao potencijal u tom sektoru, plus najava privatizacije. Možda Vas ne interesira radi veličine tvrtke ali molim samo komentar da li su mi razmišljanja na pravom tragu. Hvala.

  7. ADPL; čestitke na odličnom izvještaju. Na kratko sam išao pogledati par brojki.

    ADPL; mojedionice; EV/EBITDA = 6 (po mom mišljenju daleko najbolji pokazatelj). EBITDA marža je 14%

    Faurecia; rade više nego plastiku ali jim je growth sličan,…

    EV/EBITDA
    http://www.infinancialsanalytics.com/en/financial%20analysis,Faurecia%20SA,90497EF.html

    EBITDA margin:
    http://www.faurecia.com/shareholders-investors/key-figures/Pages/Default.aspx

    Peersi imajo daleko niži valuation i niže margine.

    Ako ko zna, ko je direktan pees ADPL za plastiku na zapadu neka prijavi. I ako, ko ima neku analizu za auto parts sector bi bilo lijepo ako podijeli.

    Raiffeisen je uradio analizu za adpl po target oko 150 ako se sječam, vjerovatno su DCF nabili,..

    • Mora biti da
      – ne gledamo istu burzu
      – i, k tome, ne pratimo rad istog urednika

      Jer da je samo jedno od toga dvoje, ne biste mogli ovako nešto napisati. Ili ste Vi možda urednik koji izbezumljeno gleda cijene svaki dan, i intraday, pa čeka da bude ‘u pravu’?

      Urednik, znalac, je 26.3. ‘prognozirao’, decidirano ustvrdio, na cijeni PTKM=259 da ‘nakon preranog uzleta slijedi pad!’. Ako dobro vidim, cijena je sad nešto malkice niža (koliko i Crobex otprilike), a čitavih mjesec i pol dana prije toga bila znatno iznad.

      Ne znam da li ste primjetili, ali protiv dionice PTKM kao da je bila vođena neka kampanja, najvećim dijelom u izdanjima Styrije, mnoštvo negativnih članaka i insinuacija, gdje je naročito zanimljivo da se čak i glavni urednik tako zagriženo stavio na stranu. Tako da je to zasigurno velikim dijelom utjecalo na kratkoročno kretanje cijene.

      Dakle, možemo reći da je urednik brutalno promašio. Da je čak i lošiji od sata koji stoji, pa je dva puta dnevno točan. Ali ja ni ne očekujem od njega da pogađa. Nego su daleko važnije dvije stvari:

      1. Kako to da se urednik nije nekoliko godina bavio cijenama dionica, nakon što je ono onako jako bio uključen u publiciranje o cijenama na vrhu balona 2007. i čak i vodio neki dnevnik ulagana, nešto kao ‘dnevnik velikog investitora’ (ulaže milion kuna pa nešto kupuje i prodaje, on osobno piše te piz******)?

      Koliki su Hrvati izgubili silne novce u tom balonu 2007.-2008.? KOja je odgovornost urednika?

      2. Zanimljivo je da urednik nije reagirao, ni objavio ništa sličnoga oko dionica koje su u međuvremenu jako pale, recimo ZABA, PBZ; DLKV, KRAS, PBZ … nije ništa rekao o obveznici NEXE, nije ništa rekao o HT-ROMF … nego baš navalio kao zvijer kojoj pjena izbija na usta na PTKM (posvetio joj dvije kolumne, a inače se ne bavi, kao što rekoh, nakon debakla 2007.-2008.) prognoziranjem cijena. Jer kako on veli ‘treba ležerno’.

      A možda najzanimljivije je da nije ništa napisao o Ingri u zadnje vrijeme. A sada se sjetimo ovoga: Ingra i Varteks potcijenjeni.

      Ja mislim da on nije ležeran tip, nego jako zlonamjeran. A mislim i da su mu dani odbrojani na mjestu urednika Poslovnog jer je ovo teški debakl (po mom mišljenju) i g. Trupčević, kojemu je dobar prijatelj jedan ‘mali investitor’ pa te stvari ne može zanemariti, mora to uočiti. Samo moje skromno mišljenje 🙂

  8. Panika na Barceloni a nigdje ni “i” od kakve informacije koja bi mogla utjecati na cijenu. Je li se to netko ciljano malo poigrao, dan je baš pogodan za takvo što.

    • Možda ne gledamo istu burzu?
      Koliko vidim, i te dionice, padaju slično kao i skoro sve druge, ali takav je, krajnje brutalan dan (DAX preko 2% u minusu). Ali ono što je krajnje indikativno, na tim dionicama je promet (spram ostalih dionica) jako velik: PTKM i KORF trgovanije od HT; a među prvih pet su još i ADPL i TISK. Po mom sudu to znači da se radi o zdravim dionicama, i ovo je jako dobro da se ‘pročisti’ vlasništvo (kratkotrajni špekulanti izlaze) i da se ima osnovu za daljnji rasti.

      Trenutno među jedinih 5 dionica s prometom preko milion kuna su tih 4. To ujedno znači da ove dionice zapravo velikim dijelom i održavaju burzu i da su ‘zdrave snage’ tzv. ‘ZSE’, te od njihove likvidnosti prosperiraju i ostale dionice.

      U trenucima ovakve rasprodaje volumen se može steći uglavnolm tako da ima volumena na kupnji (jer većina onih koji sudjeluje uglavnom želi prodavati), tako da možemo pretpostaviti da iako prodaje ima na većini dionica, kupnja na ovima je jača nago na većini drugih.

        • SVe te dionice koje su danas protresle špekulante (koji su se panično istresli) će možda, ili vjerojatno, imati iznimno lagan povratak na prijašnje razine, a u tom povratku lako moguće neće biti volumena za kupnju.

      • Ja bih čak malo i pojednostavio izričaj. Da se za Barcelonu desi pad na ovolikom prometu, znači da je mnogo prodavano (iz perspektive pesimističnog neimatelja ili holdera dionica). Ali još važnije, znači da je mnogo i kupovano (iz perspektive nas koji TA koriste hobistički a ne kao glavni orijentir).

        E a sad što ako se netko veliki odlučio puniti bid, hm? Strateški ulazak? Ali ne, pa to ne bi bilo moguće, ovi bakićevci ne mogu biti u pravu.
        E a znate ono, HT je naaaaajbolja dionica na burzi. A onda nekako “čudno” isti HT dolazi u analizama u zone gdje je loša prilika. Osim u jednoj analizi naravno. A znamo zašto bi oni da svi kupuju.

      • Vidim da niste komentirali Fiminu analizu,iako sam vam obratio pažnju na nju.Velikim dijelom kao tržišne favorite upravo navodi:
        AD Plastik, Đuro Đaković, Končar Elektroindustrija, Belje, Viro, Zvijezda, Valamar Adria Holding , Petrokemija, Vupik i Viadukt.

        Prenosim jedan dio koji je meni interesantan:

        Osim tih dionica, svakako pažnju treba obratiti na dionice Petrokemije (PTKMRA CZ), Vupika(VPIKRA CZ) te Viadukta (VDKTRA CZ). Petrokemija je zbog duže zime i nedostatka plina u zimskom razdoblju ostvarila 11.4% manju proizvodnju i 8.6% manju prodaju i gubitak u prvom kvartalu. Osim toga, došlo je do većih ulazno izlaznih cijena sirovina, tako je kompanija uz manje proizvodnju i prodaju ostvarila veće prihode, ali su rashodi rasli brže od prihoda te je ostvaren gubitak kvartala.

        Vupik je ostvario značajan rast prihoda (+93.4%), ali poslovni rashodi su rasli više (+141%) te je ostvaren negativan rezultat kvartala. Vupik se trenutno nalazi u procesu restrukturiranja i značajnih investicija te zbog toga smatramo da je to jedna od perspektivnijih dionica hrvatskog tržišta.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s