PTKM

Skupština PTKM

Evo i male zabilješke sa skupštine PTKM.

Ukratko, možemo reći da su svi poslovni ciljevi ostvareni, a poradili smo dosta i na razgrtanju žabokrečine.

1. Promjena revizora.
Novi revizor je KPMG, za što smo glasali skoro pa jednoglasno (dakle, za prijedlog AZ je glasala država, ostali fondovi i ja). Ovo sam predlagao još prošle godine, ali razumljivo nije bilo usvojeno, jer je moj protuprijedlog iznesen na skupštini (ako se ne varam) i jasno da predstavnik države ne može donositi odluke u hodu. Ali ako se ne varam, i tada su (neki ili svi, ne sjećam se više), predstavniti OMF-ova glasali za taj prijedlog.
Ovo je vrlo značajan korak za poslagivanje stanja u PTKM.

2. Nadzorni odbor.
Povučeno je povlačenje g. Kralja (Erste plavi) jer ‘nije bilo valjanih / značajnih razloga’ (slažem se) i predložen g. Huljev (AZ), za što smo skoro pa jednoglasno glasali (znači i ja).

Iako se ovo činilo kao samo formalno, uočite da do sada vlasnici (država i privatni investitori) nisu imali većinu u NO jer on nije imao punih 9 članova! Dakle, jasno je da, kako je država po naravi legalist, ovo bilo ključno za iduće korake.

Mislim da je jako dobro da je u NO imenovan i g. Majstrović iz Kutine, uspješan poduzetnik. Kako čujem, neki u PTKM su prilično nervozni zbog toga i to je jako dobro. Nema sumnje da će on znati dobro stvari s upravljačke razine, ali i imati vjerojatno očekivane stavove oko toga može li predstavnik sindikata uzeti Audi predsjednika uprave da bi otišao govoriti protiv interesa tvrtke na TV, kao i da zna tko i kako dobija u Kutini razne poslove za PTKM (od bojanja nadalje).

Što se tiče NO, bilo je važno da se na skupštini kaže i to da je neprihvatljivo da čovjek koji
– otvoreno ističe da srednju školu ne bi možda ni završio da nije bilo ‘veza i vezica’
– kaže ‘mi u Petrokemiji mrzimo svaki kapital’ (!?) – osim ako je taj kapital vlasnik PTKM koja ima proizvodnju i radnike, u kojoj se onda može oformiti sindikat u kojem takav može biti ‘bog i batina’, valjda (?)
– laže u TV emisiji da su kolosalni gubici bili zbog objektivnih okolnosti, tj. zato jer ‘su tih godina sve tvrtke koje proizvode umjetna gnojiva u Europi i svijetu [sic] poslovale s gubtikom’ (pokušava li koga pokrivati?)
bude predsjednik NO, član Revizijskog odbora i Komisije za imenovanja i nagrađivanja.

Da se razumijemo, ne želim ni najmanje lošim proglasiti to što netko nema više od srednje škole, ali postoje funkcije za koje treba visokoškolska kvalifikacija (kao revizija), a pogotovo je čudno ako u Odboru sjedi netko tko sam tako priča o svom obrazovanju.

Vjerujem da vrlo brzo g. Klaus neće biti predsjednik NO :), a možda ni član nekog od ovih pomoćnih tijela, a ako i bude, to će biti pouzdan znak neke trgovine ispod stola. A kako neće biti predsjednik NO, više neće moći biti ni predsjednik Skupštine, pa neće moći ni galamiti na skupštini tako da sam sebi daje glas 🙂 (o čemu više dolje).

3. Mogući predmeti za DORH.
Uvjeren sam da nema tog nekoga navodnog jedinstva radnika oko stavova g. Klausa (štoviše, mislim da u biti predstavlja mišljenje manjine). A to recimo znam i po tome jer se i meni javljaju radnici s nekim zanimljivim informacijama (koje jasno ne moraju biti točne).

Primjerice, ako mi netko javi da je u PTKM bilo 11 ‘buljubašića’ (11 rukometaša fiktivno zaposlenih), ja to ne mogu a priori vjerovati, a ne bi bilo korektno ni objaviti. Ali mogu pitati upravu i zahtjevati provjeru te informacije. Uprava, jasno, može ignorirati moj zahtjev. Ali ja mogu informaciju javiti većinskom vlasniku, naravno, ni u kom slučaju ne tvrdeći da je istinita, samo radi se o tako važnoj mogućoj stvari da sam naprosto dužan ju proslijediti.

Ali ako me je uprava ignorirala u tom zahtjevu, onda ja mogu na skupštini pitati zašto je ignorira moj zahjev, tj. nije mi odgovorila, tj. doslovno ‘Što je Uprava poduzela oko provjere tih tvrdnji koje sam poslao?’. E, pa to sam upravo pitao.

Saznali smo sljedeće:
– predsjednik uprave je kazao da se nije bavio ‘starim stvarima’ koje su bile prije njegovog mandata,
– ali da je od njegovog dolaska sve čisto i da garantira da od kad je on došao posluje se po zakonu
– pa tako da je i našao jednog ‘buljubašića’, koji slučaj je sredio, tj. prekinuo tu praksu.

Ali sad smo dobili potvrdu da je barem jedan bio. To znači da imamo formalnu situaciju za DORH, koji sada mora reagirati (jer nije poanta samo u tome da se taj slučaj razriješi, nego da se utvrde odgovornosti … a ako se nekome čini da su ovo male stvari, neka se samo sjeti konzekvenca sluačaja Buljubašić u HEP.)

Molim radnike da mi jave ako znaju još koji konkretni slučaj.

Također sam pitao što je napravljeno po mom upitu da je g. Nenadiću, bivšem predsjedniku NO osuđenom na godinu dana zatvora zbog zloupotrebi u gospodarskom poslovanju, možda dodijeljeno nekoliko automobila na ilegalno korištenje, dobio neodređen odgovor. Još jednom: ne tvrdim da je tako što bilo (ako DORH otvori istragu, on će utvrditi), nego samo da sam dobio takve tvrdnje te ih proslijedio upravi, pa me zanima što je po tom slučaju napravljeno.

Pitao sam također kako je završila istraga DORH-a oko onih gubitaka (jer su me g. Klaus i g. Klopček bili prošle godine pozvali u tvornicu da bi mi objasnili kako ‘nema potrebe za nikakvom istragom DORH’, valjda su mislili da sam im ja, ili bih im ja nju poslao). Tu je g. Klaus počeo galamiti (sam sebi dao riječ, u sada već peterostrukoj ulozi, i kao predsjedavajući skupštine) da ‘njega nitko nije ništa pitao iz DORH i da on ne zna je li takve istrage bilo’, g. Jagušt nije rekao ništa … pa, eto, možemo samo konstatirati nervozu oko toga. Ne znam je li istrage bilo, ali eto imamo ovaj članak u VL: Petrokemija pod istragom zbog kupnje skupih sirovina.

Naročito je indikativno da je upravo u vezi s ovim slučajem g. Klaus javno lagao (u emisiji Otvoreno HRT-a) da su gubici bili iz objektivnih razloga. Mislim da je ovakvo ponašanje predsjednika NO (jer to je vrlo odgovorna funkcija) zaslužilo ponovno otvaranje istrage, naravno, ako je uopće bila i ako je zatvorena.

4. Uprava.
Imali smo zaista lijepo i ozbiljno prisustvo uprave na skupštini, koja je zbilja savjesno i s poštovanjem sudjelova u radu skupštine. g. Jagušt je naravno najistureniji i najodgovorniji član, pa su se tako na njemu lomila neugodna pitanja, vjerujem da je svjestan da postoje problemi koji se moraju riješiti, ali tempo promjena koji on može gurati je možda nešto sporiji od želja dioničara, u neku ruku je on između čekića i nakovnja.

Ono što mi je bilo žao, ali i drago, da g. Jagušt emocionalno shvaća okolnosti i pritiske dioničara (nije mu svejedno, kao što mi se čini da je bilo prethodniku), a i dalje sam uvjeren da je on svoj ogroman, nezamjenjiv, doprinos dao u svom mandatu, u saniranju ogromne štete koju su napravili prethodnici i zahvalan sam mu.

Glasali smo i o davanju razrješnice upravi i NO. Točke ja bila predložena kao grupno glasanje (za sve odjednom), ja sam propustio dati protuprijedlog da se glasa pojedinačno unaprijed (kako bi država imala vremena promisliti i to podržati, a, kako sam rekao, ne možemo očekivati da će njen predstavnik na skupštini donositi ikakve odluke). Tako da smo ipak glasali grupno.

U diskusiji sam bio rekao da NO-u ne mogu dati razrješnice iz razloga o kojima sam govorio ovdje, a obrazloženje zašto želim pojedinačno glasanje za članove uprave je to da ne želim dati razrješnicu g. Klopčeku, s obzirom na neka zbivanja, a koji da je u tišini smijenjen tokom 2011. Na što je g. Jagušt emocionalno reagirao i rekao da nije smijenjen nego mu je istekao mandat (nije šija, nego vrat). Mislim da g. Jagušt radi promjene koliko smatra da može u možda preskromnom manevarskom prostoru koji si je sam zadao (a smatram da bi si ga trebao proširiti).

Tako da sam glasao za razrješnicu upravi grupno samo zato da ne bih stigmatizirao g. Jagušta.

5. Plin.
G. Jagušt je rekao
– da su se ovaj put zaista natjecali i Gazprom i E.on, ali da je INA imala najbolje uvjete.
– da je uvogor na dvije godine jer se nije dogodila definitivna liberalizacija, u smislu da nije moguće imati više dobavljača u jednoj pristupnoj točki (a PTKM ima samo jednu), a da je njegova procjena da će trebati neko vrijeme da se i ti aspekti promjene, a kako se planira početi s pregovorima za nove dobavljače sredinom iduće godine, da je bilo optimalno dogovoriti na dvije godine
– formula po kojoj se određuje cijena je ‘naftna’, ali što se tiče konkretne formule da se radi o poslovnoj tajni, u smislu toga da bi PTKM dala javno uvjete, ali samo ako dozvoli druga strana – da će provjeriti.

Molim kolegu ‘lebowskog’ ako ovo čita da dopuni, mislim da je on bio na skupštini i očito je dobro upućen.

6. Tržišta
G. Jagušt je kazao da, što se tiče izvoza, ovo su bila najveća tržišta (redom): Turska, Italija, USA, Slovenija, Srbija, BiH, Francuska, Rumunjska … (začudila me konkurentnost na tržištu Turske i SAD, ali to vjerojatno pokazuje komercijalnu sposobnost uprave.)

Također da je PTKM idealno locirana što se tiče tržišta te da ‘sav kapacitet možemo izvesti na tržišta u krugu 400 km, koja možemo logistički uredno servisirati’. Da je potrošnja samo u RH prije rata bila 800.000 tona, a sada je 400.000, te da je sličan potencijal u Srbiji itd. (DZS kaže 307.000 u 2011., ali preko 400.000 u 2007. i 2008.; zapravo, vidljivo je veliko smanjenje u godinama krize 2009. i 2010. – nemam podatke za 2011. – a to vjerojatno znači i kratkoročni potencijal jer se mora nadoknaditi barem dio da se zemlja obnovi).

Čuli smo i podatke o efikasnosti konverzije, ali mislim da su oni očito netočni, pa čekamo pojašnjenja od g. Seletkovića.

7. Obnova i unaprijeđenje.
Čuli smo da postoji usvojeni plan investiranja do 2017. koji uključuje nužna ulaganja zbog usklađenja s EU, postoji popis projekata za dobijanje okolišne dozvole do 2017., za što je potrebno oko 80-100 mil. kn godišnje, a ’44 kao prošle godine je sasvim sigurno premalo’.

Možda griješim, ali čini mi se da iz postojećih operacija PTKM ne može generirati 480-600 mil. investicijskih kuna u 6 godina, pa bi tada to bila prva eksplicitna potvrda uprave (koja se do sada držala po strani) u smislu nužnosti povećanja kapitala, odnosno pronalaska odgovarajućeg partnera, drugim riječima daljnje privatizacije.

Također smo čuli, ne sjećam se više da li u formalnom ili neformalnom dijelu skupštine, i da postoje ozbiljni planovi za izradu kogeneracijskog postrojenja, to bi lako moguće bilo nešto oko 50 -100 mil. eura (kaže ‘Mika’ da je 120) a trebalo bi dovesti do velikih sinergija.

8. Financiranje.
Od članice uprave za financiranje Antonija Perošević-Galović, čuli smo da Petrokemija stoji sve bolje u smislu financiranja, pa da iako je još uvijek 84% obaveza kratkoročno, da su uvjeti izdavanja zapisa znatno bolji, zadnja tranša je po 6,75% (pitanje koje sam postavio jer mi je bilo krajnje nelogično da nam PBZ plasira po onako visokim kamatama kako je plasirala prije), te da se radi na problemu refinanciranja dugoročnim dugom, a da se u tom smislu izravno pregovara i s nekoliko stranih banaka. Čini se da će ‘Div iz Kutine’ ipak i na financijskom tržištu dobiti status koji mu pripada.

9. Tok skupštine.
Skupština je bila donekle ponižavajuća (ali se nisam dao smesti), u biti nevjerojatno da se tako nešto može dopustiti u civiliziranoj zemlji. Jasno, u takvim situacijama bukači i huškači misle da su pobjedili jer glasnije viču, ali stvarnost nije takva. Kao što danas u novinama vidio, oko skroz nevezanih stvari, antikorupcijske borbe, predsjednik Josipović kaže da nije bilo jednog jasnog trenutka nakon kojeg kažemo ‘sada se sve promijenilo’, nego stvari idu svojim tokom. Malo po malo itd…. primjerice, slučaj Buljubašić, nema ‘ekspluzije’, ali konzekvence mogu biti … kakve su bile. Itd.

Ja sam baš htio postaviti puno pitanja (iako mi je gospodin koji se predstavio kao ‘zamjenik g. Klausa’ prijetio, na način da se nepozvan uključio u konverzaciju koju sam vodio s trećom osobom, te izjavio da ‘pazim što govorim’ – meni se po nastupu učinio da je nešto kao posilni g. Klausa, ali tko zna, možda je to samo moj dojam 🙂 ). A skoro sve sam uspio, iako je predsjedavajući Skupštine (g. Klaus) iskoristi fizičku (ne i pravnu) mogućnost da prekida, galami i ne dopusti postavljanje legalnih i legitimnih pitanja. Koja sam ipak većinom postavio, a vjerujem da će ući i u zapisnik.

To bi bilo dovoljno da sudskim putem zatražimo poništenje skupštine (galamđije često misle da su bijući glasniji postigi neke ciljeve, a onda se ispostavi da su se ‘malo’ preračunali), ali neću jer smo postigli sve poslovne ciljeve skupštine.

Ukupno, mislim da to ponašanje nekih ljudi na skupštini odaje njihovu veeeeliku nervozu i da je to jako dobro. A to je možda zato jer neki ljudi mogu puno toga izgubiti. Primjerice, mislim da će neki izgubiti pravo ili ‘pravo’ da se vozikaju u službenom audiju itd. A, jasno, čim su neki agresivniji prema dioničarima, i dioničari moraju biti čvršći i odlučniji u zaštiti svojih prava. Moj je moto ‘uvijek gledati naprijed, ali ne nazad’. Primjerice, nije me donedavno zanimalo kako je izgledalo to oko gubitaka prošlih godina. Ali sada, kad vidim da g. Klaus pokušava blokirati razvoj, a istovremeno laže o tim gubicima, moramo ipak pokušati iskoristiti sve zakonske mogućnosti da vidimo zašto laže? Itd.

Jer gledajte još jednom, jer ovo se ne može prenaglasiti. Predsjednik NO, koji je bio član NO kad su napravljeni gubici od 400 mil. kn, jedna varijanta kaže da je Petrokemija bila pod istragom zbog nabave skupih sirovina, tvrdi pred cijelom hrvatskom javnošću da su gubici bili jer su tih godina sve tvrtke za proizvodnju umjetnih gnojiva u ‘Europi i svijetu’ poslovale s gubicima i tako daje ‘objektivni’ izgovor za te gubtike. Meni padaju na pamet samo dva razloga:
a) ili nekoga pokriva,
b) ili je potpuna neznalica što se tiče Petrokemijinog poslovanja, a nije ni upotrijebio minium dužne pažnje dobrog gopsodarstvenika da razumije poslovanje i financijska izvješća.

Mislim da takav čovjek ne može nikako biti na funkcijama na kojima je, a i da se treba istražiti (za svaki slučaj) da se ne radi o varijanti a).

Sve u svemu, mislim da stvari idu prirodno svojim tokom, te da je razvoj situacije vrlo dobar.

p.s. A sad pogledajte zapis s bloga gradonačelnika Kutine, g. Žmegača: “Pozdravljam izjavu Premijera Vlade RH o privatizaciji Petrokemije d.d. Kutina

Napomena: Imam dionice PTKM i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

Kategorije:PTKM

40 replies »

  1. Pa to je bila jako zanimljiva skupština!

    Lijep izvještaj, i odličan mi je zaključak: “Sve u svemu, mislim da stvari idu prirodno svojim tokom, te da je razvoj situacije vrlo dobar.”

    Očito je da se stvar razvijaju u pravom smjeru! 🙂

  2. Poštovani,

    Ovaj Vaš tekst ući će u legendu. Bez namjere da ikome laskam skidam Vam kapu na ovome što ste napisali. Očito je to da je Petrokemija leglo sumnjivih tipova koji ovu tvornicu koriste isključivo u svojim privatnim interesima. Ako je točno da su lokalni rukometaši živjeli na grbi nas dioničara i poštenih radnika Petrokemije ovdje treba DORH upasti odmah danas i pohapsiti ovu kriminalnu organizaciju. Ako zatreba tražite podršku ostalih malih dioničara da se sazove izvanredna skupština i da se ove teme raščiste do kraja. Ako se ovako radilo na malim stvarima što se tek radilo kod prodaje gnojiva i nabavke sirovina. Moguće je da smo teško pokradeni i to godinama. Mislim da ovi mangupi i klošari nisu nikad očekivali da će ovakav čovjek ući u vlasničku strukturu. Izgleda da su se -ajebali. Još jednom imate punu podršku na putu prema istini i prosperitetu ove države.

  3. BTW, Nenade, što kažete na ovo Marasovo: “Ministar poduzetništva i obrtništva Gordan Maras je rekao kako Dalmaciju zbog onog što je napravio HDZ danas prepoznaju po gospodarskim problemima. ‘Ono što se događa primjerice u Dalmacijavinu ili Jadrankamenu su zaostaci HDZ-a, a mi ćemo te probleme riješiti i napravit ćemo Dalmaciju boljom’, istaknuo je Maras.
    Najavio je kako će se ubuduće kao ministar zauzimati za privatizaciju kroz ‘radničko dioničarstvo i sudjelovanje radnika u njemu’, slično modelu po kojem se postupilo u pulskom brodogradilištu Uljanik.”
    http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/194835/Maras-otkrio-radnicko-dionicarstvo.html

  4. http://hr.seebiz.eu/kemijska-industrija/petrokemija-pregovara-o-kreditu-za-izgradnju-kogeneracijskog-postrojenja/ar-35405/

    “ZAGREB – Petrokemija pregovara s nekoliko stranih banaka o kreditu koji bi se iskoristio za kogeneraciju koja je planirana prije više godina no nikad nije konkretizirana.

    U igri je navodno i EBRD, a SEEbiz doznaje kako je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić o toj temi razgovarao prekjučer u Londonu s predstavnicima nekoliko potencijalnih kreditora. Vrijednost investicije teška je oko 900 milijuna kuna.”

    • Hvala i naravno!
      Skupštine su vrlo, vrlo moćna stvar. Samo što su ljudi navikli da ih ne koriste, nego je to uglavnom forma.

      A meni je najdraže, kad me u čudu pitaju da zašto postavljam toliko pitanja, ‘eto već traje predugo’, kazati im: ‘Pa gospodo! Ovo je glavni sastanak tvrtke u cijeloj godini, ovo je svečanost dioničarstva!’. Onda oni uglavnom zblenuto pogledaju i nije im drago, ali što ćeš, mora se dalje 🙂

      Inače je na skupštini bilo ovaj put podosta radnika, ali mi se čini kao da ih je netko organizirao :). Recimo, jedan iza mene se žalio što je prisutan, a to valjda ne bi da je baš svojevoljno došao? Ili?

  5. Poštovani!
    Mea culpa, mea maxima culpa. Naime, zaboravio sam i nisam bio na Skupštini i zbog toga sam ljut na sebe k’o pas. Krivo mi iz dva razloga. Propustio sam priliku da se upoznamo i osobno, eventualno popijemo piće na pumpi ili negdje. Ali važnije, volio bih da sam bio prisutan kad Vam je prijetilo ono Klausovo govedo, da mu kažem par slatkih riječi i pitam za junačko zdravlje. Što ćeš, ne podnosim siledžije i volim im stati na put, ne mogu si pomoći. Samo moja krivica nije apsolutna. Naime, u normalnim firmama vam pošalju doma poziv na Skupštinu i Zahtjev za registraciju ili kako se to već zove, a PTKM to još očito nije, niti će biti još neko vrijeme. Nisu poslali ništa.
    Iz ovog sažetka, nije mi jasno par stvari. Za početak moram se ograditi da mi nije sasvim jasno korporacijsko upravljanje, pa mi oprostite na neukosti i glupim pitanjima. Npr. članstvo u NO-u. Kako se postavljaju i opozivaju članovi? Ako PU postavlja najveći dioničar, zar nije logično da šef NO-a bude dioničar iza? Ako sudjelovanje u nadzoru proizlazi iz vlasničkog udjela, onda mi nije jasno po kojem kriteriju je Klaus uopće u NO, a kamoli šef istoga? Interesira me koliki % vlasništva on zastupa, naročito sada kada se velika većina radnika iskrcala? I ako AZ ima x% vlasništva, zašto njegovog predstavnika moraju potvrditi ostali dioničari? Gledajući tako, ne dijelim Vaše oduševljenje imenovanjem Majstrovića u NO. Možete li reći s kojim obrazloženjem je inkorporiran u NO i tko ga je predložio? Naime, PTKM je njemu najvažniji klijent. S tog gledišta, možda griješim, nije li u sukobu interesa i da li će njegovi interesi uvijek biti identični interesima PTKM i dioničara?
    Pri kraju, osvrnuo bih se na ekološke certifikate, o kojima pišete pod 7. Ako PTKM ne bude u stanju to isfinancirati, znači li to da neće smjeti prodavati na tržištu EU, čak i da uopće neće smjeti proizvoditi? Ako je išta od toga točno, onda je to “condition red”, jer ekonomski gledano, 2017. je sutra, a privatizacija je trebala biti jučer.
    S štovanjem

    • 1. Mislim da PTKM Majstroviću uopće nije klijent. Čovjek vrlo savjesno navodi reference, možete vidjeti ovdje http://www.turbomehanika.hr/naslovnicaHR.htm, a čini se da mu već desetak godina PTKM nije klijent … čini se da on njima nije dobar, a svima ovima drugima s referentne liste je!?

      2. Članstvo u NO se određuje tako da onaj tko ima većinu može imenovati sve članove. Pogledajte primjerice KORF – Valamar holding (EPIC) ima većinu u Valamar Adria Holdingu, pa je ‘imenovao’ (tj. glasao za) sve članove koje je predložio.

      Ipak, u mnogim tvrtkama se zbog ravnoteže dioničara imenuju i članovi koje predlažu manjinski dioničari, recimo vidjeli ste kako je Vlada RH za DDJH predložila dva člana NO koji bi trebali ‘predstavljati’ mene i Lukšić grupu. Ovo ‘predstavljati’ je uvjetno rečeno, jer član NO ne smije raditi u korist onoga tko ga je predložio, nego u najboljem interesu firme, mora biti nezavisan.

      U PTKM imamo obratnu situaciju gdje su predstavnici sindikata imenovani prema nekakvom ‘sporazumu o privatizaciji’ od prije nekih 15 godina, a za koji mnogi misle da nema pravno utemeljenje.

      Ipak, znate kakva je bila stara vlast, ‘ne talasaj’ i gurala probleme pod tepih. Tako da kad je njihov odabranik za predsjednika NO, g. Nenadić, osuđen na zatvorsku kaznu zbog zloporabi u gospodarskom poslovanju, g. Klausu se malo omililo ‘zašt ne ja?’, pomislio si je vjerojatno, pa postao predsjednikom NO. Ipak, čini mi se da ga je ta ambicija malo prebacila, jer mislim da nema ni minimalne kompetencije da takvo što radi.

      Sami članovi NO se biraju na skupštini, većinom glasova. Dakle, mora se legalistički. Zato je ova supština bila važna, da država i ostali dioničari legalistički steknu većinu u NO i sad mislim da slijede neke akcije.

      A ovdje pak imamo obratnu situaciju nego sam pisao gore. Kao što sam već pisao, smatram da g. Klaus upravo može biti ‘grobar Petrokemije’, tj. mogao bi biti kad bi mu se dopustilo da radi po njegovom. A država to neće dopustiti. Može naravno ići tvrdo, impementirati svoja prava, a može i indirektno.

      Konkretno, mislim da moguće istrage DORH kojima bi se razotkrivale odovornosti za razne moguće nepododpštine u PTKM moraju ostaviti traga na ambcijama g. Klausa. Ne kažem da će država to korisiti kao ucjenu, a ne .. ali vjerujem da će voljnost istraživanja nekih stvari rasti proporcionalno bukačenju g. Klausa.

      Ovo što se tiče okolišnih uvjeta mislim da nije za sada kritično, ali provjerit ćemo.

      Možda bismo mogli sazvati izvanrednu skupštinu, što mislite?

      • Na stranu sve ostalo, ali biti dioničar a rekao bih i radnik tvrtke u kojoj ste Vi jedan od glavnih dioničara sve više dobija na vrijednosti već samo zbog Vašeg aktivnog djelovanja. Drago mi je što su radnici Petrokemije u Vama prepoznali čovjeka koji i njima i sebi želi dobro, te zna kako postići da se to ostvari.
        Ako mi još možete objasniti utjecaj uzimanja kredita od EBRDa, na moguću skoru privatizaciju.

        • To sve ovisi o sposobnosti managementa.

          Samo po sebi ne mora direktno na razini dionica značiti ništa, ali će sigurno značiti veću ozbiljnost u korporacijskom upravljanju. Jer to sve može biti autonomni projekt koji je financiran zaduživanjem.

          Alternativno, može se ustrojiti kao d.o.o. u kojem će EBRD imati i udjel i dati mu kredit i imati potencijal equity izlaska, kao što Podravka ima s Belupom.

          Uglavnom, ako je ovo istina, ovo je – po mom sudu – ekstremno dobra i značajna vijest!

      • Naravno, ja sam za. Smatram da je to nužno, pa ako smatrate i Vi… U tom slučaju, morali bi nastupiti organizirano. Ako postoje alfisti, audisti i ostali kantisti, zašto ne PTKM-isti Jer, dok dočekamo Vladu da se pokrene, možda bude prekasno, a Jagušt stalno na vjetrometini, bez istinskog zaleđa od iste, možda izgori. Čovjek se trudi, a svi ga zajebavaju. Što će mu to? Čovjek zna znanje i ima reference, može raditi gdje hoće i biti mirniji. A vidite noćašnji plenum Politbiroa HDZ-a, kao da ga je vodio uskrsli drug Džugašvili osobno glavom i brkom. Ako nam ti špicli i reakcionari (čitaj: jedva prikriveni fašisti) za 3,5 godine dođu na vlast, onda nikome nema spasa, pa ni PTKM. Sve nas čeka duga mračna noć. U svakom slučaju to se mora odraditi, jer je firma predugo taoc Klausove hajdučije.
        p.s. Znam da sam vjerojatno bio nepravedan prema Majstroviću, ne znam čovjeka. Samo pušem na hladno, da nam se ne dogodi još jedno usko grlo kao Klaus.

  6. Baš lijepo Nenade što si napisao izvješće sa skupštine i što i dalje napreduješ prema čišćem odnosu u vlasničkoj strukturi i razotkrivanju nepravilnosti.Hvala na edukaciji.

  7. svaka čast na tekstu i angažmanu na skupštini. ako vam treba pomoć/punomoć za izvanrednu skupštinu samo se oglasite. ipak mislim da bi za sada bilo dobro pustiti da dorh i milanović / čačić završe ovu priću u nekakvom razumnom roku..

  8. Teško je usporediti preuzimanje Azoty Tarnowa jer to je holding koji je 19.08.2011. godine preuzeo Zaklady Chemiczne ‘Police’, đubretaru koja se uz K+S, Yaru i Acron često spominje kao najveći konkurent PTKM. Rusi su očito u teškoj ofenzivi, a kada se pročita onaj dio gdje se govori o sinergiji, znamo i zašto su u ofenzivi. Pristup sirovinama, logistika, infrastruktura… Petrokemija je kao sektor iznimno živahna zahvaljujući Rusima, to je sigurno.

    • Apsolutno je nejasno što mi čekamo i ne krećemo u strateško partnerstvo sa ovakvom ekipom. Svakom normalnom je jasno da Rusi već duže vrijeme ulaze u ovu industriju i uskoro će postati gospodari na svjetskom nivou. Imaju sirovine, a mi imamo vrhunski proizvod i to je sinergija koja je predodređena na uspjeh. Ako je strah od Rusa uvjetovan činjenicom da kod njih vjerovatno ne bi radili vrhunski kutinski sportaši onda ja to pozdravljam i drago će mi biti da se kutinska omladina i dalje razvija na grbači radnika i dioničara ptkm. Mi sad samo trebamo vidjeti koliko dugo ćemo čekati da DORH i USKOK obave svoju dužnost vezano na moguće nečasne radnje u našoj firmi. Što se tiče kogeneracije građevinska vrijednost sa opremom bila bi do 120 milja eura, uz period povrata čak do 5-6 godina. Treba vidjeti koliko struje bi se proizvodilo za nas, a koliko bi moglo dalje u mrežu i po kojoj cijeni, a vodena para išla bi u proces proizvodnje. Također bi se i mladi pioniri i sindikalci preko zime mogli zagrijati iz viška topline dok naporno rade sa loptom. Vjerujem da bi od kogeneracije i nešto casha ostalo za isplatu plaća sportista.

  9. Ta kogeneracija kažu vrijedi 120 mio EUR-a. Pa na bilo koji način da se otplati kroz PTKM u nekom roku to je cca 300 kn po dionici, ako dobro računam. Dakle samo to vrijediće više od sadašnje cijene cijele tvornice. Jel dobro računam?

  10. Kako komentirate Ponudu Petrokemije za kupnju Luke Šibenik ?
    Malo pomalo oko Petrokemije se otvaraju sve otvorenije mogućnosti da postane jedna od nositelja razvoja, Privatizacijom ili samo dokapitalizacijom?

    • sutra je otvaranje ponuda, a ponuda Petrokemije je jedina prema neslužbenim izvorima….kaže Radio Šibenik…

  11. Za one koji prate PTKM, na današnjoj Sjednici Vlade (napokon) je odobrena mogućnost za više dobavljača plina na jednoj pristupnoj točci. Prema pojašnjenju gdina Jagušta na Skupštini, to bi značilo da PTKM može bolje upravljati rizicima na način da primjerice trećinu veže uz cijene nafte, trećinu na spot tržište (u vrijeme Skupštine cijene na spotu bile su 30% manje od onih koje je PTKM plaćala Prirodnom plinu, a trećinu uz tečaj neke druge valute, a ne dolara kao što je sada.
    Nakon poskupljenja plina građanstvu i uvođenja fiksne naknade i zamrzavanja cijene industriji na višoj razini ovo je još jedan u nizu poteza koji vodi “pravoj” deregulaciji tržišta plinom u Hrvatskoj. Ide sporo, ali ide. Zahvaljujući ovoj odluci, PTKM bi morala imati bolju startnu poziciju u idućim pregovorima o cijeni plina.

    • Hvala Lebowski! Odkud takva posvecenost i u stvari mogućnost da se iskopaju ovakve stvari? Ovo je zaista vrlo važna stvar.

      • Višak slobodnog vremena, loš tv program, profesionalna deformacija, prijateljstvo sa stručnjakom za plin (kaže da je novi predsjednik Upravnog vijeća HERE profesionalac, što je također dobra vijest), a i druga dionica u portfelju, ELKL, koji ima i opskrbu, odnosno distribuciju plina. Inače, Sjednice Vlade redovito se održavaju četvrtkom, a svi prijedlozi dostupni su na vlada.hr.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s