Uncategorized

Luka Šibenik

Imamo vijest Kutinska Petrokemija postala većinskim vlasnikom Luke Šibenik, a kako su upravo postali dostupni i podaci za 2011., vidimo da je Luka Šibenik imala u 2011. prihode 25 mil. kn i kapital 27 mil. kn.

Znači Luka Šibenik je plaćena nešto ispod P/B = 2 i P/S = 2.

ALI:
– Praktički nema duga (ukupne obveze su 2,3 mil. kn)
– Ima kratkotrajnu financijsku imovinu i gotovine oko 14,5 mil. kn, te zalihe i potraživanja oko 8.

Istovremeno je
– LKRI na P/B = 1,7 i P/S = 4,6 za znatno lošijom bilancom (nije loša, ali nikako nije usporediva s ovom od LŠ, kakva se rijetko viđa
– LKPC na P/B = 0,74 i P/S = 2,1 uz jako dobru bilancu (spremni za investiranje).

Sve u svemu, solidan shopping, ali vjerojatno se radi o tome da postoje značajne sinergije, te da je ovo zanimljiv dodatak eventualno zainteresiranima za privatizaciju iz nekih zemalja.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

6 replies »

  1. Po meni, ovo dobro ilustrira činjenicu da je potreba da država gradi, posjeduje i subvencionira infrastrukturne projekte poput luka, aerodroma, željeznica — obični mit.

    Razlog zašto je to u pravilu teško vidjeti je taj što je korištenje tih resursa raspršeno na veliki broj korisnika, pa se može prodavati priča o tome da trošenje na luke “pomaže cijelom gospodarstvu”.

    Ali ovdje imamo sjajan primjer baš zato jer nema te raspršenosti koja zamagljuje sliku. Petrokemija je sada i vlasnik, a prije toga bila je najveći, skoro jedini korisnik šibenske luke (80% tereta ili tako nešto). Odmah postaje jasno tko treba plaćati za funkcioniranje te luke: Petrokemija. Cijeli racionalni račun postaje jasniji. Petrokemija mora moći gnojivo prodavati uz profit, ako ne može, to je tržišni signal da je nepotrebna. Među troškovima koje mora moći pokriti su troškovi transporta. Ako luka u Šibeniku ne može biti profitabilna naplaćujući Petrokemiji prekrcaj gnojiva, to znači da je ta luka nepotrebna. Sve ovo vrijedi i kod drugih luka, ali mali broj vlasnika i korisnika čini ovdje sliku neuobičajeno jasnom.

    Štoviše, stvar se može još malo proširiti. Lička željeznička pruga je najmlađa od hrvatskih pruga, sagrađena tek 1925. Danas ona ima tek simbolički (i gubitaški) putnički promet, te teretni promet koji bi možda mogao biti profitabilan. Opet se postavlja pitanje kako to možemo znati, i opet igrom slučaja isti igrač može pomoći rasvijetliti stvar. Moguće je da Petrokemija čini 50% teretnog prometa ličkom prugom (nemam točan podatak, čisto špekuliram). Jasno je onda kako bi trebao izgledati račun potrebnosti ličke pruge: ako je cijena gnojiva dovoljno visoka da Petrokemija može HŽ-u platiti korištenje ličke pruge malo više nego realno (nesubvencionirano) košta održavanje te pruge, onda je ta pruga Hrvatskoj potrebna. U protivnom nije. Naravno, ne samo Petrokemija, nego svi korisnici sukladno tome koliko koriste. Ali ovdje opet činjenica što imamo jednog ogromnog korisnika, osvjetljava način na koji treba razmišljati.

    • U idealnom svijetu Simune. U idealnom svijetu.
      U nekom drugom svijetu ako Hrvatska pocne tako razmisljati Petrokemija moze zatvoriti jer ce gnojare iz drugih zemalja i dalje koristiti pruge svojih zemalja i luke svojih zemalja po “drzavnom” modelu.

      • Pa, očito je da nakon što se privatizira PTKM (a nadam se da će to biti što prije), kupac dobija u paketu i Luku Šibenik. Možda će je Rusi kupiti samo zbog toga 🙂 oduvijek su htjeli izlaz na toplo more a privatizacija luke Bar je propala, ako se dobro sjećam.

        Uglavnom, mislim da je iznimno važno iznijeti argumente protiv ulaganja u infrastrukturu upravo zato jer je njegova nužnost “opća kultura”, podrazumijeva se i nitko to ne dovodi u pitanje. Recimo, postoje planovi gradnje teretne luke i u Zadru. Ne znam u kojoj su fazi, mislim da se prvo gradi samo putnička luka. Pitanje je je li ta putnička uopće bila potrebna, a kamoli teretna s obzirom da Hrvatska već ima teretne luke u Rijeci, Pločama, Šibeniku, Splitu…

        Luke su strašno skupe stvari, radi se o stotinama milijuna eura. Tako da bi onaj tko ih misli graditi ili proširivati morao moći dokazati isplativost cijele priče malo uvjerljivije od “treba za razvoj” ili “svi to rade” ili sličnih fora.

  2. Izvinjavam se na OT, ali ova vijest je bomba.
    http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/197125/Ergovic-smjenjen-privremeni-predsjednik-Miloloza.html
    Mirovinski i investicijski fondovi su prepuni Nexeovih obveznica. Ova vijest može značiti da su njegovi kolege bolje informirani o stanju u Nexe nego fond manageri. Da li fondovi koji imaju Nexe obveznice imaju i “Barcelonu”? Ako krenu isplate iz fondova, fond manageri će morati prodavati ono što imaju.

    • Mislim da oni koji imaju Nexe, nemaju ‘Barcelonu’, to su dva različita pristupa. Tko ima Šituma, nema Messija. PBZ investicijski čini mi se imaju podosta.

  3. ne razumijem sad po čemu je PB 2 i PS 2 solidan šoping???
    pa LKPC se trguje značajno jeftinije pa vam nikad nije bila zanimljiva. a mnogi su vas pitali za nju.
    LP

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s