Uncategorized

Cijene na Burzi; Soros; Pevec

1. Danas smo imali zaista zanimljiv događaj na Burzi koji potvrđuje teze koje sam više puta ovdje iznosio. Naime, iako je od zatvaranja naše Buzrze u četvrtak, pa do današnjeg zatvaranja, DAX pao oko 4%, Crobex (i Zax) su pali svega oko 0,5%. Kao da su hrvatske dionice trajno prespavale dva vrlo loša dana kad Burza nije radila (+ vrlo loš kraj dana na europskim tržištima u četvrtak, nakon što se ‘ZSE’ zatvorila).

To pokazuje da odlučujući faktor u cijenama mnogih dionica nisu valuacije (intrinzična vrijednost), nego likvidnost. Nema dovoljno ‘ulja’ u motoru za price discovery. A to znači da će povećanje likvidnosti (a ono će se dogoditi kad-tad) dovesti do značajnih promjena cijena, neovisno o promjenama valuacija. A tako se može objasniti i prošlost. Naime, iako su zadnje dvije godine u Hrvatskoj značile vjerojatno najgore kvarenje gospodarstva ikada, neke dionice su izuzetno porasle (dionice ne rastu samo zbog promjena fundamentalnih okolnosti, nego i zbog ‘otkrivanja cijena’).

2. Zanimljiv Sorosev intervju danas u Spiegelu gdje mogući njemački ‘bail out’ jednog dijela Europe uspoređuje s Marshalovim planom.

3. U biti nevjerojatan razvoj s Pevecom (čestitka svima uključenima): Pevec izašao iz stečaja: U zadnje dvije godine poslovanja u stečaju ostvaren prihod od 1,3 milijarde kuna. Kad bismo imali samo malo bolje funkcionirajuća tržišta kapitala, sada bi novi vlasnici (koji to u biti nisu htjeli biti) mogli kvalitetno izlistati dionice (IPO) i cijelu stvar najurednije do kraja odraditi. Tko zna, možda se i ovako odluče na takav korak.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

27 replies »

  1. Gospodine Bakić, nije mi jasna logika oko zaključka da glavni faktor cijena dionica na ZSE likvidnost, a ne intrinzična vrijednost iz iznesenih premisa (pad DAX-a od 4% i pad ZSE od 0.5%), mođda je tu još nešto što se podrazumijeva, a ja ne vidim.

    Ako je razlog malog pada na ZSE u odnosu na DAX loša likvidnost, umjesto intrinzične vrijednosti, onda bi to sugeriralo da je intrinzična vrijednost tvrtki u par dana s DAX-om pala za 4% s čim se baš i ne slažem, a ZSE ju zbog loše likvidnosti nije mogla pratiti.

    Molio bih pojašnjenje!

    • Evo. Naime kod intrinzične cijene je, jasno, polazna odrednica makro okružje. Koje se, odnosno njegova percepcija, značajno pokvarilo dok je tržište u RH bilo zatvoreno, toliko jako da je čak i DAX pao 4% (nisam gledao nama sličnije, Italiju, Španjolsku, ali vjerujem oni i više). Ponekad je teško razumjeti da intrinzična vrijednost tvrtki u par dana padne 4%, ali to je tako. Jer ako se promjene makro okolnosti, ili ako se odjednom shvati da su se promijenile (već prije) događa se to što se dogodilo s europskim dionicama u dva dana.

      A tržište u RH praktički nije reagiralo.

      • Teško mi je za povjerovati da su fundamenti i perspektive njemačkih tvrtki pale za 4% u dva dana. Jasno mi je da je takva može biti percepcija tržišta, ali ne znam bih li se magao složiti da je intrinzična vrijednost prosjeka njemačkog tržišta realno pala za 4%.

        To je kao tvrditi da postoji promjena u fundamentima koja se desila u dva dana i promjenila vrijednost njemačkih tvrtki za cca. 4%! Kao da kompletna valuacija koju možete izvući iz financijskih izvješća se smanjuje za 4%. Sve zbog makro okolnosti?

        Siguran sam da znam izrazitno malo o makroekonomiji, ali tvrditi da makro događaji posljednja dva dana utječu na budućnost njemačkih tvrtki za oko 4% mi je pomalo apsurdna. Temeljem kojih podataka bi racionalni investitor mogao to procijeniti.

        Tako drastičan pad u tako kratkom vremenu mi je jedino logičan kao intuitivni strah mase od loših prilika. Priča se o lošim događajima, ljudi ih se lako dosjećaju iz memorije, predvladava intuitivan pesimizam… pad od 4%. U RH 0.5% jer nema likvidnosti za više u kojem god smjeru.

        Ako tko može komentirati još ovu temu bio bih jako zainteresiran.

        • Nema se tu što vjerovati ili ne vjerovati. Za ilustraciju pogledajte nekoliko primjera:
          – (stvarna promjena okolnosti) fundamentalno jako zdrava banka kojoj se u dva dana dogodi ‘trk na banku’ (očita paralela s europskim financijskim sustavom)
          – (eksplikacija postojećih fundamenata) proizvođač vode koji godinama ima živu u vodi, ali se to u jednom trenutku sazna (‘fundamenti’ u smislu fizičkih fundamenata, realnosti na razini proizvoda se nisu promijenile, ali su se poslovni fwd-looking fundamenti očito jako promijenili).

        • Aha, hvala. Jasno mi je što želite reći. Kvalitativno, stvar mi je jako jasna. Ostaje još jedna nejasnoća kvantitativne naravi. Zašto smatrate da je pad DAX-a od 4% točna valuacija fwd-looking fundamenata njemačkog tržišta. To bi impliciralo da je njemačko tržište izuzetno efikasno i točno.

          Jasno mi je da uglavnom možete doći do prilično točne valuacije na temelju konkertnih brojeva. Ali mi se čini nevjerojatno da je tako fina valucaija cijelog tržišta moguća samo temeljem promjene makro okružja. Kako uopće taočno dovesti u vezu tako kaotičan sustav za valuacijom kompanija na tako preciznoj razini.

          Kao posljedica psihologije mi je to razumljivo, ali kao racionalni rezultat nekog modela, teško. Bio bi to jako kompleksan model.

  2. Poznavajući hrvatsko tržište kapitala, odnosno sudionike na istom, teško je za očekivati selektivan rast, odnosno rast kvalitetnih dionica. Prije će biti da će rasti “sve odjednom”, a u tom slučaju neke dnevno i po 20-30% što je već viđeno.

    Što se tiče Peveca, to je jako zanimljiva ideja, no ljudi su se već dobrano opekli s Magmom i HG Spotom, tako da čisto sumnjam da bi i Vi npr. odlučili sa značajnijim iznosom sudjelovati u tom IPO-u.

    • Ne znam da li gledamo istu burzu. Jer očito je da je upravo suprotno od onoga kako kažete. Pa dominantna odrednica zadnjih 2-3 godine je upravo bio selektivan rast. I to u svakom podrazdoblju. Pogledajte samo ove godine kako su prošli KORF, DDJH, PTKM i neki drugi, a kako HT, ISTT, ERNT i neki drugi.

      U kupnju Peveca se ne bih upustio osim ako bi cijena bila jako, jako niska, jer s druge strane imam npr. Tisak koji je zaista jako jeftin (P/S = 0,13: http://www.mojedionice.com/dionica/TISK-R-A).

      Ali i za Pevec postoji neka ravnotežna cijena, a bolje je onda da se po njoj trguje nego da se uopće ne trguje.

      • Gledamo istu burzu 🙂
        Ali bojim se da je ovo vrijeme, kad se gleda na svaku kunu, iskorišteno upravo za pametno i racionalno ulaganje. Kad se pojavi lova na tržištu, bojim se da se vraćamo na razine 2006-2008.

  3. Soros nije glup kao sto se pravi u intervjuu:
    “Germans have to bear in mind that, effectively, they have suffered practically no losses so far. Transfers have all been in the form of loans, and it is only when the loans are not repaid that real losses will be incurred.”
    A da Grci ce moci vratiti pare onda kada svinje budu letjele ili kada im posude jos para da im vrate ove pare. Hmmm… to je kao da kazete: pa da vi ste ispali iz aviona bez padobrana, ali ne brinite se, niste mrtvi dok ne udaride u tlo.
    Da ponovim Soros nije glup, ali oni koji ga ozbiljno shvacaju su ne glupi, nego recimo nesvjesni. 🙂
    Najbolji dio clanka je naravno:
    SPIEGEL ONLINE: Once again: How is that Germany’s fault?
    😀
    BTW ova spika sa time da jadni njemci ce propasti ako ne daju parazitima para me podsjeca na Kina mora davati pare US inace nece imati tko kupovati njihovu robu.

  4. U HR ima ‘nekoliko’ (broj neznam, a mene zanima jedna od tih) tvrtki koje su u stečajnom postupku, a izlistane su na burzi. Stečajni postupak traje godinama, a nedogađa se ništa. Kakve su zakonske odredbe, kad bi se trebao skončati stečajni postupak. Dali postoji vremenski rok? Ovako može ići u nedogled?
    Hvala!

  5. Soros: As an investor, I would be very pessimistic, especially about Europe. But as a believer in an open society, I have to put my faith in the people and leaders of Europe to show some reason.
    Jel ovo više radi dramaturgije ili ipak poziv na oprez?

  6. Novaca za ulaganje ima, samo se čeka da se krene. Koliko je štednja u banci? Cca 280 mlrd kn. Neka se slije na burzu 20% to je 56 milijardi. A ja mislim , po pričanju ljudi da hoće. Svaki peti čovjek ima namjere ulagati u burzu kad će vidjeti da je kriza na dnu. Naravno, ja ću im prodavati po najmanje trostrukim cijenama nego su sad. Jedan dio a s ostalim čekam da dosegnu cijene iz 2007. g. LP

  7. Nevjerojatno je da ljudi opet višak novca ulažu u nekretnine,kažu svi:ovo je dno!Ja mislim da je tek početak!Svi argumenti idu tome u prilog,od uvođenja poreza preko legalizacije do nevjerojatnog viška nekretnina kojeg smo stvorili u 70 godina…Vole ljudi beton-da se vidi da nešto imaju,papir od sda im je nije tako vidljiv i opipljiv…

  8. Zašto je nevjerojatno.Ljudi vjeruju u nekretnine,a pogotovo poučeni dosadašnjim ulaganjem na TK.Pa zar mislite da je lako bilo gledati ljudima kako se njihov “novac” topi,iz dana u dan i tako vec 3-4god.Dosta ce vremena proci da se novackoji je na štednim računima prebaci na TK.Mislim da ce proći dosta vremena.Jedinu nadu polažem u strane fondove koji bi mogli početi ulagati ulaskom Hrvatske u EU.

    • Pustite prošlost.
      Nego gledajte budućnost.
      Recimo ova dva tipa nekretnina:

      A. Neproduktivna nekretnina, stan ili kuća (neproduktivna jer se može iznajmiti uz vrlo mali povrat, a pogotovo neto povrat) u situaciji koja opako miriše na veliki daljnji pad (velik broj neprodanih, visoke cijene, novi nameti koji će stimulirati na prodaju, izarzito loša demografija, lošiji kreditni uvjeti, pad kupovne moći u RH). Ogromni transakcijski troškovi, vrlo nelikvidno.

      i

      B. Produktivna nekretnina po vrlo niskoj cijeni (recimo KORF P/B ispod 0,5), ‘produktivna’ kao izvozni prihodi i u velikom razvoju – tj. mnoge turističke tvrtke. Mali transakcijski troškovi, za malog ulagača likvidno.

      E sad tko ima 2 grama soli u glavi, što bi trebao odabrati ako baš voli nekretnine?

      • Koja bi vama bila prihvatljiva cjena za kupnju nekretnine u Zagrebu u svrhu stanovanja ?
        Kakve cjene previdate za nekeretnine na moru ?

        • To je barem potpuno jasno:Cijena najma određuje cijenu nekretnine i realna cijena bi se po meni trebala vrtiti negdje između 15 do 20 godišnjih neto prihoda od najmova jer ne zaboravimo na taj prihod od najma morate platiti neki porez ali i amortiziratzaciju objekta(kuće stana i sl.)…Naravno iznimno atraktivne nekretnine na jedinstvenim lokacijama nisu uvjetovane tim parametrima već “željom bogatih da ih posjeduju” i tu je teško odrediti vrijednost i bilo kakve parametre…Ali mi smo kod prosječnih nekretnina došli do povrata u neto najmu od 40-50 godina,složiti ćete se da je to bolesno i to je odraz našeg mentaliteta i nasljeđa gdje smo naučili imati samo svoje i zbog kaosa koji vlada u tržištu najma gdje ništa nije uređeno zakonima tako da najmoprimac može biti stjeran u 24h iz bilo kojeg stana,kuće itd a da ne govorimo o kontroliranim manipulacijama prostornim planovima i izdavanjima građevinskih dozvola gdje je opet sve išlo “po babu i stričevima,sdp ili hdz,vaši i naši”…Već na kraju 2008g sam tvrdio da će prosječne nekretnine u hrvatskoj pasti do 40-50%,to je bilo i tada više nego jasno,možda je i to preoptimistično…

        • Dakle u društvu smo Indije, Pakistana, Crne Gore, Srbije, BIH, Grčke, Albanije, Španjolske, Slovenije, Makedonije, Rumunjske… , ne zna se u kojoj državi bi čovjek radije živio, koja je manje rizična pa se zadovoljavamo s manjim povratom itd.

          Valjda su USA ipak najnepoželjnija država za život i najvišeg rizika na svijetu, kada nam tamo i prosječni povrat cca. 10 godina (ponegdje i oko 8 godina neto) ne odgovara (uz kredite u domaćoj valuti, fiksnih kamatnih stopa oko 4 %, i udjela prosječne rate kredita u prosječnim prihodima 10-ak %).

          Disclaimer: ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju nekretnine u USA, čak niti ako ste državljanin USA. Svako ulaganje je rizično, pa tako i u nekretnine uz 10-ak % godišnjeg prinosa od rente i na kredit koji u svojim kao prosječnim prihodima niti osjetite, jer i cijene najma se mogu na neodređeno dugo i neodređano jako mijenjati na niže kroz vrijeme (čak i u najbogatijoj državi svijeta i sa najmanjim udjelom troška stanovanja u mjesečnim troškovima prosječne obitelji) i cijene nekretnina i kada daju prinos od rente 10-ak % godišnje i dalje mogu padati. Ali sve ima svoju cijenu, pa tako i nekretnina i zato treba racionalno razmotriti fundamente i ne imati predrasude niti prema jednoj imovinskoj klasi nego kupiti i nekretninu sa jednakim guštom kao i dionicu ako je cijena zgodna!

    • Ja sam nedavno na svoje oči vidio transakciju sa 45 % “popusta”.

      Ljudi su stan od 45+5 m2 na “elitnoj lokaciji” (zaista lijepo mjesto, priroda, zelenilo, svjež zrak kao da si na nekom gorskom selu, predivan pogled na grad sa tog malog brega, a praktički u centru grada, par minuta autom ili par minuta tramvajem do kojega također ne više od 10-ak minuta lagane šetnje, doduše po brdu, ali to je zdravo) prodavali za 100 tisuća EUR. Potom su kažu brzo spustili na 90, pa nakon par mjeseci kada im je zatrebalo keša spustili oni to na 60 tisuća, i kupac uspio spustiti još na 55 tisuća.

      Kupac je vrlo zadovoljan, iako sam mu ja govorio da mu kupnja nekretnine sada baš i nije pametna, ali obzirom na cijenu i nije baš takva katastrofa kakva je mogla biti.

      Lijepa lokacija, lijep stan (arhitekt je bio genijalac kako je dobro organizirao taj mali prostor!), nije katastrofalno skupa cijena, ali danas se diljem Zagreba prodaju stanovi na lošijim lokacijama, lošije gradnje i “arhitekture”, po cijenama koje još i više prelaze magičnu tisućicu po kvadratu. To su po meni sigurno katastrofe!

  9. Kako će se po vama kretati cijene nekretnina nakon uvođenja poreza na imovinu, ima li kakve stručne procjene, od 2008.g. pad je 18%? Dali je realno da će se porez uvesti od 01.01.2013 pošto se smatra da 50% nekretnina nije u katastru a irok za legalizaciju je produžen do 01.07.2013, smatram da utvrđivanje vlasništva temeljem računa za struju je neozbiljno, druge države su takav porez uvele nakon mnogo godina priprema a imale su sređene zemljišne knjige?

  10. Pevec čak i nakon ovog rasta na cijeni od 130 kuna ima:
    P/E: 7,44
    P/B: 0,64
    EV/EBITDA: 3,26 (!)

    Dug/kapital: 97,35%
    Novac po dionici: 47,55 kn
    K. tekuće likvidnosti: 1,63

    Nema financijskog duga. Na datumu bilance su imali 9 milijuna kuna na računu, 25 milijuna kuna u investicijskim fondovima, još 17 milijuna depozita kod banaka i 12 milijuna kuna depozita i avansa za robu i usluge.

    Nakon bilance su kupili prodajni centar u Osijeku za 24 milijuna kuna u koji su se preselili u 3. mjesecu, a postojeći koji je bio u zakupu se zatvorio. Prošli mjesec je otvoren prodajni centar u Virovitici.

    Apeliram na sve dioničare koji mogu da se prijave za sudjelovanje na Glavnoj skupštini koja će se održati 1. 6. u Bjelovaru (prijave do ove srijede). Odlučivat će se o važnim pitanjima.

    Molio sam CERP da stavi na dnevni red Odluku o uvrštenje u uređeno tržište, a tražit ću i predstavnika malih dioničara u Nadzornom odboru.

  11. Pevec je izglasao potpuno novi Nadzorni odbor, i izglasana je Odluka o uvrštenju na uređeno tržište. Na web stranici Peveca je osvanula nova rubrika Investitori, a između ostalog je objavljeno i izvješće Uprave koje je prezentirano na Glavnoj skupštini. U prva 4 mjeseca 2016. prihodi od prodaje +26% u odnosu na prošlu godinu, a ostvarena je neto dobit od 4,2 milijuna kuna, u odnosu na gubitak od 7 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine.

  12. Pevec je rasturao u prvom polugodištu, dobit je na razini cijele prošlogodišnje, a prihodi od prodaje su veći za 21%. Omjer tržišne kapitalizacije i neto dobiti u zadnjih 12 mjeseci je ispod 6 koliko vidim. Mislim da Pevec tek počinje pokazivati pravi potencijal profitabilnosti jer ovi rezultati nisu posljedice jednokratnih prihoda već kontinuiranog poboljšanja poslovnih procesa i uvođenja pravih analiza u svim područjima poslovanja.

    Do kraja godine ulazimo u Službeno tržište. Koliko znam, bit ćemo onda jedini značajni trgovački lanac na uređenom tržištu Zagrebačke burze, osim možda Tiska. A nemamo većinskog vlasnika, pa zapravo sami krojimo svoju sudbinu, i mislim da će biti dosta interesa, i ovako smo daleko najlikvidinije izdanje na CE Enteru (bivši MTP).

    Imamo i udrugu dioničara koja će i dalje inzistirati na transparentnost poslovanja i dobro upravljanje (evo, baš je objavom rezultata na novinskim portalima umjesto prvo na stranicama društva i/ili Zagrebačke burze po nama Uprava napravila pogrešku), te želimo razmijeniti mišljenja, iskustva, pohvale i kritike sa svima kojima je u interesu da se ova priča dalje lijepo razvija.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s