Uncategorized

p.s. Dnevno

Praktički najveći porast u 3 godine

Današnji porast Crobexa od 3,5% nije ni približno viđen još od 2009., osim 14.12.2010. kad je počelo ono divljanje s Inom, pa je tod dana indeks porastao 9% (Ina oko 70%, a bila je oko 15% indeksa, ako se ne varam).

Drugi najbolji dan 2010. je bio 17.11. s 1,9%. Najbolji dan 2011. je bio 12.8. s oko 2,4%.

Tako da ovih 3,5% zaista strši u dužem vremenskom razdoblju. 3,5% je i koliko se u banci može dobiti na štednju tokom godine dana. A zajedno s jučerašnjih oko 1%, to je oko 4,5%.

A u zadnje tri godine, ovakav porast – osim spomenutog 14.12.2010. koji nije relevantan za usporedbu – bio je 21.8.2009., 3,5%.

Zanimljivo je da je promet bio prilično skroman, a koliko se meni čini, to je bilo zato jer nije bilo dionica na prodaju (kod većine dionica) čak ni po tim višim cijenama – čak i kad su cijene porasle, nisu na prodaju dolazile nove dionice.

S ovime su hrvatske dionice u 2012. u solidnom plusu (jasno, ne gledano prema Crobexu, nego prema nečem reprezentativnijem, recimo ZAX s uključenim dividendama – ZAX bez dividendi je sa strane). S obzirom na piskaranje naših medija o tržištu kapitala (prevladavaju savjeti da je ‘najsigurnije’ držati imovinu u gotovini – nisu još došli do pojma inflacije, a pogotovo ne oportunitetnog troška), vjerujem da to nije slika koju ima većina građana (koji preferiraju kladionice, a ‘vijesti’ dobijaju iz naših medija).

Dolje je prikazan prinos dionica iz Crobexa u 2012. Investitori s malo soli u glavi su zaista mogli krasno proći u prvoj polovici godine, iako se neupućenima sve čini crno. A bilo je potrebno samo malo soli, jer fundamenti zaista pričaju vrlo jasne priče, nije to neko američko ili njemačko tržište gdje je ogromna konkurencija pametnih ulagača, a ovdje je kako je …):

A situacija i za drugo polugodište je (barem meni) očita, kao što je bila očita i početkom ovog: Dobar portfelj je i žilav portfelj (2).

Kategorije:Uncategorized

4 replies »

  1. Ako će kome biti zanimljivo… današnji dan je obilježen sa još par zanimljivosti/godišnjica! Sve vezano uz trenutno najveću kompaniju na svijetu 🙂

    – 5. je godišnjica od početka prodaje iPhone-a
    – 37. je godišnjica od sastavljanja prvog prototipa računala “Apple I” (9 mjeseci kasnije registrirana je kompanija).

    – RIM koji je prije 5 godina smatran najvećim konkuretnom Apple-u glede iPhone-a (i od strane AT&T i Verizona tada tajnim ugovorom plaćen da napravi konkurenciju iPhone-u jer su se ovi bojali da će Apple postati operaterima na štetu prejakog utjecaja na njihovu industriju) danas kada sve živo raste je doživio pad cijene preko 20 %, povodom sinoć objavljenog katastrofalnog izvješća, ukupno kumuliravši sa današnjim danom pad od 90 % kroz tih 5 godina.

    Kroz istih 5 godina je AAPL na +375 %. Ovaj odnos podsjeća koliko je ulaganje u jednu dionicu rizično, i oslikava što znači diverzifikacija i fundamenti.

    Obična diverzifkacija 50:50 u ove dvije dionice za onoga koji “ne zna kako će to završiti jer se ne razumije u tehnologiju i to je sve skroz nepredvidljivo” bi mu donijela +143 % (19 % anualizirano). Dakle nikakav problem što je jedna od dvije dionice izgubila 90 %.

    Onaj tko je malo više razmišljao “o fundamentima” i možda zaključio da je veća vjerojatnost uspjeha Apple-a nego RIM-a (i tko je malo pogledao cijene itd.) bi to napravio u nekom drugom omjeru, recimo malo više AAPL, malo manje RIM, i taj bi imao još bolji povrat kroz ove godine globalne krize!

    Tako i općenito u stvarnim portfeljima prava diverzifikacija u bar 5-6 dionica, s pravim gledanjem fundameneta kroz dugi period mora “pokupiti” ono uspješno koje će portfeljno nadjačati gubitnike. Često i sasvim slučajan normalno diverzificirani izbor dionica ako se drži duže vremena buy-and-hold principom daje zadovoljavajuće rezultate (indeksno investiranje recimo, bolje nego što će ostvariti većina aktivnih investitora). Kad se malo pogleda i fundamente (a to nije teško), ulaganje u dionice postaje već i smiješno nazivati “rizičnim”. Sve je u životu rizično, ali od ulaganja u dionice je štošta toga što ljudi stalno rade puuno rizičnije.

    • Tako je! Stvar je perspektive. U ovom trenutku u životu imati gotovo svu svoju imovinu uključenu u neku vrstu investiranja (u ovom času sve u dionice) je definitivno najbolje riješenje za najmirniji san. S time mislim na onaj sadašnji, ali i onaj budući (daleka budućnost i starija životna dob).

      Treba, doduše velika količina znanja da bi se pomakla životna paradigma o tome. Za veliku većinu ljudi kupnja nekretnine na početku aktivnog radnog vijeka na kredit s ratom od pola primanja (ili više) doima se kao puno sigurnija stvar s manje rizika od “nesigurnog ulaganja u dionice”.

      Psihološki, kredit i nekretnina izgledaju jasnije, intuitivno opipljivije i predvidljivije (a i dio je općeprihvaćene forme u cijeloj državi šire na zapadu). To je iluzija, jer 99% njih ne vide potencijalni pad vrijednosti njihove nekretnine, te ogromni rizik koji ide s velikim kreditima (koji je lijepo demonstrirala priča sa šv. frankom 2009…)

      Svatko ko sagleda problem cijeloživotnih osobnih financija iz najšire perspektive (jedine koja nas čuva od pogrešaka parcijalnog pogleda na problem; tkz. framing) jako je jasno da je ulaganje u racionalni diverzificirani portfelj u biti daleko najsigurnije rješenje.

      Problem je što u tome postoji znatan udio nasumičnosti pa i izvrstan portfelj ima puno dana kad gubiš. Kvaka je naravno što u toj kocki ćešće dobivaš, ali emocionalna bol gubitka intuitivno može to nadjačati u kratkom vremenskom periodu.

      Kao što rekoh na početku, racionalni investitor je “kockar” koji igra u casinu gdje su šanse na njegovoj strani (uz nužni udio nasumičnosti) i gdje svaki dan baca kocku gdje u prosjeku više zaradi nego gubi. Samo da bi se to sogurno manifestiralo treba se ne bojati kraććih perioda gdje utjecaj nasumičnosti može stvoriti privid pada.

      Onaj tko kupuje nekretninu na ruzični kredit na početku svog radnog vijeka je kockar u suprotnom smislu. Mijenja intuitivnu “predvidljivost problema” za veliki rizik kredita nad kojim nema kontrolu pa je njegova sudibina sljedećih 20, 30 godina u rukama banaka i globalne ekonomske slike svijeta. A slična je priča i s vrijednošću nekretnine.

      Zamijenio je stalnu dobit koja u sebi ima nasumičnost (racionalno investiranje) za siguran gubitak na kreditu uz veoma malo kontrole i malu mogućnost dobiti na vrijednosti njegove nekretnine samo zato jer ovo drugo djeluje intuitivno predvidljivije (što činjenično nije). Tu je i efekt toga što svi drugi to rade, pa ako to ne napraviš a stvari ne ispadnu pozitivno postoji veliki strah od žaljenja (ponovno mentalna zamka sistema 1).

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.