Trzista kapitala - Hrvatska

Pred drugo polugodište

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Evo nekih fundamentalnih pokazatelja. Samo za dionice iz Crobexa. Naime, osim što moram negdje ‘povući crtu’ u broju dionica, pri čemu je ovo prirodan skup za analizu, (smatram da) već i tih 25 dionica nudi izvanredne prilike, za disperziju je dovoljno već i 5-6 dionica, a te dionice su uglavnom i likvidnije.

1. Općenito i opet. Kako je naše tržište, analiza (pogledajte samo portfelje većine OIF-ova, pogotovo onih najvećih, pa će vam biti jasno) vrlo, vrlo needucirano, evo najelementarnije osnove (ovakve stvari, nažalost, ne uče na na našim ekonomskim fakultetima na ovako jednostavan i razumljiv način, pa većina ekonomista koje sam sreo ne razumije ovu elementarnu logiku):

A. Tvrtka ima aktivu s kojom radi biznis.

B. Pasiva pokazuje kako je ta aktiva isfinancirana.

C. Svrha tvrtke je generiranje slobodnog toka novca dioničarima (u odnosu na preuzeti rizik).

D. Na neki način idealiziranje tog slobodnog toka je dobit (‘razmazivanje’ investicija kroz amortizaciju itd.).

E. Dobit se ostvaruje prihodima, a povećanje prihoda je uglavnom jako dobro, pokazuje tržišnu poziciju, uključivo mogućnost određivanja cijena, omogućava ekonomiju razmjera (veću marginalnu profitabilnost) itd.

F. Ulaskom o krizu, osim relevantne tržišne pozicije, najbitnija je bilanca, pri izlasku iz krize se uglavnom najprije iskazuje povećanje prihoda, zatim dobar tok novca od operacija (v. slučaj ADPL u prošlim godinama) i tek nakon toga dobit. Zato je u raznim fazama ekonomskog ciklusa (odnosno krize, jer ovo što imamo u RH nije ciklička stvar, nego sekularna prilagodba) važnost nekih osnovnih parametara, kao što su P/B, P/S, EV/EBITDA i P/E se mijenja. U trenutku izlaska iz krize najvažniji su P/S i P/B.

G. Sve ovo je važno samo kao filter (iako već i ti podaci ponekad daju toliko inikativnu sliku da daljnja analiza često ne dodaje puno), pa se za stvarna investicijska razmatranja treba svaki slučaj promotriti posebno.

2. Porast prihoda. Ovo su korekcije koje sam napravio u sljedećem grafikonu:

A. Korigirao porast prihoda nekih tvrtki koji se dogodio ne zbog njihovih kompetencija, nego porasta cijena sirovina, prvenstveno u hrani (onima na početku lanca: BLJE, VIRO, VPIK, PTKM korigirao za 15%, a onima na kraju: ATGR, KRAS, PODR, LEDO za 5%).

B. KRAS pogledao nekonsolidirane prihode zbog utjecaja akvizicije Karoline. KORF i RIVP pretpostavio da su rasli isto, tj. kako je uprava objasnila da je stvarni rast prihoda Riviera Adrie bio 12% (ne vidi se u financijskim izvješćima zbog pripajanja HRBC i ZLTO na kraju sezone).

C. Označio bojama kategorije porasta prihoda (i za kasnije im odredio bodovni rang od 2 do -2):
– crveno (2): iznimno velik, 10% ili više u realnim iznosima (u pretpostavku inflacije od 2%)
– narančasto (1): pozitivan, ali ne iznimno velik realan rast
– svjetlo plavo (0): mali realni pad
– tamno plavo (-1): velik realni pad (nominalno između 4% i 7%, tj. realno 6% i 9%)
– crno (-2): iznimno velik realni pad (nominalno između 18% i 34%).

Ovako izgledaju ti modificirane promjene prihoda za dionice iz Crobexa:

Važno: Naravno, moglo bi se reći da je ovo gledanje u prošlost, ali postoje razlozi koji su doveli do tih promjena prihoda za svaju pojedinu tvrtku i za mnoge od njih oni i dalje važe, a za neke se mijenjaju … umijeće analize je upravo procijeniti trajanje tih razloga i reakcija na njih (eksternih i internih).

Međutim, stvari su na hrvatskom tržišu uglavnom vrlo, vrlo jednostavne, upravo zbog nedostatka kritične mase razumnih ulagača. Iako likvidnosti nema dovoljno za brzi price discovery (otkrivanje cijene), ima je dovoljno za relativno polagani (s obzirom na vrlo velike deformitete cijena koji ‘vrište’ da budu ekvilizirani), ali (budući da su deformiteti jako veliki) apsolutno vrlo brz (pogledajte samo porast cijena od početka 2011. za neke dionice za koje su fundamenti već tada ‘vrištali’).

A to izrazito pogoduje racionalnim, staloženim investitorima. Jer da je price discovery vrlo brz, racionalni investitori ne bi imali prilike kupiti vrlo potcijenjene dionice (recimo, nevjerojatno, na skupštini DDJH prije točno godinu dana se saznalo da će prihodi u 2011. biti radikalno veći, a što je najbolje, moglo se to razaznati i ranije, a tržište je idućih dana jako sporo reagiralo, da bi do sada, tj. u godinu dana, DDJH ostvario diferencijal od simpatičnih 67% spram Crobexa).

Nažalost, ili na sreću, većina ulagača je vrlo kratkovidna, a možda i najlošije prolaze oni koji ponešto znaju, ne vladaju cjelinom, ali su zato jako samouvjereni. To su oni mjerači razine mora na obali, koji imaju najpreicizniji laserski mjerač, koji uzbuđeno uoče ribu koja je poskočila 10 m. od obale i prouzročila val, koji će ‘zasigurno’ na tom mjestu gdje oni mjere podići razinu vode – a ne razumiju ujecaj plime, ili velikog broda koji je prošao 500 m. od obale. Jednako opasni za sebe su oni koji se bave ‘kvalitativnom’ analizom, oni vide neke značajne ili ‘značajne’ događaje, ali ih ne znaju pretočiti u brojke, ne treba im. Zbog nekog dobrog događaja, primjerice, njima dionica mora vrijediti dvostruko više od trenutne tržišne cijene koja god ona bila.

Oboje navodi na vrlo, vrlo veliku grešku. Pretpostavka da će fundamenti (čak i vrlo malo značajni) ključno utjecati na cijenu (znači da je tržište donekle efikasno), ali uz nerazumijevanje da polazne cijene mogu biti određene iznimno neefikasno.

To je ujedno i glavni razlog porasta ili pada cijena mnogih dionica. Recimo, značajan porast cijena i uz pad tržišta (vrlo jaka stvar) ili pad cijena, se ne može objasniti njihovim novoobjavljenim podacima, ali se može objasniti polaznim neefikasno određenim cijenama. Znači, cijene mogu rasti zbog otkrivanja cijena, ali i promjene fundamenata.

Jasno, gledajući unazad, svima je sve jasno. Pa i onima koji su tako samouvjereno (na znatno većim razinama Crobexa) tvrdili da ‘DDJH ne vrijedi 50 kn jer ….’ ili ‘KORF ne vrijedi 60 kn jer …’. Sada je i njima nekako normalno da nisu odgovarajuće cijene tih 50 ili 60, ali uz iste argumente i sada ‘ne vrijedi to ….’.

Situaciju možemo opisati i Paretovim pravilom. Npr. 20% napora (ili razumijevanja) vam daje 80% potrebnih ulagačkih informacija (za pojedine dionica i njihova mjesta na tržištu). Što vam, naravno, ne pomaže na tržištima na kojima nitko ne može imati konkurentsku prednost, ili vam je potrebno 99% potrebnih informacija za nju. A kad je tržište izrazito neefikasno, tada ste već i s 80% ‘kralj’.

Naravno, stariji čitaoci ovog bloga znaju da nisam uložio u ‘crvene’ dionice samo zato jer su bile vrlo jeftine, pa se onda ugodno iznenadio time da su im i prihodi rasli. Naime, uložio sam u vrlo jeftine dionice za koje su mi relativno jednostavna razmatranja dala veliku sigurnost da će im i prihodi snažno rasti. Još jednom, rast prihoda je sada najvažniji. Značajan rast prihoda može opravdati vrlo visoke valuacije (a naročito mi se sviđa što je tržište toliko neefikasno, da ove s velikim rastom zapravo imaju relativno male cijene).

Ovdje vidimo ujedno i veliku tragediju hrvatske ‘industrije’ upravljanja financijskom imovinom, prvenstveno OIF-ova. Nevjerojatno je da upravitelji najvećih fondova nisu uspjeli razaznati da neke potpuno investabilne tvrtke snažno povećavaju prihode i da su, k tome, vrlo jeftine po standardnim valuacijskim parametrima, a istovremeno se krcali (ili se nisu rješavali onoga što su prije nakrcali, što je isto) s DLKV, obveznicama Nexe itd. Jasno, upravitelji su do sada bili zaštićeni kao bijeli medvjedi, ali ipak smatram da su velika i stalna povlačenja, iz mjeseca u mjesec, zapravo presude biznisima kojima upravljaju. U biti, oni su postali irelevantni za hrvatsko tržište kapitala.

3. ‘Krizni parametar’. U smislu gornjega, ako rasporedimo dionice po klasama kao gore (jako rastuće tvrtke crvene ..) i pogledamo koliko su jeftine, dobijamo donji grafikon. Jasno, razumno je platiti (čak i znatno) veću cijenu u terminima P/B ili P/S za (brzo) rastuću tvrtku.

Razmjere koje naizgled male razlike u stopama rasta možete vidjeti u ovoj ilustraciji Dionice kao obveznice (sada više nikome nije smiješno kakvu je ta vježba dala valuaciju za HT, iako se tada on tržio na daleko većim cijenama — sada ove cijene većini sudionika tržišta, sudeći po koncenzusu koji se zove ‘tržišna cijena’, izgledaju normalno, a tada je stav tržišta bio kakav je bio).

Tako da su dionice koje su označene crveno znatno relativno jeftinije za istu vrijednost P/B*P/S (u okviru ovog modela) od onih koje su označene narančasto, a ove od onih koje su označene plavo itd. (LKRI ima vrijednost preko 7, ali je radi preglednosti ‘odrezana’):

4. Napomene.

A. I ove jednostavne brojke treba uzeti sa zrnom soli, primjerice, ADPL ima vrlo velike udjele u velikim operacijama koje ne konsolidira, pa su joj realni prihodi u tom smislu značajno potcijenjeni, pa i P/S u tom smislu nerealno velik. Itd.

B. Još jednom: ovo je samo početni ulagački filter. Iako smatram da on priča tako jasnu priču upravo zbog neefikasnosti tržišta. Ali već u idućem jednostavnom koraku mnoge dionice nude na vrlo jednostavan način daljnji značajni dio razumijevanja, primjerice:
– mogu li banke zadržati ovoliku profitabilnost u kontekstu ovakvog kvarenja ekonomije zadnjih godina, a posebno vezano uz nekretninski sektor?
– kojeg će utjecaja imati pristup EU za telekom operatere (prihodi od roaminga, pogotovo podatkovnog)?
– koje će tvrtke naročito patiti zbog daljnje pada ili stagnacije raspoloživog dohotka i diskrecijske potrošnje?
– koje tvrtke imaju uprave koje glume upravljanje onako kako su vidjeli da to drugi rade, a bez razumijevanja (management cargo kulta)?
– koje tvrtke su manje osjetljive na daljnje slabljenje kune, primjerice, koje većinu prihoda imaju od izvoza (uklj. turizam)?
– koje tvrtke su dobro ulaganje u slučaju najvećih manifestacija rizika (grčki scenarij u RH)?

C. Ovo nije preporuka za ulaganje ni u jednu naznačenu dionicu niti u hrvatske dionice u cjelini. Ali autor smatra da su zbog velike neefikasnosti tržišta određene hrvatske dionice nude rijetko atraktivne investicijske prilike.

Autor je također snažni zagovornik buy-and-hold strategije disperziranog portfelja (dovoljno 5-6 dionica). Na intuitivnoj razini to je vrlo važno, jer ako se ulaže u dionice za koje se smatra da imaju npr. preko 100% potencijala (kao što ja mislim za većinu ‘svojih’), tada ulagača ne mora biti pretjerano strah od manjeg prinosa ili gubitka u nekima od njih.

D. Sve gornje analize mogu imati greške, pa tako molim čitaoce da ne donose investicijske odluke na osnovu njih, nego neka sami naprave analize.

p.s. Još sam dužan kratki izvještaj sa skupštine KORF, koja je bila jako zgodna za manjinske dioničare, to ću danas-sutra.

Oglasi

78 replies »

  1. Vrhunski post! Sa nekoliko perfektnih, zaista vrijednih misli/opisa. Primjerice ovaj:

    “Nažalost, ili na sreću, većina ulagača je vrlo kratkovidna, a možda i najlošije prolaze oni koji ponešto znaju, ne vladaju cjelinom, ali su zato jako samouvjereni. To su oni mjerači razine mora na obali, koji imaju najpreicizniji laserski mjerač, koji uzbuđeno uoče ribu koja je poskočila 10 m. od obale i prouzročila val, koji će ‘zasigurno’ na tom mjestu gdje oni mjere podići razinu vode – a ne razumiju ujecaj plime, ili velikog broda koji je prošao 500 m. od obale. Jednako opasni za sebe su oni koji se bave ‘kvalitativnom’ analizom, oni vide neke značajne ili ‘značajne’ događaje, ali ih ne znaju pretočiti u brojke, ne treba im. Zbog nekog dobrog događaja, primjerice, njima dionica mora vrijediti dvostruko više od trenutne tržišne cijene koja god ona bila.

    Oboje navodi na vrlo, vrlo veliku grešku. Pretpostavka da će fundamenti (čak i vrlo malo značajni) ključno utjecati na cijenu (znači da je tržište donekle efikasno), ali uz nerazumijevanje da polazne cijene mogu biti određene iznimno neefikasno.”

    Ili ono s Paretovim pravilom. Stvarno je šteta što mnogi to ne razumiju.

    Ali kad bih morao izdvojiti samo jednu točku od ovog posta, onda bi to bila prva (1.). Ne, naravno, zato što ste izmislili toplu vodu, nego zato što ste to toliko jednostavno i razumljivo napisali (i pogodili bit, da većina HR “analitičara” ne razumije tu elementarnu logiku) da je to milina.

  2. Iako će moj komentar biti offtopic, ne mogu ne primijetiti da usred ove silne halabuke s Čačićem nitko od medija nije primijetio da je danas cijena plina industriji skočila brat-bratu 50 posto. Naime, ona uredba o 2,13 po kubiku za povlaštene potrošače koji godišnje troše manje od 150 milijuna kubika plina istekla je jučer, a ne obnavlja se automatski. Živo me zanima rasplet ove situacije. Da sam Ina, odnosno Prirodni plin, napravio bih se blesav i šutio do daljnjega, čekajuć da se vatra rasplamsa kada na adrese poduzeća stigne prvi podebljani račun.
    Usto, potpuno je nevjerojatno da postoji Vlada koja se zaklinje u gospodarski rast, a jednu tako krupnu stvar kao što je cijena plina za industriju jednostavno prešuti, smetne s uma, što li već.

    • Plin skočio na 2,75 kn/m3. To je još uvijek niže od cijene koju plaća PTKM, tako da je za očekivati dodatnih 20-30% poskupljenja plina industriji najkasnije do srpnja iduće godine.

  3. Dobar dan vama g.Bakiću kao i vašim cijenjenim čitateljima ovog po svemu sudeći sve više popularnog bloga.Cijenim vaše razmišljanje koje se podudara sa mojim naročito u smislu ulaganja u Barcelonu(korf,ddjh,ptkm) i to na vlastitom primjeru gdje sam u situaciji 2010 g.imao određenu sumu novaca otprilike za pola stana u Čakovcu(70m2) i bio u dvojbi dal da uzmem kredit za razliku cijene stana ili da novac koji imam uložim u dionice barcelone.Moj okolina tj.obitelj,prijatelji,pos.partneri bili su vrlo skeptični mojom idejom da novce uložim u Barcelonu već su mi davali sugestije da je pametnije uložiti u vlastiti stan koji bi to bio za cc.10g.Ja sam odabrao “riskantniju”opciju i uložio u Barcelonu a stan nisam kupio smatrajući da će cijene nekretnina konkretno vezano za Čakovec padati barem još 5-7g.a “naše”dionice rasti te sam se odlučio za podstanarstvo gdje mi je mjesečna rata 1500KN plus režije.Zamolio bih vas g.Bakiću za vaš komentar tj.sugestiju na moj “riskantni”odabir dionica umjesto “sigurne”investicije u nekretninu.Hvala!

    • Pozdrav, iako trenutno živim malo izvan Zagreba, također sam do nedugo bio u Čakovcu. Imao sam dosta manji početni kapital od vašeg, ali sam se odlučio na opciju ulaganja prije 2 godine. Također sam čuo preporuke (od 100% svoje okoline) da je najpametnije uzeti kredit i kupiti stan. Zanimljivo mi je da su i sa veoma konkretnim rezultatima mnogi oko mene još skeptični.

      Smatram da će mi to biti nešto što ću raditi do kraja života i sa sadašnjim znanjem mi je nezamislivo da bi bilo koja druga odluka bila dobra. Jedan od boljih životnih izbora!

      • Ne samo to, nego će Vam i objašnjavati da u stvari gubite, kao što i meni tumače npr za KORF još od kad je 45 kn. Jer oni znaju da dionice nisu ulaganje nego špekulacija, da se na špekulaciji može samo izgubiti, kao što oni gube i da stoga nije istina da zarađujete. A da se na nekretninama može saml zaraditi, da ovaj privremeni pad cijene traje samo dok Arapi i Rusi ne dođu mahnito kupovati stanove po Zagrebu.

    • Kada padaju cijene najma… znači da se se “trend” jasno pokrenuo. U Zagrebu očito padaju puno više nego se vidi po “oglašenima” (jer realizirane jako odudaraju od ovih po oglasnicima!!)

      Ja uskoro selim, u 4 % jeftiniji stan, po mnogo toga bolji, lokacija mi slično dobra, a 2,4 puta veći (ovaj je bio premali, kao kavez). Jedina mana mu je što je ovaj pak prevelik, ali navodno grijanje zimi nije skupo (neće me koštati gotovo ništa više nego u ovom malom) jer je dobro okružen toplim stanovima u zgradi.

      Okolo njega se nude slični stanovi po cijenama uglavnom po 25-50 % većim ali: samo se “nude”!, najmoprimaca nema. Ovi ljudi kažu da oni ne misle držati stan praznim pa su ponudili cijenu kakvu su ponudili 🙂

      Kada i drugi shvate da se još manje isplati stan držati praznim nego li ga iznamljivati po “koliko-toliko”, spuštati će i drugi, a ljudi će se malo pokrenuti, početi se seliti, iz jeftinog u jeftiniji kako cijene padaju. Hrvati će općenito postati manje skloni razbacivanju, pa ako se može uštedjeti, dat će si truda seliti se. To uopće nije teško. Za jedan vikend se svatko može preseliti ako nije baš kao hrčak navukao pun stan smeća.

      Općenito u životu kod nas treba steći tu kulturu “minimalizma” (pa je onda sve lakše, i selidba). Posvuda oko sebe viđam ljude sa “puno stvari”, ja kažem to: puno smeća! To je besmisleno. Što god ti ne treba: oglasnik i prodaj! Nekima trebaju polovne stvari, a koja kuna svakom dobro dođe.

      Eto kod Amerikanaca je to normalna stvar, oni stalno nešto prodaju. Naši ljudi pak samo skupljaju i skupljaju to smeće kao da uživaju živjeti sjedilačkim životom na hrpi smeća.

      Inače ukoliko je stanova više od potencijalnih stanara, gdje je toj “spirali” kraj samo Bog zna.

      Još kada uskoro banke završe se hrpom stanova u vlasništvu koje će trebati staviti u funkciju kako bi minimizirali gubitke…

      • Da, još jedno vrijeme postojat će otpor na niže cijene nekretnine, i najma! Puno se nekretnina “prodaje” po nerealnim cijenama i neki ih godinama drže u oglasnicima tako nadajući se da će se naći neka budala koja će kupiti. To se u psihilogiji naziva “sunk cost fallacy”. A to je kad žalimo za propuštenom prilikom (prodajom nekretnine pri većim cijenama 2008. npr.) pa onda još više ulažemo da bismo možda to ispravili (čekati sada da se proda pri istoj cijeni npr.). Relanost je nažalost da ti ljudi gube. Kako cijene nekretnina padaju, tako su njihove šanse da ih prodaju po starim cijenama s mizernih prešle na mizerne na kvadrat! Polako će ljudi spuštati cijene i oni koji čekaju na nešto nerealno izgubit će još više.

        Pravi pristup je spasiti što se spasiti da i prodati po koliko se još može što je ranije moguće.

    • Po meni linkano i sadržaj ovog posta imaju poprilično toga zajdničkog. Dođe mi čak da posumnjam da je bilo i prepisivanja…

      • Ako uzmete u obzir do sada oprečna razmišljanja, mislim da iznenađuje apostrofiranj ĐĐ i rečenice: “Da ne bude sve crno, treba još jednom istaknuti da su hrvatske izvozne perjanice tvrtke koje jedine mogu povući gospodarstvo. To sigurno više nisu telekomi i banke.”

        • Neke stvari su toliko očite da ih ne mogu ni oni preskočiti. Iako mene i dalje jako zanima kako je prošao portfelj velikog ulagača koji je vodio g. Markušić 2007.

  4. a pazite onaj dio gdje kaže da bi porezna trebala posjetiti sve ove sa rastom dobiti, jer zna on dobit ukazuje na kriminal. obzirom je on poštene gubitke natukao svojedobno, to mora biti kriminal.

  5. ako biste kojim slučajem imali velike gubitke na burzi, možda bi vas ekipa s Poslovnog pustila u svoje društvo. To je takozvana inicijacija koju valjda svaki član sekte mora proči.
    čak bi vas i birtić spomenuo u svojim “kolumnama”. Već vidim tekstove…
    “Duh iz banke, on i bivši guru za TK zajedno su uz čaj od kamilice razgovorali o tržištu nekretnina u monopoliju …”

  6. Izgleda da su NAŠI počeli davati naputke poreznoj upravi preko novina?Jeli netko zna dali je g.Markušić nekada bio član skh ili omladinski aktivista?Jeli vi ovo možete vjerovati?On bi određivao plan i redosljed porezne uprave?Jeli ja ovo sanjam???

  7. Poštovani.
    Što mislite o konzumu? Jako veliki prihodi, neto profitna marža slaba, kada bi je malo poboljšali, dobit bi jako porasla

    • Iz više razloga mi je TISK vrlo superioran, pa mi nema smisla ulagati u KNZM.
      Pogledajte za TISK:
      – rast prihoda
      – bilancu, uklj. gotovinu i financijsku imovinu
      – vlasničku strukturu (dva jaka vlasnika znače manji rizik)
      – tržišnu poziciju
      pa sve to usporediti s KNZM, a na koncu je čak i po raznim parametrima TISK znantno jeftiniji (a po meni bi zbog gornjega trebao biti skuplji).

      • Poštovani g. Bakić ili netko drugi,

        možete li mi reći na čemu TISK ostvaruje (najveće) prihode?

        Nekako mi je uvijek bio nezanimljiv zbog toga što prodaju novina i cigareta ne smatram kao dobrom budućnosti (moje mišljenje) pa me zanima jesu li prihodi ostvareni uglavnom iz tih djelatnosti.

        • Dosta su uložili u zadnje vrijeme u informatizaciju, kase tako da tamo sada možete kupovati lutriju, plaćati račune, vrše transport… Mislim da je dosta toga opisano na njihovom web siteu i u izvješćima. Uglavnom, više to nisu samo novine i cigarete (što ne znači da ovo možda nije i dalje najveći prihod).

          Najveći problem ove dionice je Audio koji već jako dugo koči rast cijene svojom prodajom – s druge strane nekima to i odgovara pa kupuju jeftino…

          Nemam više TISK i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  8. Tisak ima od početka krize s kraja 2007 nešto bolji rast prihoda, no kada bi se vratio na razinu dobiti iz 2008 (2007 je bila prodaja neke imovine) tek tada bi mu pe bio cca 10. Konzum ima već sada pe10. Ipak i za jednog i drugog je ledo klasa za sebe. Od 2007 prihodi su mu narasli cca 20 % a dobit je povećao cca 80 %. a i na pe 8,5 je samo, a bilanca bolja i od tiska i knzm. uz sve agresivniji rast prihoda zadnju godinu a i sve bolju profitabilnost

    • Ledo nema veze s ovime. Pitali ste za KNZM, pa sam Vam rekao zašto me ne zanima jer vidim dionicu u njegovoj branši koja je puno atraktivnija.
      A atraktivnija je iz razloga koje sam naveo. Dobit još ovdje nije u igri, ovo nije njena prirodna profitabilnost.

      • Nema veze , ali je ledo jeftiniji, s boljom bilancom, strahovito jakim brendom, te businessom koji je izuzetno otporan na krizu.I s najavom da je moguća prodaja leda Ćisto onako, ako biste mogli napisati koliko po vama vrijedi ledo, bez ikakve ciljane cijene ili preporuke, onako kao kad ste napomenuli da vjerujete da ptkm po vama vrijedi cca 800 kn u privatizaciji. Vaše mišljenje jako cijenim, pa ako nije problem, jer meni se i knzm i ledo i tisk čine kao jako dobre prilike, a bome i zvzd i jmnc. sve su to nekako jako jeftine dionice za moj pojam, ali ledo mi se i kao tvrtka najviše dopada.

  9. VPIK lider u podcjenjenosti a sa osiguranim rastom prihoda, te jednom od najperspektivniji branši. E sad ako je 1+1=2 i matematika šljaka onda ne bi trebalo biti problema niti oko logičkog i veoma jednostavnog razmišljanja..

    • TISK lider u podcjenjenosti a sa osiguranim rastom prihoda, te jednom od najperspektivniji branši. E sad ako je 1+1=2 i matematika šljaka onda ne bi trebalo biti problema niti oko logičkog i veoma jednostavnog razmišljanja..

  10. dali možda znate obzirom da je đakovštima proglasila stečaj što će biti s onima koji nisu uspjeli na vrijeme prodati svoje dionice. dali su one nepovratno propale. Hvala

  11. Hvala Vam g.Bakiću na odgovoru,zanima me vaše konstruktivno mišljenje glede najave g.Čaćića da ukoliko se ne pokrenu investicije i Hrvatska ne počne “plivati” do proljeća 2013g.da će odstupiti sa svojeg mjesta u Vladi a isto tako Vas molim da iznesete svoje mišljenje u koje dogledno vrijeme smatrate da će Vlada krenuti u privatizaciju Petrokemije?Hvala!

    • Za Čačića nemam što reći, a za privatizaciju PTKM mislim isto što i prije, s time da to nisu tako brzi procesi kako se nadaju špekulanti, a sada je vjerojatno neka tiha faza kad se pripremaju stvari. Vjerujem da će u jesen biti raspisan natječaj.

  12. Hvala,zanimljiva situacija je kod Đure,imamo extra povećanje prihoda ali još uvijek zanemarivu dobit,nadam se da će “nova”uprava uspjeti otkinuti barem 5%profitne marže da se i dobit poveća.Želio bih putem ovog Vašeg popularnog bloga da razmjenimo mišljenja vezano uz pretpostavku da će u narednim godinama dobit biti veća a Đuro čini mi se ima ipak premali kapacitet da se dobit uloži u proširenje ili gradnju nove tvornice?Vidimo krenuli su u doškolovanje kadra prema Norveškoj pa samim time će krenuti i suradnja prema ostalim skandinavskim zemljama.

  13. pa ovo je bolesno, pogledajte natpise u novinama zadnjih par dana i tjedana:

    “Grad Zagreb popustio pritiscima i pristao na isplatu regresa”

    “Milanović obećao da neće biti otkaza u javnim tvrtkama”

    “Regres i jubilarne nagrade bit će isplaćeni i ovu godinu”

    “Ministrica Holy: Neće biti otkaza, zaposlit ćemo još stručnjaka”

    “Ostojićev favorit postao šef najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj!”

    “Milanović: Devčić je dorastao vođenju Luke Rijeka”

    što bi antun rekao – kolektivno ludilo jebote! pa pogledajte kako se tu kadrovira, od bolnica do hža do hepa do sveučilišta do televizija do radija do nogometnih klubova. pa to je strahota jedna, pa još će početi po pekarama postavljati pekare? je li itko u vladi pročitao adama smita… da ne govrim kevina kellyija, pa svi znamo da ne postoji bog božji i supreme being, da je upravljanje s jednom mjesta iluzija, da ne može staljin određivati kad tko kenja na kamčatki,da takav sistem nužno propada, da ne postoji central procesing unit koja može koordinirati milione ljudi, nego da se mora pustiti tržištu ili zovite to kako god, realnom životu da nas sve skupa uravnoteži… a mi mislimo da se nešto “mijenja”??? kakav crni liberalni kapitalizan, nema ovdje ni k od kapitalizma, ovo je nešto najgore što se moglo zamisliti, pa ovoje bastard između dinosaura i jetija,,, pa u socijalizmu je barem bio radnički savjet, a danas se zasjedne na 4 godine bez ikakve obaveze i odgovornosti, samo se sisaju novci i koža guli relanom sektoru i hoda po placevima u radno vrijeme, pa skoro da će dijeliti i bonuse za dolazak na postao na vrijeme kao što su dijelili u Grčkoj;;; pa mi u realnom smo stvarno budale budalaste ako platimo i lipu poreza i davanja, pa ovo je prevršilo svaku mjeru, ja idem na gibraltar na maltu bježim bilo gdje pa neću ja plaćati savjetnike za muhe i obade u hrvatskim šumama, a da te šume drže 51% teritorija ove zemlje i da na tolikom blagu imaju gubitke, i da onda jedan kreten kao što je bivši šef šuma darko vuletić (hdz) prije izbore larma kako su “neki” naše drage šume htjeli dati u koncesiju strancima i kako on to neće dopustiti i kako firma taman staje na noge i kako je čak u dobitku, a svi znamo da je ta firma jedna krvopija koja kad joj se oduzmu uplate realnog sektora ostaje u debelom gubitku… pogledajte te agencije i uprave i ostala legla nerada i sivila, pa ti ljudi još uvijek žive u sedamdeset petoj, voze fiću i jedu sindikalnog tolstolobika i u svojim suhim mozgovima nemaju ni kapi pameti ni inicijative da iskoriste barem tih deset prstiju kad već nemaju mozga. pa pogeldajte kako u ovakvoj krizi grad split pokriva dugove Hajduka, pa taj hajduk ima sto zaposlenih bez igrača i trenera, da dobro ste čuli, bez igrača, i oni prave milijune gubitaka svake godine, ali evo grad pokriva “još samo ovaj puta”, kao da smo svi budale, podvalili su nam tobož privatizaijcu hajduka, pa kakava je to privatizacija uz klauzulu da grad MORA imati više od 50% vlasništva, privatizaijca na hrvatski način, ideje naše benzin vaš, ali nisu abramoviči budale da ulože tamo novac, a da im snjeguljica kerum i sedam hdz sekretara upravljaju s klubom kao što je to danas, i zato je chelsea prvak svijeta, a hajduk ide u sedmo pretkolo protiv uzbekistanskog mašinjista… to je naš liberalni neokapitalizam kojeg se jako bojimo, kao da će abramovič hajduk odnijeti na leđima, kao da će svijet propasti ako se zemlja proda onome tko bi orao, ako se voda ustupi onome tko bi crpio, pa pogledajte kako se dubrovnik digao čim se spomenulo crpljenje jednog usranog potoka,akamoli šta više, pa ti ljudi stvarno zaslužuju da budu gladni usred ovog raja koji im je bog poslao;;,

  14. Slušam da danas Mršić kaže kako imaju za plaće oko 22 mlrd kn. Recimo da srežu plače za 30%, dakle uštedjeli bi oko 1 mlrd Eura! Šta bi država napravila s tim novcem? Ova država se je zadužila 40+ mlrd Eura da nije otvorila ni jedno realno radno mjesto.

    Ta “ušteda” će se reflektirati kroz smanjenje potrošnje, lošijeg poslovanja poduzeća što će na kraju dovesti do povećanja poreza i PDV-a od strane države. No valjda Jutarnji zna šta piše.

    Vjerovatnost da su zaposlenici države krivi za ovakvo ekonomsko stanje jednako je onoj da su penzioneri koji žive od 800kn mirovina u stanovima od 100m2 krivi za stanje na tržištu nekretnina ili da je tamo neki armirač, vozač ili portir kriv za loše poslovanje neke firme.

    Unazad 4 godine, za svakih 40-50,000 izgubljenih radnih mjesta povećan je postotak PDV-a za 1%!

  15. Isprike ako cu zvucati kao Antun, ne zelim biti losa kopija, ali ovo stvarno nije normalno:
    “Povećanje izdvajanja u II. stup neće osjetiti ni poslodavci niti radnici, jer se trošak poslodavcu po radniku neće promijeniti, niti će se ići nauštrb neto plaće. Ideja je da se dva postotna poena namaknu novim smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Rupa koja će tako nastajati u sustavu krpat će se dotacijama iz državnog proračuna, ali i prihodima države od poreza na imovinu.”
    http://www.jutarnji.hr/otkrivamo-kljucne-detalje–nove-mirovinske-reforme–radit–cemo-do-65–jer-prerano-umiremo/1038973/
    Moja teorija je da porez na imovinu placaju valjda alieni. 🙂 Umjesto da beeep vlada iskoristi priliku i kaze svake godine se dobna granica dize za 3mj recimo(sirokim narodnim masama to ne zvuci tako a je ogromna razlika ) oni ce ovako od aliena :)namaknuti lovu.

  16. Trebali ste čuti jučer sindikalista ribiča na tv kn,kaže čovjek da su se oni “mukotrpno borili za svoja prava” i da ih zbog toga neće i ne smiju ispustiti.Zamislite oni su se mukotrpno borili za svoja prava?Dok su oni uživali u “mukotrpno” strečenim pravima oni iz čijeg mukotrpnog rada se financiraju ta prava lagano su ostajali bez posla?Još nikada nitko od tih sindikalista nije rekao da je istina da su se oni izborili za velika prava ali je isto tako istina i da zbog tih prava hrvatska država je prisiljena novac posuđivati vani da bi ih uopće mogla financirati.Taj ribić ide toliko daleko da on zna da ovaj model u europi koji predlaže merkl i eu nije dobar i ne daje rezultate i poziva se na “stiglitza i krugmana” i ostale zagovaratelje bacanja novca iz aviona.I sa kime mršić da pregovara?Ovaj zna sve bolje od angele merkl i njenog tima ekonomista i što uopće on ima razgovarati sa jednim tamo mršićem,ispod krugmana on nema sa kime razgovarati?Zna on da ovaj model štednje ne daje rezultate?Gospodarskim strukturama pojedinih zemalja se on ne bavi,taj sat je preskočio dok je bio na ekonomiji?Po njemu:štampaj,bacaj,troši a neka netko drugi proizvodi,održavaj na životu neodrživo,važno je da je potrošnja velika.Vanjski dug?Koga to danas uopće interesira?To će valjda krugman i stiglitz riješiti?

  17. I srednjoj školi kada se uči o ekonomiji onda je u uđbenicima jasno određena definicija da je uravnotežena trgovinska bilanca sa inozemstvom ideal uspješne ekonomije,ni suficit,ni deficit nego ravnoteža je ideal. Tipovi kao lesar i ribič nisu problem ovog društva,problem su oni koji ih slušaju i misle da oni nešto pametno govore…Zamislite taj ribič je ekonomista i u jednoj emisiji on je uspoređivao stimulativne mjere koje je na početku krize primjenjivala njemačka da bi na životu održala svoju autoindustriju i to mu je bio argument da kaže da merkl traži od periferije eu štednju a sasvim suprotno radi u svojoj zemlji.Morate priznati da je to rub zdrave pameti i osnovno nepoznavanje abecede ekonomije i gospodarskih struktura pojedinih zemalja…Pametnome dosta!

  18. Koliko je taj populizam uzeo maha govori činjenica da se danas pokušava podvaliti činjenica da je angela merkl jedini i odgovorni krivac zato što se nameću mjere štednje i nemoguće je postići suglasnost o izdavanju eurobveznica.Time se potpuno obmanjuje javnost i zanemaruju se činjenice da europa nije jedna država po uzoru na ameriku i da ne postoji niti jedna uspješna zemlja na svijetu koja bi na mjestu njemačke i nekih drugih zemalja pristala na izdavanje zajedničkih obveznica a da se prije toga ne pristupi potpunoj fiskalnoj,monetarnoj i ako hoćete puno čvršćoj političkoj integraciji sa jasno zadanim pravilima igre a da ta ista integracija nije nešto što će lako ići i što se može sprovesti preko noći jer ona podrazumijeva da se zemlje odreknu velikog dijela svoje suverenosti,tu su nužne i promjene ustava gdje je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu a mnogi u europi to danas ne žele i to u mnogim zemljama među biračima nebi dobilo zeleno svijetlo jer i oni tamo imaju tisuće lesara i ribiča.Vidimo svakodnevno nezadovoljstvo nekih zemalja a pogotovo velike britanije koja nije zadovoljna sa nekim dosadašnjim sporazumima iz lisabonskog ugovora i ide se toliko daleko da se prijeti izlaskom iz eu,češka se protivi svim oblicima jačih integracija i odricanja od suverenosti a neki naši populisti kada dođu na tv pričaju o eurobveznicama i ubrizgavanju novaca u sustave pogođenih ekonomija kao da je to kupiti kilo krompira na tržnici.Non stop se iz konteksta izvlači ono što njima odgovara a da se pri tome zanemaruje bit problema jer nema danas europa tako velikih financijskih problema kako se to želi prikazati,naravno problemi su veliki ali najveći je problem taj što eurozona ima jednu valutu a ta ista eurozona sastavljena je od 17 suverenih država koje imaju različite poglede i interese i nemoguće je te interese pomiriti bez čvršćih integracija.Pitao bi ja te sve naše populiste da je danas hrvatska uspješna ekonomija sa rastom bdp-a 4-5% i da smo mi danas kojim slučajem u eurozoni što bi oni onda govorili o eurobveznicama kao riješenju za pogođene zemlje?Dali bi se onda zalagali za eurobveznice,da se grk zadužuje i na naš račun?Baš bi taj film volio gledati…

    • Može!

      Nije bilo ničega posebnoga, što je dobra vijest, s obzirom na ipak veliku angažiranost manjinskih (malih i velikih) dioničara. Osim redovnog izvještaja po točkama, ovo su bile neke stvari:
      – manjinski dioničari (konkretno ja, ali ću ubuduće nastaviti tako da ne govorim tko točno jer to nije bitno) su pohvalili i zahvalili se upravi na odličnim rezultatima i unaprijeđenjima koja su očita u tvrtci
      – na pitanje zašto RIVP kupuje u trezor, VLHO kupuje u trezor, a KORF (VAH) jedini ne, odgovor predsjednika uprave je bio nejasan, najprije da se koristi likvidnost u tvrtkama gdje je ima, a onda ipak ispravak samog sebe (jer je očito da likvidnosti ima puno u KORF), da se ta velika likvidnost u KORF čuva za slučaj moguće organske, ali i anorganske ekspanzije (ovo drugo očito znači akvizicije); ovo je konzistentno s prošlogodišnjim objašnjenima većinskog dioničara da se je htjel o dati upravi pravo povećanja kapitala upravo zbog mogućih akvizicija; mislm da je ovo vrlo zanimljivo
      – manjinski dioničari su pri diskusiji za izbor članova NO rekli da bi bilo u duhu dobrog korporacijskog upravljanja da i oni imaju predstavnika u NO, sada su većina od većinskog + 2 nezavisna, ali da to nije materijalna primjedba s obzirom na očiti veliki napredak u korporacijskom upravljanju
      – manjinski dioničari su predložili da se ustanovi program dodjele dionica upravi, na što je uprava izjavila da postoji takav program (vidjeli smo one obavijesti o otpuštanju iz trezora), ali to je vrlo malo za sada
      – na pitanje zašto se ne radi više na odnosu s institucionalnim investitorima, uprava je odgovorila da se radi na tome, primjerice VAH je sudjelovao na investicijskom danu Burze i planira se to raditi dva puta godišnje, tako i idući put na jesen nakon objave rezultata sezone
      – sve odluke su donesene sa 100% glasova ‘ZA’

        • Ne bih znao o čemu taj piskara, koliko ja znam (a mislim da nešto znam o tome), moja je pozicija u KORF veća nego ikada.
          A koliko vidim on redovno objavljuje svoj portfelj, i osim VPIK gdje se kao fura nešto na mene, da briljira u ulaganjima IPKK, HDEL, LURA itd. Svakako je, dakle, relevantno što piše. … malo sam pogledao što piše (nešto prtlja petlja sve nešto kao insinuira i ništa određeno da ga se kao fol ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep, ali se ipak razaznaje što čovo želi) i evo nađoh upravo prije godinu dana neki tekstić gdje je otkrio neku formulu http://www.poslovni.hr/vijesti/greenblattova-magicna-formula-182510.aspx pa veli da mu onda odbacuje ‘razvikane’ (!?) DDJH i KORF (pa valjda zato ne kupuje?), ail zato drži ove svoje (odluka ekvivalentna kupnji) – možete ih vidjeti u tom članku ispod navedene, pa će Vam biti sve jasno, zanimljivo je jer je točno godinu dana prošlo. Ne pratim baš pisanje tog lika, ali zbog ovoga me ne bi čudilo da je jako pesimističan i negtivistički raspoložen.

      • Hvala na informacijama sa skupštine.
        Nije li malo neobično to što se ne kupuje KORF, prvo pravda
        nelikvidnošću ( RIVP i VLHO turbo likvidne ? ), a moguću
        dokapitalizaciju kao da se prikriva. Možda moj krivi dojam.
        Što mislite kakve akvizicije bi mogle biti u planu?

        • Pojasnit ću gore, mislili su gdje u firmama ima viška likvidnosti, kao Riviera ima para da kupuje u trezor …

  19. http://www.index.hr/vijesti/clanak/cacic-otjerao-skrleca-ako-ga-ne-zaustavi-sdp-zaustavit-ce-ga-gradjani/623948.aspx

    Ovaj lik je rekao kada je otišao iz ministarstva da ide zbog svoje znanstvene karijere a sada je brzo okrenuo ploču.Sada optužuje čačića za nepotizam,isti onaj nepotizam koji je prakticirala holy i pokušala utjecati na status njegove supruge-gospođe škrlec.Ako je točno da je čačić njemu išao narediti da na čelo fonda stavi istaknutog hns-ovca i ako čačić kao potpredsjednik vlade nema te ingerencije onda i čačić kao holy mora otići.Jedino što me buni u ovoj čitavoj priči je to ima li čačić te ovlasti da predlaže i ustoličuje svoje ljude u tom fondu jer u jednom momentu navodno čačić mu kaže:Ti si tu da izvršavaš moje naredbe?Ako nema ovlasti da izdaje te “naredbe” stvar je jasna:čačić mora otići!Međutim bojim se da čačić ima te ovlasti?O hrvatskom nepotizmu svijedočimo već 20 godina i to se danas događa na svim razinama društva bio na vlasti hns,hdz ili sdp,jedino što ovo društvo ne smije dopustiti je legalizacija nepotizma i ako je čačić zlorabio ovlasti mora otići isto kao i holy jer bi to bila legalizacija nepotizma što se ne smije dopustiti,imamo svijedoke;holy i škrlec,samo još trebamo provjeriti dali čačić kao potpredsjednik vlade ima te ovlasti da može tražiti nečija ustoličenja i izdavati naredbe???

    • Pa Gazimir baš i nema izravne ovlasti, moje skromno mišljenje. Indirektno vjerojatno može svaštanešto napraviti ako netko “ne sluša”, ali pitanje jel bi mu se dalo i bilo uopće vremenski efikasno sa svim što treba još obaviti. Uostalom – ako smo za investicije i ako nam grdo fali svega (od struje do novaca), jel da stvarno razmišljamo o tome koliko je zelena trava?! Po meni, uloga države je da čisti put do toga da se stvari dese. Jel to može nježnije od ovoga? Naravno. Jel netko uspio nježnije? Nije. Ne podržavam ovakve kemije ali hej, ne podržavam ni život u oblacima.

      ima tu nešto što je Tomić opisao daleko bolje nego bi ja to mogao:
      http://slobodnadalmacija.hr/Komentatori/AnteTomic/tabid/330/articleType/ArticleView/articleId/179646/Ante-Tomi-Evo-zato-ai-mora-ostati-u-Vladi.aspx

      Sviđa mi se, antune, da ste informirani o također blagom nepotizmu sa strane “bukača” 🙂

      My point is – jedno je ako je netko službenik (tipa referenti koji izdaju dozvole i koji mogu i smiju isključivo gledati zakon) a drugo ako je netko dužnosnik – a ako je pomoćnik/državni tajnik (kak se to nekoć zvalo), čini mi se da je u izvršnom svojstvu, a ne samoodlučujućem. Drugim riječima, ili slušaj ili hit the road. Pri tome, mislim da je lako otići od problema. Treba muda za riješiti nešto, čak i u ludim okolnostima, čak i pogotovo u ludim okolnostima.

      Inače, ne podržavam ni način na koji je MZOS pristupio valjda jedinim velikim investicijama u energetici koje su relativno spremne za operativnu fazu izgradnje a bome ni peripetije oko kadrova, počev od Holy do eto ovoga. Puno glupiranja, a posao stoji. Da se razmemo, i o samim projektima imao bih kaj za reći – ali… jel imamo bolje? Jel imamo uopće bilo kakve koji nisu u fazi “joj ja bi ovo ovo i ovo baš je to dobro”?

      • Ovo nedonosenje odluka je ogromni problem. Dobro ste to uocili. Evo recimo nesto zanimljivo sa Marginal Revolution:
        http://marginalrevolution.com/marginalrevolution/2012/07/hoisted-from-the-comments.html

        U komentarima pise ustvari ovo:

        “The Pacific Railroad was built between 1863 and 1869, the length of time it took to complete the Tier II EIS. The length of the Pacific Railroad was more than twice the length of the proposed high speed rail corridor.”

        EIS = Environmental Impact Statement

        Pisanje te studije o utjecaju na okolis za Tier II je trajalo od 2003. do 2010. i tad se pocela pisati konacna studija koja bi trebala biti gotova valjda do 2013.

        A jos jedan zanimljiv komentar je ovaj:

        Well one sign of a declining power on the brink of extinction is a paralysing inability to make decisions. The Austro-Hungarian Empire tried the same solution – endless committees to make sure everyone’s voice was heard.

      • Ovih dana svi pišu o tome zašto čačić treba ostati ili otići ali još nitko nije povezao tri stvari: čačića i njegova jamstva data kreditnim agencijama kao i nastavak teških i bolnih procesa u hž-u,hep-u itd.Mi još uvijek ne razdvajamo bitno od nebitnog…čačić je po meni nebitna priča bitni su oni u međunarodnim financijskim institucijama i kreditnim agencijama sa kojima su čačić i linić pregovarali nakon izbora i koliko oni vjeruju obećanjima i jamstvima koje su im u sprovođenju reformi dali čačić i linić.Promislimo malo o tome?Možda u tom grmu leži zec zašto je čačić ipak ostao u vladi?

        • Ma ne bi se ja puno bavio tko kome i koliko jer takvih scenarija ima previše a i priznajem nisam uvjeren više kolko ima ljudi sposobnih za organiziranje velikih kombinacija. Ali ste u pravu za “bottom line” – čak bi to izjednačio sa onom da se genijalcima svašta tolerira. Ako škvadra na čelu isporuči ono što treba, svaštanešto bi im tolerirao. A treba isporučiti zapravo samo pravno/mentalni framework i tim direktora po poduzećima s mudima da ih dovedu ista poduzeća u red kako bi postale tržišno konkurentne (u užem ili širem okruženju, ali to je sad detalj), pa neka ih. Eto recimo sitna gesta uklanjanja “svetog sjedi i jedi” na otvorenjima. Dužebrižnici se bune da kako je to nekršćanski – a ja kažem bravo Zoki. Konačno malo pluralizma i malo NE stavljanja sebe u prvi plan (ionako je po funkciji u prvom planu, čemu malograđanski to naglašavati).

          Što kaže u kolumni Tomić, možda i treba biti bahat da bi se sasjeklo bahate. Jer ipak funkcioniramo u našem okruženju, tj. na Balkanu. I to ne mislim kao pljuvačku utakmicu kako smo loši (dapače, nikad ne smijemo zaboraviti da ovako razmišljamo i pričamo i diskutiramo baš zato jer smo odavdje a ne iz amerike ili njemačke ili štajaznam ugande, nego iz HR) nego više u smislu da ako se kod nas stvari dogovaraju na kavama i ručkovima (bez ikakve igre sa kuvertama ispod stola), a onda samo formaliziraju u sobi za sastanke – pa neka, što onda? Bitno je samo da su dogovori kvalitetni, optimalni i na korist svim uključenim stranama. Ovak napisano možda zvuči utopistički ali i nije – ako nam je kultura nekakva odbojnost prema institucijama that’s OK – bitno je kakva RJEŠENJA konstruiramo a ne kako ih izradimo.

          Pozvao bih se još i na par paralela sa Dubrovačkom republikom ali već i sad sam predugačak pa neću 🙂

        • Nažalost samo bahati i arogantni su u stanju riješiti ovu našu situaciju ali ima jedan veliki problem;demokracija je složena procedura i to jako dobro znaju iskoristiti ovi što pružaju najveći otpor…,nemojte misliti da su oni naivci!Nikada ne podcijenjujte najniže razine,tu je ključ svih naših problema u društvu,vlada je za njih samo fikus,sjetite se serije “prosjaci i sinovi” pa promislite malo kako to prožeti kroz današnje vrijeme,malo mašte i logike pa će vam sve biti jasno…

    • antune morate biti svijesni da se nepotizam ne može iskorijeniti.
      padate u tipičnu zamku socijalizma, da su nam samo pravi ljudi na pravim pozicijama i socijalizam bi funkcionirao.
      pravi ljudi ne postoje.
      znate onu daj čovjeku vlast i vidjet ćeš kakav je.
      ljudima daš vlast i oni je koriste, na svoju korist ili tuđu štetu tako je svejedno.
      jedino rješenje je privatizacija, pa nek svatko u svojem poduzeću postavlja koga hoće, i babe i stričeve ne tiče me se.
      na kraju krajeva, netko možda ima i sposobne babe i stričeve koji sad sjede doma jer ih ne smije nitko zaposliti, tko zna. nedaj bože nepotizma.
      šta recimo da je taj neki čačićev sposoban šta onda, šta sad više nitko ne smije nikoga preporučiti jer je to odmah nepotizam?
      Jel bolje da su ljudi ničiji i nesposobni?
      Milion je pitanja ali samo jedan odgovor, PRIVATIZACIJA, svega. a državu svesti na par ključnih funkcija koje se daju kontrolirati. Pa oni moraju odgovarati poreznim obeveznicima, a ne sad ja imam osjećaj da ja još njima moram odgovarat, još se liniću moram opravdavat zašto imam nešto, treba mi bit neugodno jer sam nešto uštedio od crkavice koja mi ostane nakon što se namire i holy i škrlec, i lesar i ribič i ostali.

      • Ako čitate moje tekstove vidjet ćete da se ja zalažem za privatizaciju,jako griješite ako mislite da mogu pasti na bilo koju ideološku utopističku ideju,jednostavno preiskusan sam da bih si to dopustio.
        Ali vi morate biti svijesni samo jedne stvari:ni teške droge nećemo iskorijeniti ali je najvažnije od svega da ga nećemo legalizirati,o tome sam vam govorio u prethodnom postu ali izgleda da me niste najbolje razumjeli…

        Postoje funkcije u državnim tijelima gdje je ljudima dozvoljeno da ustoličuju svoje kadrove i timove ali ako na te timove i njihovo sastavljanje javno,putem maila i sl. utječu razni partijski sekretari onda je minimum što mi možemo učiniti da im kažemo da je to protuzakonito i nepotizam,time ćemo ipak utjecati na nji ako ništa da budu barem malo suzdržanji i time ćemo barem poslati poruku onim eventualnim poslušnicima da ih zakonski oni u tome ne moraju poslušati…To je minimum što mi možemo kao društvo i da uvijek to pratimo kadrovriranje kroz povećalo javnosti jer stara poslovica kaže “polako se u raj stiže”

    • mislite da je tako ozbiljno???
      ja sam si nekako uvijek mislio da je sve to pretjerivanje i da će sa Europom i s nama biti ok.
      vidjet ćemo.

      • Gospodine dragi da vi vidite što su svijetski birokrati izmislili u administraciji pomorskog prometa vi bi pali u nesvijest,nebi vjerovali da je to moguće,doveli su stvari do apsurda,ispunavate upitnike svako pet minuta a pitanja su vam u stili “kakav vam je tlak”,dječji vrtić je pjesma što su oni izmislili,to su vam ti isti ljudi…

  20. što mislite o Ledu, meni sad izgleda kao odliča prilika.
    dobra firma, sposobna uprava, cijena dosta pala, a vrućine ne prestaju, mogli bi ovaj kvartal biti rekordan?
    što mislite?
    sve pohvale za blog!

    • iako niste mene pitali, dat ću vam hint. Ledo vam nije u klasi onih o kojima se ovdje piše. Ne vjerujem da je g.Bakiću Ledo ono slučajno promaknuo. Ugrubo ne radi se vrlo vjerojatno o priči “x2” i to vam je to.

      općenito govoreći nemojte ulagati u dionice na osnovu “osjećaja” jer ste podložni pogrešnom odlučivanju. Vama se sviđa Ledo, dobri su vam sladoledi, ali to ne znači da je dionica nužno jednako tako dobra. je jeftina, ali ima i puno jeftinijih. to je poanta u investiranju, ulažete tamo gdje se povrat može najbrže ostvariti, jer nikad nemate dovoljno likvidnosti da kupite sve što je jeftino na tržištu, pa se morate odlućiti za nešto.

      opet ne mora biti ni da je g.Bakić ili bilo tko drugi u pravu, odluku snosite sami, kao i posljedice te odluke.

      • Nikako se ne bih složila s vama da ima puno jeftinijih dionica od Leda te da na Ledu nije moguće x2.Upravo je Ledo vjerojatno jedina dionica koju bi kupio i sam Buffet na našem tržištu kapitala. Ledo je za mene optimalo ulaganje, jer pored perfektne uprave, savršenog businessa, ovdje imamo nezaustavljiv rast dobiti, profitabilnosti, a i poslovanje se širi. Od početka krize Ledo je udvostručio svoju netto dobit, udvostručio kapital i rezerve, a sve to uz smanjenje duga, tako da mu i ROA sada iznosi preko 10 % . Uz sve to,uprava je navela da i ove godine očekuje rast poslovanja. A mi sve to imamo priliku kupovati na p/e 8. Nadalje, podaci koje imamo za vidjeti su nekonsolidirani,
        Posjedujem dionice leda i ovim vas ne pozivam da ih kupujete ili prodajete

        Molim gospodina Nenada da se osvrne na Ledo i napiše što misli o njemu

        • Mislim da je vrlo dobro vođena firma i dobar biznis.

          Ali ne vidim zašto bi imao ‘nezaustavljiv rast dobiti’, upravo suprotno. Upravo zato mislim da je relativno skup spram nekih drugih tvrtki iz slične branše, uvjetno rečeno slične (prehrana). Stoga smatram da nema veliki potencijal za rast (svakako trebate uočiti razvoj oko Konzuma, kako stoji Konzumov biznis), a kako jasno vidim da neke druge dionice imaju potencijal ‘puta dva’, to ga nemam u portfelju. (Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju.)

        • Ja se ne bih složila s vama oko toga da ledu neće rasti poslovanje.Moramo biti svjesni toga da je naša zemlja u dubokoj recesiji te da i u takvim uvjetima ledo radi izvrsno, svake godine sve bolje. Nadam se da i vi vjerujete da će zemlja naći put za izlazak iz krize, a ne kako razni novinari pišu i šire crnilo. S druge strane možemo vidjeti da naše društvo trenutno jede cca 5 litara sladoleda godišnje,(Amerikanci cca 20), te u tome vidim daljnji rast. Nadalje podaci koje vidite su nekonsolidirani,

          evo jedan citat iz intervjua s Todorićem

          kad su preuzeli Ledo, imao je 15 milijuna eura prometa, a danas ima 300 milijuna, dodaje Todorić, dok je EBIT tada iznosio milijun eura, a danas je 50 milijuna eura. “Hrvatsku čeka ulazak u Europsku uniju, ali mi smo kao poslovni subjekt već dvadeset godina u Europskoj uniji“, istaknuo je Todorić.
          http://www.business.hr/hr/Kompanije/Vijesti/Todoric-kupuje-mesni-biznis-u-Rusiji-za-200-milijuna-eura?homesrclink=carousel

          Ovo nam samo ukazuje dasu konsolidirane brojke puno bolje od nekonsolidiranih, te da u slučaju prodaje (Agrokor naveo da se razmatra) cijena bi mogla biti puno veća nego što je danas na burzi

        • Molim pojasnite koje točno tvrtke ne konsolidiraju i kako bi one utjecale pri konsolidaciji? Mislim da to možemo razaznati i iz nekonsolidiranih podataka (odgovarajuće stavke), ali kako bi točno to izgledalo?

          Još jednom, smatram da je to krasni biznis i da pri prodaji cjeline zaslužuje veću cijenu nego je na burzi, ali za mene po razlici fer i tržišne cijene nije u ligi s nekim drugim Agrokorovim tvrtkama.

        • Pa mislim da puno toga Iz ovog intervjua se da vidjeti da ledo konsolidirano ima 300 milijuna eura prihoda, a na zse za ledo hrvatska vidimo 1,2 milijarde kn što je cca 160 milijuna eura ili gotovo 50% manje. Nadalje ledo hrvatska ima ebitda cca 160 milijuna kn što je cca 22 milijuna eura a ovdje se vidi da ima 50 milijuna eura ebit-u što bi iznosilo cca 370 milijuna kn.

        • Po meni ledo je jako dobra firma ali složio bih se sa gospodinom bakićem u odnosu na tisak ili zvijezdu nije “prvi izbor”,po ničemu nije blizu ove dvije dionice osim možda po tome da će eventualno ići u prodaju…

          Imam tisak i zvijezdu,nije nagovor na kupnju ili prodaju….

        • Ja ne vidim po ćemu je to zvzd jeftinija od leda, a naročito mi se ne sviđa zvijezdina djelatnost
          A pogledajte ovo u revizorskom izvješću.
          http://zse.hr/userdocsimages/financ/LEDO-fin2011-1Y-REV-N-HR.pdf
          Ledo svake godine plaća Agrokoru “trošak koncerna” od 36 milijuna kn.( to bi novi vlasnik valuirao kao cistu svoju dobit) Ako uzmemo to na razini godine onda je to sadašnjih 135 milijuna kn (zadnja četiri kvartala) + tih 36 dolazimo od brojke 170 milijuna kn bez konsolidiranih brojki. Ako idemo dalje računati dolazimo sa tim podacima do brojke od 770 kn zarade po dionici, pa ispada da je ledo trenutno na pe 6,75. To je zbilja smiješno ako uzmemo u obzir brend, tržišni udio….
          A napominjem da su to nekonsolidirane brojke

          Autorica posjeduje dionice i ne poziva na njihovu kupnju ili prodaju.

  21. http://www.index.hr/vijesti/clanak/holy-podrzala-bivseg-pomocnika-istina-je-sve-sto-je-skrlec-rekao-cacic-je-vikao-na-njega-i-naredjivao-mu/624083.aspx

    Ova sve radi da destabilizira vladu.Ima stalno potrebu da izlazi u javnost a članica je vladajuće stranke i zašto se u četri zida ne bori za svoje ciljeve nego već mjesec dana iznosi prljavi veš, destabilizira vladu i ponižava milanovića na sve moguće načine?Nevjerojatno kako žena nije dorasla teškom trenutku u kojem se hrvatska nalazi?Nevjerojatno?Ovo do sada u politici nitko nije radio?Nikada nitko!Žena je pošizila?Ona se ponaša kao da je članica hdssb-a a ne sdp-a…Meni nije jasno kako ovo milanović i sdp trpe?

    • znate za onu – ‘iz druge stranke su politički protivnici, a neprijatelji su iz tvoje stranke’. boli njih dupe za državu, bore se samo za vlast u sdp-u. I mali Bernardić tu možda prste ima, a vjerojatno im je procjena da zbog javnog mjenja Milanović ne smije jače od… bivšu ministricu.

    • Trpi jer trenutno mora radi javnog mjenja. A ova ekipa sposobnih (Holy, Bernardić, Komadina itd) se bore za vlast u stranci. Znate za onu: ‘iz druge stranke su politički protivnici, a neprijatelji su ti u tvojoj stranci’.

  22. http://www.vecernji.hr/vijesti/cicak-nisam-protiv-golf-igralista-ako-je-sve-transparentno-clanak-427381

    Nemojte mi zamjeriti ali morao sam još i ovo objaviti.Pa tko ovoga čička pita jeli on za golf ili nije?Tko je on da izdaje priopćenja po tom pitanju?Kakve veze ima hho sa golfom,što on o tome uopće zna?Ovaj se petlja u sve i svašta,tako je trabunjao o laptalu,ja sam se smijao što on piše jer iz aviona je bilo vidljivo da je čovjek nevin i da je samo pitao jednog pomorskog kapetana ili oficira bilo bi mu jasno da je laptalo nevin i da on sa sadržajem tereta nema nikakav dodir niti može znati što vozi na brodu?Pazite još ovo,zeleni predlažu golf bez sadržaja i smiještajnih kapaciteta,još malo pa će predložiti nogometna igrališta bez tribina i poslovnih prostora?Kolektivno ludilo!Ovo je sve otišlo na kvasinu!Nisu ovi ljudi normalni!

  23. moglo bi biti da postoji interesantna paralala između SDPa i HDZa, koju baš ovih dana primjećujem: svi znamo da iz hdz-a uvijek izrone dvije jake struje; tako je bilo na svim većim događajima (recimo sanader protiv pašalića), a zadnji put evo nedavno karamarko protiv kujundžića. ovjde je naravno riječ o jednoj “normalnijoj” i jednoj vrlo ekstremnoj struju – sjetimo se samo kujundžićeve “da se mene pita nikad nevjernik ne bi bio predsjednik…”.
    sličnu stvar vidim i kod SDPa. zadnjih dana pogotovo. mislim naravno na hajku na Čačića, gdje kolo vodi ova “ekstremniija” struja SDPa, zeleni eko fundamentalisti, anitikapital aktivisti i ostala populistička ekipa, dakle holy, bernardić itd. dok su s druge strane razumni milanović, linić, etc.
    ovakve stvari znaju dovesti do žešćih raskola, i ja molim boga da se jedan takav u SDPu i desi. recimo jedno prelijevanje iz SDPa u HNS, gdje bi se onda preko HNSa mogle bolje artikulirati ove naše libertarijanske ideje. lupam. 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s