Uncategorized

Miran san i perspektive

1. Miran san. Mnogi ulagači (i, naravno, špekulanti) se pogube u dnevnim razmatranjima špekulantskih tema, kad nema dionica ‘treba’ rasti ili padati neovisno o fundamentima, ali s obzirom na neka kratkoročna razmatranja. Oni su u stalnom stanju pretjerane podraženosti i gube širu sliku.

Zato je uvijek dobro pogledati stvari i iz dulje perspektive. Jer – iako je većini hrvatskih ulagača to teško shvatiti – dionice jesu dugoročna investicijska klasa.

Kako počinje vrhunac sezone godišnjih odmora (ispričat ćete me za nešto sporiji ritam postova u zadnje vrijeme i preko ljeta), kad čovjeku treba mir i što manje brige, pogledajmo kakva je situacija u točno zadnjih godinu dana.

To je bila jedna od najtežih godinu dana za tipičnog hrvatskog ulagača, a da ne govorimo za fond managera. Crobex se od 11.7.2011. smanjio za čitavih 24,7%. Dax je pao 12,3%. Koliko su izgubili oni koji su u takvim okolnostima užurbano preskakivali iz dionice u dionicu vjerojatno ni sami ne znaju (zaboravljaju).

Istovremeno imamo ovo:
– CROBEX -25%
– DAX -12%
– ADPL -11% (s dividendom oko 0%)
– DDJH +12%
– KORF +18%
– PTKM +26%
– Zadnje 4 u prosjeku +11%.

Što znači rast od 11% kad indeks padne 25%? Miran san. Jer kod ulaganja nije bitno samo zaraditi, nego i ne izgubiti. A sve navedene dionice nisu rasle slučajno, sve su imale značajne promjene u fundamentima (koji su se u svari dogodili još ranije, samo su bili eksplicirani u izvješćima u tom razdoblju – a to nije bilo teško za uočiti).

A ovo gore je strahovit diferencijal (+11% vs. -25%), koji je po mom sudu tek jedna strana medalje, a ona druga strana koja me zanima je mogući diferencijal u okolnostima rasta tržišta.

2. Porast prihoda. Vrlo elementarno, iako mnogima nejasno, visoko na ljestvici poželjnih ulaganja trebaju biti one tvrtke koje povećavaju prihode, pogotovo ako tržište jako kasni u valorizaciji toga. Primjerice,

A. Više puta su me razni ulagači (na blogu i privatno) upozoravali da je navodno dobro ulaganje LKPC. Jer da kad jednog dana poveća prihode, može biti vrlo profitabilna tvrtka. Ali dug je put od mogućeg povećanja prihoda do otključavanja vrijednosti za dioničare (povećanje prihoda, uz kontrolu troškova, generiranje snažnog toka novca od operacija, pa nakon toga dobiti, pa to treba trajati dovoljno dugo, uz odgovarajući napredak u korporacijskom upravljanju, kako bi dioničari na ovaj ili onaj način vidjeli tu vrijednost. Pogledajmo za ovaj primjer što kaže Interkapital neki dan (jako dobra ilustracija):

Luka Ploče – skriveni potencijal ili…?

Prošli tjedan jedna vijest prošla je nekako nezamijećena… riječ je o najavi Luke Ploče da u ovoj godini namjerava otpustiti oko 100 ljudi, što je oko 13% zaposlenih. U obrazloženju stoji da je odluka donesena u interesu usklađivanja poslovanja s uvjetima tržišnog gospodarstva, odnosno povećanja učinkovitosti poslovanja.

Glavne prednosti Luke Ploče su povoljan geoprometni položaj u odnosu na potencijalna tržišta, izravna veza svih operativnih obala s željeznicom, dovoljno prostora za povećanje kapaciteta, početna/završna točka koridora Vc… S druge strane od negativnih čimbenika izdvajaju se velika ovisnost o tržištu BiH, plitak maksimalan gaz od 13m, jaka konkurencija s Crnog mora i sjevernog Jadrana, potreba za modernizacijom postrojenja te slabije razvijene dodatne usluge… Jedan od glavnih ciljeva Luke Ploče je povećanje prekrcajnih i skladišnih kapaciteta postojeće luke te završiti investicije u novi kontejnerski terminal te terminal za rasute terete. Završetkom navedenog ciklusa, Luka Ploče trebala bi raspolagati terminalom za rasute terete s godišnjim kapacitetom od 4,6 mil tona, kontejnerskim terminalom od 60.000 TEU, terminalom za tekuće terete 150.000 m³ za naftne derivate i 34.100 m³ za ukapljeni naftni plin (LPG) te povećati postojeći terminal na 1,4 mil tona godišnje.

Druga stvar koja je iznimno bitna za Luku Ploče je smanjenje operativnih troškova. Naime, kad smo gledali peer grupu za Luku Ploče moglo se vidjeti da neke luke bilježe impozantnu profitabilnost, primjera radi EBITDA maržu čak preko 50%. Ovo je u jednu ruku raritet, jer na domaćem tržištu izuzev HT‐a i eventualno Janafa teško je za naći ovako profitabilne kompanije. Jedan od glavnih problema luke je manjak kapaciteta i zastarjela oprema, što povećava troškove te na taj način umanjuje profitabilnost. Iz toga razloga Luka Ploče ima nižu profitabilnost od peer grupe, ali isto tako i značajan prostor za napredak. U 2011.

Luka Ploče zabilježila je EBITDA maržu od 13,1%, EBIT maržu od 4,7%, profitnu maržu od 18,1%, dok je provrt na kapital luke solidnih 6,6% te povrat na imovinu 5,4%. S duge strane u 2011. prosječna EBITDA marža peer grupe iznosi 32,2%, EBIT marža 21,1%, profitna marža 17%, dok je povrat na kapital 10,5% te povrat na imovinu 5,2%. Luka Ploče najviše zaostaje za peer grupom po pitanju EBITDA i EBIT marže, uslijed prethodno navedenih činjenica. Nemojte da Vas ovdje zavara visoka profitna marža jer Luka Ploče ima oročenu veliku količinu cash‐a pa iz toga su joj razloga nešto veći financijski prihodi. Prva stvar koja se može zamijetiti kad pogledamo bilancu je da Luka Ploče gotovo nema duga, konkretno omjer neto dug/EBITDA je negativan. Ovo potencijalno omogućuje Luki Ploče da iskoristi „leverage“ da poveća kapacitete i obnovi dio opreme. Dodamo li tu sredstva od dokapitalizacije i koncesijsku obvezu Lučke uprave Ploče da investira u infrastrukturu dobijemo potpuno drugu sliku.

B. S druge strane, ovo imamo za ADPL u zadnjem godišnjem izvješću (klik za veću sliku):

C. S treće strane, što za telekom znači kad mu na usporedivoj osnovi, realno, prihodi padnu oko 9% i koliko dugo može održavati profitabilnost samo kresanjem troškova, bez značajnog rasta prihoda, a u konkurentnoj okolini koja je karakterizirana i ovakvim stvarima (pogledajte potpisnike prijedloga!).

D. S četvrte (pitao me jučer jedan posjetitelj u vezi ovoga) imate izrazito pozitivne najave u turizmu “U 6 mjeseci turističke sezone ostvareno 5 posto dolazaka više nego lani” ((a ‘tržište’ ne reagira) pri čemu je bitno i znati da je kuna ponešto slabija nego prošle godine.

Itd.

3. Perspektive. Stoga mislim (a valjda je očito?) da je oportuno kupovati dionice tvrtki koje ili značajno i očito povećavaju prihode ili dionice tvrtki koje imaju dobre šanse ‘iznenaditi’ velikim povećanjem prihoda i/ili napretkom u korporacijskom upravljanju. Zašto kupovati dionice tvrtki za koje se tek možemo nadati da neće pasti ispod onoga na čemu su (recimo, meni se čini da je KRAS takav, iako mislim da je on efemeran, ali možete vidjeti o čemu govorim, pa primjeniti na neke druge dionice iz Crobexa).

Napomena: Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju ni jedne od spomenutih dionica. Autor nije investicijski savjetnik niti išta slično.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

23 replies »

  1. Poštovani Nenade,

    vezano na Metronet, da li mislite da je promjena kamate na obveznicu sa 12% na 6% i produljenje roka dospjeća vjera u rast prihoda i bolju budućnost ili nužda da bi obveznica zadržala kakvu takvu vrijednost imateljima odnosno da bi Metronet uopće mogao nastaviti plaćati kamatu ? Odnosno pitanje šta im je (imateljima) bila moguća alternativa u ovom trenutku ?

    Hvala

      • Pretpostavljam da ste htjeli reći da će HT imati u dogledno vrijeme veću konkurenciju, a jedan od pokazatelja je i trenutni rast prihoda Metroneta koji su spomenuli kreditori u obrazloženju smanjenja kamate ? Moje je pitanje da li Metronet stvarno ima prostora uzeti dio kolača HT-u ili je ovaj potez rješavanje problema PBZ-a, Raiffeisena, itd…

        • Ne. Nego sam htio reći da će neki operateri očajnički konkuririrati samo da se spase. Tj. da će se konkurencija u tom sektoru i dalje jako zaoštravati.

  2. Dobra večer g.Bakiću kao i ostalim investitorima,moje mišljenje glede privatizacije Petrokemije je da će prvo doći do smjene g.Klausa i tek nakon toga će se pokrenuti sam proces privatizacije.Molim Vas za vaše mišljenje g.Bakiću i zamolio bih Vas da mi odgovorite kad možemo očekivati da đuro počne kupovati svoje dionice preko burze?Hvala!

  3. Uz ovakvo plitko tržište i totalno mrtvilo na burzi, bilo kakva analiza fundamenata proći će gotovo bez reakcije. Najava otpuštanja 13% radnika Luke ploče prošla je bez reakcije, ali primjerice na vijest da ste recimo Vi kupili 100 dionica LKPC ista bi porasla najmanje 10% u jednom danu. I to nam je burza, smiješno…

    • Nije baš tako. Nego će tržište sporo reagirati na fundamente.
      Evo recimo pogledajte ovo za DDJH:

      1. O ovome se još nije pisalo http://www.kongsberg.com/en/kps/news/2010/july/1907_protector_contract_croatia/, tj. o veličini ugovora, tek sam sad postao svjestan da je to oko 115 mil. kn, s time da ne znamo koliko je to stanica (sigurno nije za sve BOV-ove).

      Ali vidimo da se radi o vrlo kompetitivnom proizvodu, ovdje se vidi da i SAD kupuje. Vijest je od prije četiri dana. To je valjda nastavak ovoga od prije.

      E sad to treba staviti u kontekst ovoga, ovoga i ovoga (link ne radi dobro, ali cijelu vijest možete pogledati na http://www.duro-dakovic.com/.

      2. Zatim imamo ovo, uočite da se radi o 1520 novih vagona, to je oko 150 mil. eura.

      3. Zatim uočite ovo, gdje je prirodni izvođač velikog dijela DDJH u oba slučaja. Zatim se piše da je DDJH prirodni izvođač i za Omblu i Plomin, vidite npr. ovdje.

      To su fudnamenti. Jasno, ovo je još na razini mogućih poslova, govorimo o vjerojatnosti i stoga neizvjestnosti. Ali ako se (smatram: kad se) neke od tih stvari počnu materijalizirati, zar mislite da i fondići i oni koji sad napucavaju Ingru neće pomamiti za DDJH? Dakle, fundamenti uvijek rade, samo je pitanje koliko brzo.

      Napomena: Imam dionice DDJH i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju.

  4. Kada se spominju LKPC i ADPL upada u oči po kojoj cijeni zaposlenici kupuju dionice tvrtke u kojoj rade, a u odnosu na tržišnu.

  5. Apropos Metroneta-pogledajte im gubitke po godinama:
    2007)-110.677.983 2008)-96.755.757 2009)-79.064.208 2010)-55.945.588 2011)-32.937.628
    Nadalje, većinski vlasnik im je Škegrin Quaestus Private equity. Na Quaestusovim stranicama nema točnih podataka o ulagateljima, ali kladim se da su među bankama i mirovinskim fondovima upravo oni koji predlažu smanjenje kamate. Zbrojite dva i dva i recite mi da to nije krpanje rupa kao kod NEXE-a?
    Prije nekoliko godina kazao sam kako je Metronet rupa bez dna. Po aktualnim podacima koje sam škicnuo u posljednjih desetak minuta, tome je i dalje tako.
    Nije da volim HT, ali Metronet im doista nije konkurencija. VIP i Tele2 da, ali Škegro po meni nije sposoban za dobar biznis. Samo mi nije jasno zašto ga i dalje banke i država vole. Valjda ih je nečime zadužio 🙂

    • Sve si dobro rekao, kao i Nexe ili Ingra. To je još jedno kršenje limita od RBA mirovinskog, indirektno ovaj put. Ima 10% obveznice Metronet, a ima i 10% Quaestus nekretnine kojima je glavno ulaganje Metronet. A uložili su i u Skegrin FGS isto tako. Očito da Skegro ima neku tajnu vezu sa RBA mirovinskim.

  6. U vezi METRONET-a,doista,situacija s sastankom vlasnika obveznica idući utorak nije optimistična,iako je za očekivati da će banke braniti svoje učešće ,baš kao i mirovinski fondovi,a dotični su se zaletjeli,što je (pre)očito.METRONET je imao smisla kao dobro postavljeni kocenpt pružanja usluga POSLOVNIM korisnicima na samom početku ,dok se ista nije izmijenila i usmjerila u svaštarenje,a ujedno i najveći korisnici postali dioničari preko Škerinog fonda.Kako je zlatna prilika propuštena s prodajom VIP-u,ostaje spašavati što se da spasiti,ali već se brod napunio i utopljenicima (KONSTRUKTOR,IGH,FIMA,i sl.).Najbolja opcija bi bilo pripajanje nekom novisnom operateru,ali svi su visoko zaduženi osim TELE 2.Jedino ako svi traže slamčicu za disanje do dolaska EU i novih igrača,ali dotad tko živ,tko mrtav….

  7. Pozdrav,iz ovih linkova koje nam je prezentirao g.Bakić kao i još nekoliko od ostalih cijenjenih investitora vidljivo je da đuro izrasta(preobrazuje se u mladog feniksa) počevši od transparentnosti same uprave preko suradnje sa patriom,doškolovanja “malih feniksovaca”u Norveškoj do sudjelovanja na mnogobrojnim natječajima od kojih osobno očekujem da se realizira jedan veliki(big deal) u suradnji sa partnerom da se napokon oslobodimo one loše karme koja prati đuro(veliki mastodont) da napokon i sve nevjerne tome(fondovi)shvate vrijednost ovog našeg “feniksa”koji je već sada postao neovisan o državnom aparatu dobivanja poslova.Indirektno sam shvatio odgovor vezan uz otkup vlastitih dionica od strane ddjh…Možete nam prezentirati Vaše mišljenje g.Bakiću kao i ostalih cijenjenih investitora vezano uz ulazak Hrvatske u e.u.i njen utjecaj na “izmrcvareno”tržište kapitala?Hvala! ps.mogli bi napisati i objaviti u novinama!

    • Zaboravio sam odgovoriti na Vaše prethodno pitanje, ali što se tiče DDJH, i za iduću skupštinu imam namjeru predložiti program nagradnih dionica za upravu, a jasno da je i vrlo važno kako se upravljački preslaguje DDJH.

      Što se tiče ulaska u EU, mislim da ga većina sudionika potcjenjuje, naime mislim da bi već i 50 mil. kn dodatne likvidnosti značilo jako puno za tržite kapitala, a kamoli više, za što sam siguran da će se dogoditi.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s