DDJH

Đuro Đaković Ingra

Kao što vidimo, ĐĐ (DDJH) želi preuzeti Ingru.

Kako će to ipak biti vijest dana, ako ne i tjedna, pa i više, evo i posta u ovako kasno doba.

1. Cijena mogućeg preuzimanja je najavljena za nekih 6 kn, tj. teorijski nekih 80 mil. kn, ali kako je jasno da ne bi svi dioničari prodali, efektivna cijena bi bila valjda nekih 30-60 mil. kn.

2. Iz izjava je jasno da se ne radi o spajanju kompanija, tj. da bi se spojile bilance, pa tako i Ingrin dug pripao ĐĐ-u, stoga je rizik za ĐĐ (dioničare ĐĐ) upravo ta cijena preuzimanja.

3. Vjerujem da uprava zna zašto u ovo ide, a to su valjda sinergije. Naime, primjerice i konkretno, Ingra je službenmo izvještavala o velikim tajnovitim poslovima (valjda u sjevernoj Africi). Za očekivati je da ozbiljna tvrtka poput ĐĐ u ovako ozbiljnoj situaciji ne bi ovakvim stvarima špekulirala nego da je provjerila. Smatram stoga da su ti poslovi realni, te da ujedno znače velike sinergije za DDJH.

Također vjerujem da je sinergija ili prihod na jednom velikom poslu dovoljna da opravda cijenu preuzimanja.

A ako su ti poslovi stvarni, onda su i stvarne kompetencije Ingre da takve poslove ugovori. Ali je moguće da su joj operativne i financijske kompetencije slabe, pa joj odlično dođe ovakav partner.

4. Kao što sam pisao prije neki dan, očito ĐĐ ima velike i razumno vjerojatno ostvarive ambicije. Stvari opet treba gledati tako se pretpostavi racionalnost sudionika i s obzirom na uvjetne vjerojatnosti. Naime, teško mi je za vjerovati da uprava (i NO) ĐĐ nemaju vjere u pozitivan razvoj u svojim postojećim segmentima, da bi se odlučili na ovakav potez.

5. Ovdje lako moguće ima i političke dimenzije. Ako pretpostavimo da su i OMF-ovi donekle u domeni politike, razumno je za očekivati da će oni prodati svoje udjele. A ako se zaista ĐĐ ima ambiciju pretvoriti u stožernu firmu hrvatske industrije, ne bi me čudilo da se oni vrate u igru kasnijim stjecanjem udjela u ĐĐ (jedan urednik će odmah škicnuti nominalu, koja je 100, pa će se lako zaključiti da bi recimo dokapitalizacijom malo preko nominale oni smjeli ući unutra, jer bi mcap bio oko 350 mil. kn). A ako pretpostavimo da su OMF-ovi donekle i pod utjecajem banaka, onda je još vjerojatnije da će oni voljno naći svoje mjesto za stolom.

(Ovo su sve samo – razumne – špekulacije).

6. Jasno je da su financijske kompetencije Ingre slabe: lako moguće nema dovoljno jaku bilancu, a ni kredibilitet da dobije garancije ili financiranje čak i za moguće pozitivne projekte ili refinanciranje, kao što je recimo prodaja Arene Zagreb. A na ovaj način je možda to moguće. Pogotovo ako projekt ima bankarsko-političku pozadinu.

7. Iako je i iz gornjega linka (na moj komentar) jasno da ĐĐ ima velike prilike u nadolazećim (mogućim) energetskim projektima (Ombla, Plomin i ostali), ako na ovaj način postaje dio građevinskog klastera, tim je njegov angažman vjerojatniji.

8. Ukupno, za profitabilnu tvrtku s 1,2 mlrd. kuna prihoda zalogaj od 50-ak milijuna kuna ne bi trebao biti prevelik, tako da su vjerojatno moguće sinergije veće od rizika.

– dodano 17.7. 8:45:

9. Još jednom, poslovni učinak. Pod pretpostavkom da se radi o zaista mogućim stvarnim sinergijama, ovdje imamo učinak kredibilnog ‘company doctora’ ili kredibilnog koordinatora. Primjer je ‘run’ (trk) na banke prije uvođenja centralnih banaka.

Kako nastaje run na banke? Ako se proširi glasina (lažna ili stvarna) da, inače solventna, banka nema dovoljno novaca za isplatu depozita, racionalno postupanje svih štediša je otrčati u banku po novce. Ni jedna banka, međutim, nema likvidnosti za isplatu ni dijela štediša ako oni dođu istovremeno. Zato je ponašanje svakog sudionika racionalno, ali grupno ponašanje nije. Ovo se uglavnom riješilo uvođenjem središnjih banaka pa su takve propasti retail banaka iznimno rijetke, praktički ih nema (iako postoje za komercijalne banke, sjetima s ‘runa’ na Lehman ili na neki način slično na aktivu LTCM).

U ovom slučaju, čak i da Ingra ima kredibilne mogućnosti profitabilnog ugovaranja poslova (zbog odnosa u arapskom svijetu, što je ondje zaista krucijalno), imamo samo-poražavajuće ponašanje niza aktera, npr:
– nove poslove ne može dobiti jer banke ne žele izdati garancije
– oni koji razmišljaju da sjednu na račun iz ovog ili onoga razloga, požure s time jer ne znaju što će napraviti slični takvi, i znaju da ako se to počne događati, da Ingra neće moći ugovarati poslove (pa je destrukcija samoosnažujuća)
– tako da se i svaka banka ponaša racionalno tako da blokira firmu, pogotovo što postoji barem jedan komad vrlo vrijedne imovine (Arena), a ako se na njoj ili na firmi nakaleme razne blokade, tim je teže i nju iščupati za financijsko restrukturiranje
– ako se počne kredibilnoi pisati o stečaju, moguće je da i postojeći poslovi dođu u pitanje (recimo ovih 86 mil. eura)

10. Pod pretpostavkom razumnog očekivanja za sinergijama, odnosno prilikama za DDJH, ovdje se ne bi radilo o ‘saniranju’ tvrtke. Uočite kondiocional, jer očito moguća ponuda ovisi o raznim stvarima. A to znači očito ovo iz izjave ĐĐ: “Vjerujemo da će vjerovnici i dioničari Ingre to prepoznati i prihvatiti kao jedini izlaz iz ove teške situacije u kojoj se Ingra našla.” To znači ĐĐ očekuje da ulaskom ‘koordinatora s autoritetom’, taj koordinator očekuje grupno razumno ponašanje svih stakeholdera. Koji očito koletivno gube u postojećem scenariju (jer dogovor nije moguć jer svatko optimizira svoje stajalište kao kod runa na banke).

To znači da u ovom trenutku ĐĐ može razgovarati s vjerovnicima (bankama), staviti karte na stol i reći da neće objaviti ponudu ako se oni ne obavežu maknuti blokade i osigurati još ponešto obrtnog kapitala, a svakako restruktuirati dugove, a možda ih i djelomično otpisati. I očito je što je u tom trenutku racionalno za njih. Jer inače neće dobiti puno. Ovo je za njih prilika. Stavite se recimo u situaciju RBA.

Jasno je da uz trenutno poslovanje u začaranoj spirali Ingra nema šansi, iako joj je BV oko 6 puta veći od tržišne cijene – supstanca bi se potrošila. U slučaju da zaista postoje poslovne mogućnosti za stabilizacijau poslovanja, trenutni negativni EBITDA nije problem.

11. Mirovinci po mom sudu nemaju što nego prihvatiti moguću ponudu, bez obzira koliko su platili svoje uloge. Oni znaju da su novce već izgubili. Primjerice, postoji OMF koji je do kraja 2011. samo na dionici Ingre izgubio više para nego li je na kraju 2011. imao uloženo u svih 7 pozitivnih dionica iz Crobexa u 2011. (nevjerojatno ali istinito). Neću sad ulaziti u detalje i konkretizirati izračun kao ime fonda (to je nebitno, govorim sistemski), vidim da se ‘glavni’ malo ipak skulirao i po mom sudu napreduje (ali ako iz nekog razloga ‘ustreba’, mogu napisati jednu seriju članaka, počevši od fakultetskih dana pa čak i cipela kakve je nosio 🙂 … pa do analize veličanstvenih investicijskih odluka … ).

12. Što se tiče ‘političke naredbe’ za navodnom sanacijom, ovo iz više razloga ne drži vodu. Iako mi se čini da politika ima prste u ovome, ovo najprije ne bi bila sanacija, sanacija je bila dokapitalizacija, ono što su radili mirovinci (zanimljivo, o tome se tada nije nešto pisalo). S druge strane, kad bi ovo bio uvod u sanaciju preuzimanjem dugova pod pritiskom države, to bi bilo besmisleno. Naime, da država žrtvuje firmu
– u kojoj ima skoro 50%,
– koja očito ima jako velike i ostvarive ambicije
– koja očito politčki (glasački) drži cijelu jednu županiju
– u koju očito ulaže značajne napore (vidjeli smo angažman i vojnog vrha oko plasmana BOV-ova u inozemstvu)

a kako bi ‘spasila’ firmu koja ima samo djelić zaposlenih i nije važna za državu.

13. Stoga smatram da su stvarni razlozi koje navodi uprava DDJH “Zato u ovom potencijalnom preuzimanju što se transfera znanja i tehnologija tiče vidimo znatne sinergijske efekte u našim divizijama graditeljstva i infrastrukture te industrije i energetike, a za sve četiri divizije Đure Đakovića, uključujući obranu i promet, očekujemo efekt otvaranja novih tržišta odnosno jačeg proboja na postojećima.” (podebljanja moja).

14. Bez sumnje, vidjet ćemo izuzetno mnogo negativnih komentara, ‘jer ništa ne može biti dobro u ovoj zemlji’, prevladava cinizam, zavist, negativnost svake vrste (pogledajte samo mentalni sklop nekih poslovnih novina). Sam, jasno, nemam sve informacije da procijenim točne poslovne okolnosti, ali samo podsjećam sebe i druge, kako sam istu, silnu negativnu energiju vidio i kad sam sam
– kupovao ADPL po 30 (‘jer kakve šanse ima proizovđač auto dijelova iz RH’)
– (pogotovo) kupovao DDJH po 30 i sitno (‘jer će propasti državni mastodont’)
– kupovao KORF po 23, 30, 45 (‘jer se ne isplati ulaganje u turizam i Eltz će sve ukrasti)
– PTKM (‘jer će propasti državni mastodont’)
tako da sam navikao na to.

Moja ulagačka strategija je bila ulagati u hrvatsku izvoznu industriju, koliko god šanse ili, bolje rečeno, percepcija njenih šansi su bile loše. Možda sam u tom smislu i najveći optimist hrvatskog tržišta kapitala. Rezultati su bili spektakularni (apsolutno odlični, ali relativno, uzevši u obzir radikalno kvarenje ekonomije i potop tržišta kapitala zaista spektakularni) i ne sumnjam da će tako biti i dalje. Negativnosti i cinizmu usprkos (u zadnje vrijeme mi je čak i neugodno ih dokumentirati).

15. Ovo će zasigurno biti i odličan poticaj tržištu kapitala, iako vjerujem da je samo preludij u veće stvari (privatizacije CO, Petrokemije, možda prodaja nekih od Agrokorovih tvrtki) jer će potaknuti medije da se odmaknu od njima tako dragog trash pristupa i da počnu pisati o dionicama substancijalno, o fundamentima, poslovnim razlozima itd.

p.s. 18.7. Dodajem radi potpunosti i točku o stečaju koja je bila u komentaru:

16. Ovime se postiže circuit-braker za negativna očekivajna oko stečaja Ingre: ovdje.

p.s. Sad je vjerojatno potpuno jasno koliko je apsurdno da su naše poslovne novine uporno snažno izvještavale o dionici INGRE, a praktički prešućivale DDJH. Neznanje urednika, lijenost, zavist, fokus na prijašnje gubtike na dionicama i nikad zaliječene ulagačke rane … tko će ga znati.

Napomena: Imam dionice DDJH i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

Kategorije:DDJH, INGR

118 replies »

  1. Postovani gosp. Bakicu,
    mislim da ste podcijenili moc najcrnijih politickih trgovanja i socijalistickoga mentaliteta nasih politicara za koji ustvari nisam siguran kako ce se tocno ispoljiti u ovoj trgovini, ali iskustvo i intuicija naprosto vicu u uho da se radi o najobicnijem drzavnom spasavanju gubitasa pred potopom pomocu drzavne tvrtke koja bi mogla i biti “lokomotiva” kad bi joj se ta ista drzava skinula s ledja ovakvim i slicnim uplitanjima…
    A da oni svoje prijatelje spasavaju svojim placama, a ne na ustrb poreznih obveznika i njihovoga novca (bilo onoga u fisku bilo onoga u dionicama ddjh…)…?

      • Nažalost moram se složiti sa turistom. Uvažavajući sve što gosp. Bakić govori o neefikansnom hrvatskom tržištu i dobrim prilikama, ova vijest zapravo je stavila točku na “i” u još jednom fundametalnom obilježju hrvatskog tržišta kapitala, a to je apsolutni nered i neizvjesnost. U zemlji u kojoj se ustav mijenja bar jednom godišnje, u kojoj zakoni ne vrijede za sve jednako i mogu se različito interpretirati ovisno o potrebama (Belje, LRH…) iluzorno je očekivati da će uprava bilo kojeg većinski državnog poduzeća biti imuna na zahtjeve politike. Nažalost ovaj je događaj samo učvrstio moju slutnju o tome. I tu dolazimo do glavnog problema pri ulaganju u fundamentalno izvrsne prilike ako su na bilo koji način povezane s državom Hrvatskom.
        Što je slijedeće? DDJH će možda preuzeti i HŽovo održavanje vlakova jer i tu postoje dosad neuoćene sinergije. Možda Petrokemija preuzme Dioki jer i tu sigurno postoje neke dobre mogućnosti… Želim reći, da mogu baciti još deset ovakvih ili mnogo glupljih teza iz rukava, a u neredu ove države, praktički niti jedna neće biti nemoguća. Politička poluga i interes pojedinca ili grupe na vlasti u hrvatskoj je još uvijek puno jači od bilo kojeg zakona ili zdrave tržišne logike i svaki sudionik hrvatskog tržišta kapitala toga bi trebao biti svjestan.

  2. Nenade, ajmo biti iskreni i pogledati istini u oči.
    Ovo će DDJH koštati puno puno više.

    Oni će platiti i equity koji ne postoji (mi pričamo o preko 80m kuna ako se ne varam) + morati će dati lovu da se stabilizira poslovanje Ingre koje je negativno (dakle morati će dovesti EBITDA u pozitivu što ti je još nekih 20-ak m kuna) + još će morati dati injekciju da se deblokira račun Ingre koji vjerojatnio nije mali.

    Plaća se equity za mrtvaca (osim ako nije bio dobar sikont sa bankama dogovoren ali zašto bi na to banke pristale?).

    Iako koje to moraju biti sinergije koje bi Ingrin operativni gubitak dovele sa preko 30m kuan u pozitivu.

    A gdje su tu analize, gdje je dubinki pregled, samo preko noci odluceno ajmo riskirati moje i tvoje novce (vise tvoje zbog direktnog udjela).

    E zbog ovoga sam pricao zasto nemam ddjh i zasto ddjh nije ni fabergas niti Mesi.

    Gdje je tu odgovornost prema dionicarima ako se samo tako odjednom baca preko 100m kuna (kada uzmes sve u obzir).

    firma sa pravim korporativnim upravljanjem ovo nikad ne bi napravila ovako.

    Zato je KORF Messi a DDJH je 1. HNL

    • Ne znamo što je istina, iako se meni čini da je drugačija, dodat ću gore u p.s. dodatne točke. Jer kupnjom equitija, čak i da se ubaci ponešto novca, ne može se ‘spasiti mrtvac’ ne bi ovo bila dokapitalizacija.

  3. Ma kako vi to mislite, da ddjh preuzme ingr , a ne preuzme dugove. Kod konsolidiranog izvještaja to ide pod bilancu ddj koliko je meni poznato. Ja ne znam kako vi to mislite?

    Nemam ddjh nemam ingr

    • Poštovavni, tako VAm ne funkcioniraju financije, pa to je zaista elementarno. Vlasnik tvrtke ne preuzima dugove, on za tvrtku garantira do razine svog kapitala u njoj, ne znam kako to ne razumijete, ali ako to ne vidite, onda vjerojatno ulaganje u dionice nije za vas.

  4. Gospodine Bakić!

    Kolika je vrijednost brenda Ingra? Jeste li ikad pomislili koliko godina rada je potrebno za izgraditi jedno takvo ime? I to na vanjskom tržištu uz strahovitu konkurenciju. Pokušajte usporediti brand Ingra sa brandom SMS i iznosom koji je Podravka platila zanj. Volio bih to vidjeti.
    Pozdrav!

    • Teško mi je procijeniti ‘brand’, ovdje bih rekao da se radi o poslovima i ugovaračkoj sposobnosti u državama sjeverne Afrike.

  5. I još nešto hoćete li i vi sada kupovati dionice ingre? Koliko znam iz vašeg pisanja vi o ingri mislite izrazito loše. A sada ćete koriz ddjh postati njen vlasnik, dakle imate i potraživanja ali i dugove, koliko se ja u to razumijem. A možda nisam u pravu, pa me ispravite.
    Jer da nije tako zašto bi se inaće gledao ev ebitda kod preuimanja?

  6. Možda je to dobro, ali način na koji je to odlučeno je kao i onaj kad Upravni sud dobije nalog za Liburniju, dakle politički. I zato nisam sretan

    • Ne možete znati je li politički. Možda je naprosto uprava DDJH vrlo, vrlo ambiciozna i modža zaista postoje sinergije.

  7. Poštovani, zanima me vaše mišljenje hoće li ova vijest barem malo oživiti našu potpuno zamrlu burzu? Naime, mislim da su, kako vi znate reći, cijene na burzi trenutno određene bez veze uz promete od 5 milijuna kuna (i najmanje količine utječu na cijenu) Što mislite kako će ova vijest utjecati (kratkoročno) na cijenu Đure? Hvala.

    • Mislim da hoće jer naš negativistički mediji neće imati izbora nego početi pisasti substancijalno o ovom dealu, početi približavati ulagačku tematiku građanstvu.

  8. 1. Ovo preuzimanje se radi zbog toga što INGR nije više kreditno sposobna za daljnje zaduživanje, pa se čini kako će DDJH poslužiti kao jamac ili garant za dio sadašnjih i budućih dugova. Stoga rizik za DDJH značajno raste jer on u tom slučaju riskira više nego što će platiti preuzimanje.
    2. Ne znam koja je državna firma iz RH uspješna osim ako nije monopol ili slično, a pogotovo na visoko konkurentnim stranim tržištima gdje bi kao mogli dobiti poslove u građevini i energiji.
    3. Politički rizik raste dramatično jer ako i DDJH dobije poslove u RH kolika će biti profitabilnost na kraju i koliko će ostati za dioničare, kada se zna kako su prošle građevinske firme u doba buma. A čak nisu niti bile državne, što će tek sada biti kada se počnu graditi HE i slično. Projekti vrijedni milijarde a na kraju hoće li uopče biti dobiti? Čini se da će u svemu banke kao i uvijek najbolje proći.

    • ad 1. S jedne strane mnogi tvrde da biznis DDJH ‘nije održiv’ jer je to nejaka firma koja je … bla bla … a s druge vidimo da neki (recimo VI), a možda i isti, tvdrde da će DDJh ‘sanirati dugove’ Inhre. Kako je to onda moguće?

      ad 3. Pitanje koje si postavljate je jasno legitimno pitane, u stili ‘ne znam baš’ uobičajenom u Hrtvaskoj i može se primjeniti na bilo što, pa tako ni rije tri godine ni sada ‘ne znamo baš’ kako će se poslovi pretvoriti u profitabilnost i što se tiče ADPL i KORF i PTKM i DDJH i McDonaldsa i Applea i svega što se zove dionice… najbolje je držati novce u banci.

  9. mahhh, ovo je političko preuzimanje. nekakvo pretakanje iz šupljeg u prazno. vrlo vjerojatno odrađeno na brzinu i preko noći. bezveze. još jedno neugodno iznenađenje, ali tko mi je kriv – sto puta se pokazalo da politika i biznis ne idu skupa, a ja se opet čudim. veća sam budala od njih.

  10. Nijew problem u preuzimanju equity-a, ok, kupiti ce nesto za 80m kuna i to je to.
    Samo sto Ingra ima negativni EBITDA od oko 30m kuna godisnje (koji nije nista smanjila u Q1, ve c povecala) + blokirani racun.

    Ovo ce DDJH kostati prvo tu lovu za equity pa ce jos kostati nesto da odblokira racun jer od kuda ce to Ingra odblokirati sama + jos moraju svesti poslovanje na neku pozitivu a mi pricamo o godisnje 30m kuna gubitaka.

    Baca se preko 100 m kuna samo tako, od jednom, bez pravoga procesa dubinkog pregleda, bez dogoovra sa vjerovnicima, bez icega.

    A ako vec postoji neki dogoovr sa vjerovnicima za diskont to samo znaci da ce DDJH morati preuzeti na sebe dug (diskontiran ali opet veliki dug koji ga moze kaciti kad tad jer nema diskont od vjerovnika bez promjen komitenta).

    Da li se na ovo svelo korporativno upravljanje u RH. MI pricamo o 1. kotaciji za Ingru koja objavljuje misticne poslove, koja je u proslosti bila vise puta blokirana pa ne objavljuje dionicarima i DDJH koji samo tako odjednom objavi da ce preuzati veliki rizik.

    Da li je to normalno poslovno ponasanje.
    Da li bi se to dogodilo na ovaj nacin Josipu Bobanu, nikad

  11. Pretpostavljam da će nakon preuzimanja slijediti prodaja Arene (ona sigurno Đuri ne treba) i potpuna stabilizacija Ingre. Meni ovo izgleda kao odličan potez uprave Đure, a ako i je politička odluka, za dioničare i Đure i Ingre je dobrodošla.

  12. U ovom preuzimanju gubitnici su porezni obveznici.
    Dobitnici su hrvatska desnica, Vilim Ribić i oni iz ovog posta.
    https://trzistakapitala.wordpress.com/2012/07/04/safe-haven/#comment-18000
    Vilim Ribić je dobitnik jer je jedini od sindikalnih vođa svjestan da novaca ima na bacanje (doslovno na bacanje) i ne želi da cijenu rasipništva plaćaju članovi njegovog Sindikata.
    Desnica dobiva jer nakon nacionalizacije jednog od stotinjak građevinskih poduzeća u Hrvatskoj nemoguće logično objasniti prodaju HPB-a, Croatie osiguranja.

  13. Ne mogu a da nepovezem g. cacica s g mesicem
    Zrtvovanje drzavnog udjela u ddjh je bas ono sto ocekujem od g ministra.
    Forsanje omble iako svi pricaju o ne isplativosti je jos jedan primjer
    Nema to veze s pamecu samo cista politika
    A g. Bakic. Vi do danas niste imali posebno dobro misljenje o ingri… Cemu promjena?
    Iako cijenim vase postove na blogu ovo je neugodan zaokret…

    • Mislim da niste razumjeli o čemu se ovdje radi.

      Jedno je vrijednost dionice Ingre u postojećim okolnostima (auto koji vozi u provaliju bez kočnica i ne radi volan, iako je iza zavoja možda jako dobra perspektiva).

      Drugo je vrijednost ovakve Ingre za ĐĐ, ako se može napraviti financijsko restrukturiranje i ako netko može njenu ‘kožu’ iskoristiti za ulijevanje svoje supstance.

      Možda je za vas najbolje da prodate dionice DDJH ako ste ih uopće imali, a ne brinete se previše za nas ostale dioničare. Ja sam, kao što znate, vodeći privatni dioničar u DDJH i na idućoj skupštini imam namjeru predložiti nagradne dionice upravi.

      Lako moguće da sam ja opet u krivu, a ‘forumaši’, analitičari, i fond manageri u pravu kao zadnjih 2-3 godine, ili kako ono bijaše …?

      • Mozda da za nagradu dobiju dionice Ingre umjesto DDJH. 🙂

        Nadam se da nisu blesavi da zbog Ingre uniste DDJH. Zelim vjerovati da se iza ovog krije nesto vise od politikce odluke.

      • Pustite vi sada dal ja imam djuru ili ne
        ja sam kupovao i na 30 i na 2x i prodavao…meni djuka uvijek vrijedi
        ono sto me brine je sto ako je to politicka odluka ?
        ova vlast pokazuje da nepreza pred nikakvom odluko,….bila ona valjana i na valjanim temeljima ili ne
        Npr…gledajte siljenje i pokazivanje misica Linica na LRH…
        puno pisete o turizmu i odredjenim firmama kao perspektivnim sto sektorima sto upravi…na LRH je pokazano kako ih neinteresira nikakvi mali dionicari…
        tako gledano sam vam htio skrenuti pozornost da iako ste najveci privatni dionicar na DDJH u ovoj drzavi je sve moguce…
        Vama Lp i nastavljam i dalje citati vas blog…NHF

  14. Čitajući komentare zaključujem da većina vas niste poduzetnici. Vaše razmišljanje je tipično bankarsko. Ova sinergija gledano s strane poduzetnika je logična i normalna. I hrabra naravno. Đuro Đaković ima kapacitete za izvoz svojih proizvoda, znanje svojih inženjera, volje za natjecanjem i širenjem tržišta. Shvatili su da im je izvoz jedini izlaz za opstanak. Procijenili su da je povoljnije i najbrže ući u vlasništvo neke firme koja već posluje na željenom tržištu nego osnivati svoje predstavništvo i godinama se mučiti i boriti da dođe do nekih referenci i opstanka na istom. I za to je Ingra idealna. Zato sam i pitao g. Bakića koliko je vrijedan Ingra brand. Sam sam kroz takve dileme prolazio i pogriješio kad sam krenuo u izvoz jer sam potrošio tri puta više nego da sam napravio ovako kao Đuro. Zato molim sve vas da ne pantate jer niste poduzetnici a vaše gledanje kroz kratkoročne prinose na uloženi kapital, nisu dobrodošle u ovoj priči. Vi ste samo obićni špekulanti i kao takvi samo stvarate zbrku.

    • Eufan možda ste vi u pravu?Ali niste li se zapitali zbog čega su ingrini vjerovnici dugove-obveznice morali pretvoriti u vlasničke udjele i na tome već danas izgubili veliki novac?Zbog čega banke nisu otkupile po discontu dug grada zagreba prema ingri(najam-otkup arene)?Kako je moguće da takav jedan “brend” nije našao poduzetnika-tvrtku sa nosom koji bi dokapitalizirao ingru i našao tu sinergiju i svoj interes a ingri dao zraka i vremena kao i snažnju poziciju da se plasira na strana tržišta?Nisu stvari tako crno-bijele kako vi govorite?Agonija sa ingrom nije od jučer i postavlja se pitanje zašto takav “snažan brend”,kako vi kažete, nije našao strateškog partnera nego se baš našla firma ddjh u vlasništvu države koja ima “nos za busines”???Ja se u takve paušalne procjene nebi upuštao iako sam čitav život poduzetnik???

  15. poštovani,

    u vezi točke 8.što znači profitabilno?
    da li vi smatrate DDJH sa NPM od 1,5% i ROE 5,6% i ROA od 1% da je DDJH profitabilna tvrtka?
    i kakve veze imaju prihodi sa ovim svim?
    DDJH će morati raditiod 2-3god samo da bi platio ovu investiciju.

    u vezi 11. zašto prijetiti nekakvim famoznim člancima i analizama?
    ako imate nešto za reći, recite, ako smatrate da je nešto protuzakonito, obratitet se DORHu i policiji, to Vam i zakon nalaže.
    a kakve je ko cipele nosio je floskula ispod svake razine i ne služi vam na čast.

    sretno sa sinergijom, Ingrom i đurom.

    • 1. Profitabilno, za razliku od raznih gubitaša koje su kao fol blue chipovi hrvatskog tržišta kapitala.
      2. S očitim mogućnostima za rastom profitabilnosti.
      3. Ne znam koliko znate o poslovanju tvrtki (ili su Vam dionice onako više apstraktni grafikoni), ali iz prihoda slijedi profitabilnost, a iz dobiti slijede mogućnosti za investicije.
      4. ‘Cipele’ nemaju veze sa skupoćom ili jeftinoćom, ljepotom ili ružnoćom, neka ostane mala tajna 🙂
      5. Zašto se tako nervirate? Ako nemate DDJH, zašto Vas to toliko muči?
      6. Napisa i usmenih komentara poput vaših, ‘dobronamjernih’, ali ipak nekako zloćudnih i svakako ciničnih sam se naslušao svih ovih godina, s visoka, znalački, a posebno za DDJH, KORF i PTKM. Takva je nažalost klima u Lijepoj našoj. Ali to nudi velike prilike racionalnim investitorima, razmislite malo o tome!

  16. Nenade vi definitivno jeste najveći optimist na ZSE 🙂 i na tome vam skidam kapu.
    svaka čast na analizi, i jedan sam od rijetkih ovdje koji se slaže sa vašim razumnim, optimističnim pristupom. slažem se da je rizik minimalan za ĐĐ i siguran sam da će banke biti spremne razgovarati, i mislim da ste to izvrsno uočili jer je ingra bila postala “dilema zatvorenika”.
    Ako Ingra nije već totalno propala (a čini se da još nije) ovo bi osim sinergije mogla biti i investicijski dobra priča za ĐĐ.

  17. Pozdrav,imamo zanimljivu situaciju gdje na prvi pogled izgleda “reži i bježi”ali nakon prospavane noći i ovaj dodani produžetak(90min)stvari iz moje perspektive i ne izgledaju loše kao što se može zaključiti iz izjave uprave Đ.Đ.jer firma kao Đ.Đ.koja svoj fokus poslova u suradnji sa patriom(ovo mi je jako bitno)percepira na vanjska tržišta a u suradnji sa ingrom koja zasigurno ima dogovoreno nekoliko velikih poslova vani ali zbog postojećih finan.problema(solventnosti) nije u mogućnosti ishoditi garancije banaka a u čemu bude Đ.Đ.iste garancije predočio i pokrenuo već ugovorene poslove zajedno sa ingrom.Mislim pri tome također i na zajedničke “akcije”(Ombla…)Kao što vidimo od prije neki dan na “tajnom”sastanku g.Čačića sa predstavnicima neuspješnog klastera(igh je “prevelika”firma da nastupaju na vanjskim trž. u ime ingre)slični deal se nije uspio dogovoriti ali sa Đ.Đ.mislim da hoće, s time da će dio dugovanja koje ima ingra morati otpisati,međusobna dugovanja sa državom”prebiti”a suradnjom sa Đ.Đ.u zemlji i vani potvrditi vlastite reference za deblokadu računa i normaliziranje poslovanja.Mišljenja sam da je ovo početak stvaranja klastera ili trustova naših firmi pred skorašnji ulazak u e.u.što je u konačnici i najbolje rješenje za daljne možebitne akvizicije!

  18. Mene bi u prvom redu jako interesirala kvaliteta “zaliha i kratkoročnih potraživanja ingre prikazanih u bilanci”,mislim da je to temelj čitave priče dali to može biti dobar posao ili ne?Tek kada razotkrijemo te činjenice mi možemo objektivno sagledati tu sinergiju o kojoj govorimo?

    Imam dionice ddjh i nije nagovor na kupnju i prodaju.

  19. Ad 9. i 10. gore:

    Ovo je već ozbiljan circuit-braker za Ingru jer imamo sljedeće

    POVLAČENJE PONUDE ZA PREUZIMANJE

    Članak 33.

    (1) Ponudu za preuzimanje, ponuditelj može povući u slučaju:
    1. objavljivanja konkurentske ponude po višoj cijeni,
    2. stečaja ciljnog društva.
    (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na povlačenje konkurentske ponude.
    (3) Ponuditelj je obvezan o povlačenju ponude za preuzimanje bez odgode obavijestiti Agenciju, burzu i uređeno javno tržište na kojem je odobreno trgovanje dionicama ciljnog društva, ciljno društvo i depozitara.
    (4) Povlačenje ponude za preuzimanje ponuditelj mora objaviti naj­kasnije 7 dana prije proteka roka trajanja ponude za preuzimanje.
    (5) Povlačenje ponude za preuzimanje proizvodi pravne učinke danom objave.

    Što znači da bi za većinu vjerovnika sada bilo racionalno odustati od pritiska na stečaj.

    • Da, ta stavka ugovora implicira da ce doci do nekog dogovora s vjerovnicima.

      Inace kad sam cuo za ovu vijest sam morao pogledati na kalendar da nije slucajno prvi april, ali nakon malo razmisljanja se u nacelu slazem s vasim razmisljanjima. Ako Ingra stvarno ima planirane poslove koje ne moze ostvariti zbog financija, ovo preuzimanje je idealno za obje strane. Cak mozda i bolje za DDJH jer Ingru moze upotrijebiti kao shell kompaniju dok ne iskoristi sav njen potencijal i pokupi sve poslove i kontakte, a onda ju moze slobodno pustiti da ode u stecaj.

      Uostalom preuzimanje je cca 5% godisnjih prihoda tako da to i nije neki strasno veliki trosak za DDJH. Kako se iz pisanja po novinama moze zakljuciti da je INGR enormna u odnosu na DDJH, zapravo me zacudilo koliko je preuzimanje INGR zapravo marginalna stavka u bilanci DDJH.

  20. Poštovani
    nije nevažno mišljenje da je ovo politički dil.Nadzorni odbor Ingre je uvijek pun političara koji su joj otvarali vrata Libije i Emirata.Poslovi koje je ona tamo dobivala su vojni pa se ĐĐ uklapa.Ime Ingra je sinonim za loše poslove u posljednje vrijeme.Imao je ĐĐ svoju Montažu koja je bila stvarno ime(brend) i to u Evropi pa je prodao a i to je bila politička odluka.Prodati svoj da bi za 2-3 godine kupovao tudji brend i to”mačka u vreći”Pa i Fejs je Brend pa ljudi izgubiše lovu.Imam dionice ĐĐ i nije mi svejedno.pošto kupujem na dugo mogu čekati ali brine me što baš Ingra pa mogo je kupiti Dalekovod koji je bolja investicija ako već imaju love za to.Uz to je po nabavnoj cijeni i ima brend u Evropi.

    • Poštovani, suprotno uvriježenom u narodu (pogrešnom) mišljenju, DDJM nije bila odlična firma za držati. Možete to vidjeti iz njenih podataka, ali također i iz činjenice da ju je kupio Bilffinger Berger, koji joj je bio glavni klijent, čini se da ju je kupio samo radi kontrole kvalitete, naime u sklopu velikih poslova koje radi, vjerojatno su ti montažni do 5% ukupnog iznosa, a mogu zeznuti sve.

      Što se tiče ‘branda’ ne radi se o brandu, nego o poslovima, odnosno izloženosti upravo mogućim poslovima gdje ĐĐ ima kompetencije (vidjeli ste da navode promet i vojnu), DLKV nema toga. Osim toga, DLKV je daleko skuplji i sa znatno nategnutijom bilancom.

  21. Postovani.

    Nazalost, do jucer ste pricali da je Ingra koma investicija i smijali se u lice fondovima (i ja isto).
    Danas kada vas pulen kupuej iste onda je to racionalna prica.

    Ljudiski je tako razmisljati, naravno kada imas jako puno portfelja u jednome da kupnjom necega cega se ne slazes postane odjednom ok ali to je subjektivno a ne objektivno.

    Ovako u principu hocete reci da DDJH kupuje reference Ingre za rast u buducnosti.
    Da, mozda ali ih placa jako jako puno, zasto dionicare Ingre nagradjivati i amenovati svo muljanje i sve sto se dogodilo u proslosti.
    ovako su postojeci dionicari izasli van, rizika stecaja nema i vuk pojeo jagode, drzava je bacila pod tepih sve sto je moglo isplivati.

    A to placaju dionicari DDJH.

    Jos samo zadnje pitanje. Da li bi ovako nesto i na ovaj nacin napravio Josip Boban?

    • Pa jasno da sam se smijao, hrabri anonimni komentatore ‘blueman’. Sori na stilu, ali anonimni drukerski i neargumentirani stil nije dobro došao ovdje. Što ćete! Ali postoje forumi.

      Jer fondovi su tu čuda napravili. Evo jedan je samo na dionici Ingre izgubio više nego je imao uloženo u svih 7 dionica iz Crobexa koje su bile pozitivne na kraju 2011.

      Da ne govorim o njihovim konverzijama, ali i kupnjama po oko 50.000 kn po dionici, to je … koliko ono … ekvivalent oko 350 kn sada. Ova je cijena oko 6 kn sada.

      Također, razgovor je malkice nesuvisao (iako je uobičajen na forumima) kad netko govori nešto što ne slijedi logičku nit prethodne diskusije, nego ponavlja što je već izdiskutirano, naime argumente koji su već razloženi. Dakle, Ingra po 50.000 kn i Ingra po 6 kn nije isto. Također, Ingra kao ‘going concern’ i Ingra kao poluga za DDJH (po ovoj niskoj cijeni) nisu isto.

      Za ulagati na tržištima kapitala nije dovoljno znati 2+2. Treba znati i 2*2. Neki na tome već padaju. Ali ni to nije dovoljno. Treba znati i 5*7 … itd.

      Bobanu se javite, nemam pojma što bi on. To je neki dublji uvid koji imate? Vi ste također od onih koji tvrde da je ADPL super dionica, ‘samo je problem što je NB dioničar u njoj’?

        • Govorim o anonimnom pisanju ‘forumaškim stilom’, a to je bez argumenata, drsko i s omalovažavanjem.
          Naime, tražim od doprinosilaca da ili pišu konstruktivno (s argumetima) ili ako su skloni nipodoštavanju, vrijeđanju ili drskosti da onda budu barem minimalno hrabri i potpišu se, a ne kao pizdeki.

          Pitanje koje ste postavili vjerojatno pokazuje da Vam je i svejedno što sam u ovom odgovoru napisao. Preporučam da nastavite na nekom forumu.

    • Ima tu puno istine u izrečenom, ali i sam je Bakić rekao da ne kupuje nekretnine, ali ako bi se ukazala prilika npr. po 400 Eura za m2 na elitnoj lokaciji da bi kupovao, stoga ako je DDJH procijenio da će sinergijski efekt s ingrom biti daleko veći a i da će raditi neke velike projekte u RH ali i u inozemstvu, to je korak naprijed, tako podupirem akviziciju ingre :).

  22. Ovdje se po meni ipak radi o političkoj odluci i pretpostavljam da se “iza brda nešto valja”,osobno nebi ingru taknuo ni štapom na 4kn osim ako se iza svega ovoga ne valja nekakav već unaprijed dogovoreni veliki posao.Ne vjerujem da bi država dopustila da se ddjh kocka sa 60-70 mil kn jer ma što god mi mislili o tome to je za ddjh jako ozbiljan novac,ne samo za njih nego za bilo koga u hrvatskoj a ingra je htjeli mi to priznati ili ne jako blizu stečaju…Ovo nije nikakva poslovna odluka i procjena nego politička priča iza koje se nešto valja…Što se to valja i dali sam u pravu ostaje da vidimo?

    • Slažem se s vašim stavom da se radi o politici, posebno nakon nedavnog sastanka vodećih građevinara s političarima. Malo je onih koji na ovu stvar gledaju s povjerenjem. Očito je da su ishod i posljedice ove akcije vrlo neizvjesni. Mislim da bi i sada, baš kao i prije, svi oni koji ulažu u DDJH itekako trebali vjerovati u pozitivne stvari iz ovog spajanja.

      1. Ovim postaje evidentna i službena razlika u klasi između DDJH i INGR, što se prilično osporavalo u prijašnjim vremenima.
      2. INGRa zaista predvodi skup građevinskih tvrtki, projektanata, građevinara i organizira izvođenje radova u Sj Africi (Alžir konkretno). U kolikim iznosima i s kakvim rezultatima će to odraditi, ne znam. Ali ovo mi priču o liderskom potencijalu Ingre i eventualnoj sinergiji čini vjerodostojnijom.
      3. Meni, koji sam kao građanin, posredno kroz RH u Đuri, nije interes stečaj INGRe u kojoj je očito dobar dio mirovina. A za vodeće građevinare je jako bitno složiti nekakav cluster, za što spremniju borbu s konkurencijom. Posebno kada su svi do jednog u knock-downu. INGR-a, ako to i jest volja politike, čini se logičnim izborom.
      4. Da li ĐĐ može progutati ovu investiciju? Vjerujem da nismo više baš toliko blesavi raditi harakiri. Čak sam sklon gledati na ovu inicijativu kao najavu povećanja aktivnosti i prihoda ĐĐ, a ne samo kao očekivanja i ovisost o tzv. sinergiji.
      5. Meni se uz ove prethodne točke, ne čini kao vama, tako suludo kupovati INGR-u po 6 kn-a.

    • Eto i s moje točke gledišta to mi je prvo palo u oči – politička odluka, puno je tu stvari koje su unaprijd poznate i dogovorene. Pa gdje bi država u ovoj situaciji išla uništavati državnu tvrtku s 1000 zaposlenih za privatnu s 150 ljudi. Uništiti tvrtku koja je glavni privredni zamašnjak cijele županije,
      tvrtku koja u posljednje dvije godine napravila pomak naprijed kao malokoja u Hrvatskoj. Da se nebi previše talasalo očekujem iz Đure skoru najavu nekog malo jačeg posla, a onda kreće optimizam na svim frontovima Đurinog poslovanja.

  23. Nije tema, ali koji je Vaš komentar na izvještaj Varteksa za Q2, iz kvartala u kvartal pričaju o restrukturiranja, i iz kvartala u kvartal novi gubici i sve manji prihodi.

  24. Vrlo je tesko povjerovat *** izbrisano ***

    ### Na ovom mjestu nemamo previše strpljenja za neargumentirane postove ‘jakog stava’ … perdlažem nastavak na nekom forumu ###

  25. 1. Tko god prica o bilo kakvom brendu u industrijama u kojima se posao dobiva zahvaljujuci natjecaju taj ocigledno uopce ne razumije te industrije i nikada nije ima realan doticaj s njima…u takvim poslovima imamo dva faktora jedan je niza cijena (efikasna proizvodnja ili usluga) i politicka moc ili interes kada se radio o poslovima za neku drzavu ili lokalnu samoupravu vrijednost samog brenda granici s “cistom 0”

    2. Svatkome s imalo ekonomskog-politickog znanja i zdravog razuma (uz uvijet da nije subjektivni dionicar ddjh, a cak su i njima neke stvari bile itekako jasne prije ove ponude 🙂 razumije zasto je doslo ili ce doci do ovog preuzimanja,a to je politicki interes odnosno spasavanje radnih mjesta, malih i velikih koperanta ingre itd. (nemojmo zaboraviti da je udio zaposlenih u gradjevinarstvu u Hrvatskoj visok i da je ta industrija jedna od glavnih pokretaca zaposljavanja cak i u jednoj ekonomiji poput americke).

    Pad Ingre bi mogao stvoriti domino efekt u Hrvatskoj gradjevini,a samim time i dodatan broj nezaposlenih koji je vec u ovoj situaciji neodrziv i potpuno je jasno da je drzava odlucila zrtvovati dionicare ddjh kako bi pokusala izbjeci ovakav scenarij. (najecesi rizik kod ulagnja u poduzeca u drzavnom vlasnistvu)

    Jedno je sigurno, a to je da se ovaj potez nece odraziti dobro na kompaniju koja vec posluje s vrlo malom ili gotov nikakvom profitabilnoscu…koliko ce ovaj vladin potez (aludirati da je ovo potez ambiciozne uprave ddjh je stvarno smijesno i ispod cast prema sebi i ljudima koji to citaju) uspijeti donijeti dobrobiti stakeholderima (onima koji nisu dionicari ali ovise o doticnom poduzecu) tek treba vidjeti.

    Takodjer treba dobro razmisliti da li ista situacija vrijedi i za ptkm gdje opet mozemo imati situaciju gdje drzavi nece biti bitno kolika ce biti preuzimacka cijena i dobit shareholdera (dionicara) vec koja ce biti korist i dobit stakeholdera (svih onih koji ovise o navedenom poduzecu)

    3. Kao objektivnom promatracu (nemam dionice niti jednog spomenutog poduzeca i jako je mala vjerojatnost da bi ikada dugorocno ulagao u spomenute industrije) tesko je reci da li je ovaj potez gledano za ukupnu ekonomsku situaciju u zemlji dobar ili los ali znam da bi kao dionicar ddjh bio crven kao “Red Hot Chili Pepper” 🙂

    4. Sto se tice same Ingre aposlutno se slazem s svime sto je na ovom blogu pisano prije ove ponude i vjerojatno se necu sloziti skoro pa s nicime sto ce biti napisano nakon ove ponude 🙂

    • Poštovani, Vama je sve sigurno i ‘svi se moraju složiti’.
      Ipak, iako u načelu rjeđe puštam (što će biti sve rjeđe) neargumentirane postove, vidim da ste se potrudili pa eto.

      Još jednom, molim na ovom mjestu (moje mjesto – moja pravila) molim
      (a) argumentirane postove
      (b) postove koji se logički nastavljaju na prethodno.

      Konkretno, Vaš post je nelogičan jer ne uvažava činjenicu (nego neargumentirano tvrdi upravo suprotno, u forumaškom stilu) koja je ovdje već iznesena, a to je da se kupnjom dionica Ingre ne može ‘spasiti’ firma, a i također da bi bilo potpuno suludo da Vlada žrtvuje ĐĐ da bi ‘spasila’ Ingru, pa kako bi to bilo suludo, odna je i vrlo nelogično tvrditi takvo što.

      K tome je Vaš post vrlo nelogičan u smislu jer izvrće činjenice i raspravlja s tezom koja je već raspravljena (ali ju Vaš post kao ne vidi), a to je da objektivno (a ni u mom pristupu – ali Vi valjda znate bolje nego ja što ja mislim?) da nije isto Ingra kao ‘going concern’ sama za sebe i Ingra kao alat za ĐĐ.

      Budući da nemate ĐĐ najbolje da ga nemate ni dalje (ali onda je zanimljiva Vaša posvećenost ovoj temi), a također je jako dobro da tako samouvjereno baratate perspektivom PTKM, a nadam se da ste i izbjegli tešku zamku da ste kupovali PTKM po npr. 130 kad je HT bio … koliko ono …, i da ste izbjegli zamku kupnje DDJH po 30 ili 35.

    • Ni meni taj brend nije jasan.
      Da li neka sinergija postoji zaista mi je teško govoriti.

      Što se tiče dobivanja poslova u građevini po arapskom svijetu situacija je takva da su za početak najbitnije veze (kako političke tako i između povezanih poduzetnika). Npr. konkretno u Libiji posao se mogao dobiti preko vojnog časnika koji je studirao u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije i poznaje jednog građevinskog poduzetnika i onda on dole lobira za tu firmu i tako dalje..
      Vazno je zaista jednom doci na to trziste, ali ako ne uradis posao kako treba ili ih počneš zaj… arapi znaju iz iskustva znaju biti jako problematični.

      Tako da nije vazan brend nego ljudi. Da li u Ingri postoje ljudi koji uvjetuju ovo spajanje da bi nastavili raditi dalje i za Ingru i DDJH a nisu mogli biti jednostavno zaposleni od DDJH ne znam.

      Što se tiče same građevine čini mi se da su Tehnika i Viadukt svemirski brodovi za Ingru trenutno pa bi sinergija s njima bila logičnija ako se već ide na izlazak na strana tržišta.

      Opet – vjerujem da iza svega toga stoji politika i kako će politika i dalje diktirati igru i tu, ako uspiju šta skupa progurati vani (prije svega u arapskom svijetu) to bi moglo zaista odlično funkcionirati i za DDJH i za Ingru. Iako je to malo vjerojatno.

      • Vidite gospodine, oko tog branda Ingre želim još jednom nešto reći. Ja sam radio u Njemačkoj za firmu koja je bila Ingrin kooperant. Ingra je ugovorila posao i uzela proviziju. U Njemačkoj ako želite dobiti normalno plaćen posao morate imate reference a ako ih nemate cijena je daleko niža jer je to premija na rizik. Radio sam također u Iraku, Libiji i Alžiru. Tamo nije baš tako da će ti neki školski kolega srediti posao. To je možda bilo dok je bila Juga. Danas se tamo natječu sve svjetske kompanije sa debelim financijskim zaleđem. Zašto mislite da je Ingra dobila misteriozne poslove? Radi se o vojnim objektima pa se zato ne smije objavljivati detalje. Dobila je posao u takvoj konkurenciji. Pa nije valjda na lijepe oči ili pukom srećom. Veliki posao od preko 200 milijuna eura nije uspjela dobiti jer nema ono što imaju velike firme. Financijsko zaleđe. E vidite, tu je problem! Nakon ove sinergije, Ingra će moći konkurirati za veće projekte, a Đuro će plasirati svoju opremu. I sad uistinu ne vidim razlog za sumnju. Osim ako izostane pomoć HBOR-a. Tad se vraćamo na poćetak.

      • Nisam bas siguran za THNK, ali da VDKT stoji puno bolje od INGR, to se slazem. No THNK i VDKT su i dosta skuplji od INGR. Kako relativno (dvostruko veci book), tako i apsolutno. Gledajuci cijenu prije objave rezultata, mcap Ingre je bio cca 50 miliona kuna, Tehnike 180 miliona, a Viadukta 110 miliona. Dug/kapital im je tu negdje pa mi se to ne cini kao bitan faktor.

        Cinjenica da Viadukt ne stoji lose znaci da bi se trebala ponuditi solidna premija na sadasnju cijenu da bi se s razumnom vjerojatnoscu osiguralo dobivanje kontrolnog paketa. Znaci mogli bismo racunati na 200-300 miliona kuna a to je ipak malo veci zalogaj od 50. S druge strane, upitno je koliko bi ta sinergija bila korisna jer VDKT vec ima relativno solidnu perspektivu tako da im ocito ne trebaju dodatne financijske garancije, a moguce da u ovom trenutku vec imaju i popunjene kapacitete pa i nemaju nekih novih poslova u planovima.

        Opcenito govoreci, mogli bismo to usporediti sa kupnjom dobrog auta kojem ne radi motor i vlasnik nema novca da ga popravi s kupnjom ok auta koji radi. Ako imamo novca za popravak ovaj prvi je bolja prilika jer nuzno dolazi s vecim diskontom, makar bi mozda nakon popravka vrijedio vise.

  26. Ne zaboravimo energetske projekte, lng terminal itd,itd,suludo bi bilo da nam se građevinska operativa raspadne prije početka tih investicija?Ova priča sa ddjh i ingrom sigurno nosi i takva promišljanja i sigurno je da bi pad ingre stjerao mnoge ingrine vjerovnike-koperante u stečaj,gledajući bilancu ingre puno toga ovisi o kvaliteti kratkotrajne imovine ingre i ako je to naplativo i unovčivo kao što piše u bilanci ingra ima neke šanse za spas,naravno uz dogovor sa vjerovnicima ali ako je to nenaplativo i nekvalitetno onda je ingra gotova već sada.Ipak ne vjerujem da bi se vlada kockala sa time da ddjh kupi ingru pa da sutra završi u stečaju,to bi bila blamaža kako vlade tako i uprave ddjh,mora da se nešto valja iza svega toga jer suludo bi bilo da nije tako…Tko zna vrijeme će pokazati ali meni se to čini logično?

    Imam ddjh i nije nagovor na kupnju ili prodaju,ingru nemam…

  27. Ne zaboravimo i smjernice vlade po kojoj će ona pokušati da spasi firme od stečaja pretvarajući svoja potraživanja u udjele u firmi,tako da bi na kraju uz ddjh i država mogla postati značajan dioničar ingre,ne znam koliki su dugovi prema državi ali pretpostavljam da su veliki a lakše će javnost prihvatiti pretvaranje duga u udjele nakon realizacije ponude ddjh koji bi defakto imao upravljačku kontrolu zajedno sa državom nego da to država napravi sama jer bi to otvorilo razne špekulacije o pogodovanju,lobijima,poznanstvima itd,itd.Ne vjerujem da se u čitavu priču ušlo “na glavu pa što bude”

    • Iskreno mislim da to pretvaranje dugova državi u državne udjele treba zabraniti i to ne zakonom nego Ustavom. Kakve se gluposti rade na tu fintu to je strašno (Badel — država je sad suvlasnik tvornice alkohola, zašto?). Uz to, mislim da Ingra nije puno dužna državi, zbog čega je vlast i išla na ovo sa Đurom.

      Pročitao sam sve komentare i držim vama dioničarima, ali i nama ostalim poreznim obveznicima, fige da bude nekakvih sinergija.

      Ali smatram ovo državnim intervencionizmom najgore vrste i osuđujem to najstrože koliko mogu. Dva ili tri dana nakon “tajnog” sastanka kod Čačića na kojem je najavljen državni ulazak u Ingru, Đuro najavljuje kupnju. Nije sam Đuro ništa kriv, da nisu ušli s njim ušli bi s HEP-om, HŽ-om, Hrvatskim šumama, općom bolnicom Zabok… s nečim bi već ušli. Ovo je loš i tužan dan za Hrvatsku i odlična demonstracija kako državno vlasništvo u tvrtci predstavlja trajni rizik i za samu firmu i za porezne obveznike.

  28. Dug nikad nije problem ako imaš biznis model kako zarađuješ, zar ne ? Za uspiješan biznis model osim samog modela moraš imat ljude koji taj posao sprovode u dijelo, ljudi koji su do sada vodili Ingru to definitivno nisu. Ovo što se dogodilo ingri je odgovor/bumerang na njihov način poslovanja, u prijašnjem razdoblju. Jednostavnije od toga ne može biti. Što je nova Ingra ? It’s a million dollar question.Ako u pregovorima sa vjerovnicima smanje dug za 1/3, još smo na 600 mn. S druge strane siguran sam da nije slučajno danas izašao HŽ sa svojim PR-om , cca 20 miljardi kuna u narednih 10 godina…
    Pričao danas sa bivšim članom uprave na tu temu, ima puno ako, ne može komentirati itd…., uprava se očitovala mailom da će na sva pitanja odgovarat na skupštini krajem Kolovoza…

    U svakom slučaju zanimljivo,

  29. Ako je objava o materijalnim činjenicama na zse točna da je INGR-a zaključila 3 ugovora i potpisan ugovor od 56 m kn, a trebao joj je netko tko ima pokriće za te poslove, možemo govoriti o sinergiji DDJH i INGR. Inače, ako se politika uplela samo da bi spasila 120-tak radnika na račun 1000 radnika u DDJH slabo nam se piše.

  30. Ista priča se događa sa konstruktorom,na redu je igh i nisam pametan dali je bolje na ovaj način spašavati ili pustiti sve te firme u stečaj sa nesagledivim posljedicama za male koperante?Teško je tu biti pametan?Zar nijemci nisu spašavali svoju autoindustriju?Građevinari su nama što autoindustrija nijemcima!

    • Slazem se s Vama antune da bi u ovom svijetu koji ni priblizno nije liberalan i u kojem svaka drzava spasava nesto svoje i Hrvatska trebala paziti na neke svoje strateske grane.
      Gradjevina i povezane djelatnosti su sigurno tu.

      Samo ne vidim smisao da drzava pomaze firmama kao sto su Konstruktor, IGH, Industrogradnja i ostale prezaduzene i “nezdrave” firme. Po meni je to pomaganje iskljucivo bankama.

      Umjesto da drzava “pomaze” firmama koje ipak zdravo posluju kao sto su Tehnika, Viadukt, donekle i Hidroelektra. Gradjevina nije djelatnost u kojoj trebas ogromna kapitalna ulaganja (npr. izgradnja tvornice za proizvodnju automobila s puno sofisticirane opreme).

      Znanje ljudi je know-how, a oni mogu iz slabih firmi preci u dobre firme. Strojeva za gradjevinu u danasnjim vremenima ima po diskontnim cijenama.

      Izvrsno bi bilo kad bi drzava osnazila 2-3 jake gradjevinske firme, povezala sa djurom, koncarom i malim kooperantima i kroz HBOR davala garancije za izlazak na strana trzista. To bi zaista bilo izvrsno.

      Ali da li je Ingra sa svojim ogromnim dugom i skoro nista poslova bas ta koja je dobra za tu pricu ja ne mogu ocijeniti. Nadam se da jeste i da ce ovo sve uspjeti.

  31. http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/vilim-ribic–milanovicu–mozemo-se-boriti-za-stolom–ali-i-na-ulici-

    Danas sam siguran u jedno;ne treba se ribič više bojati milanovića i mršića već neka lijepo sakupi koaliciju sa karamarkom i spremi se na pregovore sa mmf-om.”Oni su mu mekši sa pregovore”,mislim da je to sada izvjesno 100%…Neka njima prijeti ulicom i referendumom a uz put neka pita grke kako su oni prošli i kakav su rezultat sa “ulicom” postigli?

    Neki dan sam pisao o tome da ovi rezovi što ih predlaže vlada nisu dovoljni da izbjegnemo mmf a danas sam u to siguran…Ovaj čovjek izgleda da to ne želi shvatiti i gura svoje članstvo kao i članstvo ostalih sindikata pod “giljotinu” mmf-a gdje će se rezati “koliko treba”…Ja bih ga razumio da nije vidio grke i španjolce kao i rumunje-kako su oni prošli ali ovaj lik je sve to vidio,sve to zna i nastavlja udarati po istome.Treba ga pustiti da izađe na ulicu,ako će zapaliti trgove neka ih zapali ali ga nakon svega treba pitati kakav je rezultat donio svojim članovima???

  32. trebamo biti svijesni da je propast firme isto trošak za porezne obveznike, jer svi ti nezaposleni sjedaju nama na grbaču. tako da generalno jesam za to kad već imamo državu da država pomogne, na način kako to rade razvojne banke, tipa EBRD, neznam zašto HBOR kao razvojna banka ne odigrava tu ulogu kod nas, nego se to radi direktno kroz birokraciju.

    Što se pak tiće INGRE, svi su se sad raspisali kako je to politička odluka, pa jasno da je politička, svaka odluka koju donosi država je politička.
    Pitanje s kojim se ovdje treba baviti je jel ta politička odluka dobra ili loša za dioničare DDJH. I to je ono što je ovdje NB jasno razložio i objasnio cost/benefit analizom koliko mu je to moguće sa saznanjima koja imamo.

    Uopće nije tema jel to dobro za porezne obveznike, da li je to u duhu libertijanizma ili socijalizma i sl. tako da se na to ne bi trebalo previše gubiti vremena.

    Također treba imati na umu da postoje određene prednosti što je firma državna, jer kao što znamo mnoge države s kojima ĐĐ pregovara su prilično skeptične prema privatnom kapitalu, jer se boje američkog upliva i da neke tajne, vojne informacije ne iscure.
    Isti problem sigurno ima INGRA i sami predznak “državna” mogao bi im biti od koristi.

    Ako ćemo već biti cjepidlake država je ušla u mnoge projekte bez ikakve cost/benefit analize ili sa debelim negativnim povratom na uloženo tako da ovo “ulaganje” od cca 80 mln bi moglo biti jedno od boljih ulaganja.

  33. Znate li zašto je demokracija postala sprdnja u koaliciji sa “neandertalcima”?Zato što vi danas imate hdz koji je u 8 ili 20 godina satrao hrvatsku do temelja a danas uzimaju sebi za pravo da govore što je dobro a što nije a kod njih ništa osim domovinskog rata nije bilo dobro,napravili su rođačko-socijalističku državu gdje je ideal hrvatstva zamijenio ideal komunističke partije i brastva i jedinstva?Igra isti film samo se “ideali” promijenili.Da se razumijemo ne favoriziram ni sdp ni hdz i nekada na početku stvaranja hrvatske 90-te čak sam imao među prvima člansku iskaznicu hdz-a ali ovo što se danas događa u našoj demokraciji je cirkus uvrijeđenih “frajli” kojima su nacionalni interesi zadnja rupa na sviralu a populističke fraze koje su zatupile ovaj narod do razine neandertalaca postale su naša svakodnevnica i što ih oni više izriču mi smo sve gluplji i gluplji,tako da danas nemamo diktaturu prosječnih;kako radman po meni sa pravom naziva demokraciju,nego mi danas imamo diktaturu glupana…Isto tako su se ponašali sdp i hns i njihovi čelnici kada su potpisali peticiju za referendum o zakonu o radu pa su nama “neandertalcima” poslije objašnjavali da nisu oni to potpisali nego je to bio potpis protiv vlade,kao da nitko od nas ne zna ni pisati ni čitati pa neznamo što su oni to potpisali…

    Danas sve te stranke umjesto da pokušaju mijenjati narod koji su oni zatupili oni se pokušavaju još više populizmom približiti nama zatupljenima i još više nas zatupiti a sve i samo u svrhu da dobiju izbore?I onda nam još prodavaju priču da se bore za nacionalne interese?Valjda je nacionalni interes da se svi pretvorimo u idiote koji znaju samo neargumentirano vikati da želimo standard “sad i odmah” a da pri tome ne znamo zbrojiti koliko su dva više dva?Isti su nas ovako komunisti zatucali a ovi su nam udarili točku na i.Još nam samo fali lesar pa da na granice umjesto natpisa “hrvatska” stavimo table “welcome-idioti”…

    • Antune, nešto za Vas, ‘Salaš u Malom ritu’, ili tako nekako, odmazda: http://www.vecernji.hr/vijesti/ribic-vlada-zeli-odmazdu-prijetnje-ucjene-nece-proci-clanak-432177.

      Pri tome je uopće čudno zašto se Ribić toliko uzrujava jer on tvrdi:
      A. Da Vlada želi provoditi odmazdu
      B. Da onaj tko provodi odmazdu uvijek izgubi.

      Kako je ovdje otprilike ‘zero sum’ igra, to ako ‘Vlada’ (odnosno građani Hravtske) izgube, onda Ribić pobjeđuje. Zašto se onda Ribić uzbuđuje? Zar ne bi bilo najbolje da, štoviše, izazove odmazdu?

      • Kad bi bio uvjeren da je u pravu i da je “narod” na njegovoj strani, eskalacija bi i bila dobar izbor, rat iscrpljenja do poraza neprijatelja, kao Mao s dugim marsem. Ovo je samo nadmetanje kvazipoliticara za opstanak na vlastitoj poziciji…

      • Koliko je on nepismen ili bezobrazan čovjek da nakon svih ovih događanja u europi i svijetu nije još shvatio da se vladu i premijera za prava i plaće njegova članstva pita kao “laza u maškarama” Zamislite dokle je došao taj sindikalni populizam?On postavlja stvari na način kao da mršić i milanović iz svog dzepa isplaćuju plaće i mirovine pa je “on ljut na njih što su tako nesocijalni i škrti prema njegovom članstvu”,uskoro će mu doći mmf pa možda među njima nađe na veće razumijevanje,možda oni budu šire ruke???

        • Smatram da sindikalci javnih službi nisu najveći problem našeg društva, jer kvalitetno obrazovanje, zdravstvo, sigurnost i sudstvo je pozitivno za kapital, tržište, razvoj kojem težimo i burzu. Društvene negativnost koje utječu na našu budućnost po mom mišljenju je rad naših političkih elita. Mi raspravljamo o našem centralno proračunu, štoje sa našim županijskim, gradskim i općinskim proračunima i privilegijama koji ti proračuni skrivaju. Što je sa stotinama komunalnih poduzeća koji cijene formiraju po zakonu politike, a ne zakonu tržišta. Mislim da bi intervencija države u poduzeća koja posluju na tržištu, kao i davanja različitih poticaja trebalo svesti na najmanju moguću mjeru, a na tržište bi država trebala utjecati samo putem poreza, koje bi odmah trebalo smanjiti kako bi se povećela konkurentnost. Na đurinu akviziciju (ingra) ipak gledam optimistički jer još uvijek vjerujem ovoj Vladi da nas želi izvući iz gabule.

        • Svi ti lokalni proračuni su zanemarive stavke u odnosu na centralni proračun i participiraju u ukupnoj masi cca 5% od ukupnog iznoca državnog proračuna,naravno i tu bi se uštede mogle napraviti ali ti deficiti ne utječu na odnos međunarodnih financijskih institucija,ne kažem da lječnici i sveučilišni profesori nebi trebali biti više plaćeni i motivirani ali ovdje se radi o nečemu drugome,mi dijelimo novac koji nemamo već godinama dijelimo tuđi novac i postoji jako izgledna opasnost da do tog novca više nećemo moći doći ili ako hoćemo do njega doći tada će se pred nas staviti na stol paketi mjera i rezova koji su puno veći od ovoga što danas predlaže vlada i zato vlada pokušava da izbjegne da nam drugi pišu što moramo raditi da bi zauzvrat dobili novac za plaće,mirovine itd.Da plaće ovise o dobroj volji bilo koje vlade vjerujte svaka vlada je po naravi populistička i da može podigla bi danas plaće za 50% a ne ukidala regrese i božićnice,stvar je u tome da NE MOŽE i da su oni u vladi itekako svijesni da ni ovi rezovi koje danas predlažu možda neće biti dovoljni da zadržimo kreditni rejting a onda zna se što slijedi;stiže nam mmf koji je po svojoj definiciji institucija koja dolazi u one zemlje koje nisu samostalno u stanju da racionalno upravljaju svojim financijama,ponavljam ne radi se ovdje o dobroj volji mršića ili bilo koga drugoga nego se kroz povećalo iz međunarodnih financijskih krugova gleda kako se nosimo sa svojim financijama….a ribič se ponaša kao da vlada dijeli nešto što ima a ne nešto što posuđujemo?

        • Na desetine tisuća ljudi ostali su bez posla,nemaju ništa; ni plaće a kamoli regresa i božićnice ali nisam čuo da ti ljudi prijete vladi revolucijom,štrajkovima itd.Evo uvela je vlada porez na dividendu,iako se mene to direktno tiče pozdravljam jer moramo nekako napuniti proračun,uvode porez na nekretnine-opet pozdravljam jer taj porez imaju sve zemlje eu ali uvijek i u pravilu uvijek samo se bune sindikati javnih službi i poduzeća,ja nisam vidio obrtnike,poduzetnike i obične ljude iz realnog sektora da su prijetili nemirima i štrajkovima i kada se uveo porez na dividendu od 12% nitko nije prijetio,nisam vidio da revoluciju najavljuju nezaposleni,obespravljeni,ljudi u osobnom bankrotu nego se opet našao ribič koji ne silazi sa tv-a.Tko mu uopće daje medijski prostor,tom čovjeku ne treba dati uopće trenutak medijske pažnje jer on se ufurao u ulogu roobin hooda i izigrava velikog borca za pravdu i jednakost.A kakva je jednakost ovih koji su danas bez posla sa njegovim članovima???Jeli to jednakost?

        • Mislim da to što se ne bune i daje više prostora “galamdžijama” jer se jedino njih čuje. Grijeh je imati i onima što imaju treba uzeti te raspodijeliti. Nitko se ne pita zašto treba uzeti. I nastao je problem s onima kojima nije ni trebalo uzimati – liječnicima, med. sestrama, profesorima… Počistite suvišnu administraciju i neće trebati uvoditi dodatne poreze.

          Živimo u 21. stoljeću. Je li vama normalno da nakon rođenja dijeteta morate osobno obići 6-7 ureda u kojima radi još tri puta toliko ljudi da bi riješili papirologiju, a bolnica je sama poslala onaj prvi papir/obavijest da je dijete rođeno. I još izgubite gomilu svog vremena na to sve. A zašto? Proces se može u potpunosti automatizirati.

          Naravno, treba i kupiti taksene marke koju gospođa uredno zalijepi na A4 papir. Koja je svrha toga? Poštarina za rodu? Ako već plaćam državu kroz poreze kojeg vraga moram onda opet plaćati njene usluge?

          To je sve skupa toliko neefikasno da je to gadljivo. A najgore je što je to namjerno takvo.

        • Pazite imamo digitalne zemljišne knjige dostupne na internetu ali i za prijavu prebivališta morate fizički otići u zemljišnik po papir i ne možete doma isprintati,naravno a da bi iz zemljišnika dobili papir morate donijeti taksene marke…Nema kraja našoj gluposti!

        • pričam neki dan sa jednim kolegom što radi u državnoj službi, nije važno gdje. i pitam ga kad će na godišnji, kaže nezna hoće li uopće ići.
          pitam ga zašto, veli da su iz ministarstva naredili da se prione poslu i da ga je sad zatrpalo i ništa ne stigne. rekoh a ostali, pa nije valjda da si sam tamo.
          kaže jedini on zna raditi na računalu pa je on dobio posao, ostali idu na godišnji normalno.

  34. Jučer ministar branitelja fred matić ničim izazvan govori da bi on omogućio homoseksualcima usvajanje djece?Tko je on da uopće o tome govori?A zna da će nas te teme dovesti u nove podjele u društvu i zna da su nam danas podjele najmanje potrebne?Recite vi sada meni o kakvoj se to političkoj mudrosti radi?Znaš da je to osjetljivo pitanje a opet ideš “čačkati mečku”,ničim izazvan jer si mogao diplomatski na to odgovoriti i to nije tvoje područje djelovanja niti je to politika vlade?To su stvari koje naši političari nikada neće razumjeti?Umjesto da tražiš zajednički konsenzus sa hdz-om oko ključnih gospodarskih i nacionalnih pitanja ti budiš aveti hdz-a koji jedva čekaju konflikt,pozivanje na hrvatstvo,crkvu i bog zna što još i otežavaš karamarku poziciju da sa tobom postigne konsenzus.To je tako neodgovorno i politički nezrelo da spada u rubriku ;vjerovali ili ne?Naravno on će reći da je rekao što je mislio!Isto će to reći i onaj “hrvatina” iz hdz-a,i on će reći da je rekao što je mislio a konsenzus ode u vjetar a država u tri p.m…To su izgleda nacionalni interesi!

    • Pa možda se ministar jednostavno brine o svom resoru, braniteljima 🙂

      Možda mu se neki branitelji žale da se nisu borili za takvu Hrvatsku u kojoj će biti neslobodni, šikanirani, bez mogućnosti da usvoje djecu o kojoj bi se brinuli bolje nego bilo kakva “ustanova”…, ma i samohrani roditelj je bolji od nikakvog, ja poznajem predivne samohrane roditelje koji su bolji od mnogih parnih roditelja..

      A znamo da je vojni poziv od Sparte do dan danas privlačan i homoseksualcima. Ne kažem da bi to usvajanje danas bilo prihvatljivo (jer je još prevelika razina diskriminacije u društvu prema roditeljima im, pa bi se to moglo preliti i na djecu, a to se ne smije dopustiti) ali ministar se možda samo brine o svim svojim braniteljima bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi

      Ja onda predlažem da se za sada okani priča o usvajanjima, to će doći samo po sebi kada bude vrijeme, nego da se općenito založi za smanjenje diskriminacije te skupine svojih branitelja i građana općenito.

  35. Poštovani
    skrenusmo sa gospodarstva na politiku a politika je ponekad i pitanje gospodarstva.Kod nas pogotovo.Još se nismo odmakli od državnog nekada društvenog gospodarstva i odnosa u društvu.Svi koji su nešto radili radili su posredno ili neposredno za državu jer je država jedini pokretač gospodarstva što je rezultiralo visokim zaduženjem u inozemstvu i eto problema,Naravno da je u toj cijeloj priči zamračeno jedno desetak posto tog istog duga što se jako lijepo vidi na porastu štednje u “našim” bankama tako da je razlika nekih 50 milijardi kuna što je cijena koštanja autocesta napravljenih u posljednje vrijeme.
    Neki bi da se sve proda a drugi bi da se sve vrati u državno vlasništvo.Evo vam Badel natrag zadužen da se ne može izvuć.Pa jedno Dalmacija vino je dužno preko milijardu kuna uglavnom državi za pozajmice za plaće i doprinose.Pa jedni Kaštelanski staklenici ili Dioki.Ingra je dužna preko milijarde kažu ima imovine ali zarada joj nije baš neka.Dioki ima imovine dužan je nešto preko miljarde a izvoznik je i to treći u državi pa ga Vlada ne spašava.Od naše sirovine plina radimo izvozni proizvod koji se traži i koji ima perspektivu a Ingra ona nije veliki izvoznik ako i kupuje “sirovinu” mora je uvoziti dakle nema logike.Dobar godspodarstvenik a Čačić tvrdi da on to jest bi spašavao izvoznika jer samo izvoz zarađuje.A tamo radi oko tisuću ljudi.Nema logike.

  36. Bravo kolega IsakN,u potpunosti se slažem sa vašom tezom gdje moramo povući paralele spajanja naših firmi koje mogu i imaju reference na ogromnom e.u.tržištu gdje vrebaju “velike ajkule”i jedino na takav način je moguće opstati na tako velikom i zahtjevnom tržištu.E sad se postavlja pitanje koje se naše firme žele i mogu(pa makar i po političkoj liniji)ujediniti u veliki klaster.Ja sam optimista za Đ.Đ&INGRU,također u igri je i končar,tehnika,viadukt…a najveću mogućnost za realizaciju vidim upravo u tome da će država stati iza takvih klastera.Kakvo je Vaše razmišljanje g.Bakić?

    • U intervencionizam se baš ne razuzmijem, ali je notorno da u vojnom programu država jest bitna podrška, a u postu koji sam upravo objavio vidi se da je i ovome što radi Ingra.

  37. Što mislite da li je Uprava dužna i u kojem roku detaljnije informirati dioničare o potezima vezanim uz ovako veliko ulaganje?
    U pozivu na skupštinu Ingra se nigdje ne spominje.
    Ako ne prođe ponuda po 6 kn, hoće li se tu još i dizati cijena ?

  38. Država je super podrška u svakom programu, ako su vam interesi komplementarni. Države s velikim D to rade strateški u cilju ostvarenja dugorocnih ciljeva. Vjerujem kako ćemo i mi, kroz nas drzavni sustav, uskoro ponovno početi misliti i djelovati sustavno i dugoročno.
    Država je veliki dioničar Djure, a management vodi tvrtku u ime i za račun vlasnika. Jesu li u ovom slučaju provedene konzultacije kroz NO ili drugačije, ne znam. Ipak, vjerovati kako se ovaj potez u našoj situaciji najavio mimo volje ili znanja države, čak i bez presude poticajne uloge nekog jakog državnog igrača, bilo bi prilično naivno.
    Kako bilo, preuzimanje je najavljeno, kratkorocni državni motivi su manje vise jasni. Jednim kvalitetnim nabacivanjem lopte novom napadačkom dvojcu na domacoj utakmici potencijala šteta u ovom poslu bila bi neutralizirana. Jedno lucidno proigravanje iz kontre u gostima pozlatilo bi akviziciju (a vjerojatno i plejmejkera, obzirom na gostujuce terene). NadaJmo se nadahnutoj igri veznog reda.

  39. Uvođenje poreza na nekretnine u sadašnjem trenutku će samo produbiti krizu (dodatni pad BDP-a bio bi neizbježan). Dok se ne srede zemljišne knjige taj se porez ne bi smijelo uvesti bez obzira “što ga imaju sve europske zemlje”,a zapravo ga nemaju Belgija i Malta, osim toga danas je udio poreza na nekretnine u odnosu na ostale poreze u hrvatskoj veći nego kod ostalih evropskih zemalja, podržavam ga ali uvođenje treba pričekati.

    • Porez na nekretnine je nešto što je alarmantno potrebno ovome društvu kako zbog naše socijalističke tradicije(jedino gdje smo mogli ulagati) tako zbog našeg mediteranskog mentaliteta,ako vlada ne uvede porez na nekretnine onda ćemo mi i dalje imati neiskorištene resurse po onoj staroj;neka stoji,valjati će nekome,hrvati će nastaviti sav novac ubacivati u “beton”,cijene će ići u nebo a nekretnine neće biti dostupne onima kojima su najviše potrebne niti će se urediti tržište najma pa će najmoprimci ovisiti o dnevnom raspoloženju najmodavaca…

      Naravno smisao poreza na nekretnine treba biti da se nekretnine stave u funkciju,pokrene tržište sa realne osnovice-baze ali tu treba biti jako oprezan jer ima dosta nekretnina koje neće naći kupca i tu bih ja predložio državi da sve te ljude oslobodi poreza sve dok oni uredno na internetu oglašavaju svoju prodaju putem neke agencije koja može biti formirana od strane države.Naravno kriza je i tu treba u početku biti jako mekan sa porezom da ljudi imaju vremena to privesti svrsi,prodati ili urediti pa iznamljivati ali se već u startu u taj prijelazni period trebaju ugraditi stope koje bi se povećavale od godine donošenja zakona o porezu,npr na neku drugu nekretninu prvu godinu od donošenja zakona stopa bi recimo trebala biti 0,1 ili 0,2% a već četvrtu ili petu godinu dostigla bi npr 1%,prva nekretnina nikako ne smije biti predmet oporezivanja bez obzira na veličinu jer većina starih ljudi živi na selima i otocima u velikim kućama gdje se vikendom ili praznicima sastaju familje…Vlada bi o tome morala voditi računa jer ima ljudi sa 50tis m2 zemlje i da nekome to danas ponude za 50-100tis kuna upitno je dali mogu naći kupca…Takvi ljudi ukoliko pokažu namjeru da prodaju zemljište po realnoj tržišnoj cijeni morali bi biti oslobođeni svih poreza jer nisu oni krivi što kupca nema…Jako bi bilo dobro da vlada donese taj porezni zakon sa prijelaznim periodom da daju ljudima vremena da promisle i da se u svemu tome snađu i da već unaprijed znaju koliki će im taj porez biti nakon isteka prijelaznog perioda tako da mogu unaprijed kalkulirati što im sa i kako isplati a što ne…

      Porez na nekretnine vrlo je važan za razvoj hrvatske,iznimno važan da konačno promijenimo navike i da nekretnine postanu dostupne onima koji ih najviše trebaju jer ako mi nemamo dovoljno zemlje onda je nema nitko u europi jer na ovom prostoru može komodno živjeti 100 milijuna ljudi a mi smo to do sada plaćali po zlato-stanovi u zgb kao u beču ali nisam pristalica da se zakon donese preko noći i preko koljena jer će to biti kaos,prijelazni period sa povećanjem stopa kako godine odmiču je jako poželjan i jedino logično riješenje…To je moje mišljenje!

      • antune ne budite naivni, pa ne stoje nekretnine neiskorištene zato što nema poreza, nego zato što postoje drugi lakši načini da stekneš prihod.
        recimo socijala, nerad u javnoj službi, lažna invalidska penzija, političko uhljebljavanje…

        pokretanje nekretnina u funkciju, kao i bilo koje drugo pokretanje, uvijek se radi kada je to produktivno a ne kada nije.

        drugi je pak problem što se neke druge stvari višestruko više oporezuju, kao rad, za razliku od rente, što bi trebalo balansirati, pa s te strane uvođenje ovog poreza ima smisla samo ako se neki drugi ukinu.

        treća stvar je da se ujedno stvaraju i porezne oaze poput turizma, gdje će se vjerujem mnogi snalažljivi skloniti (čitaj oni bliski vlasti i upoznati sa rupama u zakonu).

        generalno naš porezni sustav je očajan, tako da dodavanje još jednog poreza u tu šumu kleptokracije uopće nema nikakvog utjecaja na gospodarsko stanje, u to sam uvjeren.

        sve ostalo su priče za malu djecu, da je nekome do pokretanja ove zemlje, postoje puno bolje iako ne popularnije mjere, pa pretpostavljam da u tom grmu leži zec.

        • Sljedeći hrvatski “obrovac i balon” su apartmani na jadranu,danas imamo oko 500 tisuća ležaja i svakim danom niknu novi apartmani i to samo zato što imate paušalni porez po ležaju na godišnjoj razini od 300kn.Opet kao da nema poreza a to mi najviše volimo,to je klasična navlakuša gdje ljude država usmjerava da grade apartmane bez sadržaja prehrane već po sistemu “ključ u ruke gostu”,međutim puno tih apartmana za par godina neće imati publiku,doći će do drastičnog pada cijena najma što će direktno utjecati na uništavanje pojedinih destinacija i njihovih planova kojom se definiraju ciljane skupine turista i opet će hrvatski građani ulagati novac u “ništa”…Mi umjesto da potičemo male obiteljske pansione gdje će gost osjetiti domaćinske emocije,probati našu hranu i osjetiti jedan drugačiji način života mi potičemo “ključ u ruke” a već unaprijed znamo da nas to vodi u “obrovac” pa tako danas u predsezoni i postsezoni imate apsurdne situacije na pojedinim destinacijama da ljudi traže za apartman 70 eura a da obližnji hotel nudi polupansione po tim cijenama?Tako da se svi ti apartmani defakto pune samo u špici turističke sezone kada su svi hoteli popunjeni.Što kada povećamo broj smještajnih jedinica u hotelima?Uporedo ćemo povećavati i broj apartmana?Zar ćemo imati zakrčenja i redove na autocestama od berlina do bratislave da bi gostima iznajmljivali smještaj za 10-20 eura po danu???Izmiješati ćemo na pojedinim destinacijama i kruške i jabuke?Čovjek će doći u apartman od 20 eura a coca cola će mu u restoranu biti 30kn a čevapčići 150kn?Ovaj gost iz hotela će to moći platiti a ovaj iz apartmana “kuhati će sarme”,to je naša “pametna” porezna politika koja će mnoge ljude stjerati u bankrot jer oni danas grade apartmane sa percepcijom cijene od 70 eura a sutra će to biti 20 eura ili će stajati prazni i raditi svojim vlasnicima samo trošak???

  40. Slažem se sa iznesenim, međutim bojim se da ne uvede preko noći. Obavezo se treba uvesti prijelazno razdoblje, npr. 1 godinu da si ljudi izračunaju što im je činiti. Stvarno se ne bi trebao uvesti na nekretninu u kojoj se živi ali najave nisu takve. Najave su da će se uvesti minimun stambenog prostora te višak oporezivati te da će se stope razlikovati ovisno o namjeni. Problem je da uvođenjem poreza će se broj potencijalnih kupaca smanjiti + zbog krize kupaca je manje, zanam da se sada ne može prodati određena zemljišta niti po 3x manjoj cijeni . Naravano ovisi i o kojim se stopama barata,ne bi smjele biti previsoke ali bojim se da će Linić rupe u zdravstvu pokušati riješiti na taj način, prebaciti na lokalnu samoupravu.

  41. Najavljeno oporezivanje imovine u Hrvatskoj neće riješiti problem već će samo doliti ulje na sveprisutnu vatru. Da bi zemlja uravnotežila svoje gospodarstvo u srednjem roku, mora uravnotežiti svoju potrošnju i investicije s nacionalnim dohotkom. Mi više trošimo nego što štedimo, što znači da treba stimulirati štednju u najvećoj mogućoj mjeri. Oporezivanjem imovine postići će se upravo suprotno, smatra porezni stručnjak dr. Guste Santini.

    Prema njemu svaki porez mora izbjegavati učinke tzv. dvostrukog oporezivanja, a porez na imovinu je upravo to. Problem je, kaže, što su građani štedjeli ulažući u nekretnine.

    – Osobno bogatstvo nije ništa drugo doli kumulirana štednja tijekom nečijeg radnog vijeka uvećana za bogatstvo koje je osoba naslijedila ili dobila na poklon. Da bi ostvarila tu štednju (imovinu), mora najprije ostvariti dohodak koji je rezultat njenih napora, uz prethodnu investiciju koju zovemo obrazovanje. Ono što osoba od zarađenog ‘odnese’ kući, manje je od polovine. Preostali je dio dala državi u obliku poreza i doprinosa na i od osobnih dohodaka. Uz to i njen poslodavac je također platio dio poreza iznad bruto iznosa njenog osobnog dohotka. Prema tome imovina svakog zaposlenog je prilikom njezinog stvaranja bila dobrano oporezovana. No sada država nema dovoljno novca (jer ona nije štedjela) te kaže, ‘moramo vas kazniti s novim porezom’, objašnjava Santini.

    • Cilj države bi trebao biti da građani ne štede u nekretninama gdje je povrat na kapital 40 godina ili gospodin santini misli drukčije?Zato mi danas i imamo statično stanovništvo koje ni u kojem slučaju nije sklono migracijama i tamo gdje nema posla ima radnika koliko želiš a tamo gdje ima posla nema ih nigdje…Puno hrvatskog zla upravo potječe od nekretnina i takve porezne politike,mogao bih vam roman napisati o tome ali reći ću vam samo par stvari;vi danas u dalmaciji imate ljude koji hodaju kao prosjaci i jedva sastavljaju kraj sa krajem a imaju tri kuće od kojih se svaka raspada ali netko im je nekada rekao “da se babovina ne prodaje” i da je to sramota pa oni to slušaju kao deset zapovjedi,by the way pitajte gospodina santinija kakva je danas potrošnja onih ljudi koji su uzeli nekretnine na kredit i po najvišim cijenama i pitajte ga kakva će njihova potrošnja biti sljedećih 25 ili 30 godina?Zar gospodin santini želi da stvorimo opet takve “potrošače” ili nam je cilj da mladi ljudi imaju jeftin najam i jeftinu cijenu kvadrata,naravno svi su protiv poreza i svega i svačega,može sve samo mene ne diraj,priča na hrvatski način…,”neka se proračun puni po duhu svetome,udarimo porez na rad pa koliko uhvatimo…”

      Ponavljam ne vidim problem ako se ne oporezuje nekretnina u kojoj se stanuje a ako se oporezuje druga nekretnina onda ili plati porez ili je stavi u funkciju najma ili je ne možeš imati pa je prodaj nekome kome treba ili je može imati i plaćati porez…Po meni sve je tu jasno kao dan ali naravno prijelazni period bi trebalo dati ljudima da imaju vremena promisliti što je za njih najbolje a ne u 24 h preko koljena poslati uplatnice…

      • Smatram da je oporezivanje imovine loša stvar. Upravo ovaj dio koji g. Santini govori da je akumulirano bogatstvo (pa i u nekretninama) osobna štednja se podudara sa mojim mišljenjem.

        Iduća stvar će biti oporezivanje auta, jer svi bi trebali voziti male aute, ako se voziš sam u A8 očito da ti je preveliki, taj višak ćemo ti oporezovati. To što sam ja (nisam, govorim figurativno, nemam A8, samo sam slikovit) platio porez na dohodak, prirez, PDV, porez na automobil, vinjetu, registraciju, tehnički (za okoliš, za ceste …) prilikom kupnje auta, nikoga ne zanima.

        Poslije toga su bicikle (tko si ti da imaš dvije bicikle, očito si bogat, ajmo porez). Iza bicikala se može oporezovati broj tanjura u domu (svakome je dosta po jedan, a i djeca mogu jesti iz roditeljevih tanjura). Pa mislim stvarno, ova država je nezasitna.

        Hoću reći, taj porez na imovinu mi je bljak. I nema te retorike koja će ga opravdati. Zato jer je netko tijekom života bio vrijedan i stjecao, a ne bio raspikuća, e sada će platiti! Tako se ne potiče još rada, nego nerad. Uglavnom: loše, loše i loše.

        • Da ne komentiram ostalo, samo cu reci ovo.

          Ako niste znali, aute se oporezuje i to odavno…

        • ### izbrisano ###

          još kad čujem argument da hrvati neznaju racionalno ulagati pa ih država treba pogurati porezom, smuči mi se. Pa već je valjda Adam Smith objasnio da nema razlike među amerikancima i hrvatima, ircima ili grcima.

          svi su oni racionalni kad je sistem racionalan. kad imaš državu koja samo otima, onda gledaš da što prije potrošiš i uživaš plodove svoga rada, prije nego država odluči da ti je i to previše.

          treba uvesti reda u ovoj zemlji, možda i treba oporezovati nekretnine (ako se proporcionalno rastereti oporezivanje na drugim frontovima.
          tako da imamo urvanoteženi sustav poreza). a ne ovako, dobro je rekao Boris, država samo gleda tko ima, nedao bog da imaš.

          ### izbrisano ###

  42. Pozdrav,sagledajući ovu cjelokupnu situaciju nekim logičnim sklopom u glavi isplivava na površinu jedino moguće rješenje da se poveznicom “našeg”klastera “in&đđ”stvori univerzalna kompanija koja će između ostalih poslova vani rješiti i taj famozni “pelješac”kao i buduće poslove u željeznici i ostale važne projekte ove naše europske vlade!Koje je Vaše mišljenje o “pelješcu”g.Bakić?

  43. Sve ok Antun međutim mnogo je otvorenih pitanja i kombinacija. Npr. firma gdje sam zaposlen kupila je građevinsko zemljište gdje je htjela sagraditi stambeno-poslovni kompleks međutim kriza je zaustavila gradnju (firma nije u krizi ali je došlo u pitanje isplativost projekta). Ako uvedu porez na neiskorišteno građevinsko zemljište kazniti će firmu iako nije špekulirala zemljištem a takvih situacija imamo dosta. Što je sa neiskorištenim poljoprivrednim zemljištem na malim površinama, njih je teško prodati a kazniti ćeš vlasnike koje nemaju mogućnosti nešto zasaditi? Neki moji poznanici pokušavaju prodati poljoprivredno zemljište (Istra) i za 8x manju cijenu u odnosi na 2008.g. i nemogu prodati niti dati u zakup jer jednostavno ljudi nemaju novaca i i svi su oprezni a stranci neće moći još dugo kupovati. Da je taj porez uveden 2005.g. ili 2006.g. mogao je spriječiti špekulacije nekretninama,ali ako se sada uvede biti će to dodatni šok za građane i pravna društva. Kako ćeš uvesti porez sa 01.01.2013 a produžio si rok za legalizaciju do 30.06.2013? Kaos u zemljišnim knjigama je evidentan a ako će utvrđivati objekte računima za struju i vodu a ne upisom u zemljišnim knjigama biti će to dokaz da smo i dalje banana država.

    • Ako ste čitali što sam napisao ja sam zato da se neoproezuje zemljište koje je izloženo prodaji po realnoj tržišnoj cijeni-procjena sudskog vještaka i sve dok je to zemljište u procesu prodaje ja ga nebi oporezovao a država može otvoriti agenciju za prodaju koja će te stvari kontrolirati da ne izmaknu kontroli odnosno da se nešto prodaje a defakto se ne prodaje…

      • antune od kad ste vi zaglibili u intervencionizam. najbolje da država odredi što je tržišna cijena pa da ukinemo i tržište.
        kakve božje agencije bi vi još otvarali? pa jel nam nije dosta agencija za kopanje ruda, koji samo sisaju novac.

      • Znači najbolje je da država otvori još jednu agenciju tipa istraživanja ruda i gubljenja vremena plus još xxx novih poreznika koji će naplaćivati novi porez jer starih zaposlenika nema dovoljno(već se pisalo o tome.

        Što će biti sa miljardama kuna ako ne i eura državne neiskorištene imovine koja sakuplja prašinu?Sami će sebe oporezivat?Otkud im obraza građanima govoriti kako treba raspolagati imovinom kad ni ona koja im je povjerena propada!
        Europa ima porez na imovinu,pa neka ima,baš me briga,mi imamo PDV 25% i brdo drugih poreza kao i dječji doplatak za mlade majke od 2000 kn dok Austrija ima 500 eura po djetetu i to nekoliko godina…i šta ćemo sad?
        Pa ništa,prodat ćemo nekretnine,jedino pravo bogatsvo koje Hrvati posjeduju po “pravednoj” cijeni koju odredi država jer nemamo za platiti porez.Bogati Eu državljani će sve pokupovati za sitne pare a nas će biti taman dovoljno da konobarimo i održavamo im vrtove.

  44. Gosp. Antune! Čovjek ima višak novca, nije uložio u banku, dionice i fondove, nije potrošio svoj novac u putovanja, jer mu je to strano, odnosno njegove preference su takve da voli imati kuću ili stan, i ulažio je u gradnju kuće ili stana; platio PDV za svaki kamen i svaki dio koji je ugradio u tu kuću (stan). Kuća (stan) mu služi da ponekad boravi u njoj. Dakle on ima višak stambenog prostora. Pitam, zašto bi sad on morao plačati porez na neiskorišeni (višak) stambenog prostora?
    A, da sam npr kupio dionice neke firme, to je OK. Kupio sam od ‘Vas’ dionice, vi ste dobili lovu, a ne firma. Što tu država dobija?

    • Postoje tu razni slučajevi koje ljudi, svaki iz svoje perspektive pojedinačno navode i smatraju najvrijednijim argumentom za ili protiv.
      1. Jako imućni ljudi koji zaista imaju ogoroman broj nekretnina. Netko je spomenu, najčešće upisane u vlasništvu tvrtke, pa bi se moglo dogodit da ih zaobiđe najavljen porez._Da li je racionalno da je to oporezovano?
      2. Danas “siromasi”, socijalna skupina koja je nekad možda uistinu imala viškove od kojih je uštedjela za tu imovinu. Napominjem ovdje da se u bivšem sustavu do takve imovine uz državnu potporu nerjetko dolazilo uz velike diskonte._ Da li je normalno da na socijali živi netko u posjedu velike vrijednosti imovine?
      3. Ljudi srednjeg imovinskog stanja koji su u novije vrijeme kupovali, gradili, pri čemu su, sada većini postaje jasno, višestruko platili za dobivenu vrijednost. Ako izbanaliziramo, vrlo vjerojatno su svoju svu buduću zaradu unijeli u stan kojeg je vlasnik prije njih otkupio za sitniš._Hoće li isti moći podnijet teret eventualnog poreza i što će bankari koji očekuju da će isti uspjeti otplatiti zaduženo?
      4. Sigurno ima još puno točaka.
      Zaključujem da je ovo vrlo vruć krumpir oko kojeg interes ima do sada najširi krug stanovništva. I, po meni je u takvim okolnostima vrlo bitno moći predvidjeti scenarije i znati pravu svrhu eventualnih odluka.

    • Odgovor je jako jednostavan:država od svake tvrtke-“dionice” svake godine ubire razno razne poreze a stvaranjem štednje u nekretninama vašoj i mojoj djeci se bezrazložno podiže cijena najma ili kvadrata stana,novac se potroši a stanovi zjape prazni ili čekaju kupce na bolesnim nerealnim cijenama i tako stvaraju balon koji kad tada mora puknuti,pola društva počinje štedjeti u nekretninama?…,meni je od poreza na nekretnine još puno pošteniji porez na nasljedstva ali o tome bi trebao pisati dvije strane a ljeto je…Naravno svatko od nas ima o tome svoje mišljenje a ja mislim da nas je upravo takva porezna politika učinila puno zla ovome društvu i to preko noći nećemo ispraviti…

      • Gosp. Antune! Ako sam kupio nekretninu (stan ili kuću), platio sam pdv na svaki ugrađeni dio, i sve poreze koje dolaze uz to. Zašto sada još moram plaćati porez (osim da se država napuni novcem)? Naravno, govorim o drugoj nekretnini. Molio bi jedan suvisli odgovor!

      • Uvođenjem poreza na nekretnine postati ćemo jedna od najoporezovanijih država u svijetu, još da se donese porez na depozite i na kapitalnu dobit zaokružiti ćemo cijelu priču, pitanje je samo na koliko je postavljena granica izdržljivosti. Koliko bi trebao biti poez na nasljedstvo i koju bi dobrobit trebao donijeti?

      • Meni je nevjerojatno da ima još građana ove države koji smatra da će bilo koji novi porez riješiti neki od problema u koje smo zakopani.
        Zar zbilja smatrate da ćemo bolje živjeti ako se uvede porez na imovinu,nasljedstvo ili neki treći?Imamo priliku vidjeti koliko je uspješna takva politika.Kažu da i u EU postoji taj porez pa opet su u problemima do grla.
        Ono što treba rješavati u Hrvatskoj je nagomilana birokracija i korupcija,pozatvarati brdo nepotrebnih agencija i smanjiti broj parazita,lažnih branitelja,odnosno jednostavno promjeniti naš mentalitet.
        Da sutra dobijemo naftna polja u Kuvajtu na dar mi bi to u roku 10 godina garantirano upropastili i opet završili u minusu.
        Da znam kako će se novac dobiven porezom pravedno i korisno raspodijeliti,ne bih imao ništa protiv,ali pošto će opet sve završiti u rupi bez dna ne mogu to podržati.
        Neka Kukuriku prvo dokaže da su zaista drukčiji od prethodnika,ali sumnjam,imali su priliku i prije nego su stigli na vlast,dovoljan je dokaz ZG holding i kaos koji tamo vlada već godinama,

        • Slažem se, taj porez može utjecati na određene procese ali suštinski neće moći riješiti gospodarske probleme mada udara u naš mentalitet zato se naši ljudi dosta upiru njegovom uvođenju. Osim toga to bi trebao biti prihod lokalne samouprave s obzirom koje se ljude imamo u pojedinim općinama pitanje je i samog upravljanja, umjesto toga bi ukinuti prekomjerne općine,gradove ali to je teže jer bi takli u stranačke interese

    • Najam jest znatno isplativiji od kupnje, a kako je tekst dosta epski i zbrkan, teško ga je pratiti, pogotovo kad čovjek vidi nešto o kolonijalistima, pa izgubi volju, a čovjek nažalost nije elementarno financijski pismen, primjerice ne razumije koncept oportunitetnog troška … primjerice da ako imaš stan ‘ne možeš propasti jer uvijek možeš kod mame na ručak’, valjda pa čak i ako mu pada cijena i ne može ga prodati … na taj način može imati i državne obveznice koje vrijede sve manje ali od kamate možeš platiti stanarinu i ići mami na ručak …. u biti zaista čudna zbrka.

    • K. Miško je ekonomski nepismen, iako ima nekoliko ispravnih ideja.

      No, stvar je prilično kompleksna, naime isto tako i učiteljii mogu pričati da nije fer da se njima smanjuju plaće, a da raznorazne agencije koje ne služe ničemu i dalje egzistiraju, jer je očito netko uhljebio tamo.

      Problem i je u tome što ostaje dojam da ovoj vladi nije u interesu uvesti reda u državi.

      no opet treba pogledati i drugu stranu, mi imamo situaciju gdje su starije generacije koje su za doba socijalzima nekako nešto stekli i parkirali u nekretnine sad ne plaćaju ništa, dapače još zahtjevaju i više.
      A mladi ljudi koji nemaju ništa, nego žive od svoga rada, i od toga daju oko 50% u proračun, nemaju apsolutno nikakve šanse da ikad steknu išta, osim na kredit.
      I sad su ti mladi ljudi nakrcali se kreditima, kupili stanove i nemogu više ni to otplaćivati. itd.
      na mladima svijet ostaje, i želimo li da mladi žive i rade ovdje, moramo im omogučiti da imaju nešto od svog rada (smanjiti doprinose, poreze, prireze na rad).

      istovremeno imamo parazite na svim razinama koji samo viču još, još i ti su najglasniji u obrani svojih “prava”.

      zatim imamo poduzetnike, koji imaju teret biti konkurentni, uz opterećenje namirenja svih tih poreza i doprinosa na rad, oni to sve trebaju uračunati u svoj proizvod. osim toga pdv plaćaju unaprijed, plaćaju spomeničku rentu, plaćaju turističku zajednicu (neovisno s čim se i gdje bave), plaćaju svu silu nameta…itd.

      postoji definitivno neka mjera poreza od koje možemo imati i ceste i policiju i sudstvo i neke dodatne usluge i par državnih monopola, i neke socijalne usluge i kakvo takvo zdravstvo i obrazovanje za one koji nemogu priuštiti platiti bolje. no ništa od toga ne pada s neba, sve to netko mora zaraditi i uplatiti i od tuda priča mora početi, a ne od kraja.

      da bi do toga došlo moraju se svi odricati, ponajviše oni koji su u službi građana (javni sektor). oni se moraju maksimalno stisnuti.
      to vam je isto kao i u kućnom budžetu, prvo režete ono što vam netreba i što nije nužno za funkcioniranje.
      A kako je to javna služba o tome odlučuje javnost, odnosno oni koji pune proračun, a to su oni koji rade, stvaraju. Oni odlučuju koje javne usluge mogu i žele si priuštiti. Sve što ne mogu ili ne žele, treba prepustiti tržištu pa nek oni koji žele i to kupe.
      itd.itd…

  45. Bruto dodana vrijednost gradjevinarstva (ISIC45- kao komponenta Ukupne dodatne vrijednosti mjerenja GDP-a sa prihodovne strane) je u Alziru (slicna situacija je na vecini tradicionalnih Ingrinih izvoznih trzista ali koristim Alzir jer tu imam najbolje podatke) rasla po prosjecnoj godisnjoj stopi od 18% (u periodu 2006-2011, u dolarskom iznosu, prema srednjem godisnjem tecaju). U isto vrijeme, udio stranih dobavljaca (mjeren kao ukupna vrijednost ugovorenih poslova) je porastao sa 2.1% na 3.5%. Od stranih dobavljaca, udio firmi sa vise od 250 radnika, je stabilan na razinama 65%-70%. Drugim rjecima, trziste na kome Ingra konkurira, izuzetno brzo raste. Ovi podaci ukljucju period 2009-2011 u kome svi znamo sto se dogadjalo. Prognoza rasta potencijalnog trzista za slijedecih 5 godina je jos veca (ovisno o scenariju 15%-25% godisnje – mjereno prema konstantnom tecaju i bez utjecaja inflacije). E sad, UKUPAN broj velikih kompanija (iznad 250 zaposlenika, u 2011, brojeci samo one koje su ugovarale poslove) je svega 100-120. Od toga se naravno samo nekoliko natjece za svaki konkretni posao gdje do izrazaja onda dolaze dobre Ingrine pregovaracke sposobnosti kao i njen jaki brend i reference. Sto to znaci? Po mom misljenju, veliku vjerojatnost dobivanja velikog broja vrijednih (i vrlo profitabilnih) poslova. Definicija “velikog” je naravno proizvoljna.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s