DDJH

Hidrocentrale

(Hvala Krešo!)

Izgleda da ta priča nije baš od jučer, a da imaju smisla i sinergije:

Oppenhaimer:

Ubili smo svu proizvodnju u Hrvatskoj. Nekoć su Ingra i tvrtke u krugu 100 kilometara oko Zagreba mogle sastaviti 80 posto jedne hidrocentrale. Iračku centralu Haditha (6×110 MW), koja je većih kapaciteta od Đerdapa, sastavili smo baš unutar tog kruga. Danas nema šanse za takvo nešto. Samo je Ingra sagradila 80-ak hidrocentrala. Tvrdim da bismo godišnje proizveli 100 milijuna dolara rezervnih dijelova samo za hidrocentrale koje smo mi sagradili da danas u Đuri Đakoviću umjesto kombajna i tenkova, koje nitko ne kupuje, imate proizvodnju hidromehaničke opreme.

Ovdje se Oppenheimer malo zeznuo
– jer je ĐĐ prodao tvrtku za kombajne tj. žetelice (jel’da je zgodno kako enleska riječ ‘combine’, misli se na ‘kombinirani stroj’ jer radi više operacija od odjednom, kod nas postane ‘kombajn’; ima i ‘kanader’, po tvrtki koja ga proizvodi, a zvala se Canadair, sada dio Bombardiera; zgodan i je ‘traktor’ – za domaću zadaću) Same Deutzeu, koji proizvode baš puno žetelica (ovdje), prošle godine prihodi preko 270 mil. kn
– a vojni program (‘tenkovi koje nitko ne kupuje’) ide baš dobro i ima velike prilike (to nije posao gdje predviđaš na decimulu, nego se sastoji iz rijetkih mega-dilova).

Ali on tu gleda iz svoje perspektive, znači nije poanta u tome što on misli čime se ĐĐ ne bi trebao baviti, nego u tome što on vidi kao poslovne prilike.

Oglasi

Kategorije:DDJH

13 replies »

  1. Ovaj podatak o 100 milijuna dolara godišnje na osnovi održavanja je indikativan. Koliko je tu Ingra pogriješila jer nije imala firmu za održavanje ugrađene opreme. To je kao da neka firma proizvede automobil a servise prepusti nekome drugome. Zna se da se od servisa može živjeti i da je to kontinuiran i dobar posao.

  2. “Iračku centralu Haditha (6×110 MW), koja je većih kapaciteta od Đerdapa, sastavili smo baš unutar tog kruga. Danas nema šanse za takvo nešto.”

    A pravi primjer je našao. Hidoelektrana Haditha je bila jedna od većih
    pušiona “izvoza” hidrolektrana kako Končara tako i drugih firmi.
    Sreća da danas nema šanse za takvo što.

    • Mozda je upravo ta hidra dobar primjer kako uzeti novce na revitalizaciji, a ni Shiroro nije daleko. Inace, revitalizacija je skorijeg datuma pa eto ima sanse danas.

  3. Možda malo o kombajnu…kombajnima, kombiniranim strojevima …
    da to je neka naša izvedenica, no činjenica je da prijevod u smislu stroja koji radi više operacija od jednom i odgovara. Ne zaboravimo da se taj posao nekad odvijao dvofazno – najprije se želo ili kosilo (žetva), a zatim se žito vršilo (vršidba). Američani su taj posao objedinili i rade ga sa strojem koji nazivamo kombajn. Možda je vrijeme da smislimo neku riječ za to čudo tehnike….

    • Pa je, čudo je tehnike 😀 Amerikanci danas mogu proizvesti nevjerojatno puno više hrane nego li im je potrebno za prehraniti svoje stanovništvo. To u povijesti uglavnom nikada nigdje nije bilo tako. Uvijek je bio izazov proizvesti i na knap toliko koliko treba da ljudi ne pomru od gladi. Zamislite da je cijeli svijet tako efikasan. Da svi tako proizvode i da si ljudi tu hranu tako zarade, pa ne da ne bi bilo gladi, nego bismo nažalost imali svuda taj trenutni zapadni problemčić sa pretilosti i sl.

    • Mislim da ta nasa..kako bih to nazvao, preuzenica, nije nis posebno neobicna. Npr japanci imaju puno slicnih zabavnih primjera; vajti (kosulja od white shirt), forku – vilica, naifu – noz, hankachi – maramica, taburu – stol (table)…)

      • Mislim da to ne spada u istu kategoriju 😀 Japancima je to baš posebnost funkcioniranja jezika, tj. načina preuzimanja stranih riječi. To nisu “neki” primjeri, to nisu stotine riječi, to su tisuće riječi, uobičajena praksa preuzimanja iz engleskog na taj njihov simpatični način transformiranja riječi u nešto što nama na prvi pogled možda ne bi zvučalo da je došlo iz stranog jezika ali kada vidimo značenje lako prepoznamo od čega je došlo.

        Naš jezik tobože ne funkcionira tako. Nismo baaš toliko jezični čistunci kao Slovenci npr. da ćemo sve savršeno prevesti (izmisliti svoju riječ), ali kod nas je službeno tendencija također da se koriste hrvatske riječi gdje god je moguće, da se pokuša prevesti što se može, a naravno puno toga mi smatramo normalnim i preuzeti i imamo svoja pravila kako se to radi.

        Mislim da je kombajn preuzeto na uobičajeni način a te jezične fore mislim da ovdje i nisu poanta. Nije poanta “kako” je preuzeto nego da je preuzeto i lijepo se udomaćilo da ako ne znamo izvorni naziv da nikada ne bismo pogodili od čega je to došlo.

        Poanta je u tome kako je to koristan proizvod, bez kojega nema ničega, kako je poljoprivreda općenito u USA dignuta na neviđenu razinu, i kako je to preuzeto svuda u svijetu i udomaćilo se i nazivljem čak kao da sve to postoji oduvijek, kao da je domaće, kao da bi bilo moguće na domaćem terenu u sustavima koji su tamo vladali i koji su to “proizvodiil” na veliko, ali kako… kopiranjem sa zapada, ne bi sami izmislili to, u tom vremenu, na tu razinu efikasnosti doveli…, pa eto: čak niti riječ nisu svoju smislili! 😀

        Američka poljoprivreda je bila i ostala, iako danas malog udjela u gospodarstvu, jedan od ključnih faktora američkog gospodarstva, američkog ponosa.

        • Aha ako je poanta bila da s obzirom na socijalisticki mentalitet redistribucije dobara nismo bili u stanju smisliti ni svoju rijec, a kamoli osmisliti cijeli stroj onda se slazem…

        • Ma spada u istu kategoriju (inace zovu se posudjenice a ne izvedenice ili preuzenice).
          Japanci su specificni sto nemaju prevedenice i sto imaju zanimljivu fonolosku prilagodbu (bar nama zanimljivo izgleda).

          Takodjer zetelica ima skroz drugo znacenje od kombajna a oznacava osobu najcesce zenu koja se bavila zetvom u to vrijeme tako da je zetelica nije ispravno dok kombajn jest.

  4. Iako mi djeluje izgubljeno u posljednje vrijeme Opijeva izjava je na mjestu. Svatko pametan zna da mi jednostavno moramo pronalaziti tržišne niše a izgradnja i opremanje hidroelektrana je jedna od njih. Na prste se mogu nabrojati zemlje koje mogu same izgraditi hidroelektranu a mi smo jedna od njih. Doduše Ingra tu nije nužna za razliku od Končara koji ima dobar dio svoje opreme i 100% inženjeringa. ĐĐ može proizvoditi sve osim turbina a to imamo kod susjeda u LItostroju ….

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.