Uncategorized

Svijet se nije srušio, a dionice rastu s razlogom

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Ovo je zaista tema o kojoj bi trebao promisliti svaki ulagač. A to smo svi. Primjer koji ovdje nudim je možda i najbolja ilustracija ključnih stvari na tržištu kapitala – a sve je tako jednostavno!

1. Svijet se ruši? Uskoro će biti godišnjica ‘rušenja svijeta‘, čemu ću možda posvetiti i veći članak u tom trenutku, naime kad se objave polugodišnji rezulati, pa kad svi zajedno možemo vidjeti kako neke stvari nisu slučajne. Dapače, upravo suprotno.

Protekla godina bila je jedna od najizazovnijih, ekonomski i politički najtežih i najnesigurnijih koja je ova generacija vidjela, uz neprestano kvarenje. U svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj. Prije skoro godinu dana imali smo mini-slom (ili ne baš tako mini?), primjerice, DAX je 4.8.2011. imao najvišu vrijednost 6.730, a 9.8. 5.503. – u samo tri trgovačka dana pad od skoro 20%!

U gore linkanom članku možemo vidjeti kako u tom trenutku (u stvari, dan kasnije, 9.8. – objavljeno 10.8. – kad je panika već velikim dijelom prošla) kaže:

Svijet se raspada. Drugi puta već gledamo kaos. Tržište traži dno. Ako dođe do recesije s dvostrukim dnom, onda smo u velikim problemima”, poručio nam je drugi fond menadžer jednog mirovinskog fonda. “U ovakvim situacijama se treba sjetiti onih napada na mirovince kada su nam prigovarali zašto još više ne kupujemo hrvatske dionice”, kaže naš sugovornik.”

Ja sam govorio suprotno. Naime,
(a) Da se svijet ne raspada, kapitalizam je izuzetno žilav i praktički smo tek na pragu nezapamćenog prosperiteta, u skoro cijeloj povijesti svijeta ni sanjanoga.
(b) Da je ulaganje u dionice najbitniji dio dugoročne štednje, koji čak i u krizi može dobro zaštiti vrijednost, a i osigurati primjerene prinose.
(c) Da je hrvatsko tržište kapitala vrlo neefikasno i stoga omogućava ekstra (ili ekstravagantne) prinose uz samo malo racionalnosti.

2. A što se u stvari dogodilo? Pogledajmo prinose indeksa i dionica koje su sada u Crobexu, od 8.8.2011. – za dionice s dividendom, strane indekse bez (izračuni su moji, moguće s greškama, tako da molim da sami provjerite):

3. Razlozi rasta i pada cijena. Jasno, bit će ljudi koji će reći da su dionice na vrhu liste (pa na koncu možda i DAX i S&P 500?) rasle samo zato jer su imale značajnog, posvećenog dioničara (mene), ili čak možda zahvaljujući nekim trikovima.

Ali razlog je potpuno drugačiji.

Pogledajte, naime, izniman rast prihoda i profitabilnosti tih dionica za sada samo Q1 2012. u usporedbi s Q1 2011. A nakon toga pogledajte ‘rast’ prihoda i/ili profitabilnosti za npr. HT, ERNT, IGH, ATPL, KRAS (bez učinaka akvizicija).

Naravno, netko može reći: ‘Baš su srećkovići oni koji su prije toga ulagali u npr. ADPL, DDJH, KORF, VIRO, PTKM …:
– najprije im rastu cijene (čisto ono ‘tehnički’, jelda?)
– i onda im još i narastu prihodi, pa im opet rastu cijene (‘baš nije fer!’).

Ali istina je da pihodi jedne godine ne rastu slučajno. Prihodi (i kasnije, dobit), imaju ‘zalet’. Pažljivom analizom mogu se vidjeti značajne promjene u poslovanju tvrtke:
– tržišta, (primjerice ovo gore su većinom izvozne tvrtke koje ne ovise o raspoloživom dohotku u RH)
– korporacijsko upravljanje
– financijsko upravljanje
– …
koje se onda (jasno, uz element sreće) pretvara u povećanje prihoda, koje kasnije (uz element ‘sreće’ ili sreće) povećava tok novca i dobit.

Kako je hvatsko tržište vrlo neefikasno, to i taj ‘zalet’ nije prepoznat od strane većine ulagača, pa kad polako bude onda dionice cijene počnu rasti, njima se to čini ‘magično’ ili manipulativno. A u biti to znači da je dionica bila potcijenjena s obzirom na svoje perspektive.

Dionice, dakle, (na neefikasnim tržištima) rastu iz dva naizgled odvojena razloga (iako je to u biti jedan, anticipacija velike dobiti tvrtke u konačnici):
– jer su potcijenjene s obzirom na postojeće fundamente dok se oni još ne ogledaju, ili čak kad se već ogledaju, u financijskim izvješćima (recimo rast KORF sa 23 ili 45 ili PTKM sa 140 itd.)
– jer cijena počne hvatati već iskazane fundamente (recimo prošlogodišnje povećanje prihoda RIVP od 12%).

4. Što se tržišne ekonomije (kapitalizma) tiče, on je dobro i nikad bolje. Mnogi zazivaju njegov ‘kraj’ ili nužnost promjene zbog ‘velike nepravednosti’.

Kapitalizam nije pravedan, ali je najpravednije društveno uređenje do sada. A ljudi koji misle da nepravedan, imaju sreću da nisu živjeli u 99,9999% vremena od kad homo sapiens postoji, a društveno uređenje je bilo drugačije (kao što je Antun rekao u nekom komentaru, diveći se piramidama u Egiptu, zapravo se divimo divovoskim spomenicima smrti, a ne zato jer se radilo o zagrobnom životu jednog čovjeka, nego jer se radilo o životima i stradanjima nebrojeno ljudi koji su robovali i umirali gradeći ih, a da ne govorimo svim drugima ‘Egipćanima’ koji su živjeli kako su živjeli, a kako bi faraon mogao sagraditi piramidu.)

Kapitalizam, suprotno frazama koje ponekad možemo čuti, nije ni društvo savršene meritokracije. Element sreće je bitan. No, daleko manje nego ikada prije. Ali vjerojatno je dobro da element sreće postoji. Naime: zamislimo da je drušvo potpune meritokracije (ovaj argument mislim da ide od Schumpetera, ali nisam siguran). Tada bi bio neodrživ. Jer da su svi u društvu pozicionirani sukladno vlastitoj ‘vrijednosti’, tada bi u svakom ‘uređaju’ (bogatstvo, obrazovanje, lijepa žena …) netko bio na vrhu, netko ispod prosjeka, a netko na dnu (kao što znamo, homo sapiens je prirodno socijalno ‘uređen’ hijerarhijski). A onaj tko voli materijalno, a tek je, npr., u 84. centilu po bogatstvu, tada ne bi mogao reći da je to zato jer nije imao sreće. A kako znamo, ‘da se glave kotrljaju, svak’ bi za svojom trčao’. Stoga bi ta činjenica za tu osobu bila neprihvatljiva, društvo bi bilo nestabilno i podložno (nasilnim) prevratima itd.

Uz tržišnu ekonomiju (kapitalizam) homo sapiens je prvi put u povijeti izmakao od velikog, kolosalnog siromaštva (i onime što ono nosi – ranu smrt, veliku smrtnost djece, duhovnu bijedu, stalnu strepnju za život …).

Kako kaže David Deutsch, na pragu smo beskonačnosti, i očekivati redukcijsko ‘odustajanje’ od kapitalizma, bilo bi očekivati kao da će nakon što su milijardu godina na Zemlji postojale samo bakterije, prije nego je evolucija uzela zamah, da će odjednom evolucija prestati i ekosistem se svesti na neko prethodno (ili još ‘neizumljeno’) statično stanje, recimo bakterije.

Dionice (equity), odnosno ulaganje u kapital, su praktički jedini instrument koji ljudima omogućava sudjelovanje u tom, dosad ni približno ikad doživljenom (za homo sapiensa) stvaranju vrijednosti. Jasno, tipični Hrvat misli da je ‘štednja’ novac u bankama, a ‘ulaganje’ da su nekretnine.

5. Dionice i rizičnost. Ovaj primjer daje ogromnu, nenadomjestivu poruku svim ulagačima, ali ponajviše profesionalcima. Naime, oni koji upravljaju tuđom imovinom imaju dužnost zaštiti imovinu ali i ostvariti odgovarajući prinos. Posebno, upravitelji mirovinskim novcem nisu kratkoročni (ponekad je lakše razumjeti upravitelje OIF-ova koji su pod stalnom prijetnjom odljeva novca, pa im je taktika, a u tom pogledu prvenstveno likvidnost, pogotovo u ovakvim okolnostima često prioritetnija od strategije). (Inače vjerujem da znam tko je upravitelj citiran gore, ali to nije bitno, ne govorim ovdje o ljudima.)

Profesionalci ne smiju paničariti. Profesionalci također moraju poznavati instrumente koje koriste, ali i načela portfeljnog ulaganja (te znati da prinos ide s rizičnošću, i obratno). Možda je taj upravitelj paničario kontekstualno, naime pod utjecajem vlastitog portfelja u tim okolnostima (ako je, recimo, bio ‘nakrcan’ dionicama HT, hrvatskim državnim obveznicama, obveznicama Nexe, Podravkom ili slično). A to ujedno pokazuje koliko je dobro imati žilavi portfelj, a ne portfelj nad kojim moraš strepiti.

Za razumijevanje ulaganja u dionice (tj. i ulaganja uopće, uključivo štednju u banci, nekretnine itd. – jer sve to se može razumjeti tek u kontekstu ukupnog portfelja ulaganja), valja se sjetiti da dionice predstavljaju dugoročnu štednju; naime, pogledajmo još jednom prinose dionica u usporedbi s nekim drugim ulaganjima u 101 godini 1900.-2000. (znači: uključivo ratove i ostale najveće krize), iz referentne knjige Triumph of the Optimists:

odnosno, isto grafički:

Kriza, mini slomova, pa i pravih slomova će biti. Ali i takve situacije (po mom dubokom uvjerenju) predstavljaju odlične prilike. Primjerice, na taj 8.8.2011. sam bio žrtvovao VIRO (veći broj dionica) po 430, kako bih kupovao KORF po 64, PTKM po 171, ARNT po 64 (prosječne cijene) … što se, evo, pokazalo odličnim, iako je i Viro bio odlično ulaganje. Idući dan žrtvovao još Vira i kupovao KORF po nevjerojatnih 56-60 kn, PTKM po 155-160 itd. – Ali ovo ne govorim kako bi se ‘hvalio’, nego kao ilustraciju kako su niske cijene upravo prilika za kupnju (a ne kao što mnogi naši ulagači misle da su niske cijene ‘dokaz’ da dionice treba prodati).

6. I za kraj. Pozivam vas stoga da u idućih desetak dana, kad se objave financijska izvješća, za tvrtke iz Crobexa usporedite H1 2012. i H1 2011. i mislim da će vam mnoge stvari biti kristalno jasne.

p.s. Danas u Jutarnjem intervju s predsjednikom uprave ĐĐH (DDJH). Mislim da onima koji znaju čitati sada mnoge stvari mogu biti jasnije. Nadam se jedino da ekonomski znalci (pa bili oni čak i urednici novina) neće nabacivati ‘argumente’ nominalom (svaka cijena INGR je beskonačno puta veća od ‘nominalne’, koja je 0).

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

33 replies »

  1. Odličan članak koji pokazuje da još postoji prilika za ulaganje i zaradu iako je kod nas pesimizam jako prisutan i određeni broj ljudi koji ima veliku financijsku imovinu ne zna gdje bi ju uložilo pa izbor na kraju postane banka i neko oročenje na duži rok. Ljudi su se opekli, burza i dalje pada, novine su pune negativnih članaka o krizi i daljnjoj recesiji pa uopće nije ni čudno da se velika većina ljudi tako i ponaša. Ista je bila situacija sa HT-om al u suprotnom pravcu i pola je Hrvatske (čak na kredit) kupovalo tu dionicu..
    Prilika ima uvijek al ih je na žalost teško uočiti a onda i uhvatiti. Kao prilika naletio sam na ovaj današnji članak i vjerujem da je poljoprivreda tj. prehrambeni sektor velika prilika kod nas, pogotovo jer imamo turizam kao nevidljivi izvoz gdje to možemo i isplasirati. Ako ćemo to gledati kao priliku – 80% prehrambenih proizvoda uvozimo i plasiramo u turizam i na dugi rok to supstituiramo tj. povećamo plasman vlastitih proizvoda, a sa druge strane produžimo tur. sezonu i povećamo broj dolazaka a i samu potrošnju pa dođemo na nekig 8-9 mlr. eura godišnje mislim da nema zime.
    Evo i članka http://www.jutarnji.hr/600-000-hektara-drzavnog-zemljista-dati-u-zakup-i-otvoriti-50-000-novih-radnih-mjesta/1042387/

  2. U JL. prva tema je INGRa, ali je sjajno da se ne planira zapostaviti ni jedan dio programa već se u prvi plan stavlja disperzija rizika između sva četri: obrane, prometa, industrije i energetike, te graditeljstva i infrastrukture. Za sve četri proizvodne divizije u planu su proizvodi pod brandom ĐĐ, proizvodi po narudžbi globalnih lidera, te razni remonti za sve četri divizije. U ovom trenutku, navodi Kovačević, velik broj globalnih igrača bori se za naše slobodne kapacitete jer smo prepoznati po proizvodnim i inžinjerskim znanjima, konkurentnoj cijeni i kvaliteti proizvoda.
    Sve skupa kada se pobroji Đuro izgleda kao jedna vrlo potentna, izvozno orjentirana tvrtka, širokog spektra proizvoda.
    Svašta je tu moguće.

  3. Po meni se polako kristalizira nekoliko dobrih vijesti koje, bez obzira na opravdano veliki pritisak na vladu i krizu u kojoj se zemlja nalazi, ipak pokazuju da ima svjetla na kraju tunela samo treba pametno i vrijedno raditi (ulagati) i vjerovati u ono što radiš…biti iskren!

    ad 1. Ta vijest o stavljanju u pogon neiskorištenog državnog zemljišta, što se je spominjalo i prije cca mjesec dana, očito dobiva smisleni plan i rokove, a važno je zbog radnih mjesta koja će se otvoriti ali još važnije da se, zbog razloga navedenih u članku, sve provede prije ulaska u EU ( kvote, fondovi…osobito mislim kvote da su bitne),
    (osim toga automatski imamo kolateralno utjecaj na PTKM)

    ad 2. Intervju sa predsjednikom ĐĐH je stvarno mislim “špica dana” zbog svega što je navedeno. Mislim da je netko u ranijem postu spominjao nelogičnost nekadašnje prodaje Montaže kao dijela ĐĐH-a,i sada kupovina Ingre, ali mislim da to treba shvatiti u kontekstu poslovnih okolnosti (pa bilo i lošeg upravljanja firmom tada) no u krajnjem slučaju ponekad imate “preskupog” igrača u firmi za kojeg znate da je kvalitetan ali vam je jednostavno preskup za održavanje….Ono što mene zanima je, da li se u budućnosti iz ovog može izroditi odnos (omjer) INGR-DDJH kao što je KORF-RIVP???

    ad 3. ?? nadopunite slobodno….crnila je i onako puno…možda brodogradnja ako ode u pravom smjeru?

    Nakon što je ZKP prošao sasvim prihvatljivo na Ustavnom sudu, najcrnja točka u Hrvata mi se čini ova trenutačna trakavica o LRH, današnji novi članak od Ratka Boškovića u Jutarnjem…naravno ako cijela priča ipak ode u pravom smjeru to će ujedno biti jedna od najveći stvari u poslijeratnom razdoblju, sa mogućim pozitivnim posljedicama ravnim ovom novom hvaljenom ZKP-u!

  4. Svaki puta kada netko kaže kako kapitalizam nije u krizi pogledam dokumentarac Inside Job(http://www.imdb.com/title/tt1645089/) i grohotom se nasmijem! Toliko prevara, muljanja, kriminala i nebrige za druge da svaki puta iznova ne mogu vjerovati da su ljudska bića sposobna za to.
    Onda pogledam malo novije vijesti(film objašnjava uzroke sloma iz 2009.) i skandal sa LIBOR-om(http://en.wikipedia.org/wiki/Libor_scandal) i shvatim da se ništa nije promijenilo. Koliko ja razumijem priču o namještanju LIBOR-a, čitav SVIJET ima osnovu za tužbu protiv 16 debelih bankara koji su kofol pravično određivali ovu elementarnu kamatnu stopu na kojoj se zasniva gotovo čitav svjetski financijsko-kamatni sustav!
    Pa kad još pomislim da kamatne stope na zaduživanja država određuju rejtinzi triju agencija koje su se totalno osramotile u hipotekarnom balonu u SAD-u, doista ne znam otkuda toliki optimizam i tvrdnje poput ” praktički smo tek na pragu nezapamćenog prosperiteta, u skoro cijeloj povijesti svijeta ni sanjanoga”. No, možda ja ne vidim šumu od drveta…..
    Da je kapitalizam bolji od feudalizma i nekih drugih uređenja to je istina, no istina je i da mu treba duuuuboka reforma, posebice u načinu kako su shvaćene globalne financije(nek se one samoreguliraju-koji oksimoron-pa će sve biti super). Općenito, uspoređivanje kapitalizma sa poviješću mi je deplasirano, valja se okrenuti budućnosti, a ona po vijestima ovih dana nije nimalo svijetla. Neće se svijet raspasti, kao što se nije raspao niti 1920-tih, no da nam predstoji desetak godina muke, to bih potpisao odmah.

    • Očito da niste živjeli (jasno), ali ni promislili o ‘dostojanstvenim’ alternativama. Kao što su neki rekli, ljudi su skoro uvijek, skoro svi (doslovno) živjeli u onome što bismo danas nazvali ‘neljudskim’ uvjetima. Jasno, postoje i utopije, tzv. alternative. Eno ih i dalje, tj. njihove implementacije, u Sjevernoj Koreji i na Kubi.

      A propos, kad Vas toliko nervira kapitalizam, zašto koristite internet? Mogli biste i bez njega (kao jednog od dostignuća kapitalizma) živjeti u kapitalizmu daleko bolje nego u bilo kojem društvenom uređenju do sada (osim ako niste od onih srećkovića koji su imali šansu 1:10.000.000 da se baš rodite kao faraon, a pitanje je i koja je to sreća)? Zašto prihvatiti i, štoviše, podržavati kapitalizam na tako neprincipijelan način?

      Zatim, ‘godine muke’ je vrlo relativno. Možda su nekim ‘godine prilika’? REcimo svim onim u RH koji se nisu rastegnuli preko mjere za bezobrazno skupim kvadratima po bezobrazno skupim kamatama (jasno, oni to uglavnom neće priznati, jer je to bilo ‘njihovo pravo’ da kupe, ‘zaslužili su’). A koliko vidim, i te ‘godine muke’ će za 99,99% ljudi biti opet biti bolje nego za 99,99% ljudi u cijeloj povijesti homo sapiensa.

      Zatim, kako feudalizma baš i nema više, svim onima koji ne vole kapitalizam, i dalje ostaje opcija odseliti se u Sjevernu Koreju ili na Kubu. Koliko sam shvatio, Kubi bi bilo super samo da nema zločestog embarga SAD. A što da nema kapitalističke SAD? Problem riješen, jer onda nema ni embarga i na istom smo. Ili ipak: na znatno gorem, jer nema silnih trasnfera iseljenika.

    • nije li to što vi govorite zapravo cronysm (kapitalizam sa velikom primjesom državne intervencije).
      Ako malo bolje razmislite, tko može tržište natjerati da sluša 15 debelih bankara, ima samo jedan odgovor: debeli državnici.

      inače imate ovdje jako dobru analizu slučaja libor http://trzisnoresenje.blogspot.com/2012/07/libor-skandal.html
      i u suštini ćete shvatiti da zapravo namještanje u eksplicitnom smislu nije baš jednostavno, ono o čemu je ovdje riječ je zapravo krivica za očitu namjeru pokušaja namještanja što je isto tako krivično djelo.

      inače trebali bi biti jasni kome je upućena vaša kritika, kapitalizmu ili političarima koji pokušavaju upravljati kapitalizmom, odnosno ekonomijom općenito?

      možda vam ova slika pomogne da shvatite zašto je tako česta zabluda da ono što mi danas u svijetu svjedočimo kao katastrofu pripisujemo kapitalizmu, zapravo potpuno pogrešno. i kako je zapravo pravo rješenje što više kapitalizma, uz minimalne mogućnosti intervencije.

  5. Internet nije dostignuće kapitalizma nego ljudskog uma,
    iako se slažem da je najbolje uređenje za ljude do sada, no kako sve ima ali
    to je u uređenje koje bi se trebalo ispoljavati u slobodnotržišnoj ekonomiji, a ne intervencionizmu kakvog danas imamo na najvišim nivoima.
    Dakle nalazimo se u nekom alternativnom smjeru kapitalizma iz razloga što on predviđa da se ljudi ponašaju racionalno što je daleko od istine.
    Onaj tko u teoriji ili praksi riješi, ali stvarno riješi paradoks ljudske neracionalnosti biti će nobelovac za sva vremena.

    • ‘Mala’ ispravka. Dostignuća ljudskog uma kao što su: auto, kompjuter, telefon, internet, moguća su (bila) jedino u kapitalizmu. Inovacije u biti moguća jedino u kapitalizmu. Sve je počelo s industrijskom revolucijom u (kapitalističkoj) Engleskoj. Ipak su ovo toliko notorne činjenice, da bih molio suzdržavanje od ‘diskusije’ oko (tako elementarnih) činjenica, pa ima vjeojatno podosta sajtova gdje se može to raditi.

      • Kapitalizam se je pokazao kao najači samo onda kad se regulirao poreznom politikom, a potpuno kaotičan kada se regulira poticajima, subvencijama, privilegijama, nezarađenim mirovinama i sl.

    • ne slažem se.
      mislim da bi Azijci bili gladni i žedni da nije bilo globalizacije i prijenosa tehnologije.
      kada se plaće niveliraju pretsat će i azijsko čudo.

  6. sve ste dobro rekli, ali bojim se da vi gledate sa stanovišta da je čaša polupuna, ali može biti i da je poluprazna, odnosno prazna.
    Španjolski yield i dalje divlja, restrikcije i štednja očito nisu rješenje, mislim da su pred nama krvavi dani što se tiče dionica. volio bih da griješim jer sam dosta unutra, ali bojim se da će trebat tući po bidu.
    dok oluja ne prođe, pa kupiti 20% ili više niže.

    • bojim se da vi niste razumjeli. nitko ne tvrdi da krize neće biti (iako pad od 20% i nije neka kriza). No poanta je da pokušavati pogoditi pogodan trenutak 20% pada može značiti propuštanje potencijalno rasta.
      Argument za to je prijašnja godina koja je po svemu bila lošija od prethodne ali opet su neke dionice rasle 30, 40, 50 i više %.
      Dakle općenito treba gledati naprijed i ne zamarati se što se događa sa yieldom Španjolske (što je pak rezultat trenutnog market raspoloženja a ne signal da ide kriza). Kao što i ako se dogodi obrnuti razvoj sa yieldom to neznači da ide blagostanje…
      Osim toga treba razumjeti i koncept diverzifikacije portfelja, odnosno pozicionirati se tako da ti je više manje svejedno što se događa (npr. vrijednost neke imovine u slučaju pogoršanja situacije sa državama austrije i sl.)

      o svemu tome je pisano i sve je to pokriveno, a tko misli da se svijet ruši uvijek može izabrati neku povoljniju opciju sa ogromnim prinosom i bez rizika, nadam se da ćete shvatiti oksimoron.

    • Poštovani komentatori, molim da diskusiju o manama ili neodrživosti tržišne ekonomije, a prednostima (eksplicitno ili implicitno iskazano) socijalizma (‘samo da su ljudi dobri’), feudalizma, robovlaništva ili plemenske zajednice ostavimo za neka druga mjesta … vjerojatno ima dosta mjesta (blogova, foruma, tiskanih izdanja) gdje su takve diskusije dobrodošle.

        • Baš ovih dana, deseci tisuća ljudi diljem Kine odvažuje se otići na daleki put, plaćaju cca. 24 USD za “prijavnicu”, potom stoje satima u ogromnim redovima kako bi je predali. Sve to u nadi da će se im se ispuniti san raditi na proizvodnoj traci… Bez te “pohlepe” njihov horizont prilika bi bio sužen. Ta “pohlepa” stvarno čini čuda.

          Zahvaljujući toj “pohlepi” ove jeseni će ugledati svjetlo dana proizvod (prosječne cijene 650 USD) koji će se vjerojatno prodati u 100 milijuna primjeraka u manje od godinu dana (kao niti jedan proizvod slične cijene ikada prije u ljudskoj povijesti).

          Ljudi koji će to kupiti dobrim dijelom nisu ludi (čak i dobar dio od njih koji žive u Kini, Indiji i sl.), itekako će znati zašto to čine.

          Zahvaljujući toj “pohlepi” ovog Božića bi “gotovo svako” dobro dijete bogatijih država zapadnog svijeta od Djeda Božičnjaka moglo dobiti i jednu “novu” malecku i čarobnu stvar (cca. 250 USD) koja će puno doprinijeti njihovom kreativnom razvoju, obrazovanju.

          A na proljeće će nas sve oduševiti veća verzija novo-starog proizvoda (i nekima zadati malo glavobolje jer će navrat-nanos morat potpuno redizajnirati bezlično sučelje svog par mjeseci ranije izdanog novog “revolucionarnog” i sučeljem “super elegantno dizajniranog” OS-a kako bi uspijeli uhvatiti korak sa novim “trendom” koji će ih doslovno udariti u nos kao da su potpuni slijepci – koja ironija!, baš slijepci kao prvi neće moći adekvatno koristiti njihovo sučelje za razliku od konkurentskog…).

          No to su sve nagađanja…

          A kakve je rezultate zaista dala ta “pohlepa” već danas, u lipanjskom kvartalu kao zadnjem, poslušajmo na “conference Call” za 10 minuta (imajmo na umu da se radi o vrlo mirnom kvartalu, štoviše trenutno “nezahvalnog” tržišnog trenutka pred izdavanja novog proizvoda i uz ofenzivu konkurencije sa svojim “novim” proizvodima, kvartalu kao zatišju pred buru drugog dijela godine! 😉 ).

        • P.S. Pardon, sutra u ovo vrijeme je izvješće za lipanjski kvartal 😉 Ali ovaj lipanjski kvartal stvarno nije važan i ne treba se nešto obazirati čak niti ako se malo podbaci prema prognozama analitičara, jer sada se nigdje ništa nije naročito puno prodavalo, samo malo u Kini valjda pojačano, ali na Zapadu je pravo zatišje pred buru. Ovaj puta su se svi uključeni, navodno i sam Foxconn koji je tu jako motiviran svojim razlozima (svih vrsta, nažalost i nekim “negativnima” što me osobno baš i ne veseli), jako potrudili prirediti pravi spektakl za jesen. Novi će iPhone biti možda i najvažnije izdanje do sada, u neku ruku važnija prekretnica nego uopće izdanje prvog iPhone-a prije 5 godina.

        • Vidim da ste veliki fan Applea, ali iskreno ne vidim po cemu bi iPhone 5 i iOS6 trebali biti toliko revolucionarni, pogotovo po cemu bi bili revolucionarniji od iPhonea 1. Ako cemo pravo, Android je puno bolji OS od iOS-a koji je maksimalno ogranicavajuc po korisnika dok se ne jailbreaka. Uostalom trziste to i pokazuje, jer iPhone drzi svega oko 30% trzista i udio mu konstantno pada.

          S druge strane mislim da ne bi trebalo tako naglo odbaciti WP8 jer i oni imaju par dobrih aduta u rukavu. Npr, iduca flagship Lumia najvjerojatnije dolazi s 41 megapikselnom kamerom iz Nokie Pureview. Isto bismo mogli reci svojevrsna revolucija jer je to napokon mobitel koji radi bolje fotke i od poluprofesionalnih fotica.

          Trenutno je imho AAPL “sigurna oklada”, dok je NOK poprilican rizik, slazem se. No ta sigurna oklada bome i kosta, jer P/S je kod AAPL skoro 4 dok je kod NOK 0.14. Cini mi se da je unatoc puno vecem riziku i prostor za rast puno veci kod NOK nego kod AAPL. Osobno imam NOK po cca 2$ i planiram kroz neko vrijeme shortati AAPL, da ne ispadnem nepristran 🙂

        • Zato što je to sada “potrebno” a čini mi se da je Apple dovoljno sposoban i jak tu “potrebu” zadovoljiti sada.

          Apple zna da je sada trenutak biti ili ne biti. Ukoliko novi iPhone ne bude takav to će značiti da je vrhunac iPhone-a tu negdje i da je pred nama višegodišnje, makar lagano, ali ipak opadanje, posustajanje pred konkurentskim pritiskom nadolazećih Windows Phone 8 telefona (koji OS ne podcjenjujem, dapače, makar imali neke velike promašaje, posebice u području tableta) pa i Androida iako bi on mogao biti podjednako (a u Apple-u optimalnom slučaju bitno više) pogođen Microsoftovom ofenzivom koja kreće za 2-3 mjeseca.

          Obzirom na to sve, u Apple-u se navodno jako trude oko novog iPhone-a, na kojemu je aktivno radio i dao svoje zadnje snage i sam Steve Jobs kao kulminaciju svog cjeloživotnog iskustva i beskrajne volje za stvoriti nešto fantastično, koji je zbog svega toga obavijen velom tajne možda i većim nego dosadašnji proizvodi, navodno im marketing sada po prvi puta i aktivno plasira dezinformacije u javnost kako bi što više zamutio vodu i osigurao da novi proizvod bude “iznenađenje”.

          Osim toga što se Apple sam trudi iz petnih žila vjerojatno je dobro motivirao i sve partnere da svoj dio odrade jednakim žarom. Neki od njih (kao npr. Sharp) fokusiraju svoju cijelu kompaniju kockajući se na projekt “Apple”.

          Neki od partnera slučajno imaju i svoje “strastvene” motive koji nažalost nisu uvijek pozitivni, što Apple mora srediti uskoro jer to dugoročno ne može donijeti ništa dobro, iako kratkoročno može pomoći da netko da više od 100 % sebe.

          Takav je slučaj npr. Foxconn čiji je predsjednik kompaniju Samsung doživljava kao “smrtnog neprijatelja”, smatra da su ih u jednoj povijesnoj crtici izdali, zabili nož u leđa (no to je već diskutabilan slučaj…), da su “Korejci” općenito takvi, nepouzdani i skloni zabijanju noževa u leđa svojim partnerima i njegov životni cilj je “pobijediti Samsung” (kada već ne doslovno “uništiti”) a nažalost (ili privremeno “na sreću”) u to je sada upetljan Apple kojemu je Samsung inače i veliki partner, jer Foxconn smatra da Apple-u pomažu u konkurenciji protiv Samsunga, da tog “vraga” zajedničkim snagama mogu dokrajčiti pa se Foxconn oko iPhonea sposoban potruditi do krajnjih granica, čak i do ekonomske iracionalnosti, radom za Apple s gubitkom i sl. (što još nije slučaj, ali oni bi bili čak i to sposobni).

          A ja vjerujem ako se čovjek jako potrudi i ima pozitvne motive (Apple ima, neovisno što neki kao Foxconn nastupaju i sa kompleksnijim “koktelom emocija”) da može raditi čuda, pa čak i nakon 5 godina od “revolucije” napraviti Revoluciju 2.0.

          Kada sam gore kritizirao WP8 sučelje koje za sada izgleda prilično dobro i privremeno se čini da funkcionira vrlo efikasno mislio sam na činjenicu da je dizajnirano potpuno kratkovidno, nepripremljeno za ono što će uskoro doći na red u sučeljima: napredna haptika! WP8 sučelje koje ide totalno suprotno od ideje metafora iz realnog svijeta sa tim svojim preapstraktnim i “plošnim” sučeljem je za 180 stupnjeva od smijera za uvođenje visokorezolucijske taktilne rekacije uređaja i beznaočalnog 3D-a. To su stvari koje bi trebale recimo i virutalne tipkovnice i slične elemente sučelja (gumbe, pa žice virtualnih glazbenih instrumenata i bezbrojne druge kreativne primjene) učiniti toliko efikasnima da će ovo što je Microsoft napravio sa svojim Surface tabletima i tipkovnicama izgledati naprosto smiješno i nevjerojatno kratkovidno.

        • Dakle u skladu sa jučerašnjom pretpostavkom, rezultati su bili ispod očekivanja analitičara, kao što se i moglo “očekivati” :D, obzirom na jasnu situaciju, zatišje pred buru! 😉

          I kao što se moglo “očekivati”, očekivanja analitičara su u jednoj stavci ipak bila skromna: iPad!! I to bez Kine gdje se novi iPad prodaje tek od petka.

          Rast prihoda od samo 23 % i neto od samo 21 % u odnosu na isti kvartal prošle godine nekima možda nije nešto spektakularno, ali tako je to, normalno zatišje pred buru koje traje ovih kvartal-dva. Mnoge bi kompanije bile presretne da mogu rasti po 20-ak posto u razdobljima koja se nazivaju “zatišjem”.

          Ipak je bruto marža porasla na 42,8 % sa prošlogodišnjih 41,7 %, to je zgodno, jer su ovo zadnji takvi trenuci prije planiranog dugogodišnjeg postepenog pada marži koji bi trebao uskoro započeti, no uz primjeren rast prihoda zato.

          Eto, sad Apple na sniženju 5 %, tko kaže da je jabuka uvijek skupa 😀

          Pravi špekulanti su prodali jučer jer su ovi rezultati mogli biti pretpostavljeni, a pravi špekulanti valjda znaju i predvidjeti kako će oni drugi špekulanti reagirati na to 😀 Ovi koji će sada prodavati po ovim cijenama… e ne znam kakvi su to, zašto nisu jučer, jer ovi prvi će onda na kraju od njih to kupovati, ili kako već to ide u tim špekulantskim poslovima.

          Meni je teško reći koliko Apple vrijedi, ali slutim da više od ovih cijena, jer ne vjerujem da će marže dobiti padati toliko brže od rasta prihoda da se dugoročna profitabilnost pokvari sa ovih razina, obzirom da očekujem sjajne buduće proizvode. Pa i ovih 8,8 mlrd u ovakvom bezličnom kvartalu djeluju zanimljivo i u kombinaciji sa onih 117 mlrd skupljenog keša stvarno ohrabrujuće. Ne vidim što u tako financijski stabilnoj kompaniji može odvratiti sve te fantastične ljude od posla kojega rade, što im može iz čista mira uništiti inovativnost, entuzijazam… imaju sve uvjete za nastaviti raditi to što rade, i sam Tim Cook je opet ponovio da je oduševljen kako stoji pipeline novih proizvoda, samo što ne smije o ničemu konkretnom govoriti 😀

  7. nesto prikladno vezano za kapitalizam vs socijalizam:
    Today Peter Schiff stunned [..] speaking about his single greatest fear. […] “My biggest worry is that capitalism and the free markets will get the blame when it really hits the fan. When we get the real crash and everything implodes, and it’s really an Armageddon style collapse, my fear (again) is that capitalism and free markets take the blame for problems that were created by government.”

  8. “Naime: zamislimo da je drušvo potpune meritokracije (ovaj argument mislim da ide od Schumpetera, ali nisam siguran). Tada bi bio neodrživ.”
    ustvari Michael Young – Kritika teorije meritokracije
    Dobar blog. pozdrav

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.