Uncategorized

Promjena tečaja – ispeci pa reci

1. Deprecijacija kune. Na nevjerojatno otužnoj ekonomskoj, političkoj i medijskoj razini ‘naše’ diskusije, svašta je moguće. Recimo, sada su u modi zazivanja za populističke referendume raznih vrsta.

Ali jedna od najtrajnijih i najpopularnijih tema je zazivanje devalvacije ili, sada, deprecijacije kune:
– do prije godinu dana su bukači tvrdili da treba ‘devalvirati kunu’,
– u zadnje vrijeme ‘da HNB ne radi svoj posao dobro, jer bi ‘trebala’ dopustiti deprecijaciju kune od 5-6% godišnje’
– a ima i izvanrednih ideja o poreznim stimulativnim ‘škarama’, po kojem bi planu birokrati trebali locirati izvoznike i ‘uvoznike’ i odrapiti ih nekim poreznim diferencijalom (nevjerojatno!)

Činjenice, naravno, nisu bitne u toj diskusiji. A kakve su činjenice?

Pa činjenicu su takve, da je kuna u zadnjih dvije godine deprecirala upravo 5-7% prema ‘košari’ valuta – ovo je, jasno, vrlo neodređeno, o čemu više kasnije. Evo najprije tečaja, i njegove promjene na današnji dan ove i prethodne dvije godine (valute su one koje objavljuje HNB na redovnoj tečajnici):

Ovdje:
– ‘prosjek’ je zaista artificijelan, ali ilustrativan (naš izvoz je većinom u eurozonu, ali zbog supstitucije uvoza u eurozoni itd., standardnih ekonomskih elemenata, bitna je i indirektna deprecija kune kroz euro, spram ostalih valuta)
– naizgled mala deprecijacija prema euru zapravo maskira činjenicu da je euro snažno deprecirao
– pa je tako prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama u dvije godine kuna deprecirala 11-23%.

Sad mi recite kojeg uopće smisla imaju izjave kako ‘bi trebalo deprecirati kunu 5-6% godišnje’, i što rade urednici koji takve gluposti objavljuju!?

Ovo je slično kao i ova teza oko (Nove) Ljubljanske banke. Naime, HNB joj nije bio davao dozvolu jer ne želi vratiti novce hrvatskim štedišama. Sada imamo okretanje teze, gdje (navodno) Slovenci okreću tezu pa traže isto što i mi, ali se sada to proglašava slovenskom ucjenom? Naime, Veleposlanik za Jutarnji: ‘Ako pustite Ljubljansku banku u Hrvatsku, vraćamo dug štedišama’.

2. ‘Propast’ eura i njegova deprecijacija. Oko najava propasti eura, opet nevjerojatno ali istinito, mislim da nismo čuli argument (koji se može, ali ne mora ostvariti, ali je svakako legitiman argument) da klizanje eura zbog ‘mogućnosti njegove propasti’ upravo i smanjuje mogućnost njegove propasti. Tako valute funkcioniraju, zar ne?

Kriza eurozone je upravo kriza prevelike potrošnje i pretjeranog zaduživanja i takve stvari se inače rješavaju deprecijacijom valute. Naime, očito u Europi imamo ono što se u zadnje vrijeme naziva ‘beutiful deleveraging’, kombinacija tri faktora (iako su oni neravnomjerno rasporeređeni po Europi, za razliku od uniformnije raspodjele u nekoj homogenoj okolini):
– deprecijacija valute (svi koji rade u toj valuti su siromašniji, tj. na globalnom tržištu jeftiniji i stoga ‘konkurentniji’
– interna devaluacija
– djelomično otpisivanje dugova (de facto za Grčku, ali implicitno očito i za Španjolsku, te čak i još implicitnije ondje gdje se teško vidi, kao npr. u satelitu euro-zone, Hrvatskoj, gdje će se taj proces očito događati u nekretninskoj izloženosti banaka).

3. Stvari nisu tako crne, naravno. Iako je narav trenutne volatilnosti takva da više ne govorimo o velikim vjerojatnostima malih kvarenja, nego malim vjerojatnostima velikih kvarenja – pa je tako svaki ishod moguć (pa tako i propast eura – evo što kaže Ferguson).

– FT je jučer objavio zanimljiv članak ‘Death of ‘risk on, risk off’ behaviour‘, koji je svakako bitan i za hrvatsko tržište (većina stranih investitora, a bogme i domaćih se trenutno ponaša tako – ‘ne želim kupiti neku imovinu po bilo kojoj cijeni’).

– neke male kompanije nas iznenađuju s (lijepom) dividendom, recimo KTKA, ili Zvečevo (zna li netko kolika se u stvari predlaže?) – predlažem da usporedite ZVCV (P/S = 0,15, P/B = 0,36) sa KRAS (P/S = 0,49, P/B = 0,82).

4. Čini mi se (a možda i griješim) da su neke stvari očite. Recimo, 12.5. sam napisao da je LKRI vjerojatno najveći ‘balon’ u Crobexu. Tada LKRI 151, sada 110 kn. (Još jedan dokaz da cijene dionica raste ili padaju zbog logike, a ne zato jer ih ja kupujem ili prodajem – LKRI nisam prodavao, jer ju nisam ni imao).

Slično, prije desetak dana sam napisao da je RIVP vertikala zaista zanimljiva priča zbog događanja u hrvatskom turizmu, u kombinaciji s arbitražom koja je moguća jer imamo 3 (i pol) dionice u vertikali koje zapravo predstavljaju istu imovinu. Te sve tri dionice su jučer bile među 6 najtrgovanijih! Valjda ne zato jer sam o njima pisao, mnogim sumnjivcima (recimo, onima koji još od KORF=33 ili tako nekako tvrde da je on ‘neinvestabilan’) nevjerojatno da možda postoje stvarni, intrinzični razlozi, a da je stvari ponekad lako razumjeti (mislim da je to na hrvatskom tržištu često vrlo lako). Magije najčešće nema, nego je ‘magija’ izgovor onima koji se opravdavaju za svoje greške u razmišljanju.

A ako niste vidjeli, ova (de facto) dokapitalizacija Vira je zaista zanimljiva! Po sadašnjim cijenama to je preko 40 mil. kn – odlična prilika da vidimo raspoloženje institucionalnih ulagača!

p.s. 18:53 Sad tek vidim da je jučer objavljen članak (op-ed) u FT upravo o deprecijaciji eura kao (među)rješenju, ovdje.

Napomena: Autor ima dionice ZVCV i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

65 replies »

  1. Ogroman promet vanjske trgovine (ne znam postotak) čine zemlje europske unije (Italija, Njemačka…), pa stoga deprecijacija kune od 0.4% prema euru je beznačajna. Zagovornici deprecijacije kune 5-6% godišnje prema euru bi bila OK.

    • Nije beznačajna, kako sam i napisao jer je euro deprecirao, pa tako zbog elementarne logike međunarodne trgovine alternative koje nam konkuriraju u eurozoni su manje aktraktivne, a i sama mogućnost povoljnijeg izvoza u zemlje koje nisu u euro zoni (naših tvrtki i eurozone) omogućava postizanje boljih cijena unutar eurozone.

  2. Po meni problem je sto svaki novinar moze pisat o svemu I svacemu, od crne kronike, sporta, urota svemirskih razmjera, politike I naravno ekonomije. Svi su nobelovci u svim podrucjima. Sto nam to govori, da su I urednici istog kalibra, zar ne ? U svakoj ozbiljnoj kuci, preduzecu, kompaniji urednik, ili sef, vlasnik brine o tome sto izlazi van, I vrlo bitno na koji nacin. 🙂

  3. S obzirom da je vrijeme izvještaja za 2Q,zanimaju me(nadam se da nisam jedini) Vaše očekivanje o rezultatima kompanija u kojima ste popriličan dioničar.

    • U 4 moje najveće pozicije očekujem:
      – KORF / RIVP znatno bolje nego prošle godine, ali kvartal nije sam po sebi relevantan (jer je mali) – pravi rezultati će se vidjeti nakon Q3 koji je uvjerljavio najznačajniji, a u kojem će se i formalno vidjeti učinci spajanja
      – PTKM očekujem oko 0, rekao bih čak ‘negativne nule’, bazirano na globalnim cijenama gnojiva i cijeni nafte – ali to trenutno nije najbitnija stvar za PTKM
      – DDJH kvartal po prihodima oko 30% veći od Q2 2011., uz nešto veću dobit
      – ADPL prihodi i dobit u skladu s najavama tvrtke.

  4. Čemu sprdanje s “poreznim škarama”? Iako je najveći zagovornik te ideje Vaš miljenik Ferdelji 😀 , ne znači da je to loša ideja.

    Zašto bi neto izvoznici imali istu, primjerice, stopu poreza na dobit kao i neto uvoznici? Zbog čega ne bi dali neki stimulans/olakšicu neto izvoznicima? Zašto bi npr. Lidl Hrvatska (klasični neto uvoznik) plaćao istu stopu poreza na dobit od 20% kao i primjerice AD Plastik (klasični neto izvoznik)? Zašto ne bi recimo firmama kao što ADPL smanjili porez na dobit na 5%?

    • 1. A kako bi se to točno implementiralo? Tko bi vodio evidenciju? Kako bi se tretiralo koliko se uvoznih sirovina koristi? Kako bi za robe (commodities)? NIje svejedno da li netko za izvoz koristi uvoznu ili domaću sirovinu. Recimo, što ako uveze, prepakira i izveze po istoj cijeni i pokupi subvenciju? REcimo PTKM, da li plin koji koristi je domaći ili uvozni? A to je svejedno, kad je istovjetan.

      2. Kako bi se tretirale dinamičke stvari, recimo PTKM jedne godine većinu proda doma, a iduće izveze jer joj je i proizvod takve naravi?

      3. I na koncu, nije li to u stvari planska ekonomija? Pa tko bi to sve poplanirao, obračunao …?

      4. Nije li to ekvivalentno općem povećanju carine, pa zašto onda ne povećati carinu za sve, naprosto? A može li se to? Ako ne, zašto?

      5. Također bi me zanimalo ako predlagači imaju makar jedan primjer u svijetu gdje to funkcionira. Znam, znam … ‘mi’ smo najpamentiji i još nismo prepoznati, znamo raditi i najbolje aute (samo to još nije prepoznato) itd., ali bar jedan primjer?

      • Neću Vam odgovorati po svakoj točci jer se nisam time nikad dublje bavio, ali znam da se i za puno kompliciranije stvari nađu rješenja. Ništa od ovog što ste nabrojali mi se ne čini kao nepremostiv problem.

        Vjerujem da ćete na neka pitanja ovdje naći odgovore: http://www.dnevno.hr/kolumne/vladimir_ferdelji/monetarne_skare_i_dalje_nas_sisaju/710804.html . Meni se ovo čini legitmnim.

        p.s. Kod poreza na imovinu bi mogao nabrojati desetine ovakvih pitanja/problema koje su svima očite (od nesređenih katastara na dalje) pa opet porez na imovinu ide od 1.1. (ako je vjerovati najavama). Sve se može riješiti, svaki problem ima nekakvo rješenje (nažalost ne idealno, ali opet kakvo takvo rješenje. Gotovo svaki propis/zakon ima nekakve nedostatke. Ali to ne znači da ih ne treba donositi.).

        • Poštovani, ovdje ipak moramo krenuti od 2+2, naime što su carine, koji je utjecaj carina, te što je planska ekonomija, te što je kompleksni sustav. Zašto naime planske ekonomije, gdje admnistratori sve administriraju, ne funkcionira, odnosno kako funkcionira. Vaš argument je u biti da bi nam bilo bolje kad bismo povećai carine na sve (jer je to ekvivalent tih tvz. poreznih škara).

          Oko ovoga članka što se naveli se nema što diskutirati i nema tu nekih odgovara. Naizgled neka komplicirana ‘matematika’, recimo ‘ne uvodimo carine, nego imamo tu formulu’, znači nije ‘2+2 = 5’, nego ‘2+4-3+1/1-2+3=5’ (možda netko ne skuži da je to isto).

      • slažem se.
        pa i izvoznici koriste usluge uvoznika, ili recimo netko tko ima prijevozničku tvrtku i obavlja prijevoz. koliko ja znam sva vozila koja imamo su uvozna. što sad njega koji isto doprinosi izvozu treba kazniti. što je trebao voziti robu hrvatskim tačkama (ako imamo i svoje tačke uopće).

        treba početi razumjevati da je ekonomija kompleksna stvar i da su uvoz i izvoz zapravo nevažni, i fokusiranost na trgovinsku bilancu je besmislena.
        Slobodna trgovina pomaže objim stranama u razmjeni. Problem u suštini nije u uvozu i izvozu, struktura naše bilance je posljedica a ne uzrok problema.

        Naš problem je što je država nabila ogroman dug, koji se većinom slio u potrošnju i uvoz i sad želimo taj uvoz kažnjavati umjesto da rješimo uzrok problema.

        kao drugo postoje i puno bolji načini da se pomogne izvoznicima, a li i korisnim uvoznicima, a to je da se rastereti rad, da se smanje porezi i doprinosi, te da se obuzda državna potrošnja (što će ujedno i smanjiti taj napuhani uvoz). Sjetimo se kako se kriza odrazila na uvoz automobila, nije bila potrebna intervencija da se nesrazjerna potrošnja na automobile smanji. Naša nekonkurentnost je strukturna a ne posljedica neimanja intervencija u gospodarstva. zbog visokih troškova i bruto plaća i tamo gdje imamo mogućnosti konkurirati ne možemo.

        http://www.mandmx.com/2012/07/23/made-in-china-or-made-everywhere/
        http://www.thefreemanonline.org/columns/tgif/made-everywhere/

  5. Kina – Kineska CB u sruadnji sa nekolicinom poslovnih banaka – subvencionira proizvodnju solarnih panela isključivo za izvoz – neki bi rekli i damping.

    Europa/USA – subvencioniranje poljoprivrednih proizvoda – također način za “olakšavanje” izvoza – makar su se nakraju barijere i subvencije međusobno poništile i sada svaka zajednica plaća subvenciju svojoj poljoprivrednoj industriji.

    Međunarodna bilanca plaćanja je uzasno bitna i ako se dozvoli da se ulaskom FDI-a ona prelije u negativni dio – cijene zaduživanja uvoza za potrebni financijski kapital jako raste. Normalno, zato većina izvoznih zemalja niti nemaju problema sa financiranjem pošto se uvoz financira izvozom + dolazi do pluseva na rezervnim računima.

    BMW je dobio ultimatum od Argentine(ako se ne varam) da za svaki uvezeni automobil mora u protuvrijednosti izvesti tj uvesti prema sebi, toliko i toliko robe.

    Nikako da dolazi do planske ekonomije ali kontrolirane svakako – i usmjeravane.

    • Da. A koje to veze ima s ovakvim predloženim blentavim uvođenjem nediskriminirajućih carina? Mislite da bismo bili bogatiji da, recimo, povećamo carine 5% za sve?

      • Sigurno ne. Smanjiti porez na dobit za 50% kao i višak nove likvidnosti(PDV) – koja nastaje zbog “novog prostora” danog kroz manji porez – koristiti za subvencije najzanimljivijih sektora(najkompetitivnijih).

        Manje države a ne više + oporezivanje svih novčanih štednji u bankama.

    • pa?
      i mi subvencioniramo brodogradnju i poljoprivredu i mljekare i masline, pa sve to imamo puuuuno skuplje nego ostali, čak i oni koji ne subvencioniraju.
      proučite slučaj N.Zelanda i njihove poljoprivrede.

      mnoge studije pokazuju upravo suprotan efekt subvencija, pokazuju da one primarno štete konkurentnost industrije koju se stimulira, te da u principu je besplatan poklon poreznih obveznika zemlje koja subvencionira, kupcima širom svijeta koji te proizvode kupuju (ispod njene tržišne cijene).

      Razlozi zašto kineski političari subvencioniraju svoj izvoz su puno dublji od brige za gospodarstvo, iznenadili biste se koliko su ti razlozi plitki, otprilike jednako zašto kooperanti u brodogradnji žele da se subvencije brodogradnji nastave. Interesi su vam uvijk u suštini partikularni, iako površnom oku djeluju kao briga za opće dobro i razvoj.

      Vezano za međunarodnu platnu bilancu, evo vam jedno klasično pitanje:

      Uzmimo da se nalazimo u razdoblju ekspanzije japana, doba kada se američka javnost bojala da će ih uvoz iz japana uništiti (slično kao što se sada boje kine). Postavlja se pitanje što se događa sa međunarodnom platnom bilancom SAD-a ako se japan pridruži kao 51 država?
      što se događa sa bogatstvom pojedinog građana SAD-a u tom slučaju?
      Ako imalo razumijete trgovinu, i njen utjecaj na blagostanje shvatit ćete koliko je besmislena usmjerenost na platnu bilancu, uvoz/izvoz i sl.
      Deficit može imati i najkonkurentnija ekonomija na svijetu.
      (Sljedeći sam tekst o međunarodnoj bilanci uzeo sa jednog drugog bloga)
      To je aritmetička neminovnost — kao što vi mjesečno možete kupiti stvari samo za onoliko koliko zaradite (plus zaduživanje ili što ste uštedili) tako zemlja može uvoziti samo koliko je priljev novca iz inozemstva (plus zaduživanje ili devizne rezerve).
      Samo je važno šta je taj priljev — to mogu biti strane investicije (što je dobro), doznake (što isto nije loše, jednostavno imamo dijasporu koja šalje novac), ali može biti i zaduživanje. Privatno zaduživanje (koje opet može biti dobro ali i loše, no to je sfera da svatko sam odlučuje što će sa svojim novcem i treba li mu kredit ili ne) ili državno (koje je uglavnom loša vijest).

  6. Mislim da izlazak Grcke iz eurozone i ne bi bio tako strasan sok kako Ferguson veli. Mozda kratkorocno, ali mislim da bi dugorocno svi zapravo odahnuli da se napokon rijese gangrene.

  7. Nastavno na:

    “neke male kompanije nas iznenađuju s (lijepom) dividendom, recimo KTKA, ili Zvečevo (zna li netko kolika se u stvari predlaže?)”

    Obzirom da imam nešto dionica Zvečeva, možda sam nešto propustio, ali zanimalo bi me vezano uz Zvečevo i dividendu… Gdje je uopće ikada najavljeno bilo što o predloženoj dividendi? Kažem, moguće sam propustio takvu obavijest, pa ako nije problem molim nekoga tko zna da javi gdje je bila vijest o tome… ili napiše detalje…

    • U gornjem linku je obavijest o pozivu na supštinu objavljen u NN, gdje se navodi “4. Donošenje Odluke o uporabi dobiti Zvečevo d.d. i isplati dividende za 2011. godinu”, a danas je (naknadno) objavljen isti poziv na Burzi gdje je ta točka izmijenjena i sada glasi samo ‘o uporabi dobiti’ (!?)

  8. @nbakic (ne može se gore nastaviti, pa evo ovdje)

    Tu nema govora o planskoj ekonomiji. Ili bolje rečeno, nema je ništa više nego što je imamo sada. Ne znam zašto to ističete kao nekakav argument.

    Moj je stav da neto izvoznike i neto uvoznike ne treba izjednačavati u poreznom smislu kao što je to slučaj danas. Zalažem se za “stimuliranje” izvoznika u pogledu smanjenja poreza i kvaziporeznih davanja (dakle ne povećanja istih uvozncima) jer je trgovinska bilanca itekako bitna, a ovakve “škare” su legitiman način za to.

    No dobro, ne trebamo dalje o tome. Zaboravio sam da još nikad nisam vidio da ste u nekoj diskusiji promijenili mišljenje. 😀 Kad zauzmete stav, jako teško ga mijenjate. I vrlo često druga mišljenja/rješenja nepotrebno nazivate pogrdnim imenima (“blentavo”, “jadnici” i sl.). Sva “sreća” za Vas da niste često u krivu (sreća pod navodnike jer je jasno da se ne radi o sreći).

    Zato bih zaključio s onim “da ćemo se složiti da se ne slažemo oko ove teme”.

    • Poštovani, ne možete diskutirati na način da kažete da nećete ulaziti u argumente druge strane, jer da niste nikad dublje ulazili u to, a onda a priori argumentirti da druga strana ne može biti u pravu jer ‘nikad ne mijenja mišljenje’!?

      Inače mijenjam mišljenja, kako se tiče ulaganja, tako i drugih stvari. Vjerujem da ste vidjeli neke rotacije mojih pozicija (iako one nisu česte), pa npr. stav o g. Klausu itd.

      • Ma dok sam objavio komentar sam se sjetio da nisam stavio napomenu da je lako moguće da ja nisam u pravu. Sorry za to.

        Vodio sam se samo ovim Vašim protuargumentima (ili problemima oko uvođenja tih mjera?) jer mi se ne čine nepromistivim, a neka i potpuno deplasiranim (koja ne drže vodu) kao što je “Recimo, što ako uveze, prepakira i izveze po istoj cijeni i pokupi subvenciju?”.

        I ako može samo za kraj (jer mi je ostao nejasan Vaš stav), jeste li Vi apsolutno protiv ideje poreznih/monetarnih “škara” ili samo mislite da postoje nepremostivi uvjeti za to uvesti? Smatrate li da je svih ovih godina u Hrvatskoj lakše bilo uvoznicima ili izvoznicima (kome je više pogodovala ovakva monetarna i fiskalna politika) i smatrate li da su uvoznici i izvoznici jednako “vrijedni” državi (je li državi bolje kada ima više uvoznika ili više izvoznika?)? I smatrate li da treba nekako pomoći izvoznicima (dakle nešto više nego drugim poduzećima, jer svima je potrebna pomoć)?

        Hvala unaprijed.

        • Protiv sam, iz načelnih i praktičnih razloga.
          Praktični se svode na to kao i protiv onoga ‘zašto i mi ne bismo bili kao Švicarska?’… eto postoje neki mali pratkični razlozi.
          Načelno, još važnije, radi se o de facto nediskriminirajućem uvođenju carina, što je elementarno da ne pomaže ekonomiji, pogotovo ne nekoj poput naše. Imate ekstremni primjer, gdje su carine beskonačne, Sj. Koreja. Nije im pomoglo.

        • @nbakic Odgovor na donji komentar.

          Pitanja su bilo jasna i eksplicitna. Ni govora o nekakvom povećanjiu carina i Sjevernoj Koreji i Švicarsko kojeg spominjetej. Bolje je neodgovoriti na komentar nego na taj način odgovarati sugovornicima. No dobro.

        • Pa odgovorio sam nečelno što se tiče carina. Imate ekstreme – potpuno bez carina, i s ekstremnim carinama (beskonačnima – neam uvoza). Primjer ovog drugog je Sjeverna Koreja. Nije bilo zamišljeno ni kao kakva uvreda ili slično. Kad gledamo utjecaj nekih varijabli, često, ako nam nije jasno kako utječu, pogledamo njihove ekstremne vrijednosti.

        • g.House,

          stvari su vam puno kompleksnije nego se čini. ili ne razumijete kako funkcionira trgovina.
          Stvari promatrate statički i zaključujete da ako damo 5% onima koji izvoze, a ne uzmemo 5% onima koji uvoze, ovih koji izvoze biti će zasigurno više i to mora biti dobro za nas, jer ćemo onda imati više izvoza.

          No prvi problem koji imate je od kud namaknuti ovih 5% (kome uzeti), amo reći da iako ste vi rekli da niste da se uzme uvoznicima, ali ajmo reći da uzmete neto uvoznicima.
          Što se sad odgađa, svi oni koji su iz nekog razloga neto uvoznici, a pretpostavimo li slobodnu trgovinu, neto su uvoznici zato što je uvozno jeftinije. Vi defakto njih stimulirate da kupuju do 5% skuplju robu iz RH dakle tjerate ih na neracionalan izbor. Vi ćete reći da je to dobro jer ćemo pomoći i našim proizvođačima da više proizvode, ali onda opet imate problem, ako svi počnu izvoziti nemate uvoznike kojima ćete uzimati 5%,. Morate uzeti nekom drugom. Na kraju imate situaciju da imate sve izvoznike koji su izvoznici samo zato jer dobivaju 5% više od države (jer u protivnom bi već i sad bili izvoznici) a država nema 5%. S tim da trebate razumjeti i da tih 5% možete biti ogromna lova kad je izvoznika puno.
          I šta sad država mora ukinuti tu mjeru jer si ju više nemože priuštiti (vidite slučaj Španjolskoh rudara) i onda imate defakto propast svih tih umjetnih izvoznika i socijalni kaos i nered.
          I ništa niste napravili zapravo ste uništili i one zdrave uvoznike, koji su dobro upravljali svojim troškovima i poslovali efikasno. Eto to je samo jedan primjer kako prtljanje sa ekonomijom završi.

  9. Iako tečaj ne može biti sam po sebi rješenje naših problema, ipak se ne možemo praviti da fiksni tečaj nije problem. Mene smeta što se onima koji počnu prigovarati fiksnom tečaju, a jasno mi je da ni to društvo nije homogeno te da i tu ima raznih interesa, odmah prigovara da se ne može monetarna politika voditi kroz tečaj. Apsurd je potpun kada uočimo da se naša monetarna politika do sada vodi kroz tečaj, a da bi se napuštanjem politike fiksnog tečaja ona počela voditi na drugi način. Da ne znamo ništa o našoj ekonomiji i da nam netko pokaže naše makro podatke, dekadni deficit u vanjskoj trgovini i slično, mislim da bi svi jednoznačno pretpostavili da je u zadnjih nekoliko godina došlo do značajne deprecijacije domaće valute, a svi znamo da to nije istina. Dodatno, sadašnji “set-up” u bankarskom sustavu u velikoj mjeri doprinosi aprecijacijskim pritiscima (uz pretpostavku valutno uravnotežene bilance banke izdavanje kredita uz valutnu klauzulu uzrokuje pretvaranje kuna u eure u bilanci banke što znači da banka treba tražiti izvore u euru da bi se uravnotežila; naravno, zbog toga i plaća euro depozite praktički na razini kunskih depozita…).
    Inače, i u gornjoj tablici odnosa valuta bode u oči činjenica da su valute naših stvarnih kokurenata – Češka, Mađarska, Poljska, Srbija – prošle godine oslabile (mislim da slabljenje valute u odnosu na neke globalne valute nije previše relevantno za većinu naših industrija….)

    • Jasno, tečaj jest instrument. Jer se interna devaluacija ne može politički lako odraditi, naime i šire, socijalno. To je elementarno (iako je učinak teorijski isti).

      Ali zemlje koje navodite nisu dobar primjer, mi imamo vrlo, vrlo poseban slučaj eurizacije. Mađarska je, jasno, poseban slučaj također, jer je ‘pukla’. Srbija ima daleko više fleskibilsnosti … sve je to elementarno.

      Ono što imamo, jest da tečaj zaista polako klizi, a poanta je nači mjeru između klizanja koje ne izaziva reakciju (kreditni slom ili samoosnažujuća deprecijacijska očekivanja), i onoga koji to ne izaziva.

      Ajmo se sada vratiti na moj članak gore i pročitati ga. Poanta nije u tome koliko je kuna deprecirala. Nego, kako to da tu činjenicu nitko od veleumnih deprecijatora i devalvatora ne vidi? O čemu mi uopće govorimo i čemu diskusija s takvim ‘znalcima’?

    • problem je nerazumjevanje, mi uopće nemamo fiksni tečaj, tečaj je kod nas u načelu je plivajući, uz intervencije CB. CB može limitirati samo aprecijaciske pritiske, a devalvacija valute je prilično sklizak teren.
      Maksimalno što centralna banka može napraviti je prestati intervenirati, prodavajući eure, što pak onda znači da jednu malu i slabašnu valutu prepuštamo tržištu koje ne postoji, mi nemamo tržište, mi imamo nekolicinu banaka i financijskih institucija koje kontroliraju tržište u svom interesu. Želimo li tržište moramo ukinuti čitav niz drugih prepreka i ograničenja. Osim toga imamo državu sa fiskalnom politikom koja je suprotna inicijalnoj ideji, što defakto znači da bi CB zapravo troši resurse samo kako bi održala kakav taka status quo (kupuje socijalni mir), a političari koji se deklariraju kao zaštitnici socijale defakto rade kontra toga (rade pritisak na tečaj kroz ogromnu potražnju eura).
      Razmislite malo, država ako se zadužuje vani, radi pritisak na rejting, a ako se zadužuje unutra preko mirovinaca i banaka u kunama onda radi pritisak na tečaj. Mi smo defakto u pat poziciji, uz samo jedan izlaz smanjenje duga.
      Upravo i zato i tečajna politika koja se sada vodi je jedino razumno rješenje. Naravno možda se mogla odabrati neka druga razina, no to se je moglo isključivo tamo na početku kada se kreirala politika.

      razlozi zašto mi nemožemo imati ciljanu devalvaciju su valjda jasni, jedini osigurač kakve takve stabilnosti tečaja je upravo deklarativna i stvarna fokusiranost centralne banke na tečaj (u okviru rezervi koje ima). Prvi dan kada bi CB odustala od te deklarativne stabilnosti i uvela recimo devalvaciju od X%, u kratkom roku imali bismo devalvaciju od više X% i nakon toga spiralu. To je objasnio bivši guverner.

  10. Što se tiče Luke Rijeka, ne slažem se baš s Vama, istina da je cijena pala, ali je pala i Petrokemiji, mislim, općenito pada cijena dionica od kojih se očekuje rast koji nije vezan uz redovno poslovanje.

    • Govorim samo o činjenicama, tj. da je s (po meni) nerealne cijene LKRI pala, jer su valjda neki smatrali da će ‘Kinezi’ dokapitalizirati znatno preko BV?

      • Da, to vezano uz Kineze je istina. S druge strane, mislim da cijena LKRI i nije toliko precijenjena, ima znatno podcijenjen book value s obzirom na imovinu i potencijal imovine koji nije zaveden u bilanci (vidjeli smo prošle godine na primjeru onog terminala kolika razlika u vrijednosti može biti). Al dobro, slažem se da je cijena zbog interesa Kineza pretjerano skočila.

  11. Rasprave pro ili kontra uvođenja nekih ekonomskih mjera, otkako ih pratim, uglavnom završavaju kao i ovdje, tj. ostajanjem na početnim pozicijama.Jedini način kada vidimo njihov rezultat jest u slučaju primjene. Nažalost, taj rezultat može imati i negativan ishod.
    Meni se ova stvar s “diskriminacijom” izvoznika, ali i mnoge druge iz našeg problema konkurentnosti često čine kao kad vječito poraženi u nogometnoj utakmici “opravdanje” pronalazi u činjenici da je imao lošije kopačke. Smatram da je napokon potrebno dobivati utakmice i u takvim uvjetima, kakvi jesu, i da se tako najefikasnije ostvaruju bolje pozicije. Ovim nipošto ne smatram nelegitimnom borbu i nastojanja “izvoznika”, samo mislim da to nije ni blizu nekakvom generalnom rješenju našeg općeg problema, pri čemu je upitan i bilo kakav pozitivan pomak.
    Ne vjerujem da je najbitnij uzrok izvoznog deficita diskriminatorna porezna politika, a još manje politika tečaja. Oni koji zagovaraju promjene, a posebno oni najglasniji, bi bili puno autoritativniji kada bi argumentirano komunicirali i vjerojatne negativne učinke..

  12. Ja ne mislim da treba politiku tečaja mijenjati “preko noći”. Ipak, smatram da je dosadašnja monetarna (dakle valutna) politika bila prekruta i kočnica za moderiranje nekih procesa u državi. Praktički je bila zasnovana na pretpostavci o brzom ulasku u EMU i “skidanju odgovornosti” za tečaj sa centralne banke.
    Ako treba precizirati neke mjere za razrješenje sadašnje situacije jedna jednostavna je ograničenje rasta kredita u valutnoj klauzuli (smanjenje za neki postotak i slične podvarijante…) u sljedećoj godini pa još malo više u onoj iza nje i tako dalje. Time bi se smanjio interes banaka za valutnim depozitima, kao što sam natuknuo gore, pa bi se dio štednje prirodno prebacio u valutu u kojoj je kamata veća. Još kad bi se promovirala neka kratkoročna kunska kamatna stopa koja bi postala referentna skoro da bi počeli dobivati konture ekonomije sa monetarnom politikom koja ima nešto više instrumenata od “sjekire” (danas se monetarna politika svodi na devizne intervencije i smanjenje/povećanje obvezne rezerve…).

  13. Razlika između Zvečeva i Kraša – prvo menadžment koji je kod Kraša visoko profesionalni, dok je u Zvečevu pa rekao bi skoro lakrdija. Najbolji i jedini pravi menadžer je otišao u Dinovu-Dionu (Slavica Maros Stipančić – ok bilo je to davno).
    Drugo – ostali djelatnici od kojih je većina zaposlena na određeno a plaće su mizerno male. Recimo prodajni predstavnik Zvečeva 4-5000 kn (ovisno o regiji) a Kraš 7-8000 kn. Još je veća razlika u voditeljima prodaje a da ne govorimo o skladištarima. Mehanizacija (viličari,paletari i vozni park se jedva održava) je na niskom nivou a ne znam dali još rade narudžbe putem tel. dok je Kraš od davna koristio visoke tehnologije. Meni je čudno da su sa takvim kadrom i pratećom opremom ostvarili dobre rezultate ali u HR je sve moguće. Uspjeh leži u tome da su uspjeli napokon napraviti moderne omotnice za konditorske proizvode a i Mikado čokolada koja je i najveći brend i kroz kojiu ostvaruju najveći promet postala je simbol za sve proizvode- Mikado mlijeko, Mikado brusnica itd, u biti Mikado SVE, pa su na temelju toga uzeli tržište.
    Na papiru stoje dobro ali u reali je priča drugačija. Dugoročno ne vjerujem u tu kompaniji i nikad ne bi bio dioničar Zvečeva (mislim dugoročno).

  14. @vedran

    Vi konstantno gledate stvari globalno/agregatno i pokušavate mi dati nekakve primjere koji imaju za cilj dokazati nešto što je svima na intuitivnoj razini jasno – da je gobalna trgovina u “ravnoteži”, dakle bez deficita i suficita.

    Ali morate znati da mi ne živimo u idealnom svijetu. Iako je jasno da bi svijet, globalno gledajući, lakše i brže prosperirao kada ne bi bilo carina i različtih makinacija s valutama (dakle govorimo o potpuno otvorenoj ekonomiji), to nažalost nije slučaj. A kako mi to ne možemo promijeniti, jedino što možemo je tome se prilagoditi najbolje što možemo.

    Istina je, carine su loše. Istina je, subvencije su loše. Ali zar mislite da bi nam bilo bolje kad bi mi sami sutra odlučili ukinuti sve carine i subvencije? Da ih mi ukinemo, a druge države ih ostave? Pa to bi bio slom našeg i ovako krhkog gospodarstva.

    I replicirate mi i pokušavate dati argumente za nešto što ja nisam rekao. Kad sam spominjao stimulanse neto izvoznicima, nisam mislio da im nešto damo, nego da im samo manje uzimamo! Dakle, ne subvencije kao što se daju poljoprivrednicima, to je valjda svima jasno da je pogrešno. Već samo smatram da im se treba manje uzimati nego uvoznicima i na taj način provoditi pozitivnu diskriminaciju.

    Kada je najavljeno smanjenje PDV-a turizmu, ne sjećam se da je itko osim Lynxa rekao da to nije u redu prema ostalim gospodarskim granama. Svi ste to pozdravili (vjerujem prvenstveno jer ste, kao i ja, vlasnik određenog broja dionica turističkih poduzeća). A kad treba svim izvoznicima dati neke olakšice, onda ne, to je loše (a niste dali nijedan valjan razlog). A ovdje s PDV-om su tek moguće razne malverzacije, već vidim kako poduzetnici pokušavaju što veći dio poslovanja progurati kroz novo otvorena poduzeća koja se bave turizmom (i nije im za zamjeriti, ovakvu razinu poreznog opterećenja u RH nije lako izdržati).

    Također, ni jednom riječju nisam rekao da je to naš najveći problem i da bi se uvođenjem monetarnih škara sve riješilo. Daleko od toga.

    Ali to bi bio korak u pravom smjeru. Kad već tečaj tako snažno pomaže uvoznicima (a jasno je da ga je danas gotovo nemoguće mjenjati bez puno većih posljedica), MONETRANE ŠKARE BI DIJELOM ISPRAVILE TU NEPRAVDU PREMA IZVOZNICIMA.

    Da zaključim. Sve zemlje svijeta pokušavaju svoje proizvođače i izvoznike zaštiti, uzimati što manje od njih. Mislim da mi po tom pitanju najmanje radimo i tu je moj najveći prigovor.

    • Ja to nisam rekao, nešto si krivo razumio. Ja sam tada rekao nešto gotovo suprotno: da nije u redu da strani turisti plaćaju bilo kakvu stopu PDV-a koja nije 0 % (neovisno o tome kakvu stopu ima ostatak gospodarstva) i lijepo sam to obrazložio i čak to kako tu nemamo izbora nego da da će stopa PDV-a u turizmu svuda u svijetu postepeno pasti na 0 % (osim u glupim državama koje si žele uništiti tu gospodarsku granu ili su samo nepoštene pa žele uzimati ono što im ne pripada) a tko to postigne prije tom turizmu bolje tj. ako smo pametni i ne mislimo samo na to kako nepošteno uzeti samo zato “što se može”, mi ćemo svoju stopu spustiti na 0 % prije nego nas tržište natjera na to i time će profitirati naš turizam i posljedično cijelo gospodarstvo agregatno.

      Jedina stvar koja u sustavu PDV-a “nije u redu” je to što u ostalim granama postoje različite stope. Svi koji nisu “turizam” bi trebali imati jednaku stopu PDV-a (i još više, ukupno poreze: dakle zbrojeno sa trošarinama svih vrsta itd., dakle ukupni porezi na mlijeko, kruh, lijekove, cigarete itd. – jednaki!).

      Jedino kome se smije u turizmu naplaćivati PDV po toj istoj stopi koja bi bila za sve ostale proizvode u državi bi bili domaći turisti, ali kako je nepraktično to tako dijeliti i kako su nama i tako većina strani turisti bilo bi najpametnije iz praktičnih razloga generalno u turizmu postaviti stopu na 0 %.

      Alternativa postavljanju stope PDV-a na 0 % “za sve”, bila bi ostaviti PDV u turizmu na istoj stopi kao i cijelo gospodarstvo što je, ali da turisti moraju skupljati sve te račune pa onda tražiti povrat PDV-a na izlasku iz države kao i za sve ostale proizvode… no to je nepotrebna komplikacija, najlakše je generalno jednom i zauvijek spustiti stopu PDV-a u turizmu na tih 0 % koliko tamo po prirodi stvari mora biti.

      P.S. Što se tiče bilo kakvih subvencija izvoznicima izrazito sam protiv toga (PDV u turizmu od 0 % nije nikakva subvencija nego preko 90 % tek povratak na normalu, poštenje, tj. nepravda je sve iznad 0 %, a do onih 10 % koliko je domaćih turista to je “stvar praktičnosti”). To o subvnecijama izvoznicima neovisno na koji konkretni način se izvode ne bi donijelo nikakve koristi agregatno (zapravo agregatno sigurno: štete!, uslijed “transakcijskih troškova” te preraspodijele odnosno generiranih “malinvestmenta” s vremenom) a donijelo bi puno nepravde kako interno (preraspodjela) tako i eksterno (nepravedno oštećivanje naših partnerskih gospodarstava – mislim da to treba regulirati kroz WTO, tamo se može izglasati da je bilo kakvo “razlikovanje” izvoznika od ostalih poduzeća zabranjeno i podložno određenim sankcijama.)

    • ja sam protiv pdv-a različitih stopa granama. i da mislim da bi nam bilo svima bolje da ukinemo subvencije.
      očito niste pročitali što sam rekao neko ste se raspričali o ovom i onom. Da su subvencije štetne dokazano je više puta. također je dokazano da su općenita uplitanja država koz intervencije štetna.

      @lynx nemojte se ljutiti inače ste odličan komentator ali s stopom pdv-a 0% za turizam ste totalno fulali. da to koristi turističkim tvrtkama koristi, no da je korisno općenito je totalna glupost. Porez bi trebao biti na neki način plaćanje za usluge koje vrši država. Znači i na čistoj moralnoj razini nije pošteno da jedna grana plaća usluge, druga ne, odnosno da druga grana plaća i za onu koja ne plaća.
      Što se tiče praktičnih povoljnosti nulte stope pdv-a, osim očigledno povoljnih za turizam, je to što prvo moramo definirati što mje turizam.
      jel banka na moru turizam, jel pekara na moru turizam. Zašto je kafić i hotel turizam, što druge usluge to nisu. Onda jel možda telekomunikacijska tvrtka koja nudi usluge turistima isto turizam? Jel maloprodaja turizam.
      Onda ako je na moru turizam sve to, zašto nije i u Zagrebu ili Slunju ili Plitvicama, pa i tamo imamo turiste, imamo ih i u Lici i u Slavoniji. Na kraju krajeva sve je turizam jer vi nemožete odvojiti nešto i reći to je turizam a ostalo nije.
      itd.itd. ako su štetne subvencije, onda je štetno i pojedinačno spštanje stope pdv-a.

      Ako već imamo strateške grane kojie subvencioniramo, ajmo onda i strateške ljude. Zašto recimo neki birokrat nebi zaključio da nam trebaju plavi i visoki, pa njima poticaji a ostali nek umru polaganom smrću što će nam…
      inače imam turističke dionice ali ipak se ne slažem sa odlukom o spuštanju pdv-a.

      • PDV ne plaća nikakva “grana” nego potrošači tj. ispravnije “građani države” kao vješto smišljen namet njihove drage države koja kroz PDV našla mehanizam kako im efikasno izbiti proizvoljnu količinu novca iz ruku.

        Strani turisti NISU građani države Hrvatske i RH nema “moralno” pravo naplaćivati PDV od stranih turista. PDV može naplatiti samo od domaćh turista kao što sam i rekao.

        Sav PDV koji strani turisti plate u RH evenutalno bi država mogla proslijediti njihovim matičnim državama kroz neki takav porezni ugovor, no to bi tek bilo super komplicirano pa mislim da je sustav sa 0 % PDV puno praktičniji.

        U svakom slučaju Država Hrvatska nema pravo na te novce. Ili će PDV od njemačkih i drugih turista dobiti Republika Njemačka i te druge države, ili neće nitko, ali nikako to ne smije uprihodovati RH jer je to nepošteno.

        To je sasvim ista stvar kao što Hrvatska uprihoduje 0 % PDV na ime drugih izvoznih proizvoda a taj PDV uberu države u kojima je proizvod prodan ili ako su to neke normalnije države (USA) tada nemaju PDV pa ne ubere nitko.Ovdje je ista stvar samo što se ti strani kupci nisu vezani za teritorij svoje države nego su po prirodi stvari mobilni to po prirodi stvari oni fizički jesu ovdje ali nisu naši građani pa bi trebali našoj državi platiti PDV-a jednkaih 0 % kao što našoj državi plate i za ostale proizvode koje će možda u svojim državama kupiti uvezeno iz Hrvatske.

        Obzirom na nemogućnost evenutalnog bar “usklađivanja” svih stopa PDV-a u turizmu na svijetu ako se već ne može vršiti taj preboj da svaka država u svaku drugu šalje ono što su platili njihovi građani, jasno je da se stope PDV-a konkurenstkim pritiskom ravnaju prema onima koje su najmanje među konkurentskim gospodarstvima i prirodom stvari će to dugoročno težiti ka nuli. Jednostavno je to posljedica osnovnih zakona tržišta: PDV u turizmu dugoročno će pasti diljem svijeta na: 0 %! To nije nešto čudno, to je normalno, budućnost. Ja sam samo rekao da mislim da pametno ne opirati se tom dugoročnom trendu nego ka iskoristiti na način da se čim prije prijeđe na tu “stopu budućnosti” jer se tako može poboljšati konkurentska pozicija domaće grane što je dugoročno na korist cijelog gospodarstva.

        Koja god grana nam se čim prije “ubrzanim” postupkom liberalizacije (ne čekanjem da sila/tržište to odradi) učini međunarodno kompetetivnom to bolje za sve.

        A jedno je valjda i Vama i svima sasvim jasno: u svakom trenutku vremena, i dan danas bez razmišljanja o toj “nužnoj budućnosti o 0 % i idejama promptnog prihvaćanja budućnosti”, svaki postotak PDV-a u turizmu koji je više od stope PDV-a konkurentske države sa najnižom stopom da je izravna krađa države direktno od turistčkih firmi. Dakle ne samo što je nepošteno uopće naplaćivati PDV stranim turistima, danas taj diferncijal između stopa predstavlja i direktno oštećivanje “grane” koju spomišnješ. A država stvarno nema ulogu “namjerno osakaćivati pojedine grane”.

        Ako nije moguće hitno spustiti na 0 %, ja kao sebični kompromis (onaj koji ne gleda na širu stvar, poštenje prema stranim turistima, i na budućnost) mogu prihvatiti umjesto 0 % imati stopu “uvijek jednaku onoj najmanjoj koju imaju konkurenti u Europi”.

        P.S. Turizam su od onoga što se lako kategorizira računi na ime “usluge smještaja” i evenutalno “ostale usluge u objektima koji pružaju usluge smještaja”, dalje od toga ako se ne može dovoljno jasno prepoznati kao turizam – ne mora se. Praktično je za te “usluge smještaja” staviti 0 % a za sve ostalo što nabrajaš turisti će jednostavno skupljati račune i po izlasku iz države tražiti povrat PDV-a, ako im se da, ako nisu baš neke sitnice za koje im se neda prolaziti tu birokraciju. A da nam je država poštena ona bi mogla “procijeniti” koliko je PDV-a ostalo nepodignutoga od turista po raznim državama i po zaključivanju fiskalne godine uvijek proslijediti u proračune zemalja diljem svijeta te simbolične iznose koji kao pripadaju njihovim građanima pa neka te države to iskoriste kako znaju.

        • @lynx razilazimo se oko toga da vi ovo vidite kao liberalizaciju a ja kao intervenciju. Za mene je ovo čista subvencija.
          ovo sa računima ne bih komentirao, zamislite samo redove na tax free kućicama prilikom izlaska iz zemlje.

          sa vašim argumentima imam nekoliko problema-a:
          1. prvi je pravednost koju spominjete, strani turisti nisu jedini gosti u smještajnim kapacitetima. ima i popriličan broj domaćih. ako je cilj pravednost zašto samo smještaj, zašto je to ključno da bude 0% pdv-a, a prijevoz, hrana, i ostale usluge koje praktički nose veću težinu u trošku nekog gosta, imaju 25%?? Nije li i prema gostu i prema turizmu a ponajviše prema građanima RH u cijelini pravednije da svi plaćaju 10%. U prosjeku bi to bilo povoljnije za stranog gosta, nego 0% samo na smještaj,

          2. ako govorite o konkurentnosti, pa nije li bolje da tržište odredi način kako postići što veću konkurentnost. Recimo puno bolja mjera ako hoćemo konkurentnost je smanjenje poreza i doprinosa na rad i liberalizacija tržišta rada. Zašto država planski odlučuje da je smještaj najvažniji za konkurentnost?

          3. Dakle ova mjera koliko ja vidim ima samo jednu svrhu, a to je do 25% umjesto državi, dati hotelijerima (nešto malo će biti spuštene i cijene ali ne 25% budimo potpuno sigurni). Najviše onim najvećim.

          4. Ministar je bivši zaposlenik najvećeg igrača na tržištu, na stranu njegova neupitna sposobnost u biznisu, no ministar turizma na prihode od turizma ima utjecaj kao i meterolog na količinu padalina, ali indikativno za navedeno gore. Vidjet ćemo gdje će nakon mandata, ne sumnjam da će njegove sposobnosti biti dobro nagrađene.

        • @vedran

          1. Ali su 90 % strani, pa sam rekao da onih 10 % ostatka računamo pod “praktičnost”, da ne kompliciramo sa naplaćivanjem PDV-a samo domaćim gostima – ali ako hoćete, može i tako.

          Hrana, ostale usluge u hotelima itd., slobodno neka je također 0 % ako se pokaže praktičnijim od vraćanja PDV-a “na granici” (a ono što se tako mora, za kupovine u raznim dućanima itd., to se može praktičnije izvesti da se dobije ranije, na nekom drugom mjestu, no to su manji iznosi kojih povrata se turisti mogu i odreći ako im se neda) tako da strani gost u končanci za većinu svojih računa ne plati PDV, bilo automatizmom bilo potraživanjem povrata.

          2. Ovdje se očito ne razumijemo (i nisam rekao “samo smještaj” nego po mogućnosti i sve ostale usluge u hotelima i sličnim objektima koji se mogu relativno nedvojbeno razlučiti kao “turistička djelatnost”). Postojanje PDV-a većeg od PDV-a konkurencije samo po sebi je negativna intervencija države. Radi se o tome da su turisti mobilni a krajnju cijenu ozbiljno opterećuje PDV pa će manje cijene za istu vrijednost uz sve ostalo jednako po definiciji imati oni koji imaju manji PDV ili će ta razlika biti u profitabilnosti tj. u praski nešto između, pa svaka razlika PDV-a predstavlja direktnu očigledno negativnu intervenciju tj. ometanje tržišta!
          Upravo zato što želim da tržište sve odredi želim da država što manje ometa tu tržišnu utakmicu. Za razliku od gospodarstva kojemu su kupci domaći građani tamo gdje su kupci pretežno strani građani PDV nije “porez kao i svaki drugi” nego super gruba totalno kontraproduktivna intervencija, a osim toga je i neprimjereno naplaćivati takav porez od stranih građana. Dakle totalni promašaj sa svih strana gledanja, pa onda ako baš nećete odmah normalnih 0 %, onda baarem neka je svake godine poštimano prema najmanjoj stopi pronađenoj kod konkurencije!

          3. Upravo tako. Poanta svega toga što govorim je ono što bi bilo PDV ili razlika između stare stope i puno manje nove da je umjesto u rukama države da u rukama isključivo davatelja turističkih usluga i njihovih kupaca, u omjeru kako to odluči tržište.

        • po tome ako je pdv intervencija, asmanjenje pdv-a na 0 liberalizacija, nije li onda i ne plaćanje pdv-a ista stvar?
          meni je malo nejasno, koja je razlika (suštinska) između hotela koji su defakto pošteđeni pdv-a i rada bez računa koji je isto pošteđen (smao ilegalno) pdv-a? Ako je ovo prvo siguran put u bllagostanje, zasšte se borimo protiv ovog drugog? pravda? ajmo malo o pravdi?

          znam ja dobro što ste rekli, ali hvatam vas da uvidite da birokratska mjera da se rasterete hoteli a ostali ne, ili na koji god da se to definira, u suštini vodi birokraciji, povećanju troškova i kontrole i neželjenim posljedicama po čitavo gospodarstvo, možda i žeščim potresima u negdje drugdje.

          evo uzmite recimo slučaj da se firmama odobravaju određeni troškovi reprezentacije kao trošak firme koji defakto umanjuje trošak pdv-a, što je pak rezultirao time da su ljudi počeli dio privatne potrošnje prikazivati kao službeni trošak. kako to nitko ne može kontrolirati imamo povećanje potrošnje, umjesto olakšano poslovanje..
          o tome ja govorim o negativnim efektima preljevanja koji će se dogoditi, naime recite vi meni ako sutra dođe na ministarsku fotelju recimo neki ugostitelj, da onda nećemo imati i restorane i kafiće na listi 0% stope.
          Sad će se svi živi registrirati smještajne kapacitete u potkrovlju kafića kako bi što više usluga mogli ugurati pod ostalo…
          ja govorim o tim praktičnim problemima koji kao i uvijek rezultiraju neželjenim posljedicama. posebno kod nas gdje je sve nesređeno i ogromni porezi na sve živo, i onda iz neba pa u rebra jedan veliki biznis ima svog zaštitinika u vladi i nultu stopu pdv-a. i onda vi još spomente pravdu prema strancima, kog briga?

        • ja neznam hoće li to ići po djelatnosti ili po uslugama. jer ovako onda možemo imati hotel koji nudi usluge hrane i pića po 0% pdv a restorani i kafići taj benefit nemaju?

  15. Kakve stvari smo mi sve čuli od naših “renomiranih ekonomista” u ovih par godina da sam ja danas oduševljen kako mi dobro stojimo jer neke stvari koje izgovaraju ti ljudi na tv meni graniče sa zdravom pameću?Dopuštam da griješim i da ja ne razumijem ništa???Neki idu toliko daleko da uspoređuju stimulativne mjere koje je na početku krize primjenjivala njemačka za svoju autoindustriju pa nas “uče” da je to i nama putokaz “kako bi trebalo”,to je priznati ćete skoro nevjerojatno čuti a kamoli da to izgovaraju ljudi koji su završeni ekonomisti….,mi četri godine stojimo u mjestu i niti smo proveli internu devalvaciju niti je država od tih sredstava ušteda osigurala novac za plasman u gospodarstvo i investicije niti je pokušala u firmama u svom vlasništvu naći pouzdane strateške partnere koji bi dokapitalizacijama osigurali nova tržišta i rast tih kompanija,pogledajmo podravku već deset godina oni ne mogu prihodima pobijediti inflaciju a o dobiti da ne govorim ali važno da je to NAŠE,ne samo to u hrvatskoj se još građevinska dozvola čeka od godine do dvije dana a svi priobalni tereni su zakočeni planovima nižeg reda koje lokalne uprave nisu u stanju donijeti-investirati “jer nemaju novaca” a nemaju novaca jer im plaće čine 85% proračuna…

    Umjesto da na jadran dovedemo 100-150tis stranaca koji će trošiti u hrvatskoj,graditi kuće za stanovanje i imati ovdje drugi dom da nam pomognu financirati skupu i jako veliku državu sa jako malo radnoaktivnog stanovništva mi smo sve zakočili tako da se ne usude zemlju kupovati ni naši ljudi a kamoli stranci jer je sve zakočeno a eventualna gradnja ovisi samo o vezama i milosti lokalnih moćnika i birokrata kao i o udrugama koje se svako jutro bude sa mišlju kako nešto zakočiti da se NE- realizira,ništa nije eko i prihvatljivo a svi viču kako vlada treba otvarati radna mjesta?Valjda bi investitori trebali graditi tvornice,golf igrališta ili hotele,marine na marsu ili jupiteru?Tada bi to bilo eko prihvatljivo?Pa nemože sa nama na kraj izaći ni diktatorska vlast a kamoli nekakva demokratska zvali se oni hdz,sdp ili hns itd?Potpuno je nejasno da se do sada u svezi te destrukcije na svim razinama društva nisu naciji obratili predsjednici i premijeri ove zemlje?Ili oni misle da tu nema nikakvih problema i da je sve idealno?

    Pa tko će vam doći u kuću ako zna u startu da je nepoželjan,krupni kapitalista,bandit,bjelosvijetski hoštapler i bla,bla,bla?Nama u birokratskom aparatu treba izvanredno stanje a zadatak premijera i predsjednika države je da objašnjava narodu da nema opcije “i jare i pare” jer ćemo svi zajedno tako završiti u bankrotu iz kojeg se nećemo izvući 20 godina….Zadatak i današnje vlasti i opozicije je da na svim razinama društva utječu na stvaranje ozračja da se investicije započmu,osmišljavaju novi projekti jer ista stvar će sutra dočekati bilo koju vlast ili opoziciju a na različitim lokalnim razinama negdje je kukuriku na vlasti,negdje hdz,negdje neke druge stranke i bez konsenzusa o smjeru u kojem ova zemlja ide mi ćemo i dalje tapkati u mjestu i nećemo se pomaknuti nigdje….jer su izbori stalno a politički populisti i kalkulanti traže glas više i među onima koji se protive svemu i svačemu,tako da danas damir kajin predlaže referendum o plominu 3?To je na rubu zdrave pameti?Što mi znamo o plominu,kakve su naše kompetencije i stručne podloge da o tome odlučujemo na referendumu?Ja o tome blage veze nemam!Ako to postane pravilo pa svaki dan će u hrvatskoj biti tri do pet referenduma?Samo ćemo se time i baviti?Možemo i na referendumu odlučivati i o listi ljekova u bolnicama,o radu znanstvenika u ruđeru boškoviću,o planktonima i delfinima u jadranu,o svemu mi možemo odlučivati na referendumu?Možemo jedan dan postaviti i referendumsko pitanje;Što mislimo jesmo li mi normalni?Sve je moguće pa i to???Što će nama uopće vlast kada sve možemo odlučivati referendumom?Stvari su toliko daleko odmakle da neki predlažu da na referendumu odlučujemo hoće li nam kreditori posuditi novac za plaće i mirovine,doduše oni to ne postavljaju baš tako ali kada čovjek bolje promisli to je isto…Dvadeset godina donosimo energetsku strategiju a još nemamo konsenzus što i kako bi trebali graditi nova energetska postrojenja?A uvozimo godinama 60% struje?Tko je tu lud?Kakvi su to stručnjaci?20 GODINA osmišljavaju projekte i mi bi danas trebali na lokalnim referendumima odlučivati dali su oni dobri ili loši?Babe i djedovi sa četri razreda osnovne trebali bi odlučivati o isplativosti i eko prihvatljivosti energetskih projekata u blizini njihovih sela?Adio zdrava pameti…

      • Neka prvo implementiraju oib i riješe crnu ekonomiju na taj način a fiskalne blagajne pozdravljam ali to neće riješiti crnu ekonomiju jer će naći hrvati modus sa dvije blagajne a to će još više povećati rad na crno,oib i fiskalne blagajne su dvije stvari koje trebaju ići paralelno…Sve je u ovoj državi zakočeno,nered je na svakom koraku,ništa nije riješeno u niti jednom segmentu društva jer nitko nema hrabrosti da u to krene radikalnim mjerama i izmjenama zakona gdje centrala ima mogućnost da upravlja i kontrolira opstrukcije sa najnižih razina društva…I dalje se u dalmaciji radi bespravno i to na metar od mora čak i u nac parkovima i nitko nikome ništa,ne postoje uopće institucije za sankcioniranje,totalna anarhija u svim segmentima društva….Mi se bespotrebno iscrpljujemo jasenovcem i bleiburgom itd a glavne stvari u ovom društvu ne riješavamo,nitko nema muda od političara da kaže narodu u lice da mi živimo već “od stoljeća šestog u neredu” i da nam treba “batina” da nas dovede u red…,na svim razinama društva treba nam red!

      • Pogledajte novi prijedlog zakona o kaznama za neprimjereno izdavanje računa:raspon se kreće od 10tis kn do 500tis kn?Pa kome to može pasti na pamet i tko je taj koji će odlučiti koga će kazniti sa 10tis kn koga sa 100tis kn a koga sa 500tis kn?Pa možemo li mi donijeti i jedan zakon koji ne otvara prostor korupciji?Tko je taj koji će reći ti ćeš platiti 10 a ti 50 ili 500 tis kn kazne?Nevjerojatno kakve mi zakone donosimo?Zamislite da za glisiranje na moru imamo kazne u rasponu od 10-500tis kn?Meni je ovo suludo!Kako koji tako gori!Ovo otvara prostor svim oblicima korupcije!

  16. Antune, pa ovima na vlasti ljudi koji razumiju stvari nisu bitni. Oni (tj. mi) činimo možda pet posto biračkog tijela. Ovi na vlasti su davno shvatili da isto vrijedi Vaš glas kao i glas nepismene osamdesetogodišnje babe, dakle nismo mi njima nismo faktor, pet posto ljudi koji razumiju stvari su ogromna manjina, i dok god se ne u društvu ne stvori kritična masa, koja će moći mijenjati stvari, političari će biti obični populisti, proračun će biti potrošački i socijalni, zaduživat ćemo se radi potrošnje itd itd…

  17. o novom zelandu i njihovoj poljoprivredi bez subvencija
    http://www.cato.org/publications/commentary/new-zealand-farmers-dont-want-subsidies

    o iskustvima amerike za velikim kapitalnim projektima koje vodi država. korisno zasigurno i za naša buduća, a imamo i par prošlih iskustava (autoceste-sanader i sl.)
    http://www.cato.org/publications/commentary/infrastructure-projects-fix-economy-dont-bank-it
    http://www.cato.org/publications/commentary/how-big-government-infrastructure-projects-go-wrong

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s