Uncategorized

Razno

Hrvatski turizam:

1. Izjava Heraka u Nedjeljnom jutarnjem.
2. Nikolaš danas u Poslovnom koji govori slično (velike prilike za ulaganja u postojećim tvrtkama).

Kampovi su vrlo važni jer donose jako velik dio EBITDA cijelog sektora (koliko znam 30-40%, ali nemam pouzdan izvor).

Španjolska i Italija:

1. A Visit To Absurdistan: What Happened to the Spain Where I Was Born?
2. Italy’s Lost Generation: Crisis Forces Young Italians to Move Abroad

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

37 replies »

  1. Drago mi je da se konacno uocava ogromni potencijal kamping turizma koji vec nekoliko godina ostvaruje znacajni rast te postaje sve vazniji dio nase ponude.
    Evo pogledajte proslogodisnje rezultate
    http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna/Vijest/18-stu-2011/2011-godina-rekordna-za-kampove?bmlcMTIxNA%3D%3D

    Pritom je vazno napomenuti kako najveci rast gostiju biljeze kapovi koji su podigli kvalitetu na 4 zvjezdice, a sto nedvojbeno upucuje na potrebu za daljnjim ulaganjem u kvalitetu buduci da samo 19 posto kapaciteta nasih kampova ima spomenutu razinu usluge.
    S toga ohrabruje cinjenica da je Valamar upravo na razinu od 4 zvjezdice doveo svoj kamp Jezevac
    http://limun.hr/main.aspx?id=838788&Page=1

    A kako vidimo njaveci kamp u njihovom sastavu Lanterna vec godinama dobiva nagrade od ADACA
    http://www.camping.hr/prva.aspx?stranica=1857

    Jos bi istaknuo podatak kako je lani na na nasem najvecem kaping trzistu, onom njemackom, doslo do porasta broja novo registriranih Kampera (autodomova) za cak 30%
    http://www.zadarskilist.hr/clanci/18012012/turisthotelov-zaton-na-vrhu-europe

    I evo rezultata koje je upravo prezentirao ministar
    http://www.jutarnji.hr/ostojic—optimist-sam–ocekujem-sedam-milijardi-kuna-prihoda-od-turizma-/1046124/

    Najznacajniji gosti iz Njemacke pri cemu se posebno istice rast gostiju iz Nizozemske za cak 21 % , a za koje je poznato da su tradicionalne kamperske nacije.

    • najvažniju stvar niste napisali, a to je da se kampovi događaju bez državne intervencije, štoviše, vidimo da im ona samo smeta. E ali i dalje ekipa zapomaže da nam treba strategija turizma a ne da se on događa. Ovo što ministar predstavlja rezultate je uvreda i poniženje. Zamislite da ste otvorili nešto, recimo frizeraj, i ubijate se u njemu od posla, i onda vam se pokraj parkira načelnik općine i održi konferenciju za novinare na kojoj kaže da ovaj mjesec očekuje da ćemo zaraditi 75000 kn od friziranja. Zar to nije uvreda? Pa koji to MI? Odbij! Isto vrijedi za turizam. Uostalom smatram da ministarstvo turizma treba ukinuti.

      • Imate pravo
        Buduci da sam u dusi optimist nisam se osvrtao na lose stvari ali priznajem da lokalni politicki mocnici i inertnost drzave u stvaranju pretpostavki za sigurno ulaganje granici sa zdravom pameti.
        Svakom poduzetniku koji u ovakvom drustvu uspijeva pozitivno poslovati treba podici spomenik.
        Dok imamo preko 400 lokalnih serifa tesko je ocekivati ozbiljniji pomak naprijed

  2. Ovaj clanak o Spanjolskoj mi se bas ne svidja previse, jer iako dobro prepoznaje neke stvari, implicitno sugerira da bi se spanjolci trebali pomiriti s cinjenicom da su siromasni i prestati pokusavati biti bogati kao njemci. Jer kao covjek koji uzgaja paradajze zadnjih 30 godina je ostao gdje je, a ovaj koji je pokusao pokrenuti biznis s transportom je sad propao i pravo mu budi jer je pokusao biti kao njemac. Mislim da je to totalno kriva pouka jer ispada da su ljudi iz privatnog sektora koji su sami nesto pokusali krivi za svoj neuspjeh, i da je zapravo bolje ne pokusati i pomiriti se sa vlastitim siromastvom. A ti pokusaji su zapravo jedina stvar koja gura drustvo naprijed.

    Realno su krive drzavne i lokalne vlasti koje nisu znale iskoristiti investicije pa su gradile de facto kipove i hramove (kako drukcije nazvati aerodrom koji se uopce ne koristi).

    • Boze daj da smo mi ‘siromasni’ kao Spanjolci sada ili Talijani…dal netko shvaca kolika je razlika u ‘siromastvu’ izmedju Hrv i Spanjolske/Italije?

      • Šofer koji je zarađivao 940€ neto i onda digao kredit od 250.000 €

        treba znati čitati između redova, nije bogatstvo plaća koju primaš, ako si krcat dugom.
        to je pouka koju bi hrvati trebali izvuči, jer mi imamo vrlo sličnu situaciju i vrlo brzo bismo mogli gledati sličan scenarij (pojedinačnih sudbina sličnog tipa već imamo sigurno poprilično, samo to još nije poprimilo razmjere epidemije). 90% ljudi nije u stanju donositi najbanalnije financijske odluke. Koliko sam samo puta čuo da se isplati kupiti stan na kredit jer onda tvoj, a da kad rentaš onda nemaš ništa. Ljudi su ekonomski analfabeti. Mi u školama djecu učimo razno raznim glupostima umjesto da ih educiramo o osnovama financija, koje bi im u životu bile daleko korisnije.

        Španjolska je devastirana zbog lažnih nada da je bogatstvo dostupno svima bez truda i rada. Da se postaje poduzetnik, tako što se digne kredit i uloži u bilo što i onda si veliki šef, zatim kupiš A6 i to je to. to je poruka priče, Njemca nećeš vidjeti da kupi A6 od prve zarađene love, pogotovo ne na kredit. Najgore što možeš učiniti jednom čovjeku je dati mu penziju bez rada i truda, takav čovjek je osuđen na propast. Nije slučajno da je opće poznata činjenica da uglavnom svi koji novac dobiju na lotu, završe kao beskućnici, ista je situacija sa onima koji sa 30 g. dobiju braniteljsku penziju i tapšanje po ramenu, ili pak “jeftini” kredit u švicarskim francima kao kartu za bolje sutra.

        • Ako se ne isplati kupiti stan, a po vama je to tako, onda ga i ne kupite. To pak znači da ga onda i nemate, pa ste slično kao i u primjeru dobitnika na lotu iz drugog dijela vašeg komentara – beskućnik.

        • Zaboravili ste da onaj koji ‘ima’ stan koji ga je kupio na kredit ima i kredit. Ako na stanu gubi vrijednost, ne znači da će se i kredit smanjivati. Sličan primjer je i Kerum koji ‘ima’ hotel Marjan, ali ima i kredite na njemu koji su veći od vrijednosti hotela Marjan, platio ga je znatno skuplje nego što sada vrijedi.

          Pitanje: Je li Kerumu bolje s Marjanom i pripadnim kreditima, ili bi mu bilo bolje bez ijednoga?

        • Nije bas ni rentanje stana tako jeftino, cini oko 50% iznosa koji bi inace otisao na kredit. Tako da za one koji nemaju rijeseno stambeno pitanje pa ovako i onako moraju placati rentu kupnja stana nije bas tako suluda strategija. Nekretnine kao ulaganje su druga stvar, to nema nikakvog smisla (po ovim cijenama).

        • Zašto? Prinos na nekretnine je renta + aprecijacija – trošak održavanja.
          Ako joj pada cijena nema te uštede na najmu koji će vas spasiti.
          K tome, vrlo ste neprecizno odredili ‘otišao na kredit’, ne računa se to tako s aspekta toka novca, jer u rati je jedan dio kamata, drugi glavnica, a u RH su tradicionalno rate uglavnom jednakih anuiteta, dakle u početku više kamata, a kasnije više glavnice.

          K tome treba dodati daleko veću nefleskibilnost i indirektne troškove kod prodaje i kupnje nekretnine.

          Alterntivno imate aspekt oportunitentnog troška, što možete napraviti s tim anuitetima ako ih uložite u druge klase imovine.

          I na koncu, nije vam ni izračun dobar. DAnas se jako dobar stan od 100 m2 na području Maksimira može dobiti u najam po npr. 800 eur. To je godišnje oko 9.500 eura, nema troška održavanja. Istovremeno, takvi stanovi se kupuju po 2000, recimo 1800 eura po m2, plus garaža. To je, recimo, 200.000 eura. Najam je dakle 4,75% vrijednosti. Ako taj stan kupite, lako je moguće (u što sam sam uvjeren) pad barem 5% godišjne, idućih nekoliko godina.

        • Poanta mog odgovora nije bila u ocjeni isplati li se ili ne kupovati stan, jer se tu dosta o tome pisalo i općenito sam suglasan u najmanju ruku s ocjenom da nije bilo racionalno kupovati stanove po onim cijenama i uvjetima kredita. Htio sam svojim odgovorom ukazati koliko je ta paradigma o nužnosti posjedovanja nekretnine duboka u našem društvu. A na to me potakao komentar u kojem čak i gospodin koji po svemu sudeći ima daleko negativniji stav od mene prema kupovini nekretnina, u sljedećem odlomku za opis promašaja/nesreće dobitnika na lotu navodi riječ “beskućnik”.
          A nastavno na ovo, često se pitam da li je racionalnom investitoru bolji izbor prepoznate društvene paradigme pokušati pretvoriti u svoju korist ili se aktivno boriti za njihovu promjenu, pa eventualno iz toga očekivati uspjeh? Naravno, ovdje ne mislim samo na pitanje investiranja u nekretnine, već općenitije.

        • Dobro, sve ovisi i o cijeni po kojoj se kupi. Moze se uz malo truda naci dobrih stanova u lijepim kvartovima i debelo ispod 1500e/m2 pa se izbjegne problem padanja prosjecne cijene bar iducih par godina a i jako se smanji razmak izmedju cijene rente i otplate.

          No ok, ako govorimo o iznosu od 2000e/m2 u nacelu se slazem da je kupnja stanova po tim cijenama neisplativa, dijelom sam to i komentirao zbog teze da je to banalna odluka. Naime ako vecina ljudi jednu odluku donese pogresno, onda po nekoj logici ta odluka nije banalna, iako se nekima od nas takvom cinila.

        • Onda su vam i cijene najma drugačije, ondje gdje su stanovi po 1500 eura /m2.
          Općenito, pretjerao sam s cijenama najma, evo pogledajte kako se kreću.

          Gledajte ovdje:
          – ‘Stan u Remetama’ (namješten), 150 m2, 1000 eura mjesečni najam
          – ‘Stan u Vili (Maksimir)’, 150 m2, 600 eura
          – Remete Kameniti stol, 210 m2/ 1350 eura

          a sve to ide vjerojatno i dosta niže kad se uđe u pregovore.

          Općenito, mislim da je vjerojatnije da je prinos na najam negdje oko 2-4% od trenutne cijene stana, što je onda vrlo, vrlo nepovoljno za trenutnu cijenu stana.

        • Well, evo malo friških iskustava nekoga tko je donedavno tražio stan za rentanje – kao prvo, puno je stanova koji su bili na prodaju a kako je tržište zamrlo još gore nego ZSE, masa stanova se trenutno iznajmljuje samo da se pokriju troškovi “hladnog pogona” i režije – primjer – 4sobni polunamješteni kod Sheratona, 90m2, 300 EUR, ali nestao je s tržišta u roku 3 dana koliko sam ja “kampirao” na Njuskalu. Ide se redovito na ugovor, dakle bar to je sređeno, ali vlasnica mi je rekla da su se sa stanarom dogovorili da ako se pojavi kupac da mora iseliti u kratkom roku. Cijene agencija vs. privatni vlasnici su tu negdje, razlika je cca 10-20% (niže kod privatnih vlasnika). For my money, uvijek rađe poslujem s pravnim subjektima, a bez dogovora tipa “lako ćemo”.

          Ali ipak bih uveo argument da za najam treba uračunati i nekakav goodwill trošak hendlanja raznih agenata i vlasnika stana (e, fakat sam se svačeg nagledao), fore s time da se neki kvarovi u stanu uoče tek nakon mjesec-dva života unutra pa onda natezanja s time tko pokriva troškove itd. Također, i na dugoročnim ugovorima postoji otkazni rok pa uvijek postoji neka šansa da se stanar mora iseliti unutar 1-3 mjeseca (ovisno kaj se potpisuje). Pa dvojbene klauzule tipa “korištenje u maniri dobrog vlasnika”.

          Moje je mišljenje da ako već čovjek nema neku nekretninu (nasljedstvo ili neki drugi odličan deal ispod tržišnih cijena, red veličine 30-40% diskonta) rentanje je bolje rješenje od kupovine, bar po današnjim uvjetima. Ako se ufaktoriraju žena i djeca (ne znam ovo, teoretiziram), stvari se mijenjaju ali ne čini mi se puno. Rentanje podrazumijeva malu ugrađenu nesigurnost obzirom da ipak postoji neki drugi vlasnik stana. Zaziranje od takve nesigurnosti, koja je btw, vjerojatno i “programirana” na razini opće svijesti (ne zaboravimo da je donedavno ugovor o najmu bio ezoterija, sjećam se još članaka o tome da možda 5% tržišta tako funkcionra, danas je to ipak sređenije). Jako se slažem s time da se u obrazovnom sustavu a i javnoj komunikaciji NE osviještavaju temeljne stvari oko vlastitih tokova novaca, uopće da ne spomenem npr. osmišljavanje vlastite investicijske piramide, razmišljanja o apetitu za rizikom, itd. Slično i za razmišljanja o nekretninama i vlasništvu.

          Istovremeno treba uzeti u obzir i slabo razvijeno znanje na strani onih koji bi mogli pružati uslugu državno/gradsko sponzoriranog operativnog leasinga stanova – nešto što je u Njemačkoj normalna stvar, da 80% ljudi renta dugoročno stanove od grada koji ih je izgradio i održava ih, sa gotovo istim pravima kao da su i vlasnici.

        • “beskućnik” je bio metafora, stereotip za osobu koja nema ništa.
          potencijalni beskućnik je svatko čija vrijednost imovine ne pokriva dug.
          Koliko mi imamo takvih a da trenutno “žive” na račun transfera iz proračuna (aludiram na siguran pad prihoda ako ne i potpuno ukidanje prihoda u budućnosti). Što kad ti transferi presuše? Što ako dođe MMF? Što ako nam rejting padne na razinu smeća? Što kada ti potencijalni postanu stvarni?

          kad vidim na njuškalu kolike kvadrature se iznajmljuju uhvatite me jeza.
          Sjedenje na gomili nekretnina danas uz kredit, po meni je otprilike kao sjediti na gomili dionica 2008 na margin. Jasno uz napomenu da kao što su postojale dobre i jeftine dionice i tada, tako i danas postoje dobre i jeftine nekretnine, ali nekako mi se čini da stanovi u zagrebu nisu u toj kategoriji.

          Predvidjeti što će se u konačnici dogoditi sa cijenom nekretnina, otprilike je teško koliko je bilo teško predvidjeti da će cijena HT-a dolje uslijed pada prihoda i smanjenja raspoloživog dohotka, a opet to nije vidio gotovo nitko. hmm

        • Ha ja sam svoj stan u remetama od 78 kvadrata kupio novog za ispod 1500e/m2 prije par godina, mjesecno mi je rata malo preko 600 eura, to mi se ne cini puno vise od prosjecne cijene iznajmljivanja takvog stana. I nije neki losi dio kvarta, oko mene i u zgradi su stanovi prodavani po 2500 ali je prodavatelj ocito upao u financijske probleme pa je dosta spustio cijene.

          Tesko je prognozirati do koje ce se prosjecne cijene stanovi na kraju spustiti, i cijene iznajmljivanja su ocito dosta pale, no u ovih par godina sam premiju za vlasnistvo placao cca 30% vise u odnosu na cijene iznajmljivanja slicnih stanova u kvartu. Stoga ako uzmemo da mi je mjesecna baza za zivot bila 400e (renta) a placao sam 600e, ispada da me preracunato u cijene metra po kvadratu uz odbijanje troskova koje tak i tak moram isplacivati na rentu vlasnistvo kostalo 500e (mozda malo vise zbog amortizacije ali je nov stan pa je to relativno nebitan faktor). Ok, to se moze drasticno promijeniti ukoliko cijene jos znatno padnu pa mi snizavanjem cijene rente kroz nekoliko godina poraste trosak vlasnistva i prema 1000e.

          No uprosjeceno mi se cini da bih s obzirom na sve faktore i eventualnu prodaju stana kroz nekoliko godina zbog nasljedjivanja drugih tesko mogao zavrsiti u negativi, a ostaje mi relativno jeftin kredit od 6.25% za ulaganje u dionice cija profitabilnost je obicno visa od tog iznosa.

          Ali ok, mozda specifican primjer, generalno se mogu sloziti da je u vecini slucajeva iznajmljivanje isplativije.

        • Ne znam koliko je komplicirano za naše građane kupovati nekretnine u recimo: USA? Ali ako ne mogu, to nije razlog da kupuju ovdje. Ovdje se dok su cijene takve kakve su nekretnine unajmljuju a za kupovinu su trenutno atraktivna neka sasvim daleka tržišta.

          Ako se čovjek baš “mora” tako diverzificirati u klase onda neka pokuša ako može kupiti si nekretninu u USA čak (jednostavno: tamo gdje to ima smisla!), pa je iznajmljivati, a živjeti u Hrvatskoj u unajmljenoj. Ali mislim da nema potrebe za takve komplikacije, ne radi se ta diverzifikacija radi diverzifikacije same. Ako se ljudi malo strpe, možda dočekaju i u Hrvatskoj povoljno vrijeme za kupnju nekretnine, to bi bilo razumno očekivati, cijene ničega ne mogu vječno i tako u istu stranu odstupati od vrijednosti.

        • Još jedna stvar koja govori u prilog rentanju, a ne kupnji stana na kredit je da u slučaju povećanja rente najmoprimac uvijek može raskinuti ugovor i pronaći cjenovno prihvatljiviji stan za razliku od slučaja povećanja rate kredita od strane banke.

        • Mislim da je ovih “relativno jeftininih 6,25%” vrlo veliki problem. Oni su bili prije par godina nešto jeftiniji, a poskupili su na temelju ne znam čega. Rizika zemlje, neplaćanja? Ne bi li se tim rizikom moglo upravljati, recimo, na način da su npr. 2% od tih 6,25% usmjerili npr. u nekakav garantni dioničarski fond, pa eventualna neplaćanja namirivali iz njeg? Ovo bi odgovaralo i dužnicima, a i burzi. A ne vidim kako bi štetilo vjerovniku, osim ako njegovi argumenti za tako visoku kamatu nisu malo nategnuti i izobličeni.

        • @efodix

          Vi svi nešto pretjerujete s tim cijenama najma, te neke silne stotine eura, pa kakvi su to hiper-luksuzni stanovi, ali kako god, ne živi prosječni čovjek u takvim luksuznim stanovima kao neki od posjetitelja ovog bloga, štoviše prosječni čovjek čak niti ne posjećuje ovaj blog (nažalost).

          Cijene najma niti su bile baš tako visoke, a u zadnje vrijeme značajno padaju (što se ne vidi toliko po oglašenim cijenama jer mnogi oglasi samo stoje u oglasnicima “za ukras” i stanovi ostaju neiznajmljeni). I još više od te neke prosječne cijene kada bismo je mogli izračunati iz stvarno realiziranih cijena pada cijena “mogućih prilika” (raste disperzija oko sredine) ako se potrudite tražiti.

          Ja sam godinama bio u nejeftinom (jer mi je jako odgovarala lokacija) minijaturnom stančiću od 30 m2, u kvartu u kojem je i Valamar Adria Holding :D, cijena 250 € (nažalost, manji stanovi su i inače po kvadratu skuplji od većih…), a sada sam našao novi stan u nedalekom slično dobrom kvartu (u blizini budućeg Hilton hotela i najboljih restorana u gradu 🙂 ) od čak 60 m2 a cijena 1800 kn (riješio sam se i valutne klauzule!! 🙂

          Prosječan čovjek ako ne traži neki posebni luksuz može vrlo vrlo skromno (a pristojno) živjeti u najmu, imati ratu najma daleko nižu nego bi teoretski pri ovim cijenama mogao imati ratu kredita, a to se uopće tako ne može niti gledati. Previše pojednostavljuješ s tom usporedbom “rata”. Tu su i valutna klauzula, promjenjiva kamatna stopa i drugi rizici.

      • Pitanje za državnog investitora gosp.Čačića, zašto država ne pokrene investicije u spajanju Međimurskog, Zagorskog, Zagrebačkog, Karlovačkog, Riječkog i Istarskog vodovoda sa cijevima fi 1000mm i pokrene domaće tvornice Cijevi, građevinu, a sve u korist turizma i građana

        • Možda nema para za to? I možda je država kao investitor i vlasnik tri puta neefikasnija od normalnog vlasnika?

          Ali sve je to moguće puno efikasnije i bez kune iz državnog proračuna i štoviše uz u ovom teškom trenutku dobivanju koje kune u proračun – privatizacija vodovoda!

  3. Pošto je tema razno, neznam Nenade da li ste iznijeli mišljenje o listi dužnika. Mislim da bi to najprije trebalo riješiti za izlazak iz krize. Vidim ljudi voze skupe limuzine, đipove, imaju ljubavnice,troše dnevno više nego što je sirotinji osobni dohodak za čitav mjesec, itd.
    Svaka čast psu na kojeg vlasnik troši 3.000 kn mjesečno za hranu ali gazdi bi trebalo zaplijeniti 1 mil koliko je dužan a ima desetorostruko više!
    15 mlrd da se uloži u proizvodnju i izašli smo iz krize. Tko koči?

  4. Što mislite o Zvijezdi. Ako pogledamo Vaš prvi filter pbxps dijeluje zastrašujuće jeftino.

    BV = 9600 kn
    ps = O,3
    pe = 10

    Cijena na burzi 3450 kn

    • a što vam to vrijedi kad je nelikvidna do boli 🙂
      spread 10%.
      da je likvidnija, ja bi unutra imao bar 30% portfelja, ali ovako držim se drugih papira.

      • Naravno da je nelikvidna, pa tko bi prodavao po ovim cijenama. Porastom cijene, porast će i likvidnost, adpl na 30 kn nije nitko htio ni pogledati, a na 90 su se poćeli otimati za njega. BV 9600 kn, trguje se na 3450 a jedan od najjačih brendova u nas. Meni se čini da je to potencijal za barem 100 %

        Imam nešto dionica zvzd i ovaj post nije nagovor na njenu kupnju ili prodaju

  5. Turizam je jako važna grana Hrv. gospodarstva ali ga još u potpunosti ne znamo koristiti. Kad se budu i ako se budu silni hektari pustili u funkciju i uspjela naša domaća hrana kako treba isplasirati u taj turizam (vidimo ovih dana kako strani turisti traže isključivo domaći proizvod) i kad se turistička sezona bude produžila (a hoće jer je potencijal kontinentalnog, zdravstvenog, kongresnog itd turizma jako veliki a i počelo sa napokon raditi na tome) onda će to biti to. Sve je tu, a i najave su dobre, PDV će iduće godine biti manji, pa kad se još budu velike investicije počele slijevati to će biti dobar posao.Meni miriše na dobro, dok recimo proizvodnja miriši na žalost na loše..

  6. Vidimo naslovnice kako kod nas turizam ima porast prihoda i da je porast veci nego u Spanjolskoj/Grckoj/Italiji zemljama s kojima se usporedjujemo a nikad ne stavljamo volumen pa da vidimo sta se usporedjuje mislim da bi bila to usporedba tipa Dinamo vs Barcelona
    Grcka/Spanjolska/Italija zemlje o kojima citamo kao da su pred raspadom imaju dosta veci standard nego je Hrvatska ikad imala cak i u ovoj krizi…
    O volumenu npr Grckoga turizma mozemo samo sanjat…Nazalost trebat ce nam godine ja mislim da po standardu stignemo Grcku…Ima puno mjesta za napredak na svim poljima, od Grcke mozemo puno naucit sto se turizma tice a i od Spanjolske….

  7. više bi mi se isplatilo prodati stanove u leasing nego iznajmiljivat a večinom se namiriš na budale
    ja u zadnje vrime sve više težim tome, nisam upučen da li mogu kao fizička osoba prodati nekom stan s rokom otplate na 15 godina i više pod istim uvjetima kao banka s kamatom od 6% ,bez jamaca i procedure
    molio bih da mi netko odgovori

  8. Vezano za clanke: ovaj S sam odustao cim sam vidio da je totalna bezvezarija, dok je ovaj o I dobar. Iako naravno ima ljudske price koje me iritiraju u smislu da se da pronaci 5 albino ljevorukih gayeva ako zelite napisati pricu o tome dok statistike ne lazu(Up to 60,000 young Italians leave the country every year). Dakle dobar clanak jer nije samo ljudske price nego govori opcenito o uzrocima. Nadalje bas bi me zanimalo koje su statistike za Hr. Vjerojatno sto bi rekli statheisticki mediji porazavajuce, no po meni je to sasvim OK stvar. Ako su ljudi zadovoljni sa vlasti u Hr sretno im bilo, to ne znaci da im produktivni clanovi drustva moraju placati tu vlast. 😀

    • Ja znam nekoliko domaćih priča o tome kako su mladi i vrlo kvalitetni ljudi otišli van, u USA konkretno. To je trend u cijeloj Europi a posebice u lošije stojećim državama. Tu ljudi koji nešto vrijede, ako uspiju bez puno truda (takvi smo nažalost, ne volimo se puno truditi) jednostavno odlaze.

      Baš je neki dan još jedan kolega otišao u Silicijsku dolinu a dojmovi mu.. oduševljen je od svime, kao i sve druge priče. Ovaj je oduševljen odmah bio “kako je sve fino uredno i čisto” i sl. sitnice po kojima se njihovi gradovi razlikuju od naših, a onda sve ostalo počelo stizati, zadnje govori i ono što svi ostali vrlo iznenađeno spoznaju: kako su ljudi “neopisivo srdačni” (a Hrvati sebe vole nazivati gostoljubivima i toplima lol), uvijek neke priče o susjedima, kako kada dosele pokucaju im na vrata i pitaju jel treba što pomoći, pokazati im grad i sl. Kod nas toga nema, susjedi se ovdje niti ne pogledaju (osim na selu i sl., a tamo i u gradu od 60 tisuća stanovnika takvo ponašanje).

      • Kao višestruki putnik u USA što po poslu što privat – je, code of conduct je drugačiji i mnoge stvari su bolje, ali sve ima i svoje naličje (da ne bi mislili da postoji obećana zemlja). Primjerice, Silicon Valley danas se naziva Software Valley, malo posprdno, jer je “silicon” dio otišao na daleki istok odavno, a valjda znate i sami kolko je stabilna softverska industrija.

        Režim rada je brutalan (čak i kao radoholičar nisam siguran koliko bi mi se svidjelo živjeti u USA day-to-day), godišnji se planiraju godinu dana unaprijed a dijele se po principu npr. 6 sati dobivenog free time svakih tjedan dana rada. Ima nešto i u kvaliteti života koja je kod nas ipak viša (pazite, ne uvjeti, nego kvaliteta). Kvaliteta je pak možda i najviša upravo na dalekom istoku (razvijenije zemlje), ali uvjeti banana.

        U zgodnoj smo mi sredini. Sa svojim problemima, naravno, ali ipak… 🙂

        E a ljudi su uvijek drugdje pristojniji, da 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.