Uncategorized

Još jedan ‘trijumf’ socijalizma/komunizma/marksizma

Ovo su najnoviji pogledi iz jedne od zadnjih oaza socijalizma/komunizma/marksizma na svijetu: Coca Cola i u Sjevernoj Koreji.

Tako da će Hrvatska vjerojatno uskoro ostati možda i jedina zemlja u kojoj se velik broj ljudi ponosi svojim ‘marksističkim’ stavovima, za razliku od skoro cijelog svijeta gdje je to uglavnom vrlo, onako malkice nisko, uvredljivo, pa samo par čudaka …

Dolje globalizacija, reče socijalist i dominantno stavi svoj iPhone na stol (prokleti proizvod najpohlepnije kapitalističke tvrtke ikada). Genijalan je socijalizam, kad kapitalisti proizvode za ‘socijaliste’. A zamislite da je cijeli svijet Sjeverna Koreja? Brrrr ….

(Pogledajte i današnji prethodni post.)

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

74 replies »

  1. očigledno vaš optimizam ništa ne može pokopati :), ali zar stvarno ne primjećujete da Zapad zadnjih 100 godina mic po mic tone u socijalizam (krize i ratovi dijelom su prouzročeni baš time – ovo se može “natenane” objasniti); netko tko cijeni Schumpetera trebao bi znati bolje

      • Ako će Vam se dat, jednom prilikom ovaj stav malo detaljnije obrazložite.
        Ne mogu tvrditi kakav je trend u zapadnom svijetu jer nisam dovoljno star da znam koliko su ljudi na zapadu simpatizirali socijalizam/komunizam kroz dugi period. Tih ideja definitivno ima. Možemo jednog Michael Moorea nazvati šarlatanom, ali čovjek je vrlo popularan među zapadnim liberalima, a po stajalištima je teži socijalist i svakako nije jedini. Isto tako, kapitalizam, barem po mom dojmu je riječ koja je vrlo nepopularna i među zapadnom populacijom.
        Ili jednostavno smatrate da bez obzira na zastupljenost tih ideja, u praksi nisu opasne (s čim bih se teško složio)?

        • Mislim da niste u toku. A propos, Michael Moore ne samo da je šarlatan, nego i demagog i prevarant. Primjerice, njegovo udivljenje kubanskim zdravstvom. Zaboravio je jadničak reći da je to možda i glavna izvozna grana (barter zdravstvo za resurse s afričkim zemljama) u koje oni ulažu jako puno upravo zato (a neovisno o zdravstu je populacija izrazito nesretna i jako jako loše stoji (bio – vidio svojim očima). Te također, da tog zdravstva ne bi bilo da nije pokupilo sve resurse (lijekove, opremu) sa Zapada.

  2. “Dolje globalizacija, reče socijalist i dominantno stavi svoj iPhone na stol.”

    Koliko god se slažem sa vašim pogledima, mislim kako je korištenje ovakvog argumenta intelektualno neiskreno. Slično bi se moglo govoriti za nekoga tko je recimo zazivao tržišnu ekonomiju dok je radio u nekoj državnoj firmi tijekom bivše Juge.

    • Zašto? Socijalist vlasnik iPhonea ima vrlo jednostavan izbor u potpunosti u skladu s svojim izborom. Ne imati iPhone, uopće ne imati mobilni telefon.

      • naravno da nema, kao sto ja nisam imao izbor da idem na privatni fakultet. Teoretski sam to mogao prakticno ne… Jer ne postoji komunisticka firma koja proizvodi mobitele(naravno ne jer bi propala, nego jer to kapitalisti namjerno to tako izmanipuliraju :P).
        Dakle po meni za komuniste ne imati telefon nije opcija, ali to da imaju dumbphonea umjesto iphone je. Ali opet moje isprdavanje dvolicnosti komunista ne znaci da smatram da su korporacije preksrasna bica i inherentno dobra… npr :
        “Monsanto Comp. (MON) is a firm with a long and controversial history. It is accused of abusing intellectual property rights to sue small farms (allowing its patented crops to blow seeds onto their properties, then suing them); trying to bribe officials in Canada and Indonesia [1][2]; and suing dairy farmers who advertise that their milk doesn’t contain growth hormones.”

        • Ako ćemo pitati IBM, oni misle da taj tvoj komunist bez smartphone-a uskoro neće moći niti se poljoprivrednom efikasno baviti…

          Govoreći o svom Watsonu, kako planiraju ga uposliti i za nove primjene (masovne, consumer), neki dan kažu lijepo futuristički ovo: “A farmer could stand in a field and ask his phone, “When should I plant my corn?” He would get a reply in seconds, based on location data, historical trends and scientific studies.”

    • Zapravo je i Socijalisticka Republika Hrvatska u 1980-im bila puno vise kapitalisticka i puno vise ekonomski liberalna, nego je to Republika Hrvatska ove 2012.

      Po sluzbenoj statistici SFRJ, tadasnja opcina Samobor je 1985 (ili 1986?) imala veci devizni izvoz nego citava Crna Gora.
      Stariji citatelji znaju zasto je to moglo biti tako, a za vas mladje: zato jer su zbog nize stope poreza svi jaci zagrebacki “obrtnici” imali registriran “obrt” u Samoboru, a ne u Zagrebu.

      “Obrt” i “obrtnici” su u navodnicima, jednostavno zato jer su to bili pravi poduzetnici i prava mala poduzeca, iako se to po tadasnjim zakonima (do 1989) sve to moralo registritati i voditi ka obrt.

      I mentalitet (tada) mladih ljudi u SR Hrvatskoj je bija manje socijalisticki nego kod vecine mladih ljudi u danasnjoj “kapitalistickoj” HR: ne sican se nijednog svog vrsnjaka ili vrsnjakinje koji su sanjali da nakon diplome rade u drzavnoj firmi ili da budu cinovnici u nekakvoj opcini, zupaniji ili ministarstvu.

      Ima san srice (zbog posla) viditi Kinu 3 puta u zadnjih 8 godina, ni komunizma ni socijalizma tamo nisan vidija ni u tragovima, imate najsuroviji kapitalizam, ka u Dickensovim romanima.

    • Evidentno, preuzela je kapitalističke ‘aplikacije’ (organizaciju poslovanja, tehnologiju, globalizacija, tj. zapadna/kapitalistička tržišta). Možda niste pratili zbivanja još od Mao Ce Tunga, ‘komunistička’ je ona samo po nazivu. Napreduje upravo zato jer je postala kapitalistička, a gladovali su i umirali od gladi (plus sve ostalo što uz to ide, bijeda svake vrste, nasilje itd.) dok je bila komunistička.

    • Kina je puno kapitalističkija zemlja od dobrog dijela istočne i južne Europe. Ali ono zanimljivo: ona svakim danom postoje i sve više kapitalistička! Dok ovi naši Europljani, najradije bi postojali sve manje… valjda i oni prvo moraju umirati od gladi da bi shvatili što je dobro a što ne. Neki vole učiti na teži način.

      To su, ako se dobro sjećam u Rumunjskoj kao izrazito prijateljskoj europskoj zemlji, i sami im rekli (kad su ih ovi zvali da investiraju u neke tvornice) na što su ti naši “kapitalistički” europski susjedi ostali malo iznenađeni i uvrijeđeni – “mo’š mislit, oni će nama soliti pamet kako imamo previsoke poreze, pretjeranu regulaciju, neefikasnu birokraciju, neodrživa radnička i druga socijalna prava…”

      Ali Kinezi si ne mogu dopustiti raditi gluposti. Oni imaju milijardu ljudi koje treba prehraniti, a to je moguće samo ukoliko će se ponašati odgovorno, dakle tržišno, kapitalistički. Ne mogu oni ulagati tamo gdje ne mogu očekivati prikladan povrat.

      Njihovi poduzetnici se ponašaju u skladu sa ekonomskom logikom i nikakva “Partija” ih ne može nagovoriti da iz “političkih razloga” tj. “državnih vanjskih interesa” svoje kapital neoptimalno alociraju. Neka Rumunji, Hrvati i sl. pocrkajku od gladi ako treba ma kako to “prijateljski narodi” bili, ali Kinezi neće!, brinu se ljudi o sebi prije svega. Svatko sebi neka svoj kruh zaradi a ne drugome uzimati njegovu teško zarađenu koru kruha.

      Kinezi kao narod su i inače “poduzetnih gena” (to vidite po okolnim državama u jugoistočnoj Aziji gdje su manjina, i takvi kao manjina često najproduktivniji društveni sloj, sa najviše poduzetnika, najvećeg doprinosa po glavi gospodarstvima tih država) i sada kada je politička klima takva da se ohrabruje privatna inicijativa, poduzimanje rizika, preuzimanje zapadnih obrazaca ponašanja, kada se barem obećava im da im zaradu neće nitko oteti (nacionalizirati, pretjerano oporezivati) ti ljudi i u matici zemlji, bez potrebe za seljenjem, sve više i više iskazuju svoje potencijale razvijajući predivne kompanije koje jako puno doprinose gospodarstvu Kine i cijelog svijet, zahvaljujući kojima SVI mi živimo bolje. I mi u Hrvatskoj zahvaljujući kineskoj efikasnosti tj. kineskim poduzetnicima (!) mnoge stvari u životu koje shvaćamo zdravo za gotovo imamo priuštive ili priuštivije nego li bi nam inače bile.

    • Ako želite reći da je ovo negativna pojavnost kapitalizma, odnosno tržišne ekonomije, upravo ste potpuno u krivu. Ovo je sama srž tržišne ekonomije, u kojoj su cijene određene ponudom i potražnjom (u ovom slučaju na globalnim tržištima) i to je to. Sama bit i sve što iz nje slijedi. Ako mislite da je bolje da cijene budu administrirane, znate što to znači?

      Inače, da nema tržišne ekonomije, cijene goriva bi bile puno, puno veće. Zamislte da je cijeli svijet bio Sjeverna Koreja od početka komercijalne eksploatacije nafte. Koliko bi svijet bio razvijen i bogat i koliko bi elementarne robe bile rijetke i skupe. Te čega sve ne bi bilo. A mogu Vam reći čega bi bilo: lošeg života, gladi, nasilja i depresije svake vrste.

  3. Da li to znači da Šveđani, koja su izuzetno socijalna osjetljiva zemlja, smiju koristiti iPhone, koji dolazi iz bastiona kapitalizma?

    Mislim da ste sa Sjevernom Korejom malo pretjerali. Pa Vas stoga molim da nam objasnite koje to stavove, većina ovog naroda dijeli sa Sjevernom Korejom.

    • Koje veze ima Švedska sa socijalizmom? I kako je Švedska došla do situacije da bude ‘socijalno osjetljiva zemlja’? Čuli ste za Ikeu, Ericsson, Volvo, Tetrapak, Saab …?

      Inače mi se ne da diskutirati s nečim što biste htjeli, pod lažnim navodom da sam rekao da ‘stavove, većina ovog naroda dijeli sa Sjevernom Korejom’. Nemojte se ljutiti, neću ubuduće puštati ovakve komentare ne zato jer ‘ne bih htio puštati stavove s kojima se ne slažem’ (s njima rado diskutiram), nego jer mi je ovaj ‘forumaški’ stil bezvezan, želim reći bezvezna razina, odnosno način diskusije. Bitno je da diskusija ima barem neku logičku notu, da nije bezvzezna (ne da mi se inače). Ima raznih foruma ne brinite.

    • Švedska je prije svega danas izuzetno kapitalistčka zemlja, a kapitalizam je sam po sebi socijalno osjetljiv – jer stvara vrijednost za sve koji sudjeluju u njemu! A Grčka, Hrvatska, da ne govorimo Sj. Koreja i Kuba su tamo gdje jesu upravo zbog tih svojih “socijalnih osjetljivosti”. O Švedskoj jasno i glasno: http://www.csmonitor.com/World/Global-News/2009/0514/sweden-hardly-a-socialist-nightmare

      Novi iPhone dolazi vjerojatno za 2-3 tjedna. Šveđani će među prvima imati ga priliku kupiti i to novcem kojega su pošteno kapitalistički zaradili.

      • P.S. It’s official! http://p.twimg.com/A19eAQLCEAAF7NS.png:large Dakle dragi Šveđani i svi ostali koji ste pošteno zaradili svoje novce, pripremite se za 12. rujna, naime isplati se predbilježiti čim prije jer vrlo su ozbiljne indicije da Sharp i partneri kojima licencira svoju tehnologiju (LG Display i Japan Display) imaju određenih tehničkih problema pri izradi novih zaslona zbog čega im je yield još uvijek nizak i moguće da proizvodnja neko vrijeme neće moći pratiti potražnju, osim ako nedaj Bože nije se opet moralo odustati od nove tehnologije. Naime zbog tih problema je i novi iPad morao biti u zadnji čas redizajniran jer se ispostavilo da IGZO ekrane neće biti moguće proizvesti u potrebnoj nakladi, nadam se da je sada konačno moguće, ipak je prošlo već pola godine, Sharpu je to biti ili ne biti (inače je pred bankrotom i ova “kocka” im odlučuje sudbinu kompanije) i radi se o bitno manjoj veličini ekrana gdje je yield vjerojatno bolji.

  4. tek sad mi je jasno da mi potpuno različito definiramo socijalizam g. Bakiću (zaprepašten sam ali izgleda da je za vas socijalizam samo ono što imaju Sjeverna Koreja ili Kuba); stvar je u tom da su se kolektivistička rješenja, populizam, intervencije države i centralnih banaka, preraspodjela bogatstva, birokratizacija, subvencije, povlaštene skupine i njihova prava… uvukle u sve pore “kapitalističkih društava” – pa zato i upadaju u krize – o tom socijalizmu je riječ i u tome je opasnost- pa zar treba bolji primjer od nas? Zar su Francuska ili Švedska društva slobodnog tržišta? svašta. Pokušat ću biti optimističan obećajem, ali samo napomena vezana za raspravu o cijeni nafte od gore: tržište i konkurencija naravno doprinosi da ta cijena bude optimalna i najniža – zapravo upravo to dugoročno gotovo uvijek dovodi do pada cijena (primjer je gotovo čitavo 19. stoljeće), a ipak cijene rastu u 20 st. zašto???? znači li to da kapitalizam ne funcionira? Odgovor je Ne! Vrijednost fiat novca pada!!!! A drukčije i ne može biti – način na koji nastaje novac a koji je potpuno antitržišni i posljedice toga (dug, uništenje produktivnosti, brisanje srednje klase, destimulacija štednje, umjetno držane niske kamate, pogrešna alokacija kapitala, mjehuri ili baloni) su tempirana bomba koja potkopava moj optimizam, ali se trudim :)))

  5. Nenade ovo sa benzinom nema veze sa tržištem! To je i Štern potvrdio. Nikakva ponuda i potražnja ne igraju ulogu, a ni cijena barela jer ona nije 150 dolara što bi možda dalo pravo da cijene bude kakve jesu. Špekulanti su svoje napravili i debelo se omastali a na kraju godine ćete vidjeti i kakva će biti dobit naftnih kompanija pa možete i tu temu staviti na blog pa ćete vidjeti kakvi će biti komentari. Na žalost i na tom tržištu nema regulatora pa možemo očekivati još više cijene, pa lančana poskupljenja a na kraju i prosvjede jer prosječnom Hrvatu iz dana u dan ostaje sve manje novaca u novčaniku.

    • Optuživanja ‘špekulanata’ za rast cijena standardna je karta iz repertoara, a nema previše veze sa stvarnošću. Što mislite, ako je to ‘samo špekulantske’ naravi, onda se, naravno, balon mora kad-tad ispuhati. Zašto onda nema pametnijih i jačih špekulanata koji bi već sada shortali i sveli cijenu na realnu. Kad čujete tvrdnje da cijena nećemu raste ‘zbog špekulanata’, tada ih ili bacite u smeće zbog 0 informacije u njima (čisti šum u kanalu) ili se zapitajte zašto to netko govori.

      A neki ljudi kompleksne sustave kao što je tržište, pogotovo globalno tržište, vole tumačiti nečim što im je blisko, nekako si pojednostaviti stvari, pa onda uvlače u igru neku pojednostavljenu režiju itd.

      No, bilo kako bilo, recimo da je to jedna jako profitabilna industrija. Ali, možda znate, najprofitabilnija tvrtka ikada je bila Standard Oil, Johna Rockefellera. On se silno obogatio, ali je stvorio daleko veću vrijednost društvu.

      Evo ulomka iz The Rational Optimist:

      Even the most notorious of capitalists, the robber barons of the late nineteenth century, usually got rich by making things cheaper. Cornelius Vanderbilt is the man for whom the New York Times first used the word ‘robber baron’. He is the very epitome of the phrase. Yet observe what Harper’s Weekly had to say about his railways in 1859:

      “The results in every case of the establishment of opposition lines by Vanderbilt has been the permanent reduction of fares. Wherever he ‘laid on’ an opposition line, the fares were instantly reduced, and however the contest terminated, whether he bought out his opponents, as he often did, or they bought him out, the fares were never again raised to the old standard. This great boon – cheap travel – this community owes mainly to Cornelius Vanderbilt.”

      Rail freight charges fell by 90 per cent between 1870 and 1900. There is little doubt that Vanderbilt sometime bribed and bullied his way to success, and that he sometimes paid his workers lower wages than others – I am not trying to make him into a saint – but there is also no doubt that along the way he delivered to consumers an enormous benefit that would otherwise have eluded them – affordable transport.

      Likewise, Andrew Carnegie, while enormously enriching himself, cut the price of a steel rail by 75 per cent in the same period; John D. Rockefeller cut the price of oil by 80 per cent. During those thirty years, the per capita GDP of Americans rose by 66 per cent. They were enricher-barons, too. Henry Ford got rich by making cars cheap. His first Model T sold for $ 825, unprecedentedly cheap at the time, and four years later he had cut the price to $ 575. It took about 4,700 hours of work to afford a Model T in 1908. It takes about 1,000 hours today to afford an ordinary car – though one that is brimming with features that Model Ts never had. The price of aluminium fell from $ 545 a pound in the 1880s to 20 cents a pound in the 1930s, thanks to the innovations of Charles Martin Hall and his successors at Alcoa.

      (Ridley, Matt (2010-05-27). The Rational Optimist: How Prosperity Evolves (pp. 23-24). Harper Collins, Inc.. Kindle Edition. )

      Eto, to Vam je moć tržišne ekonomije. Ne znači da ako nekam ima problema, ili nije sve idealno, da je socijalizam bolji. Zamislite mačku. Ima četiri noge, nekad stane na trn, a nekad čak i nešto gore. No, socijalisti kažu da je to ‘loš dizajn’, ‘nogu su suvišne’, ‘zar ne bi bilo ljepše da mačka leti’, i odrežu joj noge. Hoćemo li odatle zaključiti da je mačka s 4 noge lošija od one bez nogu (koja bi trebala letjeti), samo zato jer je stala na trn (‘a ne bi stala da nema noge!!! – dakle, noge ne valjaju!’).

    • Bojite se da će im dobit biti niska? Ja vjerujem da će biti zadovoljavajuća. Posao im je da stvore maksimalno moguću dobit i držim im fige da u tome uspiju!

      Regulator?! Regulacija uvijek cijene povećeva (ili stvori štetnu nestašicu nekog proizvoda) a ako ne to onda je još gora stvar jer je stvoren privid iza kojega se sakrila još veća indirektna šteta. Uvijek tako ispadne!! A samo luđak neprestano ponavlja jednu te istu stvar nakon što vidi da je rezultat loš. Regulacija tako pomalo sliči na psihičku bolest. Jedini tko može stvari objektivno pravedno regulirati je slobodno tržište. Jedina “ljudska regulacija” treba biti “mehanizam” podupiranja funkcioniranja tržišta na slobodan način. Dakle jedina regulacija koja ima smisla je “regulacija” koja je usmjerena onemogućavanju zloporabe monopola, onemogućavanju kršenja zakona itd. Dakle funkcionalni pravni sustav kao pojam jedina je vrsta regulacije koju treba pozdraviti, ništa više od toga i ništa manje.

      Što se tiče nafte recimo, pa čak je prilično vjerojatno da je izgaranje fosilnih goriva štetno za okoliš (mada, postoje teorije koje i nisu tako neozibiljne, a koje kažu da nam staklenički plinovi dugoročno koriste odgađanjem mini ledenog doba koje bi inače prirodno nas pogodilo uskoro… no otom-potom).

      Ukoliko je istina da je to štetno za okoliš, i ukoliko se bojimo da će nam ograničeni resursi nafte biti iscrpljeni prije nego li je proglasimo beskorisnom, “da nam to smeće više za ništa ne treba”, tada su “visoke” cijene same po sebi i svojevrsni “blagoslov”, one utječu na manju potrošnju (u smislu manje razbacivanje) i općenito efikasniju te ubrzavaju pronalazak novih izvora energije koji su možda manje štetni za okoliš itd.

      Ako će naftne kompanije čak i imati neke “neobično visoke profite” (naravno u potpuno konkruetnom slobodnom tržištu – tu regulacija ima pravo nešto reći ako treba, zloporabe monopla spriječiti!) to tada shvatite kao poštenu im nagradu za njihov velebni posao “očuvanja okoliša planeta Zemlje, za sve generacije koje dolaze…”, to je stvar tako vrijedna da ja stvarno ne mogu zamisliti koliko bi to trebali biti visoki profiti a da se netko usudi reći da su previsoki, da posao koji su napravili toliko ne vrijedi!

      Ako netko misli da su profiti previsoki – pa lijepo neka uđe u taj biznis konkurirati im, stvoriti sličan profit i sebi itd.

      Način na koji se bilo koja osoba može uključiti u tu velite jako profitabilnu industriju (stvarno se ne bojite prelaska na druge energente itd.? Riskirajte onda!!!) je da jednostavno kupi koliko može dionica već postojećih naftnih kompanija po svom izboru (ili možda tih nekih novih u njihovim IPO-ima itd.)

      • mislim da je iz sputavanja monopola i krenula hajka regulacije. sjetimo se Standard Oil slučaja koji je monopolistički položaj branio tržišnim mehanizmima (niskom cijenom) ali je na kraju razbijen što je pak dovelo do porasta cijena.
        Naime monopol koji je zasnovan na izvrsnosti je poželjan jel od njega najviše profitiraju kupci (to zapravo i nije monopol ali može tako izvana izgledati)

        Sa svime iznesenim se slažem, samo ukazujem na potencijalne rupe kada se god govori o regulaciji, pa i benignoj.

  6. Ponuda i potražnja u nekim situacijama jednostavno ne dijelu na tržište. Razlog je toma da ni jedno tržište nije savršeno (samo na papiru je savršeno i to u onoj točci gdje se sjeku krivulja ponude i potražnje). Tako bi i recimo bez regulatora bankarski sustavi u većini država kolabirali (naravno ako iza banaka i tog “savršenog tržišta” ne bi stale države – evo najnovijeg primjera Španjolske koja će osnovati banku za loše plasmane). Kriza je pokazala da ni ovaj sistem nije dobar ali bolji je teško uspostaviti no morat će se nešto promjeniti ako ne želimo sve veće razlike između bogatih i siromašnih.
    Kao i uvijek nije sve crno i bijelo a kapitalizam je odličan za slobodno poduzetništvo i inovativnost, međutim kod velikih korporacija je jednostavno besmislen zbog sprege politike i svjetskih moćnika što je i logično s obzirom na ljudski um i tu se jednostavno nešto mora promjeniti.

      • Nenade, pa monopoli i karteli su upravo obilježja ne-tržišnih, regulatornih, intervenističkih sustava, odnosno nastaju zbog nedostatka konkurencije. A ulazak konkurencije se uspješno sputava uz pomoć zakona, birokracije, regulacije i sl.

        Ili vi smatrate da karteli nastaju prirodno na visoko konkurentnim tržištima?

        • možete li to potkrijepiti (za kartele).
          monopoli nastaju ali kao proces kreativne destrukcije, pa time i vrlo kratko traju u protržišnim uvijetima.

        • a možda se i ponavljaju zato što se regulativa njima bavi? kauzalnost je zafrknuta stvar.
          mislim prilično je teško obaviti jedan neutralan eksperiment, ali nekako sam skeptičan, nije li svaka inovacija monopol, zašto bismo ih sputavali?
          meni se to čini kontraintuitivno, otprilike kao agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je zapravo glavni izvor ugrožavanja tržišnog natjecanja.

          vidimo i recentne događaje gdje je Samsung kažnjen za kopiranje Apple-a?! pa pobogu nije li u interesu tržišta da Apple ima konkurenciju.
          Slično je i s farmaceutikom gdje zbog ogromnih troškova uvođenja novog lijeka (cca 1 bln dolara) novi lijekovi izlaze sve rijeđe. S druge strane postoje patenti na 10g. koji pak štite monopol (kvragu pa zar regulator nije tu da razbija monopol kako kažete?). Iako tržište je opet doskočilo na način da se rade slićni lijekovi a da se ne ugrozi povreda patenta. itd.

          Meni se čini da regulacija više štiti monopole nego ih ugrožava. Kazne koje monopolisti plaćaju me uopće ne uvjeravaju jer se očito radi o čistoj cost-benefit analizi za monopolista (plati kaznu i naplati trošak kroz daljnji monopol).

        • Ono što očito znamo, je da je to vrlo složena stvar, mislim da čak kad bih i više znao o tome, opet ne bih znao puno.
          A kao što kažete, i Schumpeter je tvrdio da monopoli nisu problem, naime da je sama prijetnja konkurencije dovoljna, nije potrebna stvarna konkurencija. A također sada znamo da je inovativnost velikih sustava, pa čak i monopola, često veća od malih.

        • U interesu tržišta je da Apple ima konkurenciju (i u interesu Appla :D) ali Samsung je morao biti kažnjen za svoje besramno ponašanje. Ja mislim da ja kazna simbolična, objektivno bi trebala biti puno veća (7-8 mlrd USD, tako da im poništi svu zaradu koju su ostvarili na proizvodima koji bezobzirno krše patente unatoč opetovanom dobronamjernom i prijateljskom upozoravanju od strane Apple i strane Google-a kao im ključnog partnera u razvoju tih proizvoda koji je svjestan tih činjenica Samsung više puta opominjao).

          Ako Google, Motorola i sl. mogu biti obzirni prema tuđem intelektualnom vlasništvu, ako su svjesni da tu sada nemaju izbora nego sami inovirati (koliko god bilo privlačno ukrasti…) e pa može to onda i Samsung.

          Ili Microsoft npr.! Pogledajte kako se on ponaša, on se ponaša još i puno obzirnije od Google-a (koji to radi vjerojatno više iz straha i lukovosti), oni to zaista rade iz razumijevanja ovih temeljnih pojmova i stvarnog poštovanja prema konkurenciji. Microsoft je često oduševljen Apple-ovim rezultatima, i to im redovito dođe direktno priopćiti i pristojno zamoli za dopuštenje korištenja nekih patenata (onih za kojih je razumno očekivati pristanak, ne onih za koje to nije pristojno niti pitati), ponude vrlo atraktivne cross-licensing ugovore, i na koje Apple pristane. Te dvije firme danas međusobno koriste jako puno svojih vrijednih patenata i sve štima. Google izbjegava sukob i sve štima. Samo Samsung (pomalo i HTC) misli da je iznad svega i izvan zakona. E to jednostavno nije u redu!!

          Monopol koji definira sustav zaštite intelektualnog vlasništva je ona dobra vrsta monopola! To je ljudima jasno još od onog antičkog kralja koji je izmislio patente za kulinarske recepte. Zahvaljujući tome svake su godine dobivali nove fine inovativne klope, bez toga se nikome ne bi toliko isplatilo smišljati te recepte i manje bi fino papali. Tako je to i danas 2.500 godina kasnije u modernom patentnom sustavu. Danas je već dosta jasno dokazano da npr. u farmaceutskoj industriji patentni sustav potiče inovativnost, olakšava razvoj novih lijekova. Naime obzirom koliko je to teško i skupo kao što i sam kažeš, baš zbog toga ne bi se isplatilo ljudima razvijati novi lijek kada ne bi imali time ovako ojačanu “vjerojatnost” određene zarade na tom lijeku kojega razviju.

        • @lynx

          nisam stručnjak za intelektualno vlasništvo no moja poanta je i bila da je stvar puno kompleksnija, da monopoli ne nastaju sami od sebe. barem ne u današnjem svijetu.

          evo jedan po meni dobar pregled
          http://www.econlib.org/library/Columns/Teachers/patent.html

          jasno je da patentni zakoni načelno potiću inovativnost, kako je pojašnjeno u članku, no naravno pitanje jel empirijski to baš tako i koje dodatne negativne posljedice imaju.
          Empirijski dokazi im baš ne idu na ruku, unazad 20g. konstantno opada inovativnost fartmaceutske industrije.

          Slično kao što i na papiru se čini da subvencije potiču rast i razvoj grane koju subvencioniraju, pa su rezultati zapravo potpuno suprotni.

          još kad znamo koliki utjecaj multinacionalke imaju i kad znamo kako se financiraju izborne kampanje, možemo se samo pitati u čijem interesu rade zakonodavci i bili nam nekad bilo bolje da se stvari stvarno prepuste tržištu.

        • također mislim da je primjer dan u članku i tvrdnja da patentni zakoni potići inovacije prilično plošan.
          Inovativnost je prilično složen proces, i zna se da inovativnost potiće druge inovacije. Inovacije nisu uvijek u obliku velikih novih otkrića, najčešće su to male inkrementalne inovacije.
          Primjerice patent na neki lijek onemogućava da se pojave slični lijekovi uz manje nuspojave, dakle na neki način patenti onemogućavaju male inkrementalne korake.
          također tržišta su dinamična i troškovi koje su regulatori nametnuli na istraživanje i testiranje novih lijekova su postali toliki da zapravo je potrebno osigurati sve duža i duža patentna razdoblja što uvelike ojačava monopole. A monopoli negiraju potrebu za kreativnom destrukcijom, što je prirodni inovativni proces.

        • Slažem se da je inovacija jedan pojam koji daleko nadilazi tako plošni pogled i u potpunosti se slažem da je vrlo neprecizno reći “patenti potiču inovacije”, preciznije bi bilo reći: “patentni pozitivno utječu na ulaganja u R&D”. Sasvim mi je jasno da broj i kvaliteta inovacija nije nužno proporcionalna dolarskom iznosu ulaganja u R&D, često te varijable nemaju nikakve veze jedna s drugom. Međutim to je ipak važna činjenica: patenti omogućavaju kompanijama da više dolara ulaže u istraživanje i razvoj, daju im za to više “hrabrosti”, daju im za to “opipljiviju računicu” u svojim planovima investiranja.

          Ali sasvim je jasno da od kompanije do kompanije će se rezultat po uloženom dolaru u R&D drastično razlikovati, ali mislim da to ovdje ne treba biti poanta, to je jedna sasvim druga priča.

          No, što se tiče farmaceutskih kompanija, koliko sam ja upoznat ozbiljne studije su pokazale da patenti pozitivnu utječu na inovativnost u toj grani, jer tamo očito rezultat ipak dosta dobro ovisi o ulaganjima u R&D. Kod mnogih drugih industrija to nije slučaj pa patenti zapravo štete na način da se previše (neoptimalno, nefokusirano, time neproduktivno) puno ulaže u R&D, i zaista kod mnogih drugih industrija su empirijska istraživanja pokazala da patenti ne doprinose inovativnosti, ali ja to ne smatram ovdje relevantnim. Patentni sustav daje “mogućnost”, a na konkretnoj kompaniji je da vidi da li i kako može tu mogućnost iskoristiti. Tko će nepotrebno baciti novac u stavku koju lijepo na papiru vodi kao “R&D” a nikakve koristi od nje, to je njegova stvar!!

          Patentni sustav kao i svaki drugi alat može se ispravno koristi a može i neispravno. Oni koji nisu dovoljno pametni će naravno pogrešno koristiti taj alat i napraviti će si štetu, prosjek time u nekim agregatnim pogledima možda i jako ružno poruše… ali to je njihova stvar, to je i poanta kapitalizma, da se nagrađuje izvrsnost. Nije poanta tako niti patentnog sustava da “svi time po nekom automatizmu profitiraju” (to ne postoji, ne postoji stvaranje nečega iz ničega, birokracijom) nego da profitiraju oni koji su zaslužili a oni koji nisu ne, čak i gube. Bitno je samo da oni koji su sposobni inovirati imaju alat koji im omugučava da u tome budu čim slobodniji, da ih njihov “CFO” ne spriječeva u tome alociranjem im premalog budžeta za R&D, da se potencijali mogu iskoristiti do čim više razine.

          U stvarima koje puno ne koštaju (kaj ta istraživanja u području softvera itd.) zaista patentni sustav tu više služi kao “nagrada” za izvrsnost (a ja mislim zaslužena nagrada, koja motivira za dalje) dok u stvarima kao farmacija to je puno više od nagrade za postignuća, to je uopće preduvjet da se mnoga od tih postignuća uopće postignu (u određenom vremenu, da se ne čeka par godina/desetljeća duže, a mislim da za svaki lijek broj života koji se spasi time što je došao na tržište par godina prije… znači jako puno za sve nas, za cijelo gospodarstvo, za cijelo društvo)

  7. Kao i Ed ranije, moram se načuditi vašem stavu.

    Stvarno ne znam gdje se to na zapadu ismijava socijalizam i gdje se marksizam smatra zaostalim sistemom koji je ne samo teoretski loš nego i empirijski dokazano vodi u katastrofu. Mogao bih sad navoditi milijardu primjera, ali uzmimo samo najveću kapitalističku oazu na svijetu – SAD. Trenutačni predsjednik SAD-a svoje kratko radno iskustvo u privatnom sektoru u biografiji naziva “behind enemy lines”, i republikanci i demokrati se zalažu za državno školstvo, zdravstvo i spolne kvote u javnim institucijama, a jedina osoba u političkom životu koja ima ikakve anti-socijalističke stavove je smiješni starčić iz Texasa kome nitko ionako nije dao ozbiljnu šansu.

    • Ajme meni.

      Rekao sam već više puta da ‘socijalizam’ na ovom mjestu ima svoje standardno značenje, a ne ono što ‘free market’ ekipa posprdno koristi kao izraz za npr. Obaminu politiku, švedsku ekonomiju, njemačku itd. Dakle, to su kapitalističke zemlje, tj. zemlje tržišne ekonomije. Ili želite reći da SAD nije kapitalitička ekonomija? Nema problema, ali onda problema, ali onda raspravljate sa samim sobom, ne sa mnom.

      ZNAČI: Ako imate svoju terminologiju, koristite ju, nema problema, ali nemojte implicirati da sam ja nešto rekao što nisam ‘jer bi to značilo drugo da sam koristio vašu terminologiju, pa ćete vi zato tako i smatrati’.

      • Mislim da nema problema u terminologiji. Ono oko čega se očito ne slažemo očito je količina popularnosti najljućih oblika te ideologije na zapadu.

        Btw, što se tiče kubanskog zdravstva: Mises institut među svojim članovima ima vrlo simpatičnog Rusa, bivšeg Gorbačovljeva ekonomskog savjetnika, Yurija Maltseva. Veli Yuri u jednom predavanju na temu socijalnog zdravstva da svoje američke studente “cijepi” protiv socijalizma tako što ih vodi na Kubu i pokazuje im bolnice za običan narod. 🙂

  8. Ovdje se brkaju kruške i jabuke. Svatko tko je spomenuo Švedsku ili neku skandinavsku zemlju mislio je na jedan socijalni oblik kapitalizma. Vjerujem da nitko tko piše na ovom blogu nije protiv slobodnog tržišta, slobode medija, poduzetništva i inovacija i ostalih pozitivnih stvari. Međutim mnogi to ne shvaćaju kao kapitalizam. Ono što ja smatram da je loše kao i ostali je taj neoliberalni kapitalizam gdje nestaje srednji sloj a sve je usmjereno na kapital i profit (vlastiti) i to pod svaku cijenu, pa makar propale banke i poduzeća (kao Enron npr), pa povezanost politike sa kapitalističkim elitama. Poanta je da se u svemu tome nađe mjesta i za čovjeka i da svi budu malo socijajalniji, Taj model uspješno su implementirale skandinavske zemlje gdje se i plaćaju najviši porezi na bogate te je zastupljenost srednjeg sloja najveća. Sam Buffet se zalaže da se u ovoj krizi koja je i kriza morala bogatiji oporezuje više a ne 15% kao i ostali pa da temeljem raznoraznih olakšica na kraju plate manji porez od najsiromašnijih.
    Vjerujem da su svi o tome mislili kad su se pozivali na socijalizam a ne ostale loše stvari koje je taj sistem imao. E sad kad bi se iz svakog sistema uzele one najbolje stvari i kad bi se svi oko njih složili onda bi to bio sistem najbliži savršenome. Mislim da će se svi oko toga složiti a i Vi.

    • Buffet je velikim dijelom demagog.
      Zadatak firme (zašto su je dioničari osnivali, tj. zašto je imaju) je ostvariti profit. Znam, šokantno za naše marksiste (jer oni su humanisti, ha ha).
      Regulacija će uvijek kasniti za inovacijama. Zato će uvijek biti Enrona. Enroni prošlosti su bili daleko veći (npr. South Sea Bubble), pa što?

    • Ja imam drugačije mišljenje i mislim da je upravo taj srednji sloj nesklon riziku doveo europu u probleme u kojima se danas nalazi,pročitao sam jedan članak koji analizira dob današnjih najbogatjih poduzetnika europe i po tome se može dobro vidjeti da “većina mladih ljudi želi biti srednji sloj sa unaprijed određenim radnim vremenom i terminima godišnjeg odmora”,pa zar nije ideal u hrvatskoj završiti fakultet i ugnjezditi se u državno poduzeće ili javne službe?Najbolji studenti završavaju kao ćati u javnim službama i tada sve njihove ambicije staju,ako je to poželjno u državi sa jako malim izborom kvalitetnih poduzetnika i tradicijom onda i na osnovu toga ja i dalje tvrdim da i nas uništava “srednji sloj” jer koliko su velike i jake hrvatske firme toliko je jaka i hrvatska država,masa bogatih pojedinaca čini državu još bogatijom,naravno mi se sa time nećemo i ne želimo složiti i preziremo i b od bogatstva…,u americi udruge nezaposlenih u krizi mole i traže od svojih bogatuna da troše na luksuz itd i da time vrate dug američkom društvu jer time se otvaraju radna mjesta i puni proračun dok u srbiji boris tadić na početku krize moli srpske bogatune da budu umjereni u pokazivanju svog raskoša i bogatstva jer su vremena teška i masu je siromaha,on time indirektno još više priziva nezaposlenost i siromaštvo a upravo je to ta ista demagogija kojom se i mi služimo i koja jednostavno ljudima ubija volju za širenjem poslovanja u svrhu ostvarivanja osobnog profita ali i najvećeg profita za čitavo društvo.Vjerujte mi mi nismo normalni i možda bi nam pametnije bilo da promijenimo sustav jer ovaj nama očigledno ne odgovara…,radije da svi imamo ništa ali isto nego da svi imamo puno više ali nejednako,to mi podsvijesno želimo i zašto da se lažemo,provedimo referendum i promijenimo sustav da možemo otići svi zajedno u tri p.m…

  9. Ali i filantrop i da je više Buffeta tada bi i taj kapitalizam bio i puno humaniji. Profit je ok i svaka bi firma trebala biti profitabilna (prvenstveno EBITDA) ali ekstra profiti na uštrb radnika je sramota i to velika!

    • Valjda vam je jasno i to da od tog profita veliki kolač uzima i država,u hrvatskoj je taj porez na isplaćeni profit 32%,u americi i 50%,valjda znamo da sa tim novcem financiramo socijalno najugroženije,obrazovanje,zdravstvo
      itd,itd.Zato je uvijek pogrešna percepcija da mast od tog profita sakupljaju samo vlasnici,poduzetnici,pojedinci…,gospodine dragi država je većinski “profiter” u svim firmama svijeta jer uzima između cca 35-55%(ovisno o zemlji) prihoda svake firme a poduzetnik i taj omraženi kapitalista ako mu ostane profita dužan je i na njega platiti porez opet toj istoj državi u rasponu cca 25-50%.država ubire porez neovisno dali firma posluje u minusu ili plusu,to se državu ne tiče ali mi smo po prirodi demagozi i zaštitnici “radnika”,to su radili i komunisti sa “proleterima”,stalno se stvara tenzija poslodavci i radnici,svi bi htjeli manje poreze itd a ujutro kada otiđu u bolnicu,vrtić i školu onda im ništa ne valja,sve je zastarjelo,kao da se i to financira po duhu svetome…Nama je taj profit non stop trn u oku a i taj profit otvara nova radna mjesta jer ako ga firme reinvestiraju onda opet otvaraju radna mjesta,podižu prihode i povećavaju punjenje državnog proračuna,opet ako vlasnik i uzme taj novac pa neće ga valjda sakriti pod kušin nego će izgraditi viletinu,kupiti auto,trošiti po restoranima,kupiti jahtu i evo nam opet novih radnih mjesta u građevini,autoservisima,marinama itd,i opet na sve što je kupio sa tim novcem u hrvatskoj plaća pdv od 25%,mi nikako da shvatimo taj začarani krug nego demagoški udaramo po istome već 20 godina i zatupili smo do razine neandertalaca a zloća i jal će nas pojesti…

    • kako možete izjaviti takvu glupost. pa koji proft na uštrb radnika?
      svaki radnik koji misli da ga netko izrabljuje može sutra postati poduzetnik, nek zaposli par ljudi i krene pa za par godina nek ponovo izjavi takvu glupost kao vi. jeste li vi svjesni da vam je profit najveći prijatelj u krizi, pitajte radnike iz firmi kod kojih su vlasnici radili gubitke na uštrb radnika jesu zadovoljni?

      evo malo da vidite da niste jedini, ima vas još. valjda idete na onu dovoljno puta ponovljena laž postaje istina.

  10. što kažete na ovo, ovakvih članaka ima sve više i više.ne samo po našim novinama,nego i vani.
    da li je to kolektivna opijenost novinara socijalizmom ili nešto drugo?

  11. Nije vam to nikakva opijenost novinara nego nerazumijevanje koliko im je dobro u odnosu na ostatak svijeta jer ti isti koji danas prosvjeduju za afričke pojmove su “multimilijarderi”,naravno kada se malo zakašlje nisu zato krivi ljudi nego sustav…Ne znam kakvo je vaše mišljenje dali zapad ima monopol na blagostanje?Svi se na zapadu protive globalizaciji i trenutnom sustavu a sve deklarirani humanisti,,,,kada su već tako humani zašto ne kažu da su se u toj globalizaciji stotine milijuna ljudi diglo iz teškog siromaštva i da je i zbog toga danas zapad u krizi,najvećim djelom kriza je tako duboka ponajviše zbog toga,kada se jednome smrkne drugome svane…

    Što se tiče sustava možemo ga mijenjati,”tu će nas sigurno bog pomoći…” Tako je i u hrvatskoj zavladala fama da su za sve krivi lopovi a ja se oduvijek bavim matematikom,pa pretpostavimo da su lopovi ukrali 10milijardi eura ali mene muči tko je potrošio još nezarađenih ostalih 70 milijardi eura,pa nije valjda sve to sanader maznuo…Zapad će morati debelo zavrnuti rukave i upotrijebiti veliku pamet da se izvuče iz krize koja je u mnogim zemljama strukturne prirode i nema tog sustava koji će nas spasiti od života da radimo dvostruko više za dvostruko manje novaca a glavni uzrok naše krize je jačanje gospodarstave azije i južne amerike koji postaju sve konkurentniji i bolji,da nije kineskih,vjetnamskih,korejskih brodogradilišta mi bi danas u hrvatskoj imali knjigu narudžbi popunjenu do kraja 21 stoljeća…Ne znam jeste li čitali poruku malezijskog premijera koji je objasnio kako se zapad ponaša kada uđe u krizu a kako se u istoj toj situaciji ponaša malezijski narod?Jako je poučno!

    Naravno kada je toliko puno nezaposlenih nezadovoljnih je sve više,ljudi su u kreditima jer je game is over,i ja bih bio najsretniji da netko sve prekriži olovkom i otpiše i moj kredit,neki bi zbog toga žrtvovali i mijenjali sustav.Danas je velika povika na sve banke u hrvatskoj ali svi smo jako brzo zaboravili da smo svi mi “povlašteni dioničari” te banke i da za našu štednju već godinama ubiremo visoke kamate od 5-7%…Nemam osobno ništa protiv i za bilo koji sustav ali me pamet ipak malo služi da mogu razlučiti da nas svaki put ka socijalizmu vodi u još veće siromaštvo i nekonkurentnost…

    Tko ne misli tako neka mijenja sustav ali dobro se sjetiti i pisma bivših premijera i predsjednika eu zemalja u kojem upozoravaju uspavanu europu da joj prijeti teško siromaštvo i opasnost da postane,citiram “marginalni poluotok azijskog kontinenta a da će naša djeca tražiti poslove po moskvi i šangaju”,pa mi onda tražimo promjenu sustava i bavimo se akrobacijama ali kao što kaže merkl “nema brzih i lakih riješenja…”,da je to moguće već bi mi promijenili šest sustava…

    • Druga Castra za šefa EU!

      Bio sam na Kubi, koja ima nevjerojatnu geografsku poziciju, puno plodne zemlje itd. … a da vidite kako žive! Najbolje je kad ona ekipa one njihove aute iz 50.’ih (koji, a propos to nisu, jer je sve unutra uglavnom u ‘sam svom majstor’ kombinaciji zamijenjeno) kao pokazatelj neke navodno ‘romantike’. Tužan i nesretan narod. Ponižavajuće koliko ti ljudi stalno pristupa s molbama da im nešto daš, nevjerojatnim ponudama za neku siću itd.

      • Nenade, fantastičan ste analitičar, vrhunski poznavatelj tržišta kapitala, posebno hrvatskog, izvrstan financijski učitelj za sve nas koji pratimo Vaš blog, te Vas po tom pitanju iznimno cijenim, ali nemojte ulaziti u teme u kojima niste “doma “, nemojte si utvarati, kako najbolji nogometni trener kaže, da ste “doma” i drugdje, jer niste, a što ste mi i potvrdili gornjim postom o Kubi. Tu već ulazite u socio – političke vode, a tu baš i niste neki plivač, bez uvrede.
        Eto samo toliko, uz želje za još više kvalitetnih financijskih tekstova iz kojih se može jako puno naučiti.
        Lp

        • Ako mislite na tržišnu ekonomiju … mislite da nemam što reći o tržišnoj ekonomiji, jer nisam prošao kumrovečku školu? Evo, usudim se čak i reći da su dinosauri izumrli (jer mi je to očito), a iako nisam prošao specijalizaiju. JOj da, sad će se javiti neki obožavatelj dinosaura koji će reći da ipak nije tako, jer eto ja neznalica ne znam da još jedan živi u Loch Nessu. Nećete vjerovati, čak se usudim i ustvrditi da se Zemlja vrti oko Sunca, a ne obratno, makar nisam astronaut, a ni astrolog!

          Inače ovo što Vi zovete politikom, nema Vam to veze s time … plitka je to tema, Kuba i Sj. Koreja, DDR i SSSR kao idealna društva koja samo zbog zlobe Zapada nisu se ostvarila u svojoj punini.

          Jasno mi je da ima puno ljudi u RH koji misle da je socijalizam idealno društveno političko uređenje, ali nemojte se ljutiti, nije mi ovo mjesto na kojem bih o tome raspravljao. Ima Ustav po kojem se ravnamo, a svatko tko misli da je drugačije bolje, možeto probati promijeniti itd.

        • A inače ne znam jeste li primjetili tako hrvastku, tako dostojanstvenu agresivnost u anonimnosti, naših junačkih komentatora koji su za Kumrovec (socijalizam itd.) u našem medijskom prostoru. Tako lijepo, tako hrabro, agresivno i anonimno! 🙂

      • Zanimljivo je to da kapitalizam ako nije savršen onda ništa ne valja, a socijalizam ako bar nešto možda na trenutak izgleda ok onda je bolji od kapitalizma.

    • A inače propaganda skroz glupa, naime oni kao veliki doseg iznose ‘smanjenje smrtnosti djece’ u toj nevjerojatno zdravstveno sigurnoj i sitoj zemlji. Prešućuju da je ona još uvijek oko 2-3 puta veća od razvijenih zemalja tržišne ekonomije. Naravno, idiotski bi bilo uspoređivati ju s drugim zemljama tržišne ekonomije, Islandom, SAD, Njemačkom i Švedskom … pa narod Kube je sretan da mu lokalna propaganda kaže da je bolji (u bilo čemu) od zemalja ‘Južne Amerike’.

      • istina, a što je najzabavnije i HR i Kuba imaju manju stopu od USA!zgodno zar ne? 🙂

        a ja mislio da je ta najkapitalističkija zemlja na svijetu obećani raj 🙂

        • Vidite kako su podaci zgodna stvar. SAD je zadnjih 20 godina apsorbirala nekih 30 mil. useljenika, mnogi od njih ilegalno ulaze u zemlju i nemaju stoga dostupnu zdravstvenu skrb. Što mislite koliko oni kvare prosjek?

          A zašto VAs muči SAD? Pa slobodno se odrecite svih stvari koji su oni generirali. Jasno, i svega što je Zapad generirao.

          A sad Vas lijepo molim (jer sori nemam vremena za VAs). Ako želite raspravljati o npr. Ustašama i Partizanima, ima sajtova za to. Ako želite o prednostima socijalizma i marksizma, ima i za to. Svega ima, za razliku od kako je na Kubi 🙂

          Eh da, pitam se zašto tako puno ljudi želi imigrirati u SAD, a nitko na Kubu. MOra da je neka greška?

        • “a ja mislio da je ta najkapitalističkija zemlja na svijetu obećani raj 🙂 ”
          kriva vam je pretpostavka, Singapur je najkapitalistickija zemlja na svijetu. 😀

  12. http://www.haber.ba/biznis/posao/10776-prosjecna-placa-na-kubi-porasla-na-15-eura.html

    Evo i plaće im skočile za 17%!Tko kaže da socijalizam nije dobar:em nemaju gladnih, em im u sred krize podigli plaće za 17% tako da sada imaju prosječnu plaću od 15 eura?Valjda im je hrana jeftina kada nitko nije gladan a plaće su im 15 eura,samo jedu i spavaju?Svatko tko misli da je tamo dobro neka otiđe i vidi taj jad i bjedu pa će tek onda shvatiti da je hrvatska švicarska na n-tu,razmažena kapitalistička zemlja…

  13. pa što izbrisa bolan?
    apsolutno si u pravu, totalno su u kurcu ekonomski, naravno, to nije zato što im je US nabila trgovinski embargo, a bili su im 95% partner :))
    US ne dira što će izgubit koju milijardu zbog prestanka trgovine s Kubom, ali Kubance, jebiga dira!
    U pravu si kao i obično, sve znaš sve vidiš, jako si pametan i zgodan, sve im je to zbog tog njihovog socijalizma, umjesto da budu sretni ko ovi na Haitiju, recimo 🙂

    • Pa tko im brani da trguju s drugima, imaju vremena već polja stoljeća. Evo npr. Njemačka krenula nakon rata odakle i dokle je došla. Npr.
      Naravno, svatko tko je nezadovoljan tržišnom ekonomijom, umjesto naseljavanja u SAD, Skandinaviji, Austriji ili Njemačkoj može naKubu ili u Sj. Koreju.

      • Zamislite koliko je to motivirajući sustav kada su oni nekonkurentni sa plaćom od 15 eura a na vratima od kuće imaju prijatelje huga chaveza i moralesa koji bi ako ništa zbog prijateljstva i ideoloških zajedničkih stavova sigurno nešto po dogovoru uvezli,na koncu i kina je postala veliki potrošač,iran također i tamo bi se dalo što prodati a kuba nije velika zemlja?Naravno depresivci će opet reći da je to urota amerike i masona koji im brane da postanu konkurentni..Valjda je amerika dogovorila sa iranom i chavezom da nebi slučajno što od kubanaca kupili?.

      • Nenade, zašto odgovarate?! Mogli ste mu samo ponoviti ono što ste ranije rekli: “A inače ne znam jeste li primjetili tako hrvastku, tako dostojanstvenu agresivnost u anonimnosti, naših junačkih komentatora ….Tako lijepo, tako hrabro, agresivno i anonimno!” Dodao bih i – nepristojno.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.