Uncategorized

Crobex slavi 15 godina, FAIL

Zagrebačka burza, odnosno kako se vole nazivati ‘ZSE’ (jelda je malo malograđanski, ili postkolonijalno?) je ponosno javila da je 15 godina Crobexa.

Crobex je napravljen po istoj metodologiji kao indeks VIN koji sam prije nastupa Crobexa konstruirao za tadašnju Varaždinsku burzu, o čemu sam pisao ovdje.

1. U vezi toga smatram da je već duže vrijeme CROBEX totalna antireklama za hrvatsko tržište kapitala. Nažalost, u međuvremenu se nije značajnije promijenio, ostao je isti. A mijenja se onaj tko se ne mijenja (npr. časne sestre koje su u srednjom vijeku odabrale uniformu koja je bila slična dnevnoj odjeći ‘običnih’ ljudi, kako bi se što manje razlikovale od njih). Jadni Crobex tako je ostao u biti nepromijenjen.

2. Također sam siguran da CROBEX više nikada neće ni približno doći blizu svojih prijašnjih maksimuma (iako sam uvjeren da hrvatsko tržište kapitala nudi fenomenalne, možda ‘once in a lifetime’, prilike).

3. Iako mislim da bi 1 & 2 trebalo biti potpuno jasno i upravi Zagrebačke burze. Za koju vjerujem da će ove godine poslovati jako loše: redovni promet dionicama u H1 2012. svega polovica redovnog prometa u, inače katastrofalnom, H1 2011..

Ali ‘ZSE’ ima i dalje poveliki kapital, a pitanje je što si uprava daje kao ciljeve i misiju.

Na sreću, u zadnje vrijeme se više bavim nekim pametnijim stvarima (od pisanja bloga), pa da ne gubim vrijeme bezveze, molim vas odgovor, želite li da obrazložim zašto mislim da se Crobex više nikad neće oporaviti:

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

27 replies »

  1. Kako neće, 2010. ste pisali da je fer vrijednost 3200-3500, sad da se neće vratiti. Što je s onima koji su uložili u indexni kad je crobex bio 2200, ponukani vašim pisanjem

    • Ak je netko ulagao ponukan nečijim pisanjem (btw, na blogovima su disclaimeri zapravo i nepotrebni makar ih autor ovog konzistentno objavljuje), bolje da se ostavi burze.

      Nije samostalno razmišljanje za svakoga. Odnosno jest, ali to je krvavi rad, hrpa sati čitanja knjiga odnosno nečitanja novina odnosno propitkivanja i istraživanja. Nema lakih para nigdje, čak i da hoćeš pljačkati, pitajte Remetinec.

  2. Kada se spominju promijene, časne sestre… evo nešto meni fascinantno:

    Sve što se ne mijenja osuđeno je na propast – pametni to shvate, bez obzira iz “kakve stvarnosti” dolaze – ovi su shvatili u zadnji čas i drago mi je zbog njih. I zaista, ovo što sada rade s tim pokretom učenja znanosti kao ključnog dijela svoje edukacije i konačno u budućnosti spoznaju znanosti kao jednog od ključnih dijelova njihovog redovničkog života, to nije promjena! Promjena je bilo ono zadnjih 500 godina tapkanja na mjestu, jer nekada davno njihova filozofija je upravo utemeljena na postavkama korištenja logike i empirijske metode kao jednih od ključnih alata, sa ciljem spoznaje svijeta, doslovno spoznaje prirode i čovjeka u njegovoj potpunosti, “duhovnog” i “fizičkog” bez razlike. Priroda “fizička” i priroda “transcendentalna” bez razlike. Ovo što danas izgleda kao promjena u odnosu na zadnjih 500 im godina, zapravo je tek povratak korijenima, povratak na put na koji su jako davno pošli, dugo njime hrabro kročili, dok nisu na bar 500-injak godina zaspali i tako se “promijenili” u toj kobnoj “nepromijenjivosti”.

    Pa nekada su i kršćanski samostani iako se radi o dogmatskoj i “teističkoj” religiji bili značajan izvor kulture, (prirodne) znanosti, a danas… danas čista suprotnost, kao da se vraćaju u mračni srednji vijek.

    Koliko su primjer časne sestre na slikoviti način, na dublji način je primjer usporediti jednog Mendel-a kao utemeljitelja genetike sa sadašnjim srednjovjekovno usmjerenim nazorom koji im se sve više razvija tamo… Sve koliko god bilo veliko i vrijedno, koliko god bilo vrhunac kulture i znanosti, ako zastane, propast će.

    Čisto sumnjam da ćemo u narednih 100 godina imati nove Mendele, Ruđere Boškoviće i sl., jer su se tom “nepromijenjivošću” skroz promijenili. A uopće me ne bi začudilo da za jedno 100-injak godina umjesto isključivo po američkim sveučilištima poneka Nobelova nagrada iz fizike, kemije i sl. s vremena na vrijeme ode i u neki budistički samostan! Sve je moguće nepojmlijvo jako promijeniti, i sve što se ne mijenja nepojmljivom će kolosalnošću se raspasti po svim šavovima, zapravo proces je više kao kuhanje žabe, ali rezultat je kolosalna skuhanost.

    • 6 budističkih redovnika koji ne znaju ništa o znanosti upisuju brucoške kurseve na kršćanskom sveučilištu i Vi na temelju toga zaključujete da kršćanstvo zaostaje za budizmom?

      Ne znam jel komentirate samostanski život ili KC općenito? Cilj samostanskog života nema veze sa suvremenim znanstvenim istraživanjima i objavljivanjem papera u prestižnim žurnalima. Ako pak govorite o KC općenito, postoje stotine sveučilišta diljem svijeta, najpoznatiji georgetown koji se mota skoro u top 100 svjetskih, notre dame, fordham… (nisu u rangu Ivy League što se tiče prirodnih znanosti, ali u nekim stvarima su u vrhu)

      “Mračni srednji vijek” je inače razdoblje nastanka sveučilišta, crkva ih je osnovala preko 50 do reformacije. Također se tad postavljaju i temelji moderne znanosti, ali da Vam ispričam najsuvremenije – pa i ne tako nove, ali ipak nepoznate u javnosti – radove iz povijesti znanosti ne bi mi vjerovali 😉 Kad smo već na ekonomskom blogu, samostani su imali puno veze sa razvojem ekonomije, ali ni to mi ne bi vjerovali kad bih Vam ispričao – držat ćemo se teorije da sve nastaje kreacijom odjednom u 19. stoljeću… Inače hrvatsko katoličke sveučilište je bilo suorganizator nedavnog “Free Market Roada Showa 2012”, a posjetio ih je i José Piñera 🙂 …

      Ruđer inače nije nikakav izuzetak – odnosno izuzetak je zato što je bio revolucionar u rangu Einsteina. Bio je isusovac koji su tada bili nešto ko Ivy league za znanost danas; primjerice objavili su preko 6000 radova u 17. i 18. stoljeću, trećinu svih radova o elektricitetu…

      Eto, ne znam hoće li proći ovaj komentar sito vlasnika bloga, ali nisam se mogao suzdržati, a da ne odgovorim. Sumnjam da će nobel u neki samostan, možda postoji teoretska šansa da dobije netko za teorijsku fiziku, ali ne bih se previše nadao… Ruđera više nema, a teško da će se danas netko posvetit monaškom životu, studiju teologije i doktoriranju neke prirodne znanosti što traje zajedno valjda 20 godina od punoljetnosti (ima ih sličnih danas u vatican observatoryu i nekim drugim institucijama, ali nema previše, barem ne kao što ih je bilo prije nekoliko stotina godina). Postoje katolici laici koji su vodeći u svojim područjima, ali sumnjam da se namjeravaju zaredit pa konferencije i labose zamijenit za svoju samostansku ćeliju (cell – biološka stanica, dobila ima po cella – samostanska sobica).

      Očekivati da KC, budisti, ili bilo tko preuzme “vodeću” poziciju – kada bi to baš i željeli i kada bi im to bio glavni cilj – u znanosti je više nego nerealno. Doduše ne iz razloga koje Vi mislite, nego zbog načina na koji funkcionira današnja znanost.

      • Ovi brucoši su simbol smjera u kojem se ide. Kršćansku ulogu u povijesti sam htio naglasiti navodeći neke velikane. A ovdje govorim o temeljnim postavkama njihove filozofije (za razliku od kršćanske, tu se morate složiti) i u skladu s time Dalai Laminog i “druženja sa kvantnim fizičarima”, govorim o tome da je Dalai Lama rekao da je spreman odbaciti bilo koje njihovo tradicionalno vjerovanje ukoliko suvremena znanost pokaže da je istina drugačija, govorim o tome da budisti vjeruju da je i “Buda” rekao: “Ne vjerujte niti mojim vlastitim riječima ukoliko se ne slaže s vašim razumom i iskustvom, uvijek težite stvarnoj istini kroz razum i iskustvenu provjeru, nikada se ne bojte odbaciti staro vjerovanje ako spoznate novu istinu”.

        Razlika kršćanstva i drugih religija je u tome što oni ne mogu tek tako odbaciti neku od recimo najtemeljnijih postavki vjere samo zato što “ne izgleda razumno i ne slaže se s iskustvom” ili “znanost to objašnjava malo drugačije”, oni će uvijek tražiti način kako “prilagoditi/nategnuti objašnjenje” umjesto kako samu tvrdnju radikalno odbaciti priznavši “onda nismo znali, pogriješili smo itd.”.

        Govorim o tome da je to filozofija koja se ne temelji na dogmi i koja ne pretpostavlja nužno postojanje boga, o tome da je to filozofija kojoj je u samoj srži težnja za dubokom i stvarnom spoznajom svijeta oko nas, bez ikakvih slijepih vjerovanja, gdje je čovjek i ljudski um na vrhu, a ne dogma, autoritet ili bog. To mi je puno bliže znanstvnom pogledu na svijet nego druge filozofije.

        Alat za spoznaju svijeta u njegovoj fizičkoj stvarnosti je suvremena znanost. To oni shvaćaju, o tome govorim. I ako žele slijediti svoju misiju spoznaje svijeta, u čega se uključuje i onog fizičkog, onda je znanost jedan od njihovih temeljnih alata koji moraju koristiti, i oni su to nekada u nekadašnjem stupnju znanosti radili, dok nisu zaspali a znanost ih posebice na drugim dijelovim svijeta skroz obišla, i više nisu kao prije 1000 godina oni koji najbolje razumiju stvarnost, nego danas ima onih koji dio stvarnosti (fizički svijet) razumiju bolje od njih i oni bi mogli shvatiti da se trebaju u to aktivnije uključiti, da trebaju poštivati svoju tradiciju traženja istine uvijek i svuda, ne ograničavajući se “na neka područja”, njihovo područje je: SVE!

        Ja nipošto ne želim reći da je kršćanstvo po neću manje vrijedno, samo da je to jedna sasvim druga stvar, sa sasvim drugim pristupom, koji nema puno veze sa “prirodnim znanostima” dok naš svijet, “stvarnost”, zapravo najviše od svega ima veze baš s tim “prirodnim znanostima” i postoje tradicionalni i “produhvoljeni” pristupi koji za razliku od ovih naših vjera su sa tom istinom: kompatibilni!

        P.S. Spomenuo si Einsteina, pa on je navodno baš doslovno ovo što ja govorim isto tako govorio o temi budizma, isto je rekao da je po njemu to učenje baš “komptatabilno sa znanstvenim pogledom na svijet”. Ne kažem ja da su nešto jako “loša” učenja ona koja su dalje od tog “pogleda”, samo konstatiram tvrdnju da su dalje, bitno dalje, nadam se da to nije problem.

        • Ne zaboravite da je od većih religija budizam tu jedno 5-6 tisuća godine (dakle dulje od ostalih) a de facto prodaje filozofiju nečinjenja, tj. ne miješanja u stvari.

          Ko u onom vicu o mladom i starom biku koji gledaju na stado krava. Budizam je stari bik, ne uzbuđuje se nego prošeće i obavi sve što želi, temeljito 🙂

        • Ne znam u kojem to smislu misliš, ali ne, nikako, toliko stari nisu ni najstariji izvori “hinduizma” iz kojega je nastao “budizam” prije oko 2500 godina. To jesu najstarije “filozofije”, “religije”, “civilizacije” svijeta, iz toga je na kraju možda i više nego smo svjesni nastalo i “sve ostalo” (čak postoji određena vjerojatnost da je Isus u svojim 20-tim godinama putovao po Indiji i kupio inspiraciju za svoje učenje, no to su već špekulacije na rubu pameti, teško se tu može nešto istražiti osim ako ne izumimo vremeplov pa na licu mjesta utvrdimo :D, a i da povijest tu nešto otkrije teško da bi Rim to “prihvatio” kao “službenu istinu” – pa o tome sam i govorio, tamo je jako teško da nešto postane “službeno” a ako nije službeno onda je sotonizirano, nitko ne smije vjerovati u ništa što nije u skladu sa dogmom odnosno autoritetom koji ju tumači, to je ono što se meni ne sviđa, ali to je samo moj stav…).

          No to uopće nije bitno koliko je što staro i što iz čega nastalo, štoviše češće je ono najnovnije i najbolje, rezultat napretka, mada u ovakvim stvarima zna biti skroz suprotno.

          I da se razumijemo, ja nisam budist (za sada, zapravo se smatram kršćaninom iako mi se ne sviđa baš skoro niti jedna kršćanska crkva, pogotovo ne Katolička i Pravoslavne), uopće ne mislim da su oni u svemu “u pravu”, niti možda da su većinom “u pravu”, ali mislim da su mrvicu na boljem putu u svojim osnovnim postavkama od praktički svih ostalih, da jednostavno imaju najveći potencijal za daljnji razvoj (za razliku od skoro svih ostalih koji imaju sve predispozicije za dugoročno propadanje).

          To je kao kod investiranja, volim uočavati “potencijale”, volim vidjeti da se nešto može razviti u nešto lijepo itd., uvjeren sam u znanost kao izvor prave mudrosti o svijetu i dobrobiti čovjeka, ne odbacujem u potpunosti duhovnost nego dapače vidim potrebu za njom ali je ne mogu pojmiti drugačije nego u “dualizmu” sa znanošću s kojom se nadopunjuje i sinergijski djeluje u objašnjavanju stvarnosti i oslobođenju čovjeka od patnje, donošenju mu duhovnog mira i fizičkog blagostanja.

          U tom kontekstu mene fascinira budizam kao nešto što ima “potencijal” ali nipošto ne kažem da je taj potencijal baš blizu ostvaranja, niti želim podcijeniti druge za koje mislim da su puno lošijeg potencijala (unatoč nekim sadašnjim polaznim točkama ali koje mislim da ne mogu iskoristiti), samo kažem što vidim, na što gledam s optimizmom i kao i svemu dobrom držim im fige da uspiju! Pretpostavljam da su ove teme nezanimljive većini, pa ću nastojati smanjiti doživalj 😀 Ovo je sve počelo od filzofiranja o “promijeni” i “ne mijenjaju kao mijenjaju”, ali je otišlo predaleko, ispričavam se kome sam bio dosadan i iritantan.

        • mclynx, imate dosta čudno razmišljanje o tome što je bilo potrebno za nastanak znanosti. Nije mi sad cilj prepričavati Vam povijest, ali znanost je nastala na kršćanskom zapadu, a ne na istoku. Već iz te činjenice bi trebali pomisliti kako je nešto u kršćanstvu pogodno za znanost, za razliku od drugih kultura, posebno istočnih… (Naravno znanost pronalazimo u svim kulturama – posebno matematiku i astronomiju – ali nijedna kultura nije razvila sustavno proučavanje kakvo pronalazimo na kršćanskom zapadu – čak niti grčka. Većinom se ta činjenice predstavlja kao posljedica sekularizacije, ali to ne odgovara povijesnom razvoju događaja jer se znanost razvila prije nego što se društvo “sekulariziralo”.)

          Ukratko kad bih naveo što je potrebno za znanost, onda bi to išlo otprilike ovako: 1.)Trebate vjerovat da postoje zakoni zakoni u prirodi, 2.) trebate vjerovat da ste u stanju te zakone prepoznat kao takve, 3.) trebate vjerovat da su ti zakoni mogli biti i različiti, 4.) trebate imat motivaciju da uopće sve to istražujete.

          Postoje još neki uvjeti za razne teorije, ali nisu sad tolko bitni. Točka 3 je bitna, jer su stari grci smatrali da od početnih pretpostavki mogu doći do svih zakona, nije potrebno istraživanje niti eksperimenti – zato su bili jako dobri u matematici, ali van toga nisu napravili puno toga, osim Arhimeda (dugo vremena su i kršćani pokupili to od njih, da Bog nema slobodu djelovanja, da je ovaj svemir nužno takav pa ga nije potrebno ni istraživat – u srednjem vijeku dolazi do promjene razmišljanja oko tog pitanja).

          Točka 4 se čini kao očita, u današnje vrijeme i je, ali povijesni razvoj znanosti nema baš veze sa time da je “očito” kako je znanost dobra. Inače točka 1 i 2 su stvar vjere i metafizike, kod kršćanstva je pronalazimo u Knjizi Postanka gdje Bog stvara prirodu, upravlja njome – stvara zakone kojima možemo vjerovati da će ostat isti, stvara čovjeka na svoju sliku – što znači da je i čovjek može shvatit. Motivacija za istraživanje znanosti je u početku bila teološka, poznata je ona metafora – knjiga prirode i knjiga Pisma, gdje čovjek može spoznati Boga koji se otkriva kroz prirodu. (Dodatno, neki rani znanstvenici su smatrali kako je čovjek Padom izgubio svoju vlast nad pridodom i svoje znanje kako da upravlja njome pa je potrebno vršit eksperimente da bi ponovno shvatio prirodu – to je poslužilo nekima kao opravdanje eksperimentalne znanosti). Još su tu teorije svemira kao mehanizma i svašta drugo, ali dosta sam napisao da pokažem poantu…

          Naravno, možete reći da nam je lagano danas pronaći vezu između nekih Biblijskih priča i znanosti, ali te stvari pronalazimo kroz povijest i u zapisima prvih znanstvenika odnosno filozofa, tako su opravdali svoj rad. Kad kažem opravdali onda mislim motivirali svoj rad, a to je falilo u – određenoj mjeri – u drugim kulturama. Sve to nije moje osobno mišljenje i moje teorije, nego rad suvremenih povjesničara znanosti.

          Ovo sve sam napisao da Vam pokažem kako je Bog povijesno bio potreban za znanost (što ne znači nužno da drugačije nije moglo biti, ali nije bilo). Danas se možete pretvarati kako Bog samo ometa znanost, prihvatite neko metafizičko vjerovanje da postoje znanstveni zakoni, da ih vi možete shvatit, da se ti zakoni ne mijenjaju i slično – i na kraju svega se pretvarate da to nema nikakve veze sa bilo kakvim vjerovanjima. Vjerojatno Vas nisam uvjerio pa mislite i dalje je budizam pogodan za znanost, a kršćanstvo štetno – ali ne vidim temelja za takvo razmišljanje. (Kinezima su opservatorije kroz povijest vodili muslimani i kršćani).

          Druga točka, navodna “zatvorenost” kršćanstva. Ovako je govorio sv. Augustin u prvim stoljećima kršćanstva (ne samo da je to govorio nego su ga stalno citirali sve do danas) o Knjizi Postanka:
          “Obično i nekršćani znaju nešto o Zemlji, nebesima, i drugim elementima ovoga svijeta, o kretanju i orbitama zvijezdi, pa čak i njihovoj veličini i relativnoj poziciji, o predvidljivim pomračinama sunca i mjeseca, godišnjim ciklusima i dobima, o vrstama životinja, grmlja, kamenja i tako dalje, to znanje sigurno posjeduje zbog razuma i iskustva.

          Sramotna je i opasna stvar da čuje kršćana, vjerojatno objašnjavajući značenje Svetog Pisma, kako priča besmislice o tim temama; trebali bi učiniti sve što možemo kako bi spriječili takvu sramotnu situaciju, u kojoj ljudi prepoznaju veliko neznanje u kršćaninu te ismijavaju i preziru to neznanje.”

          Još jedan citat, ovo je kardinal Bellarmine – inače profesor prirodne filozofije (znanosti) – zapisao 1616. godine u odluci o Galileovim spisima: “Ako bi postojala točna demonstracija da je sunce u središtu svijeta i da je zemlja u trećem nebu, da sunce ne kruži oko zemlje nego da zemlja kruži oko sunca, onda bi morali pažljivo pristupiti pojašnjavanju Pisma koje se čini govori suprotno, i radije reći da ne razumijemo nego da je ono što je demonstrirano pogrešno. No, to nije stvar koju treba učiniti u žurbi, što se tiče mene samog neću povjerovati da postoji takav dokaz dok mi ga netko ne pokaže.”

          Nema smisla ulazit u raspravu što je pogrešno sa raširenim razumijevanjem slučaja Galileo, ali i u tom trenutku kojeg svi ističu -dosta pogrešno – kao vrhunac sukoba znanosti i vjere imamo takve izjave.

          Nisam ni mislio kako imate neke zle namjere vezano uz kršćanstvo, ali čini mi se da imate pogrešnu sliku o povijesti znanosti, ako sam je malo popravio bit će mi drago. Ljudi danas prozivaju crkvu kao “antiznanstvenu” jer se ne slažu sa njenim filozofskim stavovima, ali etička pitanja oko kojih se vode rasprave nemaju veze sa znanošću nego filozofijom i metafizikom. (što ne znači da ne postoji neki ljudi u crkvi, kao i u svim drugim organizacijama pa i znanstvenim, koji imaju svoje teorije koje nisu u skladu sa poznatim znanstvenim činjenicama.)

          Kad je već LukaL spomenuo, budizam i njegovo nečinjenje baš i nisu najbolji put da razvijete ekonomiju, društvo, sustav škola i sveučilišta koji će dovest do znanstvenog sustava, ali to nije problem za budizam – ima dovoljno holivudskih zvijezda koje će privuć speed jogom tako da ih ne mora brinut teorija struna.

          Sjajno za Dalaj Lamu da se druži za kvantnim fizičarima, ima ih i Papa u svojoj Papinskoj Akademiji Znanosti.

          Što se tiče odbacivanja tradicionalnih vjerovanja, slažem se da ih KC neće odbacivat niti ne znam zašto bi ih odbacila, radi se o metafizičkim vjerovanjima – što ne znači da nisu racionalna – koja ne ovise o tome hoće li neki lakumus papir u labosu poplavit. Ali bilo bi pretjerano da sad ulazimo u takve rasprave na ovome blogu.

        • Ekipa!

          Molim smanjite doživljaj i shvatite da je svaka religija neprijatelj znanosti. Sjetite se Galileja i ‘Ipak se kreće’. Galilej je bio zatvoren do kraja života u kućni pritvor (time je postignut strah kod drugih) zbog znanstvene metode.

          A da malo bolje razumijete što i kako, molim proučite popularnu Civilization: The West and the Rest od Fergusona i malo težu Kako se Zapad obogatio.

          Veličanstveni, veličanstveni Zapad.

        • Da li religija koči znanost o tome se može diskutirati, zato što postoji pijanac ne znači da treba počupati vinograde. Koliko je god bilo primjera da koči, mnogo puta je Crkva bila lučonoša znanja i znanosti. A lako se dogodi da čovjek koji nije religiozan od znanosti pokušava napraviti religiju. Znanost nikad neće dokazati da Bog postoji niti da ne postoji.

  3. A zašto se Crobex nebi vratio na prijašnje razine? Ja mislim da će i na novi vrh. Naravno sastavnice Crobexa se stalno mijenjaju i možda će ih na novom vrhu biti samo 5-10 koje su su bile u sastavu na Crobexu 5300 bodova.
    Ja sam ionako tada imao samo 3 dionice iz crobexa. Mislim da ddjh tada nije bio u sastavu a neznam ni da je uopće koja sastavnica Barcelone bila. Nije bio ni Tisak a mislim da nijedna Agrokorova dionica. Možda će Belje na 500 kn, ddjh na 700 kn, korf na 300 kn..itd. pogurati Crobex preko 5300 kn a ja vjerujem da hoće.
    Inače nebi ulagao. Na koliko ste počeli kupovati dionice. Na 3500 bodova? Jeste li tada vjerovali da će crobex pasti na 1300? Sigurno niste.
    Ovo mi je najčudnija vaša izjava otkad pratim vaš blog. Vaš odgovor će biti vjerojatno da ne razumijem. da, ne razumijem a mislim da ni velika većina ljudi koji vas čitaju.
    Nitko nije vjerovao da će Crobex pasti na 1300 bodova. Evo ja se ne bih zaćudio da za 5 godina bude 10000 bodova. Nikad ne reci nikad, ja se više ničemu ne čudim. Znamo da su u povijesti u Americi dionice bile i 3 puta više napuhane ( prije slomova) nego kod nas na Crobexu 5300.
    Napuhat će se i kod nas, ne brinite.
    Za Podravku kažu da vrijedi 1000 kn, slično su podcjenjene i većina dionica. Za mene Belje npr. vrijedi više od Podravke.

  4. Sve ovisi koje dionice budu se nalazile u sastavu CROBEX-a. Mislim da autor želi reći da ovakvim sastavom CROBEX-a put do novog vrha nije moguć uzmemo li i u obzir sadašnju situaciju u zemlji koja je obuzeta stanjem totalnog pesimizma.

  5. Hm…možda ste ustvari htjeli reći da se više neće zvati Crobex, tj. promijenit će ime tako da će Crobexu stvarno ostati vrh od 5300 bodova.

  6. Grobex ima šanse prijeći svoj prošli maximum samo ako u njemu bude barcelona i todex i ništa više a uostalom to je i 75%svega vrijednoga na burzi!

  7. Što Vas točno smeta u akronimu “ZSE”? Nije mi jasno, a svako malo se toga uhvatite.

    Postoji NYSE, LSE (London Stock Exchange), BSE (Bombay Stock Exchange), PSE (Prague Stock Exchange), zašto Vam smeta ZSE? Zašto je to “malograđanski”?

    • Ajde dobro. PSE je možda jedna od rijetkih, možda i jedina koja ima web adresu na engleskom, nisam ih vidio kad govore, da li se referiraju sami na sebe kao ‘PSE’, a ove druge koje ste naveli su s engleskog govornog područja. To je institucija jednog društva i bilo bi normalno da im je matični jezik hrvatski, pogledajte npr. http://gpw.pl i mnoge druge. ALI: ovo je samo simptom jednog načina razmišljanja na ‘ZSE’ kojeg mi se ne razglabati.

      • Ma dobro, ima puno drugih stvari što me smeta kod “ZSE” od samog akronima. ZSE mi je čak i simpatično. Ne smatram da je to što su odabrali zse.hr kao naziv web stranice krimen. Čak dapače, lakše nas nađu strani investitori. Hahahaha 🙂

  8. HT, građevinari i brodari čine velik dio Crobexa a teško će se koji i primaknuti cijenama kada je Crobex bio na vrhu vrijednosti.
    Da dobar dio ostatka sastavnica napravi ne znam kakav rast, neće biti dovoljno.
    Ako se pak bitnije zagrabi u način vrednovanja sastavnica, tada to više neće biti CROBEX.

    • Već su napravili jednu veću izmjenu, koja će tek stupiti na snagu. http://zse.hr/default.aspx?id=42046
      Maksimalna težina pojedine dionice će se smanjiti s 15 na 10%. To će dosta smanjiti utjecaj HT-a, INA-e i Adrisa u Crobexu, odnosno pojačat će utjecaj ostalih dionica. Isto tako, možda će i ovo s promjenama izračuna free float-a imati neki vidljiviji utjecaj (recimo pojačat će se udio Petrokemije, Podravke, Končara i ostalih dionica gdje mirovinski fondovi imaju znatniji udio).

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.