Uncategorized

Ulagačke osnove: Uvod

Prvi dio serije o osnovama ulaganja.

+ + +

1.1. Investiranje, uključivo ‘štednja’, se bavi odnosom prinosa i rizičnosti u kontekstu cjelovitog upravljanja portfeljem, tj. ukupnom imovinom.  I štednja u bankama je u određenoj mjeri rizična u smislu kreditnog rizika, ali još više zbog obezvrijeđivanja inflacijom. Primjerice, kompenzira li vas trenutno kamata samo za inflaciju uvećanu za realnu cijenu novca?

U ovim tekstovima želim pokazati ‘običnim ljudima’, svakome, kako štednja, odnosno investiranje nije toliko komplicirana disciplina koliko se mnogima čini. Primjerice, kako je ulaganje u kapital dioničkih društava upravo suprotno onome što se u našoj mentalno i znanjem devastiranoj ekonomskoj stvarnosti smatra da je.

1.2. Tekstovi nemaju veze s kolegijima Upravljanje financijskom imovinom i Investiranje i upavljanje financijskom imovinom koje sam držao na PMF dodiplomskom i poslijediplomskom aktuarskom studiju. Ovo su uvodni tekstovi (a nema ni računanja).

1.3. Financijska pismenost jako je bitna za ‘običnog čovjeka’ i spada u opću kulturu. Upravljanje imovinom (investicijama) je iznimno bitno za sve, a pogotovo u doba ekonomske krize.

Načelno, kvalitetno upravljanje imovinom otklanja neka ograničenja u našim životima, a omogućava veću slobodu. Krasan argument za to su posljedice stambenih kredita u CHF. Većinaje takvih kredita je uzeto zbog nedostatka elementarne financijske pismenosti (jedan dio svjesno zbog čiste špekulacije). Naime, na razini cjelovitih osobnih portfelja uzimaoci kredita su ušli u iznimno rizičnu tzv. makro strategiju, čak i iznad razine najrizičnijih hedge fondova:
short CHF
long nekretnine u Zagrebu (ughhh) u EUR
– sve to s polugom često od nekoliko puta (ako je vaša ukupna imovina – štednja itd. oko 30.000 eura, a uzimate kredit od 150.000, poluga je 5 puta!)
– bez osiguranja rizika (nikakav hedge)
– štoviše, sa samovoljnom suprotnom stranom (banka) koji ima niz proizvoljnih ‘put opcija’ na visinu kamate
– i najgore, sve to kao ‘društvo s potpunom odgovornošću’, a ne ‘društvo s ograničenom odgovornošću’ (tj. gubici su u praksi neograničeni).

Uočite: ako se druga strana (banka) ponaša racionalno, tada su rizici samoosnažujući: ako tečaj CHF naraste, jasno je da je korisniku znatno teže plaćati ratu (jer se ionako bio jako rastegao), pa stoga postaje rizičniji. A rizičniji klijenti trebaju plaćati veće kamate. S druge strane, nekako se ne čini da bi banka smanjila kamatu u slučaju pada CHF ili uopće iz tko zna kojih razloga.

A sve to za što? Kako bi se moglo kupiti par kvadrata više u dubioznoj investicijskoj klasi – preuzimajući rizik koji te može financijski ruinirati (ili lišiti mnogih drugih sloboda, recimo kvalietetnog školovanja djece).

Svatko s elementarnom financijskom pismenošću promislio bi više puta prije nego bi uletio u ovo. A većina korisnika je zapravo mislila da ima profitabilnu i malo rizičnu strategiju.

Ovime su se mnogi odrekli mnogih svojih sloboda (nažalost). No, daleko više je onih koji su imali izniman oportunitetni trošak u drugim aspektima upravljanja svojom imovinom, ako je bila neoptimalna, a da ni ne znaju. Možda su već mogli imati npr. portfelj ulaganja posvećen školovanju djece, kupnji nekretnine na Jadranu (za starost) ili slično.

1.4. Ulaganje u kapital dioničkih društava za pojedinca ne bi trebalo biti špekuliranje, vješto trgovanje ili nešto slično, nego disperziranje štednje u možda i najvažniju investicijsku klasu – iako Hrvati obično naivno, odnosno ‘primitivno’ misle da su najvažnije štednja u banci i nekretnine – što može smanjiti rizičnost ukupne štednje uz istovremeno povećanje prinosa. Ulaganjem u kapital dioničkih društava (dionice) znači sudjelovanje u rastu bogatstva svijeta koje ubrzano raste (koliko god situacija u Hrvatskoj bila tmurna).

1.5. Smatram da je pravi trenutak za ovakve tekstove jer vjerujem da povijesna prilika za ulaganje u jedan dio hrvatskih dionica još traje, a s druge strane, također vjerujem da bi u slučaju 2-3 pozitivna događaja na Zagrebačkoj burzi (1-2 privatizacije, 1-2 preuzimanja) opet moglo doći do puhanja balona, kad bi oni koji ne znaju puno mogli opet biti opečeni. Za njih je dobro da se počnu informirati o načelima ulaganja.

1.6. Tekstovi nemaju ambiciju potpunosti ni preciznosti, a korisni će vjerojatno ponajprije biti onima koji se prvi puta susreću s temom, ali i njima tek kao poticaj na daljnje proučavanje (apsurdno je koliko je danas znanja dostupno, a ljudi ga ne koriste).

Tako će i organizacija teksta biti vrlo neformalna, za početak ‘naopaka’, dakle kreće od onoga što je u udžbenicima zadnje (upravljanje imovinom). Ambicija mi je otprilike kao da objašnjavam osnove prijatelju koji vrlo malo zna, ili zna pogrešno (a najteže je ispraviti krivo izraslo drvo), tokom jedne ili dvije večere.

1.7. Većina vozača načelno zna kako funkcionira automobil, ili njegov motor, ali ga nema potrebu pomnije proučavati. Neće ga morati sam proizvesti, tj. u potpunosti razumjeti. Doći će u dućan i razmijeniti svoje novce za proizvod koji su ‘tamo neki Nijemci’ proizveli: kako točno – nema veze.

Postoji i velik korpus znanja bez kojega današnji svijet ne bi funkcionirao, a koji većini nas ne samo da je nepoznat, nego i teorijski nerazumljiv. Da bilo tko od nas odluči zaista razumjeti sve o proizvodnji motora, uspjela bi to u godinu-dvije. Ali, većina nas ne može razumjeti niti jezik kojim je velik dio krucijalnog znanje izraženo, primjerice teorija relativnosti ili kvantna teorija. No, ljudi često kažu da ‘znaju za nešto’ kad su u stvari samo čuli za to i u biti nemaju nikakvu sliku oko stvarnog značenja te stvari (iako u glavi imaju neko mapiranje simbola s nazivima koncepata, za koje misle da predstavljaju znanje).

Svejedno, bez poznavanja naprednih teorija, svatko može bez problema koristiti smartphone – ‘netko’ se pobrinuo da sve funkcionira kako treba. Uočite da skoro nitko nema blagog pojma kako bi točno smartphone funkcionirao, hardverski, softverski i kao dio složenog sustava (do temeljne razine).

Vezano uz to, jeste li ikad pomislili koliko je stvarno komplicirano napraviti Mercedes klase S (da sve u njemu bude baš kako je) ili Galaxy S III? Nevjerojatno! Naravno, i jedan primjerak jednog od toga je daleko kompliciranije i teže, u pravom smislu ‘neusporedivo’, nego napraviti egipatske piramide, a proizvodimo ih u neograničenim količinama. A bez angažmana desetina tisuća robova koji se izrabljuju do smrti u neljudskim uvjetima, a uz savršenu koordinaciju bez ikakvog plana. Jedino što u biti postoji je sustav tržišno određenih cijena s obzirom na koji svi sudionici procesa dobrovoljno ulaze u razmjenu (kapitalna i tehnološka osnova je uglavnom akumulirano funkcioniranje tržišne ekonomije).

1.8. ALI, kod osobnih financija (upravljanja imovinom) je potpuno drugačije, naime:

A. Da bi se samostalno kvalitetno upravljalo svojom imovinom i otklonilo moguće iznimno negativne posljedice na ostale dimenzije svog života, mora se dobro samo načelno razumjeti o čemu se tu radi.

B. Ali nitko se za vas neće pobrinuti da imate ‘pravo rješenje’ (nema ‘Nijemca’ ili ‘Amerikanaca’ koji će isporučiti točno ono što se očekuje).

C. Štoviše, intuitivna, naivna, rješenja često su vrlo pogrešna!

Pri čemu je

D. ‘Ne znam i ne znam da ne znam‘ u većem dijelu ove discipline vrlo, vrlo opasno. Imati znanje / razumijevanje od 95% tražene teme uz ‘ne znam da ne znam’ preostalih 5% je ponekad više nego dovoljno – zamislite da ste 95% dobar glumac kao Al Pacino! Ali dugdje je vrlo pogubno, puno opasnije nego da ne znate ništa. Primjerice, zamislite malo kako je moguće da se većina profesionalnih fund managera u Hrvatskoj u zadnje tri godine krcalo (ili nije prodavalo, što je uglavnom ekvivalentna odluka) dionicama HT-a, a nije kupovala, primjerice, dionice KORF (očita priča). Razmislite i o tome tko su ti profesionalci, ali i običan puk koji su ponosno kupovali dionice poput INGR po preko 50.000 kuna, IGH po 12.000, TNPL po 6700, dionice HDEL, VDKT, DLKV po nevjerojatnim cijenama …

Mnogi od njih će reći ‘pa kupovali su svi, pa sam i ja’, ili ‘netko mi je savjetovao, pa sam poslušao’, ali to potpada pod isto ‘ne znam i ne znam da ne znam’.

A zajedno s ovime treba znati i

E. Za znanja iz ovog područja vrijedi Paretovo pravilo. Primjerice, s 20% mogućeg znanja možete imati 80% učinka. Samo je ovdje jako bitno da ste svijesni (znate) što ne znate! U biti, smatram da su u ovom slučaju omjeri drugačiji. S 5% ‘mogućeg’ znanja (ako isključimo zaista krajnje specijalističke i duboke stvari), možete postići 95% učinka (onoga koji zna sve).

Ovo je jako dobra vijest, jer kao što vidite, smatram da svatko s malo novog znanja (ako nema skoro ništa) može značajno unaprijediti svoje investicijsku, tj. štednu izvedbu.

MEĐUTIM, jako je bitno uvijek znati što se ne zna. A nažalost u svijetu financija (osobnih, ali još više profesionalnih) prevladava upravo taj problem.

Počnite od dna, onih koji zaista malo znaju, po buci i volumenu trgovanja danas dominantni ‘trejderi’ i pogledajte njihova piskaranja po ‘investicijskim’ forumima. U našoj mentalno i sadržajno devastiranoj investicijskoj okolini su pak ti ‘investicijski’ forumi’ mnogim neiskusnima prvi izvor ‘informacija’ i ‘znanja’ o dionicama (jer nema drugih sadržaja), pa kad vide te ‘sadržaje’ s užasom okrenu glavu:’Ako je to – to, onda ulaganje nije za mene.’

Iznad toga je u hijerarhiji (ne)prisutnost ulagačkih tema, odnosno kvaliteta njihove prezentacije u medijima.

Mnogi iz obje ove grupe se i dalje razmeću po ‘ulagačkim’ forumima ili rade u medijima. Vjerovali ili ne, čovjek koji je objavio i potpisao ovaj članak 2007. ‘Ingra i Varteks podcijenjeni‘ (Ingra u tom trenutku 56.000 kuna) danas uređuje poslovne novine u Hrvatskoj!? ‘Vjerovali ili ne’, autor je ujedno u to vrijeme bio i zamjenik glavne urednice, pa je vjerojatno bio i odgovoran za sadržaj, naime što se i kako piše i naslovljuje, a i objavljivao ovakve tekstove (vjerojatno imajući na umu i samog sebe): “Treba stoga imati strpljenja i imati saznanja o kredibilitetu autora … Iskusni ulagači znaju čijim tekstovima mogu i smiju vjerovati, a koji autori nastoje utjecati na kretanje cijena na tržištu. Međutim, ne treba vijesti prikupljati panično nego ležerno” (podebljanje moje) – ovdje.

Ako barem donekle pratite investicijske prilike u Hrvatskoj, jeste li se zapitali kako ni jedan medij nije izvjestio o ‘slonu u sobi’, a to je da je našoj najvećoj dionici, HT-R-A cijena ove godine cijena značajno pala (uključivo i dividendu) iako je jedan hrvatski mirovinski fond samo ove godine kupio tih dionica za preko 150 miliona kuna, a i dalje vrlo aktivno kupuje? Čitajući ovaj blog mogli ste, vjerujem, pretpostaviti što se s dionicom može dogoditi, a o tome nije pisao ni jedan ‘forum’ ili medij? (Ovdje)

Koju sliku, i sigurnost u nju, onda može stvoriti ‘običan’ čovjek, koji razmišlja o zaštiti i rastu svoje imovine, ako krene od očitog mjesta gdje može o takvim prilikama početi razmatrati?

U hijerarhiji je iznad toga profesionalni tzv. ‘research’, koji bi se također u Hrvatskoj mogao znatno unaprijediti. Primjerice ni jedna, ili skoro ni jedna investicijska kuća u Hrvatskoj nije godinu-dvije pokrivala upravo dionice iz Crobexa koje su svojom, s razlogom, pozitivnom izvedbom dominirale. Nisu ih prepoznali, odnosno valjda su se ‘dionice morale dokazati’. A opet, ni jedan profesionalni ‘research’ nije uočio (odnosno publicirao) gornji argument oko dionice HT (fundamentalne okolnosti oko tvrtke + mega kupac koji to ne može trajno biti = izrazita slabost dionice).

Ali čak i ovo je dobra vijest jer

F. Upravo dominacija ovako diletantskog pristupa otvara jako puno prostora racionalnim ulagačima i daje im veliku ulagačku prednost koja nije moguća na razvijenim tržištima (ne zaboravimo, radi se ne o apsolutnoj kvaliteti hrvatskih tvrtki nego kvaliteti relativno s obzirom na cijenu dionica).

1.9. Teme o kojima bih nešto napisao su:
– Rizik i prinos
– Investicijski ciljevi i upravljanje portfeljem (ukupnih investicija, uključivo štednju, nekretnine, dionice i ostalo)
– Alokacija u investicijske klase
– Efikasnost tržišta, aktivno i pasivno upravljanje
– Osnovni elementi vrednovanja dionica
– Troškovi ulaganja i mjerenje troškovne efikasnosti
– Kako tehnički ulagati (pristup do instrumenata u zemlji i inozemstvu, njihovo čuvanje i nadgledanje, kako odabrati investicijske fondove, izvori informacija)
– Bihevioralistički problemi (tipične zablude kod ulaganja)

Napomena: Ovaj tekst se ni na koji način ne može shvatiti kao osobni ili konkretni savjet za ulaganja. Svatko treba samostalno, ili uz pomoć osoba ili institucija od povjerenja odlučiti o svojim ulaganjima. U tom smislu, ovaj tekst je samo motivacija za daljnje naprednije i konkretnije proučavanje investicijskih okolnosti s obzirom na potrebe svakog pojedinog ulagača.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

107 replies »

  1. Super ideja, konačno da netko na jednom (i to solidno popularnom) pristupačnom mjestu poradi na osnovama ulagačke pismenosti u RH. A vjerujem i u drastično povećanja broja posjeta.
    Još jednom, hvala na uloženom trudu i puno sreće, ovo što vi radite velikom broju ljudi može donijeti samo dobro.

  2. Svaka čast na trudu, iako smatram da Vam je to potpuni gubitak vremena. Čak sam i glasao u vašoj mini anketi. Osobno smatram da većina ljudi ima mogućnosti “samoedukacije” na tu temu i da svatko tko ima imovinu od 50000 EUR-a ima dovoljno pameti da odvagne sve mogućnosti. Kultura ulaganja i dalje ne postoji – osim kod mlađe populacije koja je shvatila činjenice. Kako nekome objasniti da u Americi većina dionica se trguje na par bookova i dalje raste, a da kod nas i ono što je podcijenjeno raste zato jer “xy” kupuje….

  3. Pozdravljam autorov napor kao doprinos ekonomskoj emancipaciji hrvatskog društva, osobito za generacije koje se još nisu opteretile kreditima, stanovima i ostalim.

  4. Cestitka !!!!

    Tijekom 2007g. sam u puno navarata na raznim forumima javno govorio o INGRI.

    Znamo koji je to obvezni mirovinski fond kupovao samo u 1 transakciji 11,000dionica INGRE po 55,000kn a znamo i od koga je to kupljeno (fizička osoba) za 55,000,000kn (pedesetpetmiljuna kuna) članova tog obveznog mirovinskog fonda – dakle vas budućih penzionera…a svima je bilo jasno da te dionice ne vrijede 100 X manje…bilo po kom osnovu…

    Ili su radili nesposobni ili pak u dogovoru…drugog nema… a neka institucije pravne države pronađu što se desilo…(u njih smo odavno izgubili bilo kakovu vjeru/nadu)… no svima nam je jasno o čemu se radi….

    he.he.he.

    dakle, ništa ne očekujem u budućnosti ni od države – penziju a ni od onih koji kupuju dionice po 55,000kn/dionica…penziju iz drugog stupa…jedino što očekujem je zdravlje i život od vlastitih ruku…

  5. Fantastično g.Bakić!Ma morali bi obavezno postati glavni urednik nekih već postojećih i renomiranih novina uf…zaboravio sam da takvih nema kod nas!Kolko god bio negativno okarakteriziran i neshvaćen “naš”Čačić kad iznese svoje osobno mišljenje za npr.privatizaciju petrokemije,davanje cesta u koncesiju,plomin,otpuštanje radnika u drž.službama.itd.u konačnici će se pokazati kao jedino moguće ispravno rješenje jer bi i mmf da dobije zeleno svjetlo krenuo sa tim rezovima ali puno rigoroznije i brže od naše vlade koja to kani napraviti bezbolnije i nadam se racionalnije kroz četverogodišnji period.Znate kako to ide kod nas,prvo moraju doći strani fondovi i “otkriti”potcijenjene dionice(primjer plive,ine nedavno) barcelone sa naravno 2 juniora od kojih vupik već zamjenjuje iniestu u asistiranju messiju,da bi nakon toga krenula i medijska kampanja,poneko preuzimanje,bdp kreće u pozitivu,smanjenje nezaposlenosti itd.da bi na kraju i naši vrli analitičari morali zdušno konstatirati potcijenjenost barcelone!Živjeli Vi meni 100godina g.Bakić a nakon prvih 100 biti ćemo pametniji pa nećemo raditi iste greške u drugih 100 godina!

  6. Samo vi pišite pa makar i osnove pa da ljudi koji misle ući u tržište kapitala imaju neku bazičnu educiranost te onda samostalno odluče o kupnji dionica. Istina je i da se mnogi nećkaju i počinju razmišljati o ulaganju u dionici ali nemaju se kome obratiti za savjetovanje jer vam broker neće baš nešto pametno reći a i ako kaže može to biti kao što je bilo godinama u nazad.
    Mene bi osobno najviše zanimalo elementi vrednovanja dionica ali s naglaskom kako doći do izračuna kakva bi trebala biti njihova tržišna vrijednost (naravno na savršenom tržištu dok naše nije al ne bitno jer jednog dana možda i bude) tj. koliko sama dionica vrijedi. Možda je malo pre napredno za ovu temu ali i da to ubacite u nekom od idućih postova. Recimo uzmete HT i KORF i napravite valuaciju tih dionica.

  7. Nakon vašeg gostovanja nu2 počeo sam pratiti blog i moram priznati da sam oduševljen! Čestitke na trudu i volji! Da je bar više ovakvih entuzijasta u Hrvatskoj!

    Već kad ste krenuli sa osnovama ulaganja, možete u sljedećim postovima preporučiti neku dodatnu literaturiu? Danas se od knjiga nudi sve i svašta, predpostavljam da je većina “smeće”. Koja literatura bi bila vaš izbor za početnike?

    Još jednom čestitke i pohvale! Samo nastavite ovako!

  8. Jako je važno svakom početniku shvatiti da je hrvatsko tržište potpuno neefikasno tržište a to znači da na dionicama ne postoji kritična masa kupaca ili prodavača koji u svoje investicijske odluke ugrađuju sve relevantne i dostupne informacije koje se mogu iščitali za svaku dionicu na zse.hr i upravo takvo tržište u sebi skriva po meni puno velikih prilika jer takve kritične mase na hrvatskoj burzi zasada nema…Jako je pogrešno razmišljati “zašto netko nešto prodaje” jer razlozi prodaje mogu biti jako različiti npr;
    a.možda je investitor prezadužen pa mu treba novac,
    b.možda vidi drugu dionicu kao bolju priliku a pri tome ne mora biti u pravu,
    c.možda ne može odoliti da ne povuče zaradu od 30-40% ali onda upada u zamku što drugo kupiti(jako čest slučaj,i meni se često događalo),
    d.možda mu jednostavno vrag ne da mira jer buljeći u ekran ne može izdržati da bude neaktivan i “mora nešto preslagivati”(jako čest slučaj i vrlo izgledna pogreška),
    e.na tržištu postoji puno malih ulagača koji nasumce kupuju dionice bez izgrađene investicijske strategije i pokušavaju na valovima zaraditi(rulet-trejderi koji igraju crno-bijelo) i pri tome jako puno gube i griješe,
    f.u vrijeme urušavanja tržišta došlo je do panične rasprodaje od strane investicijskih fondova jer su ljudi masovno povlačili novac iz fondova a slijedom toga da bi fondovi imali dovoljno sredstava za isplatu morali su prodavati prvu dionicu koju su mogli prodati(neselektivna prodaja,daj što daš),
    g.neki strani fondovi jednostavno su donosili strateške odluke povlačenja sa tržišta hrvatske i tada su također išli u rasprodaju daj što daš i upravo na tim rasprodajama moglo se najviše zaraditi(to je praksa pokazala)….

    Sve ovo nabrojano ponekad jako utječe na investicijske odluke ljudi jer ljudi malo stvari čine logično i uvijek traže nekakve komplicirane i iracionalne razloge zašto nešto ne kupiti a stvari su u praksi defakto jako jednostavne,ponekad je dovoljno nasumce pogledati bilancu pojedinih firmi i zaključiti bolje od bilo kojeg “profesionalca” koliko je cijena podcijenjena ali tada upadamo u zamku i preispitujemo se “zašto to samo ja vidim a drugi tkz veliki igrači ne” i obično tada odustajemo od kupnje i činimo najveću grešku jer kao što rekoh na početku hrvatsko tržište je iznimno neefikasno tržište i kretanje cijena jako često nema veze sa zdravom logikom i zdravom pameću,posebno i zato jer je tržište iznimno nelikvidno a na maloj likvidnosti moguće su nevjerojatne stvari i završio bi sa grahamovom rečenicom iz “inteligentnog investitora”(po meni je to biblija investiranja) gdje on na jednom mjestu kaže otprilike ovo;”nećete vjerovati što i na kojim cijenama su ljudi u stanju kupovati a još više nećete vjerovati što i na kojim cijenama su ljudi u stanju prodavati”,u toj rečenici sažeta je sva filozofija ponašanja tržišta kapitala i zato graham kaže “kupuj jeftino prodaj skupo” a da pri tome ne sugerira što je jeftino a što skupo ali ujedno u svojoj knjizi sugerira “kupuj kada nitko ne kupuje,prodavaj kada svi kupuju”….,moram priznati da mi je ta knjiga strahovito puno pomogla da shvatim temelje ponašanja na tržištu kapitala i učvrstila mi volju da počmem misliti svojom a ne tuđom glavom jer stvari su u većini slučajeva tako jednostavne ali naš “blok” u glavi nam ne dopušta da ih kao takve i prihvatimo,uvijek tražimo “potvrdu” od nekoga drugoga i naravno disperzija je uvijek najbolja obrana od rizika i zato postoji ona stara poslovica;Ne sva jaja u istu košaru!

  9. Da bi bolje razumjeli svu iracionalnost tržišta kapitala navesti ću vam primjer ine dionice koju nemam;Inina cijena dionice u drugom-trećem mjesecu 2009g kretala se između 950-1200kn,kao što znamo danas je cijena 4400kn a u međuvremenu imali smo ponudu mola na 2800kn.Postavlja se logično pitanje zašto ulagači nisu prepoznali tadašnji potencijal rasta inine cijene,osim sramežljive kupnje az mio fonda niti jedan intitucionalni veliki igrač taj potencijal nije prepoznao?Ali u jednom momentu svi mio fondovi su sumanuto počeli kupovati inu i defakto podigli cijenu na ove današnje razine,nećemo sada ulaziti u razloge zbog čega su oni to kupovali tada na 3000 i kusur kuna a na 950-1200kn sramežljivo je kupovao samo jedan fond.

    Ovo je tipičan primjer da i jedna tako velika i značajna dionica na ovakvom tržištu može biti podcijenjena do boli i da tu podcijenjenost “ne vide” sudionici na tržištu kapitala,naravno mnogi mali ulagači su to i tada vidjeli i znali ali upravo ih je od kupnje odvratila neaktivnost velikih institucionalnih igrača ali i cijene drugih dionica,npr cijena korfa kada je ina bila na 950kn kretala se u rasponu od 21-24kn,kao što znamo danas je korf na cijeni malo preko 100kn?Ovi primjeri najbolje oslikavaju koliko tržište može biti iracionalno i neefikasno,kakve su sve cijene moguće na burzi pogotovo na maloj likvidnosti…Masa ulagača je propustila sve te prilike upravo iz razloga što su se povodili neaktivnošću velikih institucionalnih igrača na pojedinim dionicama,po mojoj procjeni istu situaciju imamo i dan danas ali u moru crnih vijesati ljudi jednostavno ne prepoznaju prilike i padaju pod utjecaj negativnih vijesti a g.bakić je jednom rekao;”i stare gume imaju svoju cijenu” i ja uopće ne pokušavam uljepšavati sadašnjost već samo skrenuti pažnju na trenutne cijene pojedinih dionica koje su po meni još uvijek iznimno podcijenjene i duboko vjerujem da će ulaskom u eu i eventualnim stabiliziranjem eurozone doći do masovnog preuzimanja mnogih firmi u hrvatskoj i tada ćemo moći govoriti o fer vrijednostima jer fer vrijednost treba čekati i biti jako strpljiv jer tržište je većinom iracionalno bilo sa pozitivnim ili negativnim predznakom a do tada prilika će biti samo ih treba prepoznati na vrijeme,Ina je najbolji primjer kako svi mozgovi-profesionalci na tržištu ponekad nisu u stanju to prepoznatič jer uvijek postoji strah i blok u glavama koji je jako često u zoni iracionalnog ,pazite ina nije “neka tamo” dionica sa mtp-a a sada možete zamisliti kakve su cijene ,na “manje poznatim dionicama” ili na mtp-u, bile ali i danas jesu…,to tek nema veze sa zdravom pameću!

    • Antune, ovo je ipak malo drugačija situacija, jer investicijska javnost nije znala za potencijal naftnih polja u Siriji. Tako da to objašnjava zašto ‘nitko’ nije kupovao na nižim cijenama, a i oni koji su mislili da to nešto vrijedi, su kupovali kako kažete ‘sramežljivo’.

      S druge strane, ispravno upozoravate na divljanje mirovinaca po toj dionici ono krajem 2010. To jest zaista čudno.

      • Nenade,mogu se samo djelomično složiti oko ine,ok uzmimo da “ljudi nisu znali” što opet ne opravdava cijenu od 900kn ali recite mi “dali su npr znali na končaru koji opet nije “mtp” dionica,dali je postojao i jedan racionalan argument da u isto vrijeme na končaru imamo trgovanje u rasponu od 180-190kn i sigurno je bilo masu dana da promet tom dionicom nije premašivao 100tis kn a znamo da je danas cijena ,što je defakto “kikiriki promet”,ja opet ponavljam nezainteresiranost kupnje može urušiti cijenu dionica do nezamislivih razmjera,da ne govorim o adrisu punome keša na 140kn itd,pa zar neki dan niste pisali o adrisu da danas ima više keša nego mu je tržišna kapitalizacija?

        • Kad se ADRIS tržio na 140 kn keš po dionici iznosio je 130kn,danas( Moje Dionice) isti iznosi 219 kn.Znači da je cijena današnjeg Adrisa(221 kn) jednaka Adrisu iz 2009 po cijeni od 140 kn.Koliko god bilo glupo na taj način vrednovati dionicu tako izgleda stoje stvari….
          Potpuno iracionalna valuacija neefikasne ZSE.

  10. poštovani,
    prije svega hvala Vam na osnovama za “najmlađe”.
    Mislim da i iskusniji ulagači mogu odatle puno naučiti.

    moje pitanje odnosi se na brodare i građevinare.
    znam da im poslovanje i perspektia nisu bajni, ali tu je onaj drugi dio koji vi često naglašavate, cijena!
    smatram da treba kvantizirati tu njihovu lošiju perspektivu i odrediti cijenu na koj bi bili dobra ulagačka prilika, jer pretpostvcaljam da bi svi kupili za kunu 🙂

    uzet ću za primjer Dalekovod.
    ako se ne varam prošle godine ste kupovali Dalekovod i to na cijenama od 300kn cca. Znam i da set vrlo brzo izašli, ali želim reći, zar nije dalekovod danas puno bolja firma budući je dokapitaliziran i budući su napravljene nuzne stvari oko restrukturiranja, a i imaju značajan dio poslova iz vana.
    uza sve to dionica je na stotinajak kuna. meni se čini kao dobra prilika.
    što vi mislite, ako to nije danas na kojoj cijeni bi Vam Dalekovod bio privlačan?
    Viadukt je ovo godine napravio skoro 200% rast budući je početkom godine bio 100njak, a sad je 300njak kuna.radikalan rast!
    Mislim da slično možemo primjeniti i za pojedine brodare. Recimo Uljanik plovidba je značajno pala iz razloga prodaje OTP indexnog, BV je 1000kn, dakle P/B je 0,22, a P/s 0,59 čini mi se prilično nisko.
    eto ako može vaše mišljenje, znam da nemate vremena, ali ako stignete, javite.
    hvala

  11. Ja mislim da je jedini način da se ova naša burza pokrene, a zajedno sa time i naše gospodarstvo, upravo educiranje masa o tome što dionice zapravo jesu i koje mogućnosti nude. Zato svaka čast na tekstu!

    • Poštovani,

      1. Pogrešno ste razumjeli. Ovdje se ne radi o savjetovanju o odabiru dionica (iako ćemo se dotaknuti valucijskih modela).
      2. Što se tiče uspješnosti tzv. aktivnih strategija, to je potpuno poznato i jasno da su razvijena tržišta u principu efikasna (iako je to relativan pojam), tj. da je za običnog (a i neobičnog) ulagača pri alokaciji imovine u equity optimalno koristiti ‘pasivne’ pristupe, tj. indeksni fond malog troška – ne moramo u tu svrhu citirati neke opskurne sajtove, to je općepoznata stvar (iako mnogi naši fond manageri misle suprotno, pa oni aktivno ‘ganjaju’ neke dionice, misle da imaju nevjerojatnu prednost globalno pred Goldman Sachsom i ostalima … ili naprosto moraju raditi bilo što da klijentima dokažu svoju korisnost, jer čemu bi služili kad bi samo novce proslijedili u neki indeksni fond vani i za to uzeli 2% godišnje?)

  12. Poštovani gospodine Bakić,

    Ovaj je tekst po meni ono što je falilo na ovom blogu (kao i oni koji slijede). Kako sam već upoznat dosta s materijom meni nije bilo puno novog, ali za veliki broj ljudi na ovom blogu jest!

    Posebno bi se sviđa analiza “kredita u švicarcima” za koju bi vas prosječni građanin opet prozvao “bezdušsnim kapitalistom”, nakon što ste mu učinili uslugu i objasnili najveću financijsku grešku koju je počinio!

    Puno hvala!

    p.s. Zanimaju me predavanja sa dva predmeta kad ste bili asistent na PMF-u. Je li moguće da ih ih uploadate ako su vam sačuvani u zgodnom formatu?

    • Poštovani, ta sam predavanja držao već kad nisam radio na fakultetu (2005.-2007.), ali nažalost ne mogu ih objaviti jer nisu dorađena, to su radni materijali.

  13. G. Bakić, hvala na trudu i vremenu koje ulažete. Pokušavam zamisliti hrvatsko tržište kapitala u ovom trenutku da nema Vas.
    Strava!!!

  14. Mislim da je ideja odlicna jer vjerujem da bi velikom broju citatelja ovo moglo biti korisno (mozda i ponekom menadzeru ili poslovnom novinaru, iako mi se cini da su oni, svojim rezultatima unatoc, izrazito uvjereni kako su znatno iznad tih prizemnih razina). A na kraju krajeva, o velikoj cetvorci (plus novopridoslice) se vise i nema toliko puno reci, moze se stalno samo ponavljati jedno te isto pa to nakon nekog vremena izgubi smisao…

  15. Imamo danas opet nove “pametnjakoviće” koji nas uvjeravaju da bi netko zaradio da drugi netko mora “izgubiti”,povijesno ako promatramo indexe možemo sa sigurnošću vidjeti upravo suprotno od onoga što nam se nameće opet kao “dogma i teorija zavjere” koje mi hrvati obožavamo i takve teorije nemaju uopće uporište u realnim činjenicama barem kod većinekretanja povijesnih indexa u svijetu a recesija je bilo i biti će ih još,međutim mi opet imamo “obožavatelje teorija zavjere” koji tvrde nešto što opet nema veze sa niti jednom stvarnom činjenicom,ja ovdje ne govorim o trejdanju i držanju dionica na rok godinu,dvije ili pet godina,ovdje govorim o pretpostavci da čovjek dio svoje ušteđevine u nekim ciklusima investira u dionice i naravno disperzira svoje ulaganje tjekom radnog vjeka za mirovinu u npr pet do deset dionica za koje ima neka potrebna znanja ili savjete da su cijene relativno ok…Naravno da ćete u vijek izgubiti prodajući inu na 900kn a da pri tome ništa ne kupite,naravno da ćete izgubiti prodajući korf na 20kn a isto tako ništa ne kupite na tom stadiju tržišta ali ako u ciklusima kupujete dionice na način da tako štedite za svoju mirovinu onda je povijest pokazala da se jako teško gubi…Kratkoročno držanje pozicija izlaže nas najvećem riziku.

    Navesti ću jedan primjer:Imam prijatelja koji se na crobexu 3000 bodova zaintrigirao za kupnju i zamolio me da mu predložim porfelj od 10 dionica,pošto je pomorac rekao je da će u razmaku vremena ulagati identične svote novca u dionice do iznosa ulaganja xy eura.Ne volim nikome ništa predlagati ali čovjek me zamoli i oslobodi svake odgovornosti u slučaju gubitka novaca,njegov prvi povratak sa broda bio je zaprepaštenje sa rezultatima,gubici su na nekim dionicama bili i 70% vrijednosti,porfelj se znatno umanjio i meni je bilo jako neugodno,međutim na moje veliko iznenađenje čovjek opet odmah odluči kupiti istu količinu identičnih dionica po znatno manjim cijenama od prvobitne kupnje,treći put je sve to isto ponovio i u tome bio jako discipliniran.Znate li koji je danas rezultat u njegovom porfelju bez dividendi koju je dobivao na pojedinim dionicama?Čovjek je u plusu 30% a još dan danas posjeduje neke dionice gdje mu je trenutni minus i do 50%?Pazite u jeku teške globalne krize čovjek je startao 2008g negdje na jesen sa crobexa 3000 i u tom periodu od cca 4 godine tri puta je u relativno pravilnim razmacima vremena ulagao identične sume novca u iste dionice i ostvario je prinos na godišnjoj razini od cca8%(u to nije uračunata dividenda jer mi je to danas teško izračunati ali govorimo o cca godišnjem prinosu sa dividendom od cca 10%),ne zaboravite da sam mu predložio “relativno stabilne dionice”,nprneke kao adris,podravka,ht itd.Jako je značajno ponoviti da je njegova prva kupnja bila na crobex-u 3000 i sjećam se kao danas da je cijena adrisa tada bila 470kn što se meni tada nekako činilo prihvatljivo sa obzirom na cijenu,podravka je mislim bila cca 280kn itd itd…,bilo je i velikih iz tadašnje perspektive “pogreški” jer su neke dionice pale i 70% od svoje tadašnje vrijednosti ali njega to nije preplašilo da dalje ne ulaže i ponavljam on i danas ima dionice u kojima je minus 50%,vjerujte na riječ imam ih i ja još dan danas čak neke i više od 50%,nisu snažne pozicije ali toliki su minusi i “pogreške” koje sutra mogu biti “najbolji potezi” jer dno nikada nitko nije pogodio niti će,na više dionica sam imao minuse od 60-70% a izlazio sa plusevima 30-80%,i danas imam i takve dionice koje nisam prodao gdje su plusevi veliki a nekoć su gubitci bili drastični-bolesni,nisam mogao vjerovati….Jako poučno!

    Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica i svakome obavezno preporučam da se informira,savjetuje,proučava literaturu prije donošenja odluke da pristupi tržištu kapitala i započme kupovati dionice,moj savjet je uvijek;Kupuj jeftino a prodavaj skupo i nikako sva jaja u istu košaru a što je jeftino a što skupo u takvu vrstu savjeta se nebi upuštao to mora biti individualna odluka svakoga od nas i ovisi o stupnju naše educiranosti,procjene, instinkta,sentimenta na tržištu…

    • Cuj ovo, prinos od 10% godisnje. Pa na koju sumu kapitala, na 100 k….to je stvarno kao veliki iznos, odlicno pogoden portfelj…..

      1. to bi bio dobar prinos, da je portfelj 10 mil. ili vise (ako vec imas toliko novaca za dionice, cca. od ukupnih investicija 20% ti odpada na dionice)

      2. U primjeru koji si naveo radi se o pomorcu, tako da je covjek vjerovatno izlagao cca 50% svog slobodnog kapitala u najrizicnije vrijeme koje postoji, a ti si mu to savjetovao, MUDRO

      3. Ako je ulagao u dionice koje si naveo, a ti si mu predlozio, sve su samo padale, daj mi molim te reci koje su to dionice koje su izjednacile taj ROE i vratile ga u prinos od 10%

      4. Molim te nemoj vise izmisljat primjere, jer se sam spetljas, prvo sve stavi na papir, pa onda iznesi, ovako ispadas….

  16. Inace, kad ste spomenuli novinarske lakrdije, danas sam uocio ovaj clanak:

    http://www.business.hr/ulaganja/soros-i-paulson-navalili-na-zlato

    Naizgled, reklo bi se da je Soros ovih dana odlucio poceti kupovati zlato, kupivsi 884 400 udjela u nekom zlatnom fondu. Ali…ako pogledamo polinkane slicne clanke na naslovnici businessa.hr dobijemo zanimljive stvari:

    Prvo:
    http://www.business.hr/ulaganja/soros-udvostrucio-investicije-u-zlato

    Clanak iz 16.8. ove godine gdje je Soros u drugom kvartalu kupio istih tih 884 400 udjela

    i drugo:
    http://www.business.hr/burza/soros-rasprodao-vecinu-svoje-zalihe-i-srusio-zlato
    clanak iz 5. mjeseca, gdje je soros u prvom kvartalu prodao “99% svog udjela u tom fondu, odnosno 4.7 miliona udjela”

    Sad na stranu da se brojke bas ne poklapaju, vjerojatno je prodao 90% pa je novinar htio zvucati bombasticnije i umjesto 90% napisao 99%, ali tu postoje neke druge zanimljive stvari. Zapravo se iz ta dva polinkana clanka vidi da je Soros sredinom godine prodao vecinu svog zlata, a onda prije mjesec dana kupio cca 20% svog prijasnjeg udjela, vjerojatno zbog straha oko eura. Taj strah je imho bio sasvim opravdan, naime u to vrijeme je euro-sistem djelovao poprilicno blizu propasti.

    No s obzirom da je od onda dosta promjenio svoj pogled na euro-krizu (naravno s razlogom: uspjesan referendum, bankovna unija, neograniceno ECB kupovanje obveznica…), ne bi me uopce cudilo da je u medjuvremenu sve to ponovno prodao, A nase vrle novine izvuku mjesec i pol staru vijest i stave na naslovnicu, i to tako amaterski da se vidi da su copy-pasteali prastare dogadjaje. Jos bih razumio da namjerno sire paniku pa da jeftino kupuju dobre prilike, ali cini mi se da cak ni za to nisu sposobni…

  17. Da osnažim moje argumente navesti ću primjer jedne nekoć među ulagačima jako popularne dionice koja se urušila sa razina 2008g kao kula od karata,tukli su se ljudi na kupnji atlantske plovidbe na 3000-3500kn, ali svi danas pričaju o toj “čudesnoj i nerealnoj 2007-2008g” ali ajmo malo dublje u prošlost “samo” 8 godina prije 2000g cijena dionice atlantske plovidbe na burzi je bila 20kn,to je cca 12 puta manje od sadašnje tržišne cijene,četri godine kasnje 2004 godine cijena je bila u rasponu 40-60kn?Ja pretpostavljam da ste bili kupac atlantske na 20kn ili 60kn da bi je u međuvremenu prodali ili bi je zaboravili ali pretpostavljam da je nebi podebljavali(barem ne u nekim značajnim količinama na razinama 2007-2008g).Pitanje koje se nameće samo od sebe;Dali bi vi danas bili u gubitku da ste 2000g počeli kupovati atlantsku plovidbu?Možda i bi ako bi udvostručili porfelj na razini 3000kn ali iskreno vjerujem da bi malo nas to i promislilo učiniti a kamoli učinilo?

  18. @antun
    Slažem se da je Grahamova knjiga odlična a i ova sa dokupom dionica je ok al treba i reći da bi ipak iznosi trgovanje trebali biti veći jer inače ukupan trošak ispadne daleko veći. Meni se recimo desilo da kod dokupa jedne dionice stavim 5 tis. kn i manju cijenu i sa druge strane mi netko na tu cijenu proda 5 dionica!Na to opet imam identični trošak provizije (minimalan) i onda mi ukupna cijena tih dionica ispadne puno veća. Bilo bi puno bolje da sam stavio nalog na veću cijenu i da mi je netko prodao veću količinu!A valjda se tom drugom žurilo prodati tih 5 dionica jer ne vjerujem da ih je samo 5 imao! Eto to mi je recimo bila dobra škola i opomena..
    Tržište je kod nas super neefikasno. Gledam taj TISK i stvarno je odlična dionica sa još boljom perspektivom (turizam) al sa druge strane joj je likvidnost katastrofalna. Slična je priča bila sa Vupikom koji je ipak uzletio i sad ima relativno dobru likvidnost gledajući ukupan promet. Kad smo kod turizma evo i zanimljivog članka a i strategije koja ako se ostvari imat ćemo sve što smo se i nadali od turizma.
    http://www.vecernji.hr/vijesti/do-2020-sto-novih-hotela-90-mil-nocenja-16-mlrd-eura-prihoda-clanak-456357

    Još jedan prijedlog za neki od budućih postova a to je privatizacija nekih poduzeća tj. kakve bi mogle biti cijene nekih dionica sa uračunatom premijom. Primjer CROSIG, HPB i PTKM. Puno se priča o nekim vrijednostima na televiziji a one su možda daleko od realnih vrijednosti.

  19. Već duže vrijeme niste napisali ništa o LPLH a zanimljivo je da je p/b 0,1. Možda da je malo obradite u ovim `Osnovama` ako bi bila prikladan primjer.

  20. @Antune, koje je to dionice kupovao 2008.g. i kasnije dokupljivao i sad je u plusu 30 %, baš me zanima. Ina i….?
    Oni koji su kupovali dionice 2008.g. mogu biti sretni ako su sada u minusu samo 80 %.
    Vi sad možete izabrati 5 dionica od 150 koje su imale takvu izvedbu, no kako to znati unaprijed?
    Nažalost, ne vjerujem. No, u skoroj budućnosti vjerujem u veliki rast dionice.

    • Uzmite samo u izračun tri četri dionice,opet vam govorim čovjek je počeo kupovati na crobex-u 3000 tj kada je već balon donekle ispuhao ali je kupovao i na crobex-u 1500-1800 i to dva puta,naravno nisam mu odabrao igh ili ingru nego kako sam rekao podravku,ht,adris,valamar ,petrokemiju,končar itd tj relativno stabilne sektore,vi uzmite sada izračun da ste kupovali te dionice u tri puta u identičnim količinama ali na različitim cijenama od 10 mjeseca 2008 godine pa do crobex-a 1500-1600 bodova pa ćete vidjeti da je ono što ja govorim točno,uzmimo primjerice valamar,na crobex-u 3000 mislim da je bio 80 kn,kasnije je cijena pala čak i do 26-30kn,sada vi računajte dali bi bili na dobitku ili na gubitku ako znamo da je današnja cijena cca 78-80kn?Isto vam važi čak i za ht koji je danas na skoro najnižim granama,početna cijena na kojoj ga je on kupovao je 250-260kn,naravno kupovao ga je i na 200kn kao i na 220,ukalkulirajte dividendu pa ćete vidjeti dali je čovjek u gubitku ili dobitku,isto važi za podravku,petrokemiju,končar,korf,naravno ima dionica gdje je i danas u debelom minusu ali porfelj mu je vjerujte u plusu 30% bez dividende,brodare i građevinare mu nisam preporučio jer sam znao da su to ciklički sektori koje treba pratiti,imate mogućnost provjeriti sve cijene na moje dionice com pa izračunajte…,tu imate kretanje cijena od 10mj 2008g pa možete provjeriti ovo što vam ja govorim,pa cijena dionice končara na crobex-u 3000 bila vam je manja nego danas imate 27.10.2008g i cijena končara bila je 364kn a danas je 540kn,cijena korf-a na crobex-u 3000 u jesen 2008g bila vam je cca70kn a danas je 100kn i ne zaboravimo da je u jednom momentu cijena pala na cca 25kn kuna,ne govorim vam ništa na pamet već su to činjenice-fakat,neki dan smo računali kako mu porfelj stoji u odnosu na uloženo…

  21. Mi svi izgleda jako brzo zaboravljamo kretanje cijena,masu dionica je unatoč stagniranju crobex-a drastično naraslo,pazite 10 i 11 mjesec 2008 godine cijena ad plastike kretala se između 40-60kn a danas je utrostručena-udvostručena ovisno koju cijenu gledate,korf ste mogli kupovati u “neograničenim količinama” na razinama 24-32kn,prodaja je bila tako snažna,pogledajte današnju cijenu-100kn,petrokemija je slična stvar,pa g.bakić je o tome pisao non-stop,ni sam nisam kupovao petrokemiju na 60-80kn ali jesam na 140-160kn,moj prijatelj je dohvatio petrokemiju na 60-80kn,kupovao sam ja i korf na 24-25kn pa sam ga zbog pritiska prodaje i “straha” prodavao uz neku zaradu pa sam ga opet kupovao na 60kn ali moj prijatelj ništa nije prodavao,on je samo kupovao i podebljavao porfelj identičnim dionicama na različitim cijenama i “zaboravio bi da ih ima”,on ne bulji u ekran?

  22. Malo uz ovaj članak iz Večernjeg lista o novoj strategiji koju radi institut za turizam. To je hrpa besmislica koju pišu ljudi koji pojma nemaju ne samo o turizmu nego i o ničemu drugom. To je tko zna koja strategija turizma u zadnjih 20 godina koja samo služi da netko stavi određenu količinu novaca u đepove. Kakve stotine hotela, tko će to isfinancirati i uz koje uvjete? Povrat u hotelskom biznisu je dugoročan i u ovom trenutku nema niti jedne poslovne banke u Hrvatskoj koja može ponuditi uvjete financiranja za izgradnju hotela, a da bi to nekome bilo isplativo. Nadati se da će netko u ovu zemlju doći i donijeti svoj kapital je za emisiju na rubu znanosti. Dalje očekivati da će se u idućim godinama napraviti 60 kampova je na granici ludila. Tko će riješiti zemljišta i dozvole za takve projekte. Ovdje godinama nije moguće pokrenuti niti jednu ozbiljniju investicijui sad očekivati da će se u dvije godine pokrenuti milijarde investicija je totalna besmislica i pokazuje koliko autori studije ozbiljno poznaju situaciju u kojoj je Hrvatska. U ovom trenutku u Hrvatskoj ima par ozbiljnijih kampova (Lanterna, Laguna Novigrad, Zelena Laguna, Bijela Laguna, Istra turist, Straško, Šimuni) i to je sve manje više nasljeđe iz bivše države koje se zadnjih godina ponovno aktiviralo i tek ih čekaju nova ulaganja. Hrpa hotela na Jadranu je trenutno na prodaju jer banke ne znaju kako će se izvući iz katastrofalne situacije (Lav, Kempinski, Novi, Park….). Dalje golf igrališta. Mi moramo biti sretni ako ćemo imati vode da nam postojeći turisti ne pobjegnu iz kampova i hotela, a kamoli da zaljevamo hektare golf igrališta. Ove godine je malo falilo da Istru zadesi teška katastrofa i da nastane totalni kaos bez vode.
    Na kraju ključni faktor su ljudski resursi. Osim Valamara i još par firmi u Istri nema firmi koje imaju ljudski potencijal za odraditi bilo kakvu ozbiljniju investiciju koja bi bila održiva.
    Svatko tko svoju budućnost veže samo uz turizam ima veliki problem iz kojeg će se teško izvući. Bez energetike i industrije možemo očekivati samo kaos i to za dugi niz godina.

    • Ja sam veliki optimista što se tiče hotela i turizma iako sam 2008 i 2009g bio istog mišljenja kao vi ali kada sam neki dan vidio da je potražnja za njemačkim obveznicama enormna do te mjere da investitori kupuju petogodišnje obveznice na -0,3% i da su spremni izgubiti novac shvatio sam da je ova kriza defakto pomogla našem hotelsko-turističkom sektoru i da će biti jako puno interesa bez obzira što je povrat 30-35 godina,ne zaboravimo da će se cijena zemljišta drastično urušiti i da će se time otvoriti prostor za isplativost gradnje hotela a vlada će morati donjeti niz mjera kojima će te investicije stimulirati….Sve će se to nametnuti samo od sebe a vrijednost postojećeg porfelja također će dobiti na vrijednosti…

      • Krivo, cijena je porasla do 62.000, ali na vrlo malom volumenu. A što i da je porasla na 74.000, što bi to dokazivalo? Pa čovjek je govorio o fundamentalnoj potijenjenosti, ne o tome hoće li koja budala napucati cijenu još malo više.

  23. Ma strašno je to što analitičari rade. Vjerojatno im je cilj zadržati vrijednost svog portfelja gdje dominira dionica HT-a. Može ih biti sram da jedno pišu, drugo misle a treće rade!
    Nego kako komentirate ovaj članak? Što se tiče Američke burze možda i stoji jer je došla skoro do najviših vrijednosti.
    http://www.index.hr/vijesti/clanak/upozorenje-goldman-sachsa-prodajte-dionice-koje-imate-trzista-kapitala-ubrzo-ce-dozivjeti-ostar-pad/639005.aspx

    • Ja ću se opet pozvati na grahama koji kaže otprilike ovako; “veće šanse imate pogoditi kretanje tržišta izvlačenjem šibica nego svi fondovski i ostali analitičari sa njihovim prognozama,praksa je to jasno pokazala”,na jednom mjestu kaže i ovo;”upoznao sam masu trejdera koji su pokušali zarađivati na valovima tržišta ali nisam upoznao niti jednoga koji je u konačnici zaradio i izašao kao pobjednik…” ,uzmite u bliskoj povijesti prognoze koje je radio erste ili neka druga banka(nije teško naći na internetu) pa zaključite dali bi vi bili uspješnji da ste izvlačili šibice,garantiram da bi,evo uzmite samo ht i vidjet ćete rezultat…

  24. Koliko je puta u povijesti SP500 bio na najvišoj vrijednosti? Svaki put kad je bio na najvišoj vrijednosti. Ako ćemo gledati u povijest onda je najviša vrijednost korigirana na stotine puta na višu vrijednost od prethodne najviše. Vjerujem da su svaki put dežurni pesimisti “upozoravali” da je to kraj rasta i da može samo dolje. Nije se SP500 “rodio” na zadnjem vrhu nego je do vrha narastao kroz povijest. Iako prošla ostvarenja ne garantiraju rast u budućnosti, nevjerojatan rast u proteklih 60 godina je očit pa osobno biram optimističan pogled u budućnost: http://finance.yahoo.com/q/bc?s=%5EGSPC+Basic+Chart&t=my

  25. Lijepo bi bilo da Goldman i ostali izvuku dio svog novca iz Američkog tržišta kapitala i počnu diverzificirati svoj portfelj u zemljama gdje su dionice podcijenjene. Evo neka krenu sa Hrvatskom :-). Povijest je i to pokazala a i Graham je o tome pisao..

  26. Mislite li da bi privatizacija Azotare prinudila Hrvatsku da ubrza privatizaciju PTKM-ije.
    http://m.vecernji.hr/biznis/prodaja-srpske-azotare-losa-je-nasu-petrokemiju-clanak-457565

    Moje skromno misljenje je da ce se privatizacija drzavnih tvrtki u HR odvijati u nekoliko faza. U prvoj fazi (ali tek pocetkom 2013) svakako HPB i CO a o tome ce ovisiti i privatizacije ostalih tvrtki.
    Ako dodje do kakve privatizacije ili dokap. PTKM moja je procjena da to nece biti prije druge polovice 2013. Steta bi bilo da zbog necijih privatnih interesa ili neznanja div iz Kutine zavrsi kao Dakovstina, brodogradilista, Dalmacijavino, Vjesnik te razne ostale drzavne tvrtke koje se nisu prilagodile trzistu i novim zahtjevima…

  27. http://www.advance.hr/vijesti/krece-najveca-privatizacija-u-povijesti-europe-grcka-prodaje-sve-sto-moze-ukljucujuci-diplomatske-nekretnine-od-londona-do-beograda/

    Evo vam malo iskustava “kako će teći privatizacija i kakve će faze biti”,ili smo mi možda veći “patrioti” od grka,španjolaca,iraca ili portugalaca pa smo spremni “jesti i travu” samo da ostane “naše”,vrijeme će pokazati jesmo li mi takvi patrioti koji su se spremni odreći standarda i stisnuti zube samo da ostane “naše”,živi bili pa vidjeli?Pogledajte što oni privatiziraju a mi još raspravljamo o petrokemiji,co,hpb-u itd?Mi smo još u fazi “embrija”,uostalom tim tempom smo priznali da u hrvatskoj postoji kriza,možda se ne sjećamo sanaderovih riječi da je kriza “negdje daleko” a koliko sam informiran i kerum je japanskog ambasadora uvjeravao da je svugdje kriza samo ne u hrvatskoj?Tako mi sami sebe danas uvjeravamo “da nema potrebe za privatizacijom jer smo se mi-država kao dobri gospodari dokazali u ovih 65 godina”,bojim se da će “pantovčak i banski dvori” uskoro na bubanj?Najmanji je problem hpb,co i petrokemija?

    • Odličan primjer odbijanja prihvaćanja stvarnosti i upravljanja vlastitom okolinom – i onda kad nastane panika, događa se ono što se ionako moralo desiti samo uz debelo veće gubitke. Sličnu priču imate kod nas što se tiče npr. prijenosnih kapaciteta dalekovoda – da ne kompliciram puno tehnički, fale neki vodovi – i sad, može se djelovati proaktivno pa ih početi planirati ili se može čekati da tržište stvori uvjete za izgradnju, pri čemu će, naravno, sve koštati duplo (jer se mora raditi brzo i neoptimizirano).

      A apropo grčka/stranci i sličnih priča, još uvijek ne kužim tu fascinaciju porijeklom novca. Ako je novac došao izvana i van se vraća (da budemo ali baš seljački jednostavni i pesimistični), očito na “našoj” imovini stvara neku dodatnu vrijednost (inače tko bi investirao, ne bi imalo smisla, pa ne ulaže se u neku tvrtku samo jer je eto simpatična pa hajde da uzmemo od njih 60 tramvaja koje nitko drugi neće zato da bi preživjeli).

      Kako stranac koji dolazi kupovati imovinu može biti štetan nije mi baš jasno. To što mi dozvolimo neke štetne ugovore sponzorirane s najviših razina za kofer keša je samo naš problem. To što bi stranac da je red i rad i platit će onoliko koliko je tržišna cijena rada a mi bi da plaća duplo, opet samo naš problem (dakle rješenje – stvorimo uvjete da on može isplaćivati veći neto!)

      Sve skupa je kao da se ja bunim što mi susjed nije baš zagrepčanin nego se doselio iz, štajaznam, karlovca. Pa sad došla lova iz karlovca, kupila nekretninu, pa više nije “zagreabačka”. Pa ne bi li to bilo glupo do korijena.

      A da budemo manje seljački jednostavni i pesimistični, bilo tko tko dođe izvana s parama kad ulaže doma u nekoj verziji koristi lokalnu zajednicu (u smislu stanovnika i tvrtki na području grada/županije) naprosto zato jer mu je tako troškovno najefikasnije (kolika razlika može biti između zidara u njemačkoj i zidara u hrvatskoj). Možda da si ljudi ubace u google “economic multiplier”, i izvedenice istog.

      Pitajte Singapur kako se država otvara protocima novca i dobara i kako od toga prosperira. Ma kvragu, ne treba tako daleko (makar mi je privlačno), dovoljno je otići malo u rikverc do Dubrovačke republike.

      • Pitajte ljude u hrvatskoj koliko su uređaja bacili na smeće zbog pada napona,nestanka struje i dalekovoda(drvenih stupova) sa kojih vise žice kao u filmovima strave i užasa?Ali oni i dalje viču;”mi znamo kako,to je “naše”,nitko nas nije tako perfidno pokrao, i oštetio kao “naši”,i dan danas to rade,vidite zg holding,prihodi padaju a rashodi rastu,proziva ih bandić koji ih je i stvorio ali oni su jači i od radijacije,ni radijacija njima ne može ništa,to su žilavi sustavi-mutanti,nitko im ništa ne može “jer je to naše”,pa kada je “naše” što uopće plaćamo tv,električnu,energiju,vodu,sanitat,cestarinu,prijevoz,kamate,gnojiva,osiguranje,do jučer novine itd?

        Čemu sve to plaćamo kada je sve to NAŠE?Jeli vi plaćate prijevoz kao taxi sa vašim osobnim autom?Ja ga plaćam samo taksistima i znam da to nije “naše” nego njihovo?A oni uređaju koji su sada na smeću zbog pada napona i zastarjele mreže?Jesu li i oni NAŠI?

        • Još malo pa će sindikat žena potpisivati prije stupanja u brak kolektivni ugovor o božićnicama,jubilarnim nagradama,pravima za skijanje,ljetovanje i to sa “produženom primjenom” da ih mladoženja ne može otkazati bez saglasnosti a ako ih mladoženja ne ispuni ići će u generalni štrajk i na sudske tužbe,možemo organizirati i sindikat samaca pa neka se sami sa sobom dogovore za božićnicu i regres kao i jubilarnu nagradu? Predlažem da osnujemo i sindikat beba tako da i bebe znaju kada dolaze na svijet kolike će im biti,cipelarine,božićnice,jubilarne nagrade,naknade za skijanje i ljetovanje,eskurzije,noćne i dnevne izlaske i slično,pa nisu ni one na boga lajale?Da smanjimo troškove sindikalnih osnivanja ja predlažem da i ovo pregovaranje prepustimo ribiču,da sredi sve neoliberaliste ovoga svijeta,pa čak i da pobjedi sebe u pregovorima?On to dokazano može!

        • Jel ovo o štrajku ono kad kaže “boli me glava nemoj danas”? 🙂
          Uvrstiti u “antun classics”!

  28. Poštovani,
    sa zadovljstvom čitam Vaš blog već dvije godine, nažalost nemam znatniju količinu sredstava, pa se ne ubrajam u aktivne ulagače. Ali planiram.
    Podržavam abecedu ulaganja, također bih kupio pročišćenu e-verziju na kraju serije.
    Interesiraju me još i šire antropološko-ekonomsko-filozofske teme, ali ne bi davio o raznim društvenim uređenjima, rudarenju i gubitku vremena. Ipak, imam jedno osnovno pitanje, ako je netko voljan rastumačiti; uzmemo li analogiju ekonomije sa (ljudskim, živim) organizmom, koliko ona može rasti? Ljudi rastu do 2m visine, sa 5m bi vjerojatno umrli. Moguće je imati visoki BDP, zdravu ekonomiju i održavati BDP na istoj razini, bez rasta? (govoreći u vrijednostima bez inflacije?) Što bi to značilo?
    Kažu da nema glupih pitanja, pa se nadam da nije ni moje.
    Lijep pozdrav
    Tomislav

    • Pardon kaj uletavam a naslovili ste na autora bloga, ali kaj se tiče opće problematike sajt i knjiga (prva verzija iz 1972., 2004. izdana 30-godišnja revizija) su na http://limits-to-growth.org/. Filozofija je da postoji “vršna točka”, kao npr. kod nafte, nakon koje slijedi slom tj. redukcija glavnih ulaznih varijabli tipa broj stanovnika (globalno). Ima i zgodna igračka u kojoj se može igrati sa parametrima scenarija rasta: http://www.world3simulator.org/

      O mogućnosti neograničenog prosperiranja i knjigama koje o tome govore već je bilo po blogu riječi koliko se sjećam, ali mislim da većinom škvadra u analizama granica rasta zaboravlja stanje “održivog razvoja” (ima i onih koji vele ta je to oksimoron, ali kaj sad :)). Kad društvo postigne održive tokove novca, dobara i usluga takva da uspijeva servisirati sve potrebe iz dostupnih prirodnih resursa (ne zaboravimo, i za svaki čip netko negdje mora iz rudnika iskopati nekakve sirovine), pitanje koliko je BDP i rast BDP-a više uopće relevantan indikator blagostanja. BTW, ništa nije statično, pa tako ni npr. faktori konverzije osnovnih resursa i kompleksnije tvorevine (količina žita po hektaru raste jer se tehnologija uzgoja razvija), zato i jest teško i modelirati i govoriti o budućnosti.

      • Meni se isto te spike sa singularitetima cine nerealnima, u prirodi nema golih singulariteta. Pitanje je samo da li bu stvar zavrsila kao sigmoida ili kao neki strmi propad. Ako uzmemo Japan kao primjer, populacija pada ali ljudi trose i proizvode vise pa se to nekako odrzava na istim razinama.

        Sad pitanje je da li postoji neka tocka gdje zbog premalog broja ljudi stvar puca i krece u strmi propad, ali cini mi se da smo iducih par desetaka godina mirni po pitanju tog scenarija. A do onda medicina i robotika mogu jos puno napredovati pa planeta opet moze postati malo tjesna…

        Inace po pitanju onog simulatora, mislim da se totalno zanemaruje nuklearna energija koje ima napretek.

      • Ljudska inovativnost i maštovitost je neograničena a time i valjda onda i rast gospodarstva jer rast je sve više posljedica intelektualnog (“tehnološkog”) razvoja tj. “dizajna proizvoda” nego rasta potrošnje resursa. Do nedavno je rast značio sposobnost eksploatirati više resursa za postići time viši životni standard, već neko vrijeme to počinje značiti znati ih iskoristiti efikasnije, pametnije. Recimo ne možemo više povećavati količinu hrane koju ćemo pojesti po glavi stanovnika (na zapadu), ali možemo povećavati kvalitetu te hrane a što se postiže znanjem/agronomijom, tehnologijom itd. na način da nas čini zdravijima, naime danas je mnoštvo hrane čak loše za zdravlje a kamo li da je “ljekovito” samo po sebi. Tu ima nevjerojatno mnogo mjesta za rast.

        Da, i za svaki čip su potrebne sirovine koje netko treba iskopati :D, ali količina tih sirovina je slična, mnogo toga postaje i sve manje kopanje a sve više recikliranje prije iskopanih sirovina, pa sirovine su tu već praktički ništa u vrijednosti čipa, skoro sva vrijednost proizlazi iz dizajna čipa i tehnologije izrade. A ljudi su inovativni, stalno razvijemo tehnologiju, stalno razvijamo dizajn. Pa eto jeste li vidjeli što se ispostavilo, onako iza zavjese bez neke marketinške pompe, što je napravio Apple u novom iPhone-u sa “svojim čipom”? Prvo je bilo nejasno kako može jedna njihova jezgra pri istom radnom taktu u prosjeku biti cca. 80 % (u poslovima gdje je bitna memorijska propusnost i puno više) jača od Cortex-A9 generacije kada je najnovija Cortex-A15 generacija koju praktički još nitko ne koristi i za koju je pitanje može li je već sada Apple koristiti samo 40-ak % jača? Ispostavilo se da to nije niti ta najnovija ARM jezgra koja će se sada tek početi koristiti, nego su prvi puta u povijesti razvili svoju vlastitu ARM jezgru koju su nekim čudom eto napravili jačom (i istovremeno energetski efikasnijom) od te nadolazeće originalne ARM-ove koju će kroz narednih godinu dana početi koristiti ostali proizvođači u svojim top modelima telefona i tableta. Dizajn tj. inovativnost dizajna pobjeđuje. Eto danas vam je Apple A6 čip sa dvije jezgre i 1-1,2 GHz (dinamički se mijenja) u prosjeku ugrubo “slične snage” (mrvicu jači, u nekim stvarima i do duplo jači) a istovoremno troši manje energije, od recimo 4-jezgrenog procesora na 1,4 GHz u recimo Samsungu Galaxy S III. Dakle čak niti broj jezgri i broj GHz nije presudan, možeš i po duplo staviti pa opet nije dosta (i to su apstrakno gledajući: “resursi” :D), a pogotovo onda količina onoga što je izrudareno u rudnicima za neku stvar. Gospodarstvo je sve manje pogonjeno resursima, sve više pameću a mislim da ne treba podcijenjivati potencijale ljudske pameti, ona može osigurati još stoljeća rasta.

        Što je sustav složeniji to inovativnost/pamet dolazi više do izražaja. Recimo u toj industriji je tek jedna stvar “boljim dizajnom” dobiti bolji čip, druga je razina boljim dizajnom OS-a napraviti efikasnije korištenje općenito “nekog čipa”, a onda treća razina razvojem jednog i drugog tako da međusobno iskorištava snage jedno drugoga se dobije dodatno bolje performanse određenog OS-a na određenom čipu, i to se onda sve međusobno pomnoži u ukupno znatno bolje performanse za korisnika. A onda daljnjom inovativnošću se postiže bolje korisničko iskustvo uz po jedinici “sirove računalne snage”, pa se i to množi… i tako u svim područjima ljudskog djelovanja: optimiranjem većeg broja varijabli se postiže ukupni rezultat kakav prethodno nije bio zamisliv. A na makro razini te teške optimizacijske probleme rješava “evolucijski algoritam”: slobodno tržište! 🙂 Slobodno tržište stvara inovacije sve većom brzinom, živimo u vremenu eksponencijalnog rasta tehnologije/inovativnost u kojem zabrinjavati se nekim nadolazećim flat rastom gospodarstva je puno preuranjeno.

  29. Dobar Vam dan. Prilično sam nov u ulaganjima u dionice, ali me to izrazito zanima. Imam dvojbu u vezi RIZO-R-O. Multiple pokazuju slijedeće:
    2011.
    P/S = 0,22
    P/E = – 3,48
    P/B = 0,17

    Simulacija 2012.
    P/S = 0,75
    P/E = -1,23
    P/B = 0,19

    Čini mi se da je cijena od 45 kn (prekjučer) vrlo privlačna u odnosu na P/S i P/B, ali imam dvojbe oko P/E. Tu je i priča iz medija da neće biti ništa od proizvodnje, nego da će se sve rasprodati! Što u ovom, drugom, slučaju. Koliko je rizično osloniti se na mulitplu P/B, koja izgleda jako dobro?

    Pozdrav,

    • I inače je svaki parametar, pa tako i P/B samo filter, a mislim da se u ovoj situaciji ne bi nikako trebali oslanjati samo na njega. Mala knjigovodstvena vrijednost znači ‘jeftinoću’ kapitala koji se nudi na tržištu, što je bitno pod uvjetom da je bilanca sama po sebi nekakva i da firma ima tržišnu sposobnost; znači u smislu ‘going concern’ mali P/B ništa ne znači ako firma srlja u propast. S druge strane, postoje i legitimne strategije gdje firma ne posluje dobro, gdje u stečaju ili rasprodati dioničari mogu dobro proći od isplate od prodaje imovine. REcimo takav slučaj je FNVC (čije imam dionice), gdje mislim da će mali dioničari prilično dobro proći u onome što mi izgleda kao prisilna rasprodaja imovine.

    • Ovo sa inom nebi želio ni komentirati jer to je takva nevjerojatna situacija do koje smo sami sebe doveli,za to nam nije kriv mol.Ne znam ništa o tome ali ako mol ne poštuje dionički ugovor to je pravno pitanje,ako šteti interesima hrvatske onda je to naše zakonodavno pitanje a koliko ja znam mi smo zakonodavna i izvršna vlast i imamo na tisuće mehanizama prisiliti mol da pleše kako mi kažemo….Valjda linić na to misli?

      Što se tiče privatizacije đura đakovića to je apsolutno minorno što ćemo mi sve morati privatizirati,tako da je đuro kikiriki i kokice,nije vrijedno spomena…Tupim to već jako dugo!Pa linić je ekonomista nije sociolog?Njemu je sve apsolutno jasno,ma svakome je sve u ovoj zemlji jasno tko želi da mu bude jasno.Jučer sam sa prosvjeda u ateni čuo par jako realnih grka koji su u svojim izjavama rekli sljedeće:”Mi znamo da naš bilo koja vlast ne može učiniti ništa jer oni jednostavno nemaju novaca za to,mi smo izašli na prosvjed da otvorimo oči onima u eu i svijetu koji imaju moć i novac da ne čine socijalni genocid nad grčkim narodom i da budu solidarni sa nama…

      Naravno da su i grci shvatili da je potpuno nebitno koja će im vlast doći,rezovi će se nastaviti,privatizacija svega i svačega će se nastaviti a mogu oni i ne pristati na to sve i izaći iz eurozone pa čak i iz eu ali moraju znati da im tek onda slijedi teško siromaštvo kakvo nisu ni sanjali,danas su još mila majka…Nisu samo ni svijesni koliko im je “dobro” u odnosu na ono kako im može biti?A mi smo još u pričama co ili đuro đaković?Grci prodaju sve od luka,preko 40 otoka,zgrada veleposlanstva,lutrije,pošte do aerodroma a hrvati dižu revoluciju kada autoceste idu u koncesiju ili kada netko kaže da petrokemija ide u privatizaciju a ne postoji niti jedan objektivan razlog zašto nebi išla a postoje na tisuće zašto bi trebala ići u privatizaciju?Više puta sam napisao;nije dilema hpb,petrokemija,ddjh ili co to će ići u prvom valu,danas je dilema hoćemo li morati privatizirati vode,šume i hep a što više budemo iz populističkih razloga odugovlačili sa ovim prvim to ćemo biti sve bliže ovom drugom…To je jasno kao dan!

      • Pa kao prvo, ne bih rekao da je DDJH za drzavu kikiriki. Prihodi (i rashodi) su mu cca 1mlrd kn. To je 1% proracuna! Ingra je kikiriki, DDJH bas i ne.

        No to je totalno sporedno, bitna stvar je da je privatizacija totalni game-changer. Drzavne firme su notorne po tome da u najboljem slucaju potrose sve novce koje dobiju, a u najgorem slucaju su stalno u minusu. Naprosto zarada nejde nikom u dzep, pa nikoga nije ni briga posluje li firma pozitivno ili ne. Privatizacija DDJH znaci da napokon imamo realnu sansu rijesiti se svih mogucih parazita i politikanata, te poboljsati profitnu marzu i u konacnici dovseti P/E na smislene razine!

        • Vjerujte mi to je kikiriki,nije u rangu božićnica a kamoli cipelarina,regresa,jubilarnih nagrada itd itd,ddjh=kokice…Pa mi u tri godine sateremo (nezarađenog) na deficit proračuna autoceste u vrijednosti 39 milijardi kn a pričamo o đuru đakoviću i petrokemiji?Budimo malo ozbiljni i pristojni?Ili barem šutimo?

        • Ma dobro, kako god bilo poanta nije drzava i je li to za nju bitno ili nebitno, dobro ili lose. Poanta je DDJH, a za njega je ovo super jer ga napokon moze pretvoriti u super firmu! I to na nacin na koji se vecina nas uopce nije nadala.

  30. @Antun
    Čekajte malo Antune. Pa šta niste rekli sve u privatizaciju?Pa šta isto ne vrijedi za Mol?Kupili Inu i sad je na njima da sa njome upravljaju i to kako im je po volji. Što bi se država miješala kako vi kažete?
    Ma stvar je da se kod nas sve prodavalo zbog provizija pa su se neki stranci čudili kako ne mogu u fer okolnostima nešto kupiti. U biti shvatili su pa su pobjegli, dok su neki pristali na takve igre a to sad dolazi na vidjelo kad se na nekim računima pojavljuju milijuni a za Boga miloga svi ih se odriču i sad nisu ničiji!
    Linića sam kao ekonomista prekrižio kad je 2000 i neke kao ministar gosp. rekao da je monopol HT-a dobar. Mudrome dosta. On je dobar knjigovođa i to je to.

    • Ne znam točno kakav je ugovor sa molom,koje su njihove obaveze,naravno da mogu oni upravljati ako imaju većinu ali i hrvatska država može donositi zakone koji su u našem interesu,naročito o koncesijama,standardima za rafinerije,pumpe itd itd?Ili vi mislite da ne možemo?Što se tiče “knjigovođe” nađite vi boljega koji će za ove pare gurati glavu u vatru kako je gura danas linić i zamjera se svima?Do sada su sve knjigovođe bile u službi “parlamentarnih izbora”,bio je “praznik demokracije” pa smo zato i dogurali do toga gdje jesmo danas.Možda lesar ima boljeg “knigovođu”???

  31. Posao knjigovođe ili računovođe radi jako dobro! Teško da bi to netko bolje mogao odraditi. Ja sam za red, rad i disiplinu te da se troši koliko se ima a ne da se zadužuje za potrošnju. Moramo gledati svaku kunu tj, kako ćemo ti kunu najbolje oploditi – za početak na kratak rok, a kasnije na dugi rok.
    INA je pokazala sve slabosti privatizacije firme koja je od državnog interesa. Privatizacija da ali nestrateških firmi kao što su Đuro, Petrokemija, Podravka i Croatia osiguranja, ali ako se odreknemo HEP-a, šuma,voda, cesta onda možemo i otoke prodavati a onda nam Vlada i sabor uopće ne trebaju. Za koga? ECB će zamijeniti HNB, fiskalna politika će se vjerojatno uskladiti pa nam političari ni ne trebaju. Neka nas onda vode iz Bruxella, Beča ili Munchena. Barem ćemo tako uštedjeti na plaćama, voznom parku i najvećem trošku kojeg ima ova država – korupciji i kriminalu! Malo smo skrenuli sa teme ali eto to nas sve čeka u bliskoj budućnosti.

    • Moje je mišljenje da ako eu ne bude u budućnosti jedna država da će pola europe živjeti kao nigerija…,dao bog da sam u krivu,i ja sam nesretan zbog toga ali mislim da alternativu eu nema,vjerujem da nitko danas u europi nije sa time sretan,niti jedan narod ali to nadilazi volju članica eu,to se nameće kao neminovnost u novoj gospodarskoj karti svijeta,ništa više nije kao jučer,mi to stalno zaboravljamo i nije eu nastala iz ljubavi nego samo iz interesa,kina,indija nisu island i luksemburg već svaka ta zemlja ima barem dvostruko stanovnika kao eu i danas je došlo do toga da je u gospodarstvu jako važno koliki si i koliko tržište kontroliraš,to vam je kao da sa proizvođačem kobasica idete razgovarati o cijenama sa pozicije konzuma ili sa pozicije kvartovskog dućana a ključ čitave svijetske priče su resursi,to europa jako dobro zna a bojim se da mi sa 4,3 milijuna ljudi tu imamo puno manevarskog prostora…

      • Antune, imamo prostora ,istina ,ali ce stranci upravljati sa našim resursima jer smo mi gledajuci sa strane vlasništva i ekonomije “pokojni”. Robovi na vlastitoj djedovini. Pogotovo ako uzmemo u obzir da je trenutno u “modi” tzv.ekonomski rat,koji je mnogo gori od klasicnih ratova koji su se vodili kroz povjest.Kao šta se kaže,veca riba jede manju.
        Pa,zar mislite da se ovaj rat na podrucju bivše Juge desio slucajno?
        Sve je to zbog tuđih interesa. a pogotovo sraza između Amera i Europe

        • Ja nikako ne razumijem tu našu logiku “robovi i djedovina”,vjerujte meni vam to ništa nije jasno jer od deset najpoželjnjih firmi gdje bi hrvati radili nalazi se većinom firme u rukama stranaca,od ht-a,ericsona,ine do valamara,pa vam meni nije jasna ta riječ “robovi i djedovina”,jedan čovjek mi je prodao komad zemlje i “skoro je plakao -da je to njegova djedovina itd,itd”,kasnije je imao neke sporove oko zemljišta i utvrdilo se na sudu da mu je djed kupio 30tis m2 zemlje za vreću brašna i postoji ugovor napisan na papiru koji to potvrđuje a ovaj samo što se nije rasplakao kada je prodavao 500m2 kako je njegov djed to teško stekao i kako je teško radio,to vam je priča o našoj djedovini i NAŠOJ zemlji.Dao bog da stranci opet budu ludi za našom djedovinom kao 2006-2008g ali ja mislim da taj film više nećemo gledati.

          By the way,čija je djedovina nafta koju mi trošimo ili plin na koji se grijemo ili željezna rudača od koje proizvodime doduše jako malo ali ipak nešto proizvodimo ili čija je djedovina pamuk koji nosimo na sebi?Imaju li i te zemlje pravo na monopol svoje djedovine?

        • Što se tiče toga “da mi imamo prostora” navesti ću vam samo jedan hipotetski primjer,ok idemo “biti sami svoji na svome” i otiđemo sa rusima pregovarati o plinu,nafti i trasama kojim će plinovodi ići,dođemo u kremlj a oni nam napišu listu želja koje moramo ispuniti da bi uopće mogli i razgovarati o tome.Pa zar jadranka kosor nije iz moskve došla sa listama želja koje su išle do tako niske razine da se uvjetovalo da se rusima prepusti zemljište na otoku mljetu a to je defakto u domeni hrvatskog pravosuđa.Malo je banalan primjer ali tako vam danas veliki razgovaraju sa malima i o resursima,trgovini i općenito o svemu,zato je eu sa te strane svojevrsni “štit” za male narode ali naravno imaju i oni drugačije odnose sa njemakom a drugačije sa slovenijom ili hrvatskom,pa zar tako ne funkcioniraju ujedinjeni narodi?Veliki imaju pravo veta a mali nemaju i tako je bilo i uvijek će biti?Ovdje od dva zla birate ono manje a ne da sutra postanemo banana državica preko koje se prelamaju interesi eu i rusije.Srbi vole više rusiju nego eu ali ipak su se oprijedjelili za eu;shvatili su što znači pregovarati sa rusima kod naftne industrije,kod trase južnog toka i za svaki taj pregovor i potpis morali su ići kod putina kao mali od kuhinje,potpisuju osnivanje zajedničke firme u svezi južnog toka koji ide preko srpskog teritorija,firma će biti srpska a oni idu to potpisati kao muji iz doboja u kremlj i time im rusi jasno daju do znanja tko je tko u tim odnosima i danas ih sa nepriznavanjem kosova drže u šaci i za nato i masu drugih odluka…

        • Dobar point oko “djedovine”. Bune se ljudi da su kapitalisti = materijalisti. Bez ulaženja sad u nekakve kvazilingističke rasprave, dojam je da je materijalizam fol loš (kad se imovina stječe, a još više za one koji stječu – produžite to lako na diskusije koje se i ovdje vrte o hrvatskom jalu&ljubomori (TM)).

          A onda ispada da je materijalizam odličan kad se radi o nekakvim umišljenim emocijama prema imovini u povijesnom kontekstu (ilitiga kad se rješavamo imovine da bi oslobodili vrijednost iz mrtvog utega za koji nemamo sredstava za development da bi kao (hopefully) obrazovani upravitelji vlastitom imovinom pretočili vrijednost te imovine u nešto produktivno). Dakle produktivno, ne stan u Zagrebu ili zadnju verziju bembure na sa ključem sa zlatnim privjeskom kao što škvadra redovito radi i pitaju me jesam li normalan što ne radim isto.

          Zgodan paradoks, jelda?

          E zato baš nestrpljivo čekam nastavak investicijsko-obrazovne serije ovdje. Isto kako PD i slični “uče” o razmišljanjima o burzi odavdje (i još ko grk u apsu grčevito trtljaju po negativi samo zato da bi nekako branili svoju poziciju), tako će možda i šira zajednica nešto dobro pročitati (prenijet će se, zar ne).

          Apropo, baš zanimljivo sam u Atlas Shrugged ovih dana došao do dijela gdje se priča o Direktivi koja sve zaustavlja i zamrzava – poslove, plaće, kretanje, imovina, inovacije, ekonomija, ma život. Esencija komunizma. Ono, da bi se uklonila nesigurnost budućnosti. I onda sve ode u tri mile…

        • Najbolje je to što mi još mislimo da su nekretnine stabilna imovina i znam puno ljudi iz mog kraja,većinom pomorci koji sada kupuju stan u zagrebu po logici “neka stoji ovo je sada prilika”,da samo znaju cijene na burzi shvatili bi koja je to tek “neprilika”,njih čak ne brine ni porez na imovinu,ni legalizacija ni to što po popisu stanovnika u kojima su hrvati prijavljeni da žive imamo 2,2 milijuna stambenih jedinica a to znači da 1,9 hrvata živi u jednoj stambenoj jedinici a da ne govorim o broju nekretnina gdje hrvati nisu prijavljeni i vikendicama ali ovima ni radijacija ne može ništa već kupuju stanove i govore “neka stoji”,tako su ih učili 65 godina…I oni će sada stvoriti “djedovinu”,pa će im djeca opet dodati djedovinu i tako ćemo zabetinirati hrvatsku nekretninama koje ne služe ni bogu ni narodu i ono što se dogodilo u japanu 90-te biti će mila majka što će se nama dogoditi,sav kapital nam ode u beton…,nekretnine ne padaju kao dionice,one to rade polako ali sigurno…ako treba i dva desetljeća,njima se ne žuri?

  32. Pozdrav svima.
    Biti cu konkretan, ali mislim da cu na pitanje dobiti vise razlicitih odgovora.
    Zanima me vaše mišljenje, što je to od krucijalnog značaja kod ulaganja u dionice, tj. na koje elemente treba najviše obratiti pozornost?

  33. @supertibor
    Autor bloga je u više navrata pisao o nekim stvarima pa si pročešljam teme i vidjet ćeš da sve stoji ima puno logike. Po meni broj jedan podcijenjenost dionice ali to nema smisla bez “jakog” i stabilnog poduzeća tj. jednog od lidera u branši u kojoj posluje. Pogledaj si malo rast prihoda i koje firme to ostvaruju u ovoj situacija a što bi kasnije trebalo dati još veće povećanje (kad počne konjuktura). Sektor tj. branša poslovanja iako po samoj logici tu možeš promašiti jer npr. avio prijevoz se toliko puta povećao u zadnjim godinama a neke su kompanije pred bankrotom. Međutim energetika, obnovljivi izvori energije, prehrambeni sektor i turizam su meni fenomenalne branše i tu ne bi trebalo biti greške. Tu su još menadžment i zaduženost kompanije ali u kombinaciji sa cash flowom. Za kraj vlasništvo ako želiš malo špekulirati tj. dionice koje bi država trebala prodavati u dogledno vrijeme i kojima bi se cijena trebalo višestruko povećati, iako to ne bi trebala biti špekulacija obzirom da će cijena onda i biti na tim razinama.

  34. http://www.index.hr/vijesti/clanak/ucitelji-i-profesori-u-listopadu-izlaze-na-ulice/639334.aspx

    Jučer je jedna stari grk u prosvjedu rekao;”znamo mi da je naša vlada nemoćna i ovo nije prosvjed protiv vlade već pritisak na eu da se solidarizira sa grčkim narodmo jer su nam već 50% smanjili plaće i mi to više ne možemo izdržati,živimo na rubi ljudskog dostojanstva”

    Ja razumijem ovoga grka,on ima cilj na i zna na koga vrši pritisak ali se postavlja pitanje na koga ribič vrši pritisak i što je cilj tog pritiska naročito nakon grčkih i španjolskih iskustava,jeli pritisak i prosvjed zbog pritiska i prosvjeda ili to ima neki smisao i cilj.Koliko ja znam mi nemamo veze sa eu,dao bog da imamo?Ribić valjda vrši pritisak na praznu blagajnu koja je ionako u deficitu 10 milijardi i to u najboljem slučaju ako se realizira plan proračuna?Na koga on onda vrši pritisak?To vam je isto kao da imate tekući i na njemu nula kuna i ubacite karticu u bankomat i lajete nebi li vam što izbacio…Jeli realno da vam može nešto izbaciti?

  35. Antune, slažem se da novca nema dovoljno, a mislim da se nema hrabrosti reći ono što liječnici i prosvjetari misle: a) napravite preraspodjelu potrošnje na našu korist a na štetu subvencija nekih drugih sektora (npr. brodogradnje, poljoprivrede, stanogradnje…, a posebice povlaštenih mirovina svih vrsta uključujući i vojne mirovine), zatim otpuštajte višak radnika u javnim poduzećima (ceste, željeznice hep…) ili: b) PRIVATIZIRAJTE školstvo i zdravstvo! naravno nisam naivan prvo je vrlo teško a drugo gotovo i nemoguće u našoj maloj socijalističkoj državici -pozz

    • Apsolutno se slažem da su prosvjetari potplaćeni ali lječnici pogotovo oni najbolji još su potplaćenji tri puta jer prosvjetari ipak imaju puno slobodnog vremena i godišnjeg odmora ali morate znati da u ukrajini učitelj ima plaću od 80 eura i to je sramotno ali ovdje se ne govori o tome tko je potplaćen nego koliki je naš kapacitet da punimo proračun a svi znamo da je deficit 10 milijardi i da je to neodrživo…,vlada je javne službe riješavala u paketu i tu je manevarski prostor bio jako mali ili nikakav jer ako popustite prosvjetarima što li će tek reći lječnici?

      Sve se ovo događa zato jer isti ti koji se danas bore za prava prosvjetara već godinama se zalažu za NAŠE i za najnefleksibilnije radno zakonodavstvo u europi,kontra su svake privatizacije i to u zemlji gdje je svatko svakome rođak,punac,prijatelj,zavičajni poznanik ili stranački kolega i zato je pritisak za zapošljavanje u svim tim firmama i javnim službama bio tako veliki da se nitko nije tome bio u stanju oduprijeti i zato danas imamo neefikasne javne službe i državne firme koje su zaboravile što je rast a što investicije a gdje nema rasta nema ni boljih plaća,to je ta hrvatska logika;mi bi uvijek i jare i pare,nismo za privatizaciju ali želimo rast,nismo za otpuštanja ali želimo bolju produktivnost,nismo za davanje autocesta u koncesije a jesmo za deficit 10 milijardi kuna godišnje itd,itd,sve te naše želje su nespojive jedna sa drugom i tek kada budemo imali jako gospodarstvo i moderne visokoproduktivne firme imati ćemo zadovoljne prosvjetare,lječnike itd a sa ovim NAŠIM populističkim stavovima oni će svaki dan biti još nezadovolniji…Moramo se konačno odlučiti što mi u stvari hoćemo?Čitavi naši problemi leže u našim glavama i željom da sve ostane NAŠE a došli smo iz vremena NAŠIH i opet nismo ništa naučili i kada shvatimo da je aposolutno nebitno čija je firma već je samo za državu bitno koliko je ta firma uspješna,produktivna,konkurentna itd,sa NAŠIMA ćemo tonuti i tonuti svaki dan sve više,NAŠI su bili i u grčkoj,isti mentalitet i ista filozofija života i sada su tu gdje jesu a mi izgleda ništa od toga nismo naučili,ni iz naše bližnje prošlosti,opet se zaklinjemo u isti put odakle smo i došli i pamtimo samo ljepo a ružno brzo zaboravimo…

  36. 🙂 ne znam što dodati jer se slažem uglavnom- možda u škole, fakultete, sabor i javne firme uvesti elektrificirane stolice koje će laganim strujnim udarom kažnjavati populističke ispade, ili ispade neobrazovanosti i marksističke tupavosti ili unajmiti lijepe hostese odjevene kao dominatrixice koje će svakoj budali lupiti ćušku kad provali glupost i to knjižicom Ludwiga von Misesa “Antikapitalistički mentalitet” (i kod nas prevedena) :)))- naravno zafrkavam se – zapravo, nama nema pomoći, mi ćemo već po inerciji kaskati za Europom – nadajmo se da će oni napraviti sve kako treba, jer su nažalost i tamo tupani već poprilično zastupljeni 🙂

    • Europa je u ozbiljnoj ideološkoj krizi i jako luta,ušikanost i opijenost blagostanjem često od nas napravi razmažena derišta koja onda smatraju da im blagostanje rođenjem pripada a da pri tome zaboravljaju da većini na ovoj kugli ne pripada ni b od tog blagostanja ali mnoge zemlje eu imaju tu urođenu tradiciju shvaćanja kapitalizma i barem imaju te instinkte za preživljavanje u teškim uvjetima a mi nažalost to nemamo,mi stvari najradije riješavamo tako da za sve okrivimo sustav ili mađare,austrijance,srbe ili engleze a specijalitet su nam masoni i tkz krupni kapitalisti,svi mediteranci su jako slični nama,ili ćemo svi živjeti u blagostanju ili odmah rušimo sustav i razmišljamo o revoluciji “jer sve je kao nepravda”…

  37. antune….nije stvar djedovine pojednica vec nazovimo ostvštinu hrvatskog gospodarstva cijoj je raprodaji kumovala bivša vladajuca struktura a niti sadašnja nije bila mutava.Manje zla su napravili Srbi za vrijeme domovinskog rata nego mi Hrvati.Srbi su ubili 15 000 ljudi a Naši su opljackali 4 000 000 ljudi i doveli i na prosjacki štap.Nebi se tako pojedinicI ponašali sa svojom djedovinom.Dobro bi razmislili po kojoj cijeni bi je prodali (vec ako je moraju prodati) a lako je bilo rasprodati imovinu koje su stvarane generacijama.U konacnici imamo pokazatelje od 260 miljunaša koji rapolažu imovinom preko 30 milijardi dolara.
    Šta se tice tzv.osobne djedovine.Sve ima cijenu pa kao i covjek.Sve ima svoju cijenu samo je pitanje po kojoj cijeni se uspijete dobro prodati.

    • Ali zamislite što bi bilo s našom ‘djedovinom’ npr u Tesli, da ju nije kupio Ericsson. Ili s ‘našom’ djedovinom bankama, da ju nisu kupili stranci (pri tome se sjetite Dubrovačke, Glumina i Poštanske, ‘naših’). Zar nije bolje da stranci lijepo kupe sve ‘naše’ i spase nas od ‘naših’?

      • ……apsolutno sam za to, jer u ovih 20-tak godina smo dokazali koliko smo socjalno ogovorni prema svom narodu a sve pod parolom “Imamo Hrvatsku.Istina!! Imamo Hrvatsku ali “ono” šta je sacinjava to više nemamo.

        • Ja još uvijek tvrdim da ne najveći vizionarski potez franja tuđmana bila hajdučka i neosporno nepoštena privatizacija,uza svo to očigledno nepoštenje ja sam siguran i duboko uvjeren da je to naš najbolji potez od nastanka države i potez državnika najvećeg kalibra,spasio nas je da se država ne pretvori u “hrvatske željeznice ili u hrvatska brodogradilišta” i zato je zaslužio spomenik u svakom hrvatskom gradu,ne zbog domovinskog rata i pobjede nego najviše zbog tog poteza za koji je znao da će naići na totalnu osudu vlastitog naroda,to je državnčki potez i to razlikuje državnika od zalutalog bezličnog populističkog političara.

          Da netko ne misli da sam ja tuđmanov obožavatelj moram to demantirati,zamjeram mu puno toga ali on je imao sve karakteristike državnika i donosio je iznimno teške odluke u iznimno teškim vremenima,po definiciji bio je bliži diktatoru nego demokrati,nešto između ali upravo takav nam je tada i trebao jer u ratu nema puno demokracije,to je utopija,”dok mi otiđemo na referendum već smo izgubili pola zemlje…”

        • No no, ima i kod nas sposobnih (da sad ne ispadne uvaljivanje autoru bloga, ali ima još primjera iz štajaznam… domaćeg Forbesa, meni osobno je simpa jedan koji voli košarkaške klubove, a i drugi što je tjerao djecu prije nego su mu preuzeli kompanije da istovaruju palete s radnicima ujutro dok su bili manji). Ne zaboravimo da su i ti proizvod našeg sustava, sj**an kakav je. Tak da ne bi olako prozivao sve “naše” budalama, samo bih bio “darežljiv” u određivanju postotka zastupljenosti 🙂
          Fali nam svima pomalo (uključujem se čak u popis, bez obzira na popis viđenih zemalja) referentni okvir gorih zemalja. Zato bih poticao investicije u putovanja osim investicija u vlasito obrazovanje, ali to bi bilo offtopično ovom blogu.

          Pomalo me naš grunt od 56/87 tisuća km2 podsjeća na ludog bundžiju koji je jedno jutro odlučio osnovati tvrtku pa nakon prvih par poteza skužio otprilike ovak:
          “Aha, neće ići bez love – ajde da opalimo koji kredit, izdamo koju obveznicu…”
          “U ideš, pa treba neko računovodstvo voditi, šta je sad to?”
          “Šta sad, ljudi ne znaju sami što treba raditi pa treba pisati neke zakone?”
          “Čekaj malo, pa ja bi isto u neku zajednicu gdje već žive veliki i razvijeni pa da se malo očešem o njih, ajd probamo i to”
          “Pa kako sad odjednom ispada da se svak može kvalificirati pod socijalni slučaj kod mene, a tako sam lijepo ustanovio pravila ponašanja”?
          “Ma otkud bemmu sad se ovi neki bune protiv promjena npr. kolektivnih ugovora a do sad sam im dao sve što treba”
          “Pa kako sad to, ja jučer uzeo kofer love i danas me prozivaju da sam izdao nacionalno blago”.

          Tsk tsk. Ali poslije dječjih bolesti… ha? 🙂 Nikad bez optimizma!

  38. “…….i zato je zaslužio spomenik u svakom hrvatskom gradu”
    Zamislite da se sagradi spomenik prvom predsjedniku neke države i to na gradskoj plaži jednog poznatog turisickog centra!!
    Takvu situciju imamo u Makarskoj, na gradskoj plaži ima vec 10-tak godina stoji veliki spomenik hrvatskom predsjedniku.Za mene žalosno ali istinito.
    Kao stranac (inace sam mještanin) postavio bi jednostavno pitanje.Kakav je to predsjednik kada su njegov spomenik sagradili na gradskoj plaži u okruženju nemalog broja plažnih štandova iz kojih vire kineski “luftmadraci” uz opojni miris dalmatinskih specjaliteta(pljeskavice,kobasice,čavapčići…..)

    Eto prikaz hrvatske kulture i želje za ocuvanjem povjesne baštine.

    • Spasio nas je pljačkaškom i hajdučkom privatizacijom,argumentirati ću vam i zašto;Zamislite da se nije išlo u privatizaciju u ratu?Zamislite u kojem bi stanju bile te firme koje su objektivno izgubile strana i ex yu tržišta,koje su objektivno bile prezaposlene,zaostale i neproduktivne?Zamislite u kakvom stanju duga bi izašle iz rata baš sve te firme koje bi sigurno vodile “socijalnu politiku zapošljavanja” kakvu do danas provodi hep,hrvatske željeznice itd,itd,vjerujte nebi ostao kamen na kamenu u hrvatskom gospodarstvu da je tuđman odgodio privatizaciju.Pogledajte npr dvije firme koje nisu u tom prvom valu privatizirane;belje i dalmacijavino?Proučite brodogradnju itd pa će vam sve biti jasno?Zamislite što bi danas imali u ingri,konstruktoru,dalekovodu kada je danas ovako,pa grčka bi za te firme bila mala beba što bi mi danas u njima imali.Pogledajte kaštelanske?

      Ja ne znam zašto se mi lažemo?To je noturna činjenica da je nas spasila hajdučka i lopovska privatizacija od NAŠIH jer koliku god su lopovi štetu napravili oni su za NAŠE mala djeca.Zbrojite štete koje su napravili lopovi a zbrojite štete koje su napravili NAŠI,zbrojite sva dalmacijavina,hž,brodogradnju,hep koji i danas uvozi 60% struje,sve to stavite na papir pa ćete vidjeti točno na što ciljam i o čemu vam ja govorim.
      I konačno shvatimo da je nama kao državi potpuno svejedno tko je vlasnik neke firme,to je nama sa emocionalne strane “kao bitno” ali sa bilo kojeg matematičko-ekonomskog gledišta nama je bitno da je ta firma zdrava,konkurentna i generira rast,čak je i u većini slučajeva zanemarivo jesmo li mi to prodali za kunu ili 200mil eura jer to je kikiriki u odnosu na konstantno punjenje proračuna od strane te firme.

      Neki dan sam obrazložio da bi bilo pametno i korisno da smo 2006 godine platili npr todoriću 1000 mil eura da uzme podravku i da proizvede isti rast koji je proizveo sa beljem i da bi se to hrvatskoj više isplatilo nego da smo mu tada prodali podravku 300 mil eura a da je poslovanje-prihodi ostalo isto kao danas.Uvrstio sam rast belja i projekciju rasta podravke po uzoru na belje i došao do izračuna da bi danas na godišnjoj razini hrvatski proračuni i fondovi zdrastvenog i mio sustava bili za 1,7-2 milijarde kuna…Malo je sve prebanalno ali u biti to vam je bit onoga što vam ja želim objasniti,mi nikako kao da ne želimo ili nećemo da shvatimo da je svaka firma u mikropromilima privatna i da uvijek ali baš uvijek najveći interes od svake te tkz privatne firme ubire država i da su tu odnosi 1;20 u korist države.Mi nikako to da shvatimo nego lupamo bedastoće koje više nemaju veze sa zdravom logikom i pameću…Svaka ta firma bi u punom smislu riječi bila privatna kada bi iznosi poreza koje one uplaćuju išle na račun vlasnika tih firmi a da profit ide umjesto vlasnicima državi ali nama ni to ništa nije jasno?Pa naravno da nećete ništa dobro čuti o poduzetništvu i privatnom vlasništvu od ljudi koji i ne znaju ni što je “obrtnica” i koji nikada nisu ni mogli shvatiti što znači isplatiti na vrijeme 10 plaća a kamoli 10 tisuća plaća?Oni nikada u životu neće pričati o tih 10 tisuća plaća nego uvijek i u pravilu samo o profitima vlasnika,to je i razumljivo jer oni su navikli da im plaća legne prvog u mjesecu i o tome nikada nisu razmišljali a čitav život će im ego biti povrijeđen što i oni nemaju isto kao onaj što se brine da njihova plaća dođe na vrijeme i da ipak netko brine da ne dođu u poziciju dalmacijavina,…

      Na kraju nama je svaki stečaj lopovluk i muljaža a u americi od 4 novonastale privatne firme tri propadnu u vremenu od dvije godine i samo jedna opstane na tržištu i zato se stvara pozitivna selekcija,konkurentni i inovativni proizvodi ali ne mi ni to ne želimo prihvatiti ni shvatiti već je “sve lopovluk”,svaki stečaj je nama kriminal…Tako mi nećemo daleko dogurati!Nama bi možda bilo i bolje da se vratimo u socijalizam po uzoru na kubu i sj.koreju pa da imamo svi iste plaće od 50 eura ,možda bi tada bili sretni i zadovoljni?Da se razumijemo nije ovo ludilo zahvatilo samo hrvatsku,mi smo samo ekstremni primjer ali i mnogi u europi su u istom filmu,i moja mala djeca jako dobro pamte što su im susjedi za rođendan donijeli prošle ili pretprošle godine pa su im svaki novi rođendan očekivanja sve veća,ako susjed malo “popusti” više ga ne vole,dapače mrze ga i okreću mu leđa čim otvore poklon,moja su vam djeca kao sever i ribič…

  39. Sory napravio sam grešku sa “1000mil eura kod todorića i podravke”,mislio sam na 100mil eura,nadam ste to odmah shvatili…

  40. …….antune…govorio sam o spomeniku F.Tuđmanu na Makarskoj plaži.Da li je mjesto prvom hrvatkom predsjedniku mjesto na centralnoj plaži? Možda je!!! Šta bi bilo da je Makarska skijaški centar? Dali bi mu spomenik bio odmah uz staze za skijanje ili pored žičare?……….vidiš meni osobno je Tuđmanova privatizacija neoprostiv grijeh zbog kojeg danas,sutra i tko zna do kada placamo danak u neimaštini jadnog opljačkanog naroda.Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto sam glasao za ulazak u EU.Gledajuci objektivno,mi smo mali “miš” ali eto kada je takva situacija da te netko mora “guliti” tada rađe biram strani kapital nego domace “tajkune”.Kako bi rekli u narodu” ….rađe biram dobrog neprijatelja nego lošeg prijatrelja”…ako ništa barem znam kako misli.

    • Nije tema spomenik bilo kome,to je bila moja metafora,pa nećemo valjda sada raspravljati o imenima ulica i spomenicima,što se tiče “opljačkanog naroda” to je noturna laž.Tko je potrošio 80 milijardi eura nezarađenog novca,pa uzmimo neka su lopovi ukrali 10 milijardi?Tko je potrošio ovih 70 milijardi?Opljačkati možete nekoga tko je imao nešto više pa sada ima manje ili nema ništa?Nije valjda da želite reći da je narod živio 80-tih u većem blagostanju od današnjeg?Naravno,možda smo tada više išli po restoranima ali tada nismo vozili golfove i audije nego fiće i juga,nismo tada imali kompjutore,klima uređaje itd pa nam je ostajalo više za “use nase i podase”,pogledajte statistiku ona ne vara,to je mit da smo mi opljačkani ali naravno lopova je u našem društvu masa i zna se gdje im je mjesto i neka “narod”dobro radi svoj posao i neka ih privede licu pravde ali za sve naše nedaće i frustracije danas kriviti lopove a pričati o jadnom narodu je potpuno iskrivljavanje istine i realnih činjenica,to je čisti mit koji nam služi da lakše živimo i opet nađemo krivce u drugima a ne u sebi,to vam je tako od stoljeća šestog…

  41. http://www.business.hr/dogadjaji/grci-i-dalje-vole-europu

    Ovo me jako ugodno iznenadilo;Ja sam mislio da su i njima krivi svi drugi osim njih samih,eu,krupni kapitalisti,masoni,špekulanti i ostala braća,nevjerojatna zrelost i to u iznimno teškoj situaciji,čak ih većina 48% podupire usvajanje paketa mjera štednje u parlamentu?Veliko iznenađenje za mene?Priznaju i to da su za sve krivi njihovi političari,naravno oni koje su oni birali,nisu pali sa marsa nego su došli na vlast demokratskim izborima i tako 20 godina obećanjima, visokim plaćama i pravima kupovali birače….Nisam siguran da bi mi u ovakvoj poziciji bili ovako zreli,čak 75% ih podupire eu perspektivu svoje zemlje?Bojim se da bi kod nas bilo obrnuto?

  42. http://www.poslovni.hr/cini-se-kao-da-srbijanski-direktori-primaju-place-da-bi-proizvodili-gubitke-217207

    Evo vam još jedan dokaz i prilog mojim argumentima zašto je dobro da smo išli u hajdučku i nepoštenu privatizaciju,pazite ovo;

    “Javna poduzeća imaju velike kumulirane gubitke koje iznose 1,6 milijardi eura,TE TVRTKE SU SAMO PROŠLE GODINE IZGUBILE 15% VLASTITA KAPITALA,NA LISTI 100 KOMPANIJA KOJE SU PROŠLE GODINE OSTVARILE NAJVEĆU DOBIT NALAZE SE SAMO TRI JAVNE TVRTKE…”,pametnome dosta!

    Ovo su “naša braća” iz srbije i njihovi podaci,obratite pozornost na činjenicu da su te tvrtke samo prošle godine izgubile 15% vlastitog kapitala a pazite srbija nije u ratu,ok kriza je ali nije rat i to su potpuno druge okolnosti a mi smo imali i krizu i rat.Svatko tko danas kaže da se nije trebalo u ratu ići u privatizaciju ne zna što govori i ovi podaci iz srbije mogu ga odmah demantirati,pa mi da smo ih uništavali ovim tempom kojim su ih uništavali srbi prošle godine svaka ta firma bi doživjela ne bankrot nego bi dugovi bili dvostruko veći od vrijednosti imovine tih firmi,ne da bi upropastili tu jednu firmu nego bi dug pojeo još jednu jer se stečajni zakon uopće nebi provodio niti bi itko imato hrabrosti stjerati državnu tvrtku u steča već bi se vodila “socijalna politika” a to se u prijevodu na hrvatski zove “pusti vodu kada majstori odu”.

    Ako ovo nije jasno onda ne znam što jest?Ne zaboravite okolnosti;rat,gubitak tržišta,totalnu tehnološku i organizacijsku zaostalost,prezaposlenost u svakoj od tih firmi,socijalističke navike,nesnalaženje uprava u novonastalim okolnostima, što nije ni čudo sa obzirom da smo preko noći iz jednog sustava uskočili u drugi i konačno pogledajmo na primjeru srbije što su NAŠI u stanju učiniti u samo godinu dana…

  43. Poštovani g. Bakiću i svi čitatelji ovog bloga,
    može li za mene početnika prijedlog za literaturu (naravno osim ovog bloga koji je odličan!)? Molim vas da mi preporučite jednu knjigu od koje da krenem i steknem osnove o analizi dionica. Po mogućnosti na hrvatskom.
    Unaprijed zahvaljujem i ispričavam se ako je to već negdje bilo navedeno, a ja nisam uspio naći.

    • INTELIGENTNI INVESTITOR by benjamin graham
      Kako to radi Warren Buffet

      ovo ja volim citat i mislim da se puno toga moze naucit , procitat par puta i svaki puta se otkrije nesto novo;) barem ja .

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s