ATLN

Hrvatski turizam

Na “4. međunarodnom simpoziju: Hrvatsko hotelijerstvo i turizam Razvojni prioriteti hrvatskog turizma izvan glavne sezone” u Poreču su svi prisutni hotelijeri bili vrlo optimistični.

Čini se da ih odlična sezona ne čini samo veselima, nego i optimističnima za daljnja ulaganja (kao što znate, HBOR je otvorio velike i vrlo jeftine kreditne linije).

Ali ono što je zaista najzanimljivije, u Poreču je 5.10. još uvijek jako puno gostiju. Da se ne radi o iluziji potvrđuju zaposleni u hotelima s kojima sam pričao. Nejverojatno ali istinito, na parkingu (velikog) hotela Diamant nema mjesta (valjda je hotel bio pun?), što možete vidjeti na ovim slikama:

A zna se koliko za dobit turističkih tvrtki znači svaki dodatni dan popunjenosti (izrazito velika marginalna dobit).

Očekujem zaista sjajne rezultate mnogih vodećih turističkih tvrtki i nakon objave financijskih izvješća kenjkava objašnjenja raznih analitičara, fond managera i raznih investitora kako se ‘nije znalo hoće li turističke tvrtke propasti pa je zato sve do objave rezultata bila opravdana valuacija po 0,2 ili 0,5 BV jer se zna da se ulaganje u turizam ne isplati’ i kako ‘iako je sezona bila jako dobra, ipak smo trebali pričekati i potvrdu financijskih izvješća’.

Oglasi

Kategorije:ATLN, Uncategorized

26 replies »

  1. Sjajne vijesti za hrvatski turizam dobre su i za građevinare. Tehnika je tako naprimjer gradila Adrisov Lone, a sličnih primjera ima još. I zbog toga je svako poticanje turizma dobro za cjelokupnu ekonomiju.

  2. Što se tiče Istre stvarno nema zime za turizam 🙂 Popunjenost hotela bit će odlična za ovaj mjesec a i idući bi mogao biti relativno dobar. Tu je još i Dubrovnik koji turbo radi. Mora se i reći da nam na ruku idu i trendovi tj. nemiri u svijetu (čak se i u Turskoj počeli kuhati) pa ne čudi da su se turisti počeli opredjeljivati za Hrvatsku.
    Profitabilnost bi druge godine trebala porasti zbog smanjena pdv-a a i radna snaga će biti nešto jeftinija (manji doprinosi). Kombinirano sa porastom prihoda tj. popunjenosti napokon će se o turizmu početi pisati kao profitabilnoj djelatnosti. Međutim još je puno prostora za napredak u kontinentalnom, zdravstvenom, sportskom turizmu itd. Dodatni sadržaji kao golf tereni i aquaparkovi (druge godine bi trebala krenuti izgradnja jednog takvoga pokraj Pazina) nužnost su koju trebamo što prije aktivirati kako bi nam stranci pustili još koji eur i tako imali dodatnu marginalnu zaradu :-).
    P/B će iduće godine također biti jako niski obzirom da će rezultati biti jako dobri (naravno ako se dobit ne bude isplaćivala a smatram da neće zbog investicija koje će biti još veće) tako da će i atraktivnost dionica i dalje biti velika.

  3. Zanima me dionica Imperijal-Rab, prvi put nakon mnogo godina dali su malu dividendu, malu ali ipak.Imate li saznanja o kakvoj privatizaciji?

  4. Mislite li da će konačno početi okrupnjavanje na polju turizma?
    Koliko bi sada kada bude prodaja državnih tvrtki koje se bave turizmom KORFu zapravo mogla odmoći odluka sa skupštine da se ipak ne smanji nominalna vrijednost dionice?
    Mislite da će Valamar kupiti nešto?

    • Valamar ADria Holding je više puta izratio spremnost da kupi nešto, ako se bude prodavala. To su jasne izjave i sa skupštine, što je ušlo u zapisnik.
      Pitanje je međutim kakve ponude na tržištu ima. Jedna je svakako turistički dio Finvest holdinga u Njivicama, koji će vjerojatno ići u prodaju, ali tu će zasigurno biti više kupaca.

      Što se tiče državnih turističkih firmi (Živogošće, HTPK i ostali), mislim da je situacija tu dosta komplicirana zbog zatečene situacije, uključivo radnu sngau (kvalitetu i cijenu) itd.

      Također, postoje odlične prike za invstiranje unutar vlastitog portfelja, primjerice dragulj od otoka Sv. Nikola u Poreču, gdje imate tri hotela, jedan od 3* koji vapi za adaptacijom, zatim dvorac koji je (čini mi se) u sporadičnoj upotrebi i neupotrebljavani dio prema pučini.

      Pravog većeg okrupnjavanja ne vjerujem da će biti jer sve što vrijedi ide čvrsto svojim putem, a koji je vlasnik lud da prodaje sada kad tek terbaju doći rezultati, primjerice ARNT ili SLRS?

  5. Došli rezultati za rujan i kažu 11% više nego isti mjesec prošle godine! Listopad bi mogao biti još bolji jer je golim okom vidljivo da turista ima puno više nego prošlo godine u isto vrijeme (a i tada je bilo jako toplo). Bit će to fenomenalna post sezona.

  6. Nenade, zašto mislite da će baš danas slijepci progledati? vidim samo da se nešto dešava na Solarisu. Na Atln začuđujuće ništa!!!

  7. I uz ovaj današnji rast, tržišna kapitalizacija Solarisa je oko 23 mil. EUR (?!). Pa toliko vrijedi par vila na Pantovčaku…

  8. @Robilic
    Mislim da je tako bilo u Sloveniji.
    Hm..a čiji je nalog od 10000 komada na Atln, ja sam mislio da je vaš? Dobro, ako je tajna nek je.

  9. U koju god branšu, pa tako i turizam, da se uplete država sa svojim poticajnim programima naravno da će potaknuti subjekti biti optimistični i veseli. Naime dobili su jeftin novac umjesto da su višak stvorili sami (ako uopće mogu) pa ulagali isti u daljnji razvoj. Politika poticaja i jeftinog novca jednostavno se ne isplati… građanima koji to plaćaju no u par iteracija kao da se ta činjenica zagubi u eteru.

    Upravo o turizmu i poticajima sam svojedobno napisao kratki tekst: http://kapitalac.wordpress.com/2012/08/17/poticaji-turizmu-hrvatima-onemogucuju-ljetovanje/

  10. Ne znam je li je dotični Keith predramatičan, ali zbog ovakvih komentara poput ovoga iz business.hr:

    “Priča o sporom globalnom gospodarskom rastu stalno je bila prisutna na tržištu, no teško je imati na umu tu činjenicu i inkorporirati je u trgovinske strategije dok god središnje banke preplavljuju svijet gotovinom i podupiru cijene imovine. Sada bi se investitori mogli početi fokusirati na fundamente, te razmatrati poslovne rezultate kompanija za treće tromjesečje kroz prizmu usporenog rasta, i toga kako će on utjecati na zarade kompanija i valuacije dionica u idućih nekoliko tromjesečja”, ističe zamjenik predsjednika Uprave Cuttone&Coa Keith Bliss.

    Sve mi je jasnije zašto se vi gospon Bakić ne služite DCF metodom izračunavanja vrijednosti kompanija. Ne znam, ili je možda koristite pa sam nešto propustio!? Ali ako rezultati u jednom tromjesječju mogu toliko iznenaditi, a zatim utjecati na očekivane zarade kako onda napraviti valjanu prognozu novčanih tokova za idućih 5 godina?

  11. Koriste je samo kvazi analitičari koje se skrivaju iza tobože sofisticiranosti DCF metode pa objavljuju researche i preporuke neukom puku koji to gleda kao visoko sofisticirano znanje a u biti je veliko sranje. I to uvijek procjenu naštimaju onoliko koliko im odgovara, najčešće 20% iznad tržišne cijene. DCF mehanika nije ništa previše složeno i sama po sebi je teoretski u redu, problem je u unosu parametara za koji je nužno odlično poznavanje branše i podataka koji se mogu dobiti samo iznutra (GIGO princip – garbage in garbage out, male promjene parametara velike promijene cijene dionice). Evo postoje DCF procjene od renomiranih domaćih i stranih investicijskih kuća i banaka iz 2006-2008 za dionice u regiji koje procjenjuju kako su dionice jeftine a od tada su pale preko 90%. Možda ona ima smisla kada je koriste firme koje preuzimaju druge firme unutar branše pa onda mogu detaljno procijeniti parametre jer poznaju branšu ali opet ostaje problem makro varijabli poput premija rizika, itd. U biti uglavnom DCF služe za impresioniranje klijenata.

    • Slažem se. Meni ona djeluje ok za nekakvo približno izračunavanje vrijednosti kompanije, recimo kao još jedna dodatna procjena koja ti pomaže da stvoriš dobru sliku o tome gdje kompanija ide i kako bi se moglo kretati njezino poslovanje jer samo njezino izračunavanje te potakne na nekakvo dublje razmišljanje o kompaniji, što je dobra stvar, ali da se koristeći tu metodu može odrediti egzaktna vrijednost kompanije je, po meni, znanstvena fantastika.

  12. Poštovani gosp. Bakić,

    Možete li dati mali osvrt na dionicu koju posjedujete, a koja se također između ostalog bavi turizmom LPLH? Njezin P/E je vrlo nizak, po cijeni izgleda kao da su pred bankrotom zbog visokih vozarina no cijenio bi kao i vjerujem većina vaše kratko mišljenje.
    Zahvaljujem na trudu i odgovoru.
    Lijep pozdrav,

    • Ako dobro razumijem, brodarstvo je u vrlo teškoj situaciji, a njega je LPLH vlasnik 50%. Koliko razumijem, nema odnosa u smislu garancija ili solidarnosti holdinga u dugovima s brodarstvom, nego je odnos čisto vlasnički. To znači da čak i ako vrednujemo brodarstvo s 0, ostala imovina, umanjena za obaveze, koju ima LPLH daleko nadmašuje njenu tržišnu kapitalizaciju. Također postoje veliki potencijali za daljnji razvoj te imovine.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s