ARNT

Istraturist: Korektna ponuda Zagrebačke banke i odlična vijest za turističke dionice i burzu u cjelini

Moguće katalizacijski događaj za turističke dionice i burzu općenito, a dajem i relativne valuacije ‘turista’

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

1. Zagrebačka banka će ponuditi 156 kuna po dionici ISTT. Mnogi su to protumačili kao lošu vijest, ali ovdje dajem argumente za suprotno. Stvar je dobra čak i za ROMF.

2. Fundamenti ne lažu. U ovom postu koristit ću se argumentima fundamenata. Kao što znate (uvjeren sam) da je hrvatska burza vrlo neefikasna (tj. cijene ne uključuju sve dostupne informacije), ali cijene ipak nisu bezvezne (‘bez-veze’ s fundamentima), nego sporo uključuju fundamente.

Stoga krenimo najprije od ilustracije da je to tako.

Ovo je grafikon koji sam objavio prije godinu dana (2.11.2011.)

Napomena: Sve ograde za ovaj grafikon vrijede kao u originalnom postu koji je gore linkan. Posebno, ‘Skupo’ i ‘Jeftino’ su moje radne oznake s obzirom na kontekst u tom članku.

Napomena 2: Uz sve ograde kako sam naveo u prethodnoj napomeni, jasno je da vjerujem u gornju analizu i slične. U biti, radi se o Paretovom pravilu, primjerice, s 30% napora smo dobiti 80% rezultata (tj. preciznosti), što (smatram da je, odnosno u potpunosti vjerujem, ali vi ne morate) je s obzirom na neefikasnost tržišta dovoljno. Kao što je, primjerice, za gađanje velike mete s male udaljenosti dovoljno imati pušku s lošom optikom. Loši analitičari će vam reći da se ovakve stvari ne mogu procijeniti ‘jer se nemaju sve informacije’, kao što će možda s udaljenosti od 10 m reći da ne mogu procijeniti je li neki čovjek manji visok između 1m i 2m ‘jer mu se ne može prići i izmjeriti ga u milimetar’.

A ovo je povrat (za PLAG uključuje dividendni prinos od oko 5,5%) od dana objave tog grafikona:

Vjerujem da je veza očita.

3. Nekima će se ponuđena cijena od 156 kuna činiti mala. Ali vjerujem da je to samo zato jer je cijena donedavno bila znatno veća. A sjetimo se kako i zašto je cijena bila tako visoka. Sjetimo se da je godinama trgovanje tom slabo likvidnom dionicom počinjalo, a često i završavalo tako, da je netko, oko 10:01 kupio 10,25 ili 50 dionica po asku. Ako bi se tokom dana prodavalo po bidu, često bi opet netko kupio 10 dionica po asku. Tako se cijena dugo vremena održavala na oko 300 kuna. A sad možemo jasno vidjeti koliko je ta cijena bila nerealna u odnosu na ostale turističke dionice. Pogledajmo cijene prije točno dvije godine, 24.10.2010.:

ISTT 295
RIVP 8,6
PLAG 1375 (isplatio 182 kuna dividendi od tada)
ARNT 45
MAIS 65
KORF 40

4. U tom smislu mislim da su si investitori ili špekulanti koji su sigurno mogli prodati po cijenama oko ili preko 300 (dakle ne i ROMF ili Kapitalni), a važeće cijene kad sam objavio prvi post na ovom mjestu, 15.3.2009. bile npr. ISTT 319, KORF 24, PLAG 1.100, ili čak na 200, sami krivi.

5. Jasno, ZABA nije prirodni vlasnik Istraturista. Podsjećam da je svojevremeno uz Istraturist imala i Jadranturist, koji je prodan Adrisu i jezgra je sadašnje Maistre. Lako moguće da je zadnjih godina i tražila kupca za Istraturist, koji, ne zaboravimo ima i značajnih dubioza u bilanci, primjerice odnos s gradom Umagom koji se navodno čak i uknjižio na neke važne nekretnine Istraturista, te spor s Ljubljanskom bankom.

Stoga je lako moguće da je ta, rekao bih nerealna, cijena od 300 kn smetala Zabi. Jer ako ona proda svoj dio po, primjerice, 200, kupac bi morao za ostatak ponuditi tromjesečni prosjek cijene, recimo 300, što onda cijelu transakciju čini skupljom, odnosno Zabin udjel mu vrijedi manje. Znači, Zaba ima negativnu korelaciju između burzovne cijene i cijene koju ona može dobiti. Pri tome ‘nerealna’ (kao i inače slične kvalifikacije) je samo slikovito rečeno – svako o tome može imati svoje mišljenje. Ali stvarnu realnost te cijene ćemo vidjeti ako Zaba uskoro proda sav svoj udio.

6. Treći najveći dioničar je ROMF i rekao bih da jučerašnja dinamika objava ukazuje na odnose njega i Zabe. Naime, Zaba prijeti izvrštenjem s ‘uređenog tržišta’ na Burzi, i eventualnom reinkarnacijom na MTP, što bi, čini mi se, ROMF onemogućilo (prema sadašnjim propisima), da dionice zadrži. Pa bi bilo razumno da pristane na ‘pravičnu naknadu’ od 116 kn, kao u prvoj jučerašnjoj obavijesti. Stoga, iz perspektive ROMF, cijena od 156 kuna zapravo može izgledati atraktivno.

Neki će reći: ‘Ali ovo se ROMFu ne isplati, ima veću ulaznu cijenu’. Ali kao i inače na Burzi, na nekim pozicijama se gubi, na nekima dobija (pa ne znači da je ulagatelj koji na nekoj poziciji izgubi ‘loš’, tj. da bi dobar ulagatelj morao na svim pozicijama dobijati – takvog nema). Ako ISTT zaista ne vrijedi 300 kn po dionici, moguće da je za njega racionalna, možda čak i poželjna, pa će njegova eventualna odluka da prihvati 156 zapravo izgledati (i biti!) dobra s obzirom na alternatvu od 116. S druge strane, ako Zaba već ima kupce, moguće je da se nada dobiti veću cijenu od 156, pa ROMF može i odlučiti da će čekati i probati dobitu tu bolju cijenu (ali onda mu je problem ako se transakcija ne dogodi prije prije izvrštenja).

Pri ovome ne zaboravimo važnu stvar. ISTT je u predzadnjoj reviziji Crobexa ispao iz njega tako da mu je nedostajalo svega nekoliko trgovinskih dana. Što znači da je ROMF, da je htio, mogao lako zadržati ISTT u indeksu. A svakome je jasno da je njegov izlazak iz indeksa bio indikativan za pad cijene (indeksni fondovi moraju prodati, što je za nelikvidnu dionicu na visokim valuacijama prilično nezgodno).

7. Ukupno gledajući, a pogotovo s obzirom na tajming objave (zajedno s odličnim kvartalnim rezultatima, kako bi investitori imali čvršće elemente za procjenu), rekao bih da je ponuda Zabe korektna, a i da ROMF neće imati negativan stav o njoj.

Ali koliko je ponuda korektna, možemo zapravo vidjeti iz sljedećeg, vjerujem izrazito informativnog i relevantnog, grafikona.

Važne napomene:

a. Ovo sve je otprilike (Paretovo pravilo).

b. Izvor podataka je MojeDionice, ali sam P/B i P/S modificirao za tvrtke koje još nisu objavile izvješća i to na sljedeći način:
– zbog izuzetne profitabilnosti 3. kvartala (čija onda dobit ulazi u kapital kao zadržana dobit) sam povećao BV za dionice kako slijedi: TUHO 30%, MAIS 20%, ARNT 15%, PLAG 10%, SLRS 10% (ovo smanjuje P/B); brojke sam stavio s obzirom na relativnu visinu kapitala s kojima tvrtke rade i moj očekivani porast profitabilnosti; grafikon nije jako osjetljiv na ove varijable, neće se dobiti značajno različiti slika i ako stavite, primjerice, svima po 20%.
– pretpostavio sam povećanje prihoda od 8% (što onda smanjuje P/S)

Za ISTT sam parametre izračunao uz cijenu od 156 kuna.

c. ‘B’ je prilično diskutabilan s obzirom na različite pristupe revalorizaciji i amortizaciji (ali je svejeno snažno indikativan)

d. Ovo su dvije vrlo grube varijable (ali vjerujem dovoljne u ovom trenutku s obzirom na velike razlike); jako je bitno gledati i dug (pa onda EV/EBITDA) itd. Ali ove varijable govore o cijeni po jedinici kapitala i cijeni po jedinici prihoda koje te tvrtke generiraju, a pretpostavka je da će profitabilnost po jedinici prihoda i prihod po jedinici kapitala konvergirati (u tom smislu je npr. PLAG krasna ilustracija kako RIVP i MAIS mogu biti profitabilni).

e. Valuacije za KORF su određene tako da je od njegove neto imovine oduzeta ‘ostala’ imovina u iznosu od (procjenjujem) 210 mil. kn, a koja je većinom novac i ekvivalentni i lako utrživa imovina (npr. dionice KOEI), pa je onda s obzirom na preostalu kapitalizaciju izračunata implicitna valuacija za RIVP (kojem je KORF holding kompanija).

f. Oznake ‘skupo’ i ‘jeftino’ su moje radne oznake i nisu preporuka za kupnju ili prodaju dionica.

g. S obzirom na sve gornje, grafikon sam i eksplicitno označio kao ‘Igra’. Nemojte samo na osnovu njega kupiti ili prodati određene dionice. Inaće, moje su pozicije isključivo u ARNT, KORF, SLRS.

h. Greške su moguće! Za investicijsko djelovajne napravite analizu sami ili se obratite svom investicijskom savjetniku ili kakvom drugom profesionalcu!

8. Vidimo da je relativno najskuplja dionica TUHO; njena cijena se opravdava već sada velikom profitabilnošću i očito odličnim upravljanjem. Stoga ne mora biti da je loše ulaganje (načelno: odlična tvrtka i odlična dionica nisu isto) dapače, već i s obzirom na prošlogodišnje rezultate je P/E oko 9 i P/EBITDA 5,7. Slično i PLAG, s P/E = 21 i P/EBITDA 5,4.

No, kao i inače, kupujemo budućnost (odnosno promjene u profitabilnosti), a smatram da, kako su i ostale ovdje razmatrane tvrtke dobro upravljane, da ove razlike pokazuju više potencijal u ostalima, nego trajnu odrednicu za budućnost. A kao što smo vidjeli u točki 2 gore ‘Fundamenti ne lažu’.

Da još pojasnim: Kao što znamo, u ciklusima, a pogotovo u ovoj branši i u ovakvoj hrvatskoj i turističkoj ekonomiji, idemo sljedećim koracima:
– krećemo od vrijednosti imovine (kapitala, da sad ne ulazim u ‘detalje’ zašto je on dobar ‘proxy’ za imovinu ovdje), – koja onda, u skladu s kvalitetom upravljanja generira prihode, generira prihode
– koji onda, u skladu s kvalitetom upravljanja generira tok novca od operacija (za koji mi je EBITDA ‘brza i prljava’ aproksimacija), slobodni tok novca dioničarima, i na koncu dobit (tim redoslijedom).

Neke tvrtke zbog raznih razloga mogu u ovom ciklusu biti korak ili dva ispred (pa tako neke mogu prikazati snažnu dobit dok neke druge još posluju s gubicima, što ne znači da ove druge ‘ne vrijede’ – pogledajte recimo transformaciju RIVP zadnjih nekoliko godina). Primjerice, mogu dugoročno biti bolje upravljane ili mogu imati drugačije investicijske strategije, kao što MAIS ima strategiju s 5* Lone i Monte Mulini (zapravo odlično za njihov portfelj ali i druge operatere u Istri koji se onda ‘šlepaju’ na taj razvoj destinacije), za razliku od nekih drugih koji se fokusiraju na brze i efikasne optimizacije u kampovima (što ovim drugima znatno brže daje veću profitabilnost).

I u tom kontekstu se čini da je ponuda Zabe korektna. Ne bih se dvoumio ni sekunde da meni sutra netko za sve moje turističke pozicije ponudi slično (ali za godinu dana možda bih).

9. Vezano na prethodno, ako su ove akcije uvod u prodaju Zabinog udjela, a teško mi je za pretpostaviti da bi ga ona prodala za manje nego što je za ostatak spremna platiti. Ako se transakcija dogodi, to će onda biti snažan signal za valuacije ostalih turističkih dionica (a kako je tržište anticipativno, očekujem početak učinka odmah).

Vjerujem da će Kapitalni fond, koji je drugi najveći dioničar, prodati. Koliko vidim, oni ga imaju zaista odavno, pa vjerojatno po manjim ulaznim cijenama, pa vjerujem da ne bi smjeli imati ni birokratskih problema (kao što znamo, institucionalni ulagači često imaju i birokratski problem u prodaji ispod nabavne cijene, jer iako fond manager može misliti da se neku dionicu isplati prodati i pri tome, naravno, ne gleda nabavnu cijenu, može imati problem s površnim, neznalačkim ili malicioznim nadzorom). A za Kapitalni smo čuli najave da ga vlast ne želi musti za tekuće potrebe, te vidjeli da su u stanju re-pozicionirati portfelj (tako su prodali RIVP i onda za te novce kupovali KORF).

Tako da očekujem da će Kapitalni novce od eventualne prodaje vratiti na tržište (samo ovdje govorimo o nekih 60 mil. kn). Za velik broj malih dioničara ne dvojim.

Ukupno, kako je vrlo malo novog novca na Burzi, mislim da bi ovaj priljev (koliko god u stvari mali bio s obzirom na promete prije nekoliko godina) mogao biti katalizatorski (a promislite samo što bi bilo da smo imali privatizaciju i javnu ponudu za PTKM – što naravno nije sprječilo čitavu bulumesku zavidnika da se jako počnu ljutiti na porast cijene vezano na najavu privatizacije zato jer njihove uzdanice, npr. Ingra, IGH, Atlantska, HT … nisu rasle, iako bi rast tržišta u stvari jako pogodovao njima, tj. investitorima u dionice koje su imale slabu izvedbu).

10. Ovo je ujedno i krasna ilustracija pozicije u kojoj se nalaze mirovinci. Naime, oni imaju neivestabilne pozicije, ali i one koje mogu postati neinvestabilne. A za njihove managere, jasno, najbitnije je ne napraviti greške. Tako ‘običan’ investitor smije kalkulirano preuzeti rizik (jer mu je očekivani povrat jako velik), ali mirovinac naprosto ne smije (koliko god mu bio očekivani povrat velik), jer ga njegovi vlasnici ili nadzor možda baš neće razumjeti.

To se odnosi, primjerice, na dionicu KORF koja je (iako tadašnji Dom Holding, odnosno Korifej) nema puno veze s današnji već jednom bila delistana i tako prisilila neke ulagače na prodaju. Jasno je da se oni, čak i ako im se valuacija čini povoljnom, teško mogu odvažiti na ‘ulet’ u takvu dionicu prije nego su 99% sigurni da im se to neće opet dogoditi. Stoga je naročito važno da uprave takvih kompanija, ako ih zanima kvalitetna valuacija na Burzi, učine sve što je u njihovoj moći da u glavama mirovinaca otklone te dileme! (Posao je dakle, na upravama, a ne upraviteljima.)

S druge strane, vidimo da je regulativni okvir za mirovince ponekad pretijesan (jer se u biti malo toga mijenja ako dionica ode s jednog uvrštenja na drugo, a mirovinac mora brzo prodati dionicu). A s druge je očito preširok, jer vidimo što se događalo i događa s dionicama Nexe.

Ali to je kao i inače u svijetu financija: ako se financijske institucije previše ograniče, sakati se njihova prevažna uloga, a ako se premalo ograniče, onda su sklone svakakvim nepodopštinama. Stoga je ovo područje koje je regulativno jako teško (a odatle dolaze i vrlo česte teorije zavjere, recimo o FEDu, Rotschildima i ne znam što ne), i često je jedino rješenje nesuptilno rezanje, kao Glass Steagall zakon, ili izraelska bankarska reforma.

Napomena: Imam dionice ARNT, KORF i SLRS i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju ni jedne od spomenutih dionica.

Oglasi

Kategorije:ARNT, KORF, MAIS, RIVP, Turizam

89 replies »

  1. Odličan pregled!

    Ovo pod točkom 5., drugi paragaraf, mi uopće nije palo na pamet – da nerealno visoka cijena ISTT na burzi zapravo smeta Zabi (ako se pretpostavi da želi prodati firmu, a to je za očekivati jer banka nikako nije prirodni vlasnik turističke firme). Ovaj jučerašnji potez mi sada zapravo ima puno više smisla.

    Iako i dalje mislim da je one jučerašnje obavijesti trebalo objaviti “u paketu”.

  2. Jako dobar pregled, hvala!

    Pratio sam pre-opening na ISTT jutros i upravo (kratko sam (optimistično :)) razmišljao staviti bid na 130 pa za nekakav očekivani povrat od 20%, ali sam naravno odustao) – netko mi stvarno mora objasniti zašto bi pristao na u ovom trenu (10:27) zadnju protrgovanu cijenu od 152, jer po otkupnoj cijeni (bez naknada za transakcije) ispada prinos od 2,6%, što je više nego banana na tržištu kapitala.

    • Ako je za pretpostaviti da će HANFA odobriti ponudu za preuzimanje, da će za par tjedana biti objavljena službena ponuda, to znači da će oni koji odluče prodati dionice, za cca 2 mjeseca dobiti novce od Zabe. “Čistih i sigurnih” nešto više od 2% prinosa, za 2 mjeseca, je skroz ok.

  3. Pregled je odlicno napravljen.

    Medjutim osvrnuo bih se i na drugu stranu medalje ovog poteza Zabe.
    Briljantnim jucerasjim potezom Zaba je prakticki pritisnula fondove na prodaju. Imaju izbor Zabi po 156kn ili trezoru(pretpostavljam da trezor ove otkupljuje?) po 116. Pretpostavljam da je za ocekivati prihvacanje ponude od strane fondova. Sukladno tome i ja kao mali dionicar se osjecam prisiljen na prodaju (izlistavanje sa burze, vecinski vlasnik blizu famozne 95-ice).

    Slazem se sa tim da je ponuda od 156kn fer ponuda, ali ona je fer u ovom trenutuku a sa dionicama ipak kupujemo buducnost. A ISTT moze biti ugodna prica. Ne bih sad ulazio u analiziranje dionice jer mi to nije smisao post-a.

    Nekakva paralela bi bila kao da je vama netko nakon sto ste kupili KORF po cijeni od 40kn “prislino” ponudio 50 kn. Zarada je tu, medjutim nije ona na koju ste ocekivali a postojale bi bolje prilike (da ste znali za ovakav potez).
    Malim dionicarima je poslana izrazito ruzna slika a za ROMF bi me cisto iznenadilo da ostane bez odgovora na sve ovo. Pogotovo sto je u zadnje vrijeme dokupljivao.

    Ne sudim Zabu zbog poteza da se razumijemo, potez je uistinu briljantan jedino mi je zao sto tako ne upravljaju mirovinama 🙂

    Druga stvar bi bila fatalna pogreska Burze i HANFAe, trgovinu je po objavi o izlistavanju trebalo obustaviti. Iskreno nadam se da ce doci do ponistenja jucerasnjih transakcija jer Burza i HANFA su propustili zastiti male dionicare. A opet nekako sumnjam da NO nije znao za namjeru Zabe o preuzimanju.

    Napomena: Imam dionice ISTT i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju dionice.

    • Ja bih ipak sačekao razvoj situacije, gdje uopće nisu isključene mogućnosti koje bi opet podigle cijenu dionice na značajno veće razine od ponude Zabe koju inicijalno možemo držati fer ponudom.
      Glavno je pitanje što će biti za tri mjeseca ili pola godine.
      Koliko vidim postoji dobar broj skrivenih naloga na kupnji, a malo je onih na prodaji ispod 180. Vidjet ćemo što će uraditi Kapitalni i ROMF.

  4. itekako treba gledati ev/ebitda, jer mozete zaduziti tvrtku za 3x vlastiti kapital i raditi neto gubitak a da vam ebitda bude pozitivan i tako “natuci ebitdu”
    Svakkako treba gledati ev ebitda, a onda cete uvidjeti i koliko su tuho i plag jeftini

    • 1. Nemojte se brinuti, sve sam uvidio što je trebalo.

      2. Mislim da niste pročitali post. Ne govorim o EV/EBITDA kao tipičnoj preuzimačkoj valuaciji biznisa, nego je EBITDA ‘brza i prljava’ aproksimacija za toko novca. A sve u smislu (vremenske) hijerarhije koja pokazuje stvaranje ili realizaciju vrijednosti bilanca -> prihodi -> tok novca -> dobit, što sam i napisao.

      Evo, ja sam radio 4 sata na tom postu (a mislim da sam prilično brz), a Vi ovako odokativno, površno i s visoka (i pogrešno) kritizirate tako da čak ne možete napisati ni veliko slovo. Meni bi bilo super kad biste recimo za kvalitetnu kritiku najprije posvetili koliko već treba vremena da izračunate stvarni tok novca od operacija, jasno normaliziran, i standardiziran (dakle, posebna pažnja kod potraživanja i krakotoročnog dugovanja itd.).

      Ali eto vidite, baš zato sam uzeo ‘brzu i prljavu’ aproksimaciju za tok novca u smislu EBITDA.

      3. O meritumu stvari, znači ovdje razmatram budućnost (a to jest valuacija), gdje argumentiram da ćemo sada nastaviti viđati konvergenciju u profitabilnosti (koja se već i užurbano događa).

      4. Naravno da su razlike u dugu, pa to sam i napisao. Ali kao što rekoh, mislim da su na ovako velike stvari to male razlike.

      5. Inače sam primjetio za dioničare TUHO da su ponekad kao religiozni, zagriženi. Evo neki dan me jedan dan išao psovati jer mu nisam pustio neki bezvezni ‘forumaški’ post. Ljudi si ponekad svašta dopuštaju!

      • Uvijek pišem s visoka, ali samo zato što sam poprilicno visok covjek ( 193 cm ) ali nikada da bhi nekoga omalovazavao osobno ili njegov rad i trud..
        Nije samo ev / ebitda na strani tuha, vec i po meni najbitniji parametar kad nesto kupujemo a to je p/e. (ovdje ne mislim na preuzimanja kad jedna kompanija preuzima drugu)
        Da bi rivp bila na ovoj multipli kao tuho morala bi povecati netto dobit cca 120 %,
        i tek onda bi bila kao tuho sada, koji takodjer raste.
        A da ne govorimo o profitabilnosti, te o vrsti imovine kod tuha gdje capex nije velik, kao kod rivp koja konstantno mora obnavljati svoju imovinu.
        Ima toga ima….

        Eto to sam htio napomenuti, ne vidim da ste negdje vi, pa ako jeste moje isprike.

        • Da me krivo ne shvatite kada uvrštavate p/e bilo bi jako poželjno uvrstiti i p/b,tako da imamo informacije u kompletu jer p/e bez p/b po meni je samo polovična informacija…Tako barem ja mislim?

        • A zašto? Mislim, ne kupujemo tvrtku u stecaju pa da nam je bitan omjer kupnje i kapitala tvrtke.P/b je po meni poprilicno nebitna stavka kod ulaganja u dobre tvrtke.
          osobno više volim p/e 8 i 3x bv nego p/e20 i 0,5 xbv
          Bitno mi je koliko tvrtka zarađuje., a isto tako i da profitna marža na novim prihodima koje ostvaruje raste.
          Nikada nisam i necu kupovati jeftine pb ovce koji su gubitaši
          Vrlo mi je bitno da tvrtka ne mora puno investirati te da iz postojecih kapaciteta raste.
          Investicije su ok jedino ako povrat na njih bude jednak ili veci povratu na trenutno postrojenje.
          Ako nije tako neka dionicarima isplate dividendu.

        • Naravno ja ne bi nikada zanemario ni amortizaciju koja je kod tuha 11 mil kn a kod rivp 139mil kn,ne valja stvari posmatrati iz samo jednoga kuta,masu je tu parametara i jako je bitno shvatiti u kojoj fazi razvoja se firma nalazi jer ako vi danas ulažete milijarde npr u siriji za naftne bušotine od kojih još ne ubirete plodove onda se ne možete uspoređivati sa kompanijama koje su taj nivo eksplotacije već davno dosegnuli…,sa ovim ni malo ne želim degradirati tuho kao jednu dobro vođenu firmu ali ta je firma već davno dobro “legla” a rivp nije ni blizu toga,ona još ulaže u “bušotine” a tuho ipak ulaže u dividendu što je dokaz da nemaju baš nekih novih planova i ideja…,ne kažem da je to loše ali ne tvrdim ni da je dobro,kako tko voli?

        • Onda morate i znati da je samo jedan “mali kotačić” u toj rivijeri poreč tj u poduzeću babin kuk hotel “la croma” koštao u nedavnoj izgradnji cca 300mil kn a to je samo 30% manje od sadašnjeg tržišne kapitalizacije tuho,mislim da su to nespojive stvari,kruške i jabuke…,vi očito volite dividendne dionice što je više nego ok ali ja recimo volim jeftine firme sa diskontiranom maršalah imovinom jer p/e nije trajna kategorija a pogotovo nije u svijetu u kojem mi trenutno živimo gdje su kratkotrajni “potresi” uvijek mogući…

  5. Mislim da je ta ponuda usudio bih se reći korektna a već prije sam pisao da mi nikako nije jasno trgovanje tokom 2011g na razinama 280kn(npr uzmimo tjekom 7-og i 8-og mjeseca) što je bilo znatno iznad tržišne kapitalizacije rivijere poreč,tj istraturist umag tada se tržila na cca tk 1,3-1,4 milijarde kuna a rivijera poreč na cca 10kn po dionici što je cca 1,05-1,1 milijarde kn tržišne kapitalizacije,moramo priznati da je to uza sav trud nemoguće razumjeti???To je “anomalija sustava”,ne znam kako drugačije to nazvati?

    • nemogu tamo odgovorit pa cu tu
      Imovina tuha je 300 milijuna kn, a rivp gotovo 3 milijarde kn, pa vam je ta amortizacija u odnosu na imovino gotovo jednaka.

      Stvar dividende je i s jedne strane stvar odnosa prema dionicarima.
      Coca cola isplacuje UVIJEK dividendu, a mislite da se ona ne širi.Pa raste jedno 50 goina zaredom, ali politika dividende je tu.

      Druga stvar je upravo ono sto sam naveo u prijasnjem postu, najbolje tvrtke su vam upravo one koje iz sadasnjeg postrojenja bez novih investicija uspijevaju rasti. Tada vam je lova koju zarade i knjiže da zarade zaista prava lova, ono što se može isplatiti nama dionicarima.

      A rivp kada bi radila 120 % bolje na ovoj cijeni u omjeru sa zaradom bi tek tada bila na necemu na cemu je tuho sada.
      o tome ja pišem, jer sto ce nam imovina koja nam ne donosi zaradu.

      • Shvaćam ja što vi meni govorite ali opet kažem to su kruške i jabuke,to je isto kao da uspoređujete dućan u kninu koji ubire dobit (jer je posložen i više nema potrebe za investicijama) sa konzumom koji je u fazi ekspanzije-širenja,mene uvijek i najviše interesira koliko nešto danas na tržištu vrijedi i dali postoje kupci za takve stvari pa čak kada firme dođu u probleme,očigledno da kupaca ima,dokaz je lukšićevo kupovanje štrokovog carstva koje se doduše preinvestiralo ali i takvo je lukšiću bilo prihvatljivo,moja je procjena da se valamar nije preinvestirao i da se to sa štrokom ne može uopće ni uspoređivati…Jako jena kraju važno na čemu dobijate veći “popust”,i ina nije imala dobit i dividendu kada je bila na 900kn već je bila debeli gubitaš 2008g 1 milijardu kuna a 2009g 392 milijuna kuna ali i tada je molu “iz nekog razloga” vrijedila 2800kn valjda i danas ima neki razlog zašto je na 4000kn,konačno 2011g imala je dobit 1,8 milijardi kn,sve to nije crno-bijelo,kako tu računati p/e a da ne uvrštavamo druge parametre???

      • Bojim se da ne razumijete osnovne stvari oko amoritzacije. Ne amortizira se cijela imovina. A ovdje je mjerodavna dugotrajna (iako ne u potpunosti, jer se dio opet ne amortizira). Pri tome je dugotrajna imovina RIVP 2,46 mlrd kn (a ne 3), a TUHO 116 mil. kn (a ne 300).

        p.s. Idući komentar tipa ‘vidjet ćemo koja će biti veća’ sam vam izbrisao jer ne bih htio da skrenemo u ‘forumaški’ stil, ima mjesta za to.

        • Ma razumijem, u raspravi sam blentavo uzeo ukupnu aktivu ( budala nisam gledao dio imovine koji se amortizira, nego automatski napisao cijelu imovinu)
          U ovom slucaju to još i više onda ide na ruku tuha, koji amortizira postotno više imovine nego rivp.
          Tuho amortizira cca 10 %, Rivp cca 5%

          Sorry na nerezonskom komentaru, nebude ih bilo više, barem nece namjerno.

  6. Da bi neupućeni čitatelji bolje razumjeli,tadašnje trgovanje dionicom istraturist umag sugeriralo nam je da je ta firma vrijednija od današnje podravke,na cijenama od 300kn po dionici cijena istt-r-a je znatno nadmašivala tržišnu vrijednost današnje burzovne cijene jedne podravke i to su je kupovali neki “profesionalci”,sada se postavlja pitanje;Ili podravka tako malo vrijedi ili istraturist umag vrijedi puno više ali mi to sve ne možemo dokučiti sa našim nivom znanja i inteligencije???Ponekad se pitam “kako sam tako glup pa ništa ne shvaćam”,moram priznati da mi ništa od toga ni danas nije jasno,
    ama baš ništa????????????????????????????????????

  7. Mislim da je ponuda Zabe fer jer odgovara multiplikatoru od oko 7.3X na 150mkn EBITDA (Mcap nekih 730mkn i oko 350mkn duga).
    Treba uzeti u obzir da EBITDa nije FCFF jer turisti imaju puno capex-a (kao i telekom recimo).

    To sto je ROMF kupovao po 15X EBITDA (sto sam puno puta upozoravao) je njegov problem.

    Jedino ce biti problem ako Zaba ovo nekome prebaci za 10X EBITDA jer bi se ROMF mogao zaliti da nije imao uvida u krajnju transakciju..

    Iako Zabi je ISTT uteg na bilanci tako da sumnjam u takv scenarij iako nikad neznas.

    ZA korf na godisnjoj razini predvidjam EBITDA od oko 320m kuna.
    Uz oko 850m kn duga, i oko 400m kn casha i dionica (dio casha ce u Q4 pasti) implicitno KORF po ovom multiplu bi vrijedio preko 250kn po dionici.

    Prljava aproksimacija ali mislimd a je tu negdje

    Autor ima dionice KORF i ovo nije nagovor na kupnju istih kao niti na prodaju ISTT

  8. Zanimljivo i nevezano. SAPN upravo objavila vrlo solidno izvješće, rekao bih odlično s obzirom na cijenu (moram još proučiti koji su to ‘ostali’ troškovi, inače je povećanje prihoda odlično). Imamo sada P/B oko 0,27 i P/S oko 0,1, te Novac i kratkotrajna financijska imovina / P oko 1,4! (Ili ‘!?’).

    Napomena: Imam dionice SAPN i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju

    • Na bidu jedan jedini nalog od par komada. Večinski vlasnik iz susjedne države. Inace, sudeci po web sajtu i layout-u izvjesca reklo bi se da firma drzi do visokih standarada u korporativnom komuniciranju iz cega osobno zakljucujem da je vjerojatno dobro upravljana i da joj je stalo do dionicara. Kako vidite daljnji razvoj trgovanja s tom dionicom u pogledu likvidnosti i zasto po vama vlada ovakav neviđeni interes? 🙂

    • Saponia je po mom mišljenju vrlo dobra firma. Dionice su zanemarene jer se površnim uvidom stječe pogrešan dojam: ne isplaćuje se dividenda, profitabilnost je niska, a konsolidirana bilanca rastegnuta.

      Zašto mislim da se radi o pogrešnom dojmu? Jednim dijelom konsolidirana profitabilnost je pritisnuta rezultatima Maraske, koja bi konačno trebala od ove ili sljedeće godine početi poslovati s dobiti. Drugi važniji razlog je u strategiji Saponije: odabrala je rast nauštrb profitabilnosti. U deterdžentsko-toaletnom sektoru je vrlo važan marketing (kako je nastao naziv sapunica – ‘soap opera’?). Marketing i propagandne aktivnosti ovdje više nego u drugim sektorima imaju obilježja investicija (u brand i tržišni udio), a knjiže se kao trošak tekućeg poslovanja umjesto da se amortiziraju kroz duži period. Troškovi marketinga i propagande iz nekonsolidiranih izvješća (dakle samo Saponia bez Maraske) po godinama u mln kn:

      18,8 (2001.); 20,4 (2002.); …(nemam podatke za 2003.-2006.)… ; 48,0 (2007.); 62,1 (2008.); 69,2 (2009.); 75,7 (2010.); 88,6 (2011.)

      Kao postotak prihoda od prodaje trošak marketinga je porastao sa 5,3% u 2001. na 15,8% u 2011. U tih 10 godina prihodi od prodaje su porasli cca 60% uz sljedeće otežavajuće uvjete:
      – potpune otvorenosti tržiša (za razliku od nekih prehrambenih djelatnosti koje su još uvijek zaštićene protekcionističkim mjerama i boje se otvaranja tržišta kad uđemo u EU i izađemo iz CEFTA-e)
      – padajućim jediničnim cijenama proizvoda i prodoru trgovačkih marki. Ovo je u kontrastu sa egzogeno uvjetovanim porastom prihoda npr. kod nekih prehrambenih djelatnosti gdje se rast cijena sirovina prenosi na krajnjeg potrošača i tako povećavaju prihodi bez povećanja volumena proizvodnje. Kad padaju jedinične cijene proizvoda, jedini način za povećanje prihoda je razmjerno veće povećanje volumena proizvodnje. U kontekstu zadržavanja profitabilnosti ovo znači i konstantno povećanje produktivnosti i efikasnosti proizvodnog procesa.

      Da zaključim ovaj dio oko troškova marketinga, odokativno smatram da Saponia može komotno ‘sutra’ napraviti preključenje iz strategije rasta u cash-cow strategiju rezanjem troškova marketinga za 25-30% i odmah povećati EBIT za 20-25 mln kn, uz dugoročno zadržavanje tržišnih udjela u svojim proizvodnim segmentima. Naravno, u tom slučaju nema (realnog) rasta.

      Osim osnovne djelatnosti Saponije, u bilanci se nalaze još neke zanimljive stvari: Maraska (AOP 021), Kandit koji je u procesu prijenosa sa Mepasa na Saponiju (stavka AOP 027), i 44% udjela u Brodomerkur d.o.o., investitoru u trgovački centar Mepas Mall u Mostaru (AOP 023). Ostatak od 56% udjela drži Brodomerkur d.d. Čini mi se da će ovo biti prilično isplativa investicija. Imam neku svoju kalkulaciju, ali nisam siguran u ispravnost vrijednosti parametara, pa neću ništa napisati. Rezultati poslovanja Brodomerkur d.o.o. bit će vidljivi tek u revidiranim konsolidiranim godišnjim izvješćima Brodomerkura i Saponie.

      Kandit je također zanimljiva firma, ulaskom u EU i izlaskom iz CEFTA-e bit će izloženi šoku tržišta, ali uvjeren sam da imaju bolji management od ostalih hrvatskih konditora i mogu ponoviti ono što je Saponia napravila prije više od 10 godina kad se njena proizvodna niša potpuno otvorila stranoj konkurenciji.

      Kako ne bi ovo bio samo hvalospjev, navest ću neke dubioze:
      – AOP 056 Dani zajmovi firmama Eksedra, Grafotehna, Tehno i Vizija gradnja u ukupnom iznosu cca 50 mln kn se rolaju već godinama i upitna je njihova naplativost.
      – u okviru AOP 025, ulaganje u Adriatica.net u iznosu 18,2 mln kn. Koliko sam shvatio, krajnja namjera Saponije je bila povećanje prodaje u HoReCa kanalu, pa se i ova investicija može djelomično smatrati kao dio troškova marketinga. U izvješću 2012-2Q vidi se da je stavka AOP 025 smanjena za 7,6 mln kn, novčani primici od prodaje vlasničkih instrumenata 15,3 mln kn (novčani tok, AOP 016), dobit s osnove ponovnog vrednovanja fin. imovine 9,6 mln kn (RDG, AOP 161), porez na ostalu sveobuhvatnu dobit 1,9 mln kn (AOP 166), neto ostala sveobuhvatna dobit 7,7 mln kn (AOP 167), revalorizacijske rezerve povećane isto za 7,7 mln kn (bilanca, AOP 071). Sve ovo mi izgleda kao prodaja dijela Adriatica.net uz premiju, ali nisam siguran, vidjet će se u godišnjem revizorskom izvješću.

      Imam dionice SAPN i BDMR, ovo nije nagovor na kupnju niti prodaju istih.

    • Možete molim Vas pojasnit na koji način gledate keš u bilanci kod valuacija. Općenito govoreći, ne sad nužno vezano uz Saponiju. Naime, jasno mi je da je odlično kad je vrijednost keša i kratkotrajne financijske imovine veća od tržišne vrijednosti kompanije ( s druge strane možemo reći da uprava ne raspolaže imovinom na optimalan način). Ili bolje ajmo ovako. Okrenimo stvar. Zamislimo kompaniju kojem su novac i kratkotrajna financijska imovina dvostruko veći od tržišne vrijednosti. Ili nek’ je novac/P 3 ili čak 4. Što bi Vas otjeralo od takve dionice? U kojim scenarijima ne bi kupili takvu dionicu? Zanemarimo eventualni kriminal, lažirana izvješća i činjenicu da možebitno ima puno boljih prilika.

      • Jasno, u pravu ste. Primjerice, mogu kratkoročna dugovanja biti veća od kratkoročne imovine, pogotovo od kratkoročne financijske, tako da ona sama po sebi ne znači ništa.

        Ali u sadašnjim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj činjenica da neka tvrka uopće može tako generirati novac je vrijedna pažnje, a često ukazuje na smiješnu valuaciju (u smislu malog ‘P’, pa je onda omjer novca i P velik).

        Jasno, nema recepta nego treba gledati ostale parametre. Pri tome, jasno, nema sigurnosti koliko god ‘gledali’.

    • Dugo je, predugo, ovakvo stanje na ovoj dionici. Gotovo pola desetljeća…i cijene su tada bile drastično veće. Zaista je nevjerojatno, ili ipak nije, da nitko ne mari

  9. Što se tiče Saponie upoznao sam nekoć jednog djelatnika i kaže da je firma fenomenalna. Gazda ih vodi na team building, plaće su jako dobre, tvornica da izgleda više na apoteku nego na tvornicu i da je sve perfektno sređeno. Menadžment i uprava također fenomenalni. Kad dodate ove pokazatalje onda stvarno šta reći.
    Što se tiče priče oko Istraturista postaje jako zanimljivima. ROMF je sad na potezu i tko zna šta će odlučiti. ZABA vjerojatno ima kupca a kao što je rečeno i KORF i ADRIS (vjerujem i neke europske kompanije) bi u akvizicije a novaca imaju i kud bolje nego zapadna obala Istra! Ako se ne varam ZABA je i prva banka Adrisu a Rovinj je na 50-tak kilometra od Umaga. Kako god bit će zanimljivo pratiti priču i da se napokon nešto dešava na burzi. Sad će i privatizacije HPB-a i Croatie pa će biti i malo živosti a nadam se da će i Petrokemija čim prije u ruke privatnika.

  10. Jasno je da mnogi dioničari nisu zadovoljni s ponudom ali to je samo njihov problem. Ako nešto kupuješ po nepametnim cijenama onda što drugo očekivati nego nezadovoljstvo jednoga dana, ponudom, tržištem ili kako već.

    Da meni netko po ovim valuacijama objavi ponudu za KORF (200-injak kn, iako mislim da vrijedi malo više, ali puno toga na ZSE je podcijenjenije nego bi bio KORF na 200-injak kn), ja bih odmah prodao, kao što sam gore spomenuti (zaista izvrsni i dalje mi jako dragi) TUHO prodao kada mi je tržište ponudilo cijenu koju sam smatrao tako atraktivnom (kaoi dalje nepunom valuacijom, ali kada smo na tržištu gdje postoje podcijenjene i jako podcijenjene dionice racionalno je prodati podcijenjenu radi kupnje one “jako podcijenije”).

    Ponuda, tržište, sve je to isto, manje ili više često nude cijene, svako na svoj način, raznolike, ponekad glupo niske, ponekad glupo visoke, često nešto između. Samo treba biti pametan i kupovati jeftino i prodavati nejeftino. Zapravo zvuči tako jednostavno da je možda riječ “pamet” u prošloj rečenici i suvišna.

  11. http://www.business.hr/kompanije/tomos-ide-u-likvidaciju

    Meni je stvarno indikativno da sindikat uvijek tvrdi “da nema ama baš niti jedan razlog da se proizvodnja ugasi u sloveniji jer kao ima narudzbi kao u priči”,uvijek ima narudžbi i uvijek teče med i mljeko,sreća da tomos nije hrvatski jer bi već imali “specijalnu emisiju” koja počinje sa crno-bijelim slikama dolaska druga tita u firmu gdje ga radnici posipaju cvijećem i viču;”druže tito samo piši raditi ćemo i po kiši…”,to je isto kao da nakon jučerašnjeg poraza dinama od psg-a stavimo crno-bjele slike kada dinamova generacija iz 60-tih podiže kup velesajamskih gradova-današnji kup prvaka i onda kažemo;”pogledajte na što su nas danas ovi lupeži doveli!”,meni se ponekad čini da se mi pretvaramo u onu pjesmu od zabranjenog pušenja;”jugo 45″,još malo pa će nas uvjeriti da smo tada bili industrijsko čudo u svijetskim okvirima…,japanci su nam se tada divili,pogotovo sistemu paljenja u tomosu,imao sam ga na barci i nikada nisam shvatio zašto neće ili zašto hoće da upali,ovisilo je o “njegovoj” dobroj volji ali bio je u izvozu jeftin za poluditi jer smo tim narudzbama dokazivali sebi i drugima kako smo mi moćna industrija brodskih motora,bojim se samo da to nisu sve bili pomoćni motori “zlu ne trebalo”,kao yugo u americi koji se djelio kao nagrada-privjesak uz kupnju boljeg američkog automobila,sjećam se da su nas tada uvjeravali da je to auto hit godine u americi,čak su to potvrđivali preko tv-a neki amerikanci,ja sam tada mislio da nam nema kraja kada nam još puste poduzetništvo iz boce…

    Sreća božja da tomos sada nije NAŠ jer bi opet u udarnom terminu htv-a gledali još jednu crno-bijelu sapunicu o zločestom neoliberalnom kapitalizmu koji je eto satrao još jedno NAŠE izvanserijsko dostignuće iz vremena druga tita….

  12. Moje mišljenje o Istraturistu.

    Na stranu što je daleko atraktivnije izgledalo ulaganje u ostale turističke dionice (smatram da to uopće nije relevantno), ja bi se kao dioničar Istraturista (a to nisam) u ovoj situaciji osjećao potpuno izigran.

    Ne poznajem dovoljno dobro zakon pa bi volio da mi netko potvrdi da je nužno kod objavljivanja javne ponude ponuditi ponderiranu tromjesečnu cijenu ostvarenu na burzi koja prethodi glavnoj skupštini, ali ako je to tako..

    1. Što nije malo čudno da se to upravo događa kada je cijena dionice u zadnja 3 mjeseca bila na najnižoj razini u 7 godina!?

    2. Daje se dioničarima 33% veća vrijednost od te najniže u zadnjih 7 godina i oni bi s time trebali biti zadovoljni?

    3. Nije mi još u potpunosti jasno što se događa sa onim dioničarima koji odbiju povlačenje dionica sa burze, a ne prihvaćaju cijenu od 156 kn?

    Ponavljam, htio bi da se ovo razmotri kao slučaj za sebe bez naslađivanja dioničarima Istraturista sa “argumentima” tipa; ma jesmo vam rekli da je dionica skupa, niste je uopće trebali kupovati tako skupu itd… Takve primjedbe smatram irelevantnim.

  13. @Bruno
    Točka 3. nije ni meni jasna. Iako mislim da nakon 95% (tj. ako ROMF proda svoj udio) može slijediti istiskivanje malih dioničara. Ako se i tad ne prihvati ta cijena i mene zanima šta sa onim dioničarima koji nisu prodali? Da li kasnije mogu prodati ili? Može li netko na ovo pitanje odgovoriti?

  14. Naravno. Ja govorim za sebe. Svatko za sebe mora znati što misli koliko mu je što vrijedno tj. koliko možda podcijenjeno na tržištu, pa onda na temelju svoje rang liste voditi svoj portfelj (rebalansirati). Greške u rang listi djelomično ispravlja diverzifikacija. Detektiranje greške? 😀 Ne, nikakav period (par godina, stoljeća, svejedno) ne može pokazati je li netko bio u pravu ili krivu glede određene dionice. Imamo mehanizam koji ispravlja greške ali nemamo koji otkriva, i to je OK, ne zanima nas koja je procjena bila pogrešna, bitno je da su pogrešne nadvladane onim ispravnim procjenama.

    Moguće je jedino dugoročno (pri čemu je nezgodno pitanje: koliko godina je dovoljno za usporedbu) uspoređivati cijele portfelje i tako na neki način rangirati investitore (tu vidimo samo “koliko često i koliko jako griješe ili ne griješe” ali ne dajemo sud o pojedinačnim slučajevima jer su pojedinačne izvedbe velikim dijelom nepredvidljive i same po sebi nebitne).

    Govoriti o pojedinačnim pozicijama nema smisla jer svaki scenarij je moguć pa nije a posteriori moguće jednoznačno tvrditi da je nešto ispalo takvo kakvo je jer se ostvarilo ono što je i bilo 80 % vjerojatno ili se možda “slučajno” ostvarilo ono što je bilo 20 % vjerojatno. Poneko ponekad dobije i na lotu, pa to ne znači da je ta dobitna kombinacija bila racionalnija od bilo koje druge, nego se samo ostvarila jedna od mogućih realizacija, tamo konkretno svih jednako malo vjerojatnih.

    Jedino što za N godina smijete na ovaj način gledati su cijeli portfelji jer investiranje je stvar portfeljnog pristupa. Pojedinačne dionice mogu prije svega biti stvar kocke a tek kada se stave u kombinaciju sa drugima govorimo o investiranju.

    Ja se ne slažem da je TUHO podcijenjeniji od bilo kojeg turista (iako se slažem da je jedna od najboljih turističkih firmi, pa možda i “najbolja”). Možda sam u krivu, tko zna, a možda nisam u krivu glede svojih razmišljanja ali svejedno budem u krivu glede stvarno realizirane stvarnosti (ostvari se ono “što je bilo 20 % vjerojatno”), a možda nisam u krivu u procjeni, niti se ostvari tako neki malo vjerojatni razvoj poslovanja, ali budem u krivu glede cijene za par godina (cijene nisu predvidive, mogu ponekad i na duže biti neefikasno određene, na bilo koju stranu). Zato imamo portfelj. Portfelj je čarolija koja barata sa svim ovim.

  15. Pogledajte rješenje HANFE o lrh. U ovoj zemlji će svatko tko je dovoljno moćan usmjeriti rad sudstva i svih ostalih tijela. Nisam vjerovao da u tom smislu može biti gore nego kad je vladao hdz, međutim ovakva destrukcija i kršenje zakona političkim silovanjem pokazuje da nismo zreli za nikakvu europu ma koliko mi šutjeli o tome.

  16. g bakić što vi trenutno radite odnosno kojim se poslom bavite (imate li svoju tvrtku i sl)…surađujete li s potencijonalnim malim ulagačima koji su spremni nešto uložiti u dionice a ne znaju kako i neodlučni su……

    • rekao bih – uobičajeno tržišno kretanje.. ako izrazite to u postotku vidjet će te da nema razloga za paniku. vjerojatno mala neizvjesnost pred nadolazeće izvješće. ovo je samo moje skromno mišljenje.

  17. Poštovani, mene u turističkom dijelu zanimaju potpuno zanemarene dionice, poput Solarisa (ipak nije više toliko zanemaren) ili još više Lošinjske plovidbe. Na vašem blogu imao sam prilike vidjeti vijest da se brodogradilište pretvara u marinu sa hotelima, da li imate možda saznanja o provedbi tog projekta? Ako provedu nešto slično postati će većim dijelom turistička dionica, a brodarstvo slobodno u ovo doba možemo i zanemariti. Tržišna kapitalizacija ”smiješnih” 30 mil. kn. Imali ste prilike kupiti relativno veliki broj dionica ovih dana, pa niste, da li to znači da se treba okaniti ove firme?

    • Mislim da se stvari nisu promijenile. Brodarski dio vjerojatno vrijedi oko 0, LPLH ga ima 50%. Ostalo vrijedi znatno više od tržišne kapitalizacije. O kupnji i prodaji dionica ne komentiram.

      • Izgleda da ipak dionica ima perspektivu. Mozda cak I brodarstvo vrijedi vise od 0, ako Su krediti na pojedinim ino firmama, a ostalo je cisto

  18. Može li se (bar otprilike) kvantitativno odrediti koliki će učinak na rezultate hotelskih poduzeća imati smanjenje stope PDV-a od sljedeće godine? Jer ako se ne varam, na cijene usluga smještaja se već primjenjuje stopa od 10%.

    Recimo za RIVP? Pod pretpostavkom da cijene svih proizvoda i usluga ostave na ovogodišnjim razinama (znači da ne mijenjaju krajnje cijene) i da broj gostiju i noćenja bude isti – može li se procijeniti koliki bi to učinak imalo na prihode i na neto dobit?

    Hvala unaprijed.

  19. ISPRAVAK

    Poštovani g. Bakić,

    Vezano uz ARNT nadam se da vam je poznata činjenica da društvo mora isplatiti dioničarima koji si bili dioničari 2008g cca 670m kn kao povrat kapitala. Nakon / ako to učini a morat će (jer su mnogi nakon te odluke prodali dionice)…dinica ARNT je dramatično precijenjena.

    Lp,

    MJ

  20. adpl izbacila los kvartal. Vec dulje vrijeme se primjecuje da poslovanje adpl slabi. Da nema “ostalih prihoda”, poslovanje bi bilo negativno u 3. kvartalu. A i vi ne favorizirate više baš ovu dionicu.
    Ukupan pad prihoda u ovom kvartalu 10 %!

    • Mora da ne gledamo istu tvrtku!

      Istina je da je pad prihoda u trećem kvartalu, a dobit slična kao prošle godine u isto vrijeme (EBT znatno veći). Znamo da su vrlo teške okolnosti u auto branši u Europi i već duže su znane vijesti o smanjenju proizvodnje u Renaultu (valjda je svatko ozbiljan uočio ovo http://www.renault.com/en/lists/archivesdocuments/q3%20revenues%202012%20-%20press%20release.pdf, ali nije trebalo čekati izvještaj jer su vijesti zadnjih pola godine bile konzistentne), ali je odlično kako se ADPL nosi s time, vrlo uvjerljivim razvojem u Rusiji i za Daciu. Zanimljivo, prije nego prenesem taj važan dio (jer je malo duži), zar nije ovo zgodno:

      OČEKIVANJA I STRATEŠKE SMJERNICE ZA 2012. GODINU
      – Obzirom na trenutno nepovoljno makroekonomsko okruženje ciljevi u 2012. godini su:
      - Pokretanje investicijskog ulaganja AD Plastik-a d.d. u nekretnine i opremu (početak zadnji kvartal
      2012. godine), neophodnih za uspješnu realizaciju projekta Edison (serijska proizvodnja planirana je
      početkom 2014.godine)
      - Pokretanje investicijskog ulaganja ovisnih društava u Rusiji u svrhu pripreme za proizvodnju Dacia
      Logana 2 (serijska proizvodnja planirana je u drugoj polovici 2013. godine)
      - Kompletna integracija novih lokacija u poslovni sustav AD Plastik Grupe na svim razinama.
      - Kontinuirana kontrola poslovnih planova svih društava Grupe, te brzo usklađivanje troškova s
      prihodima.
      - Ostvarenje neto dobiti Grupe u okviru realizirane prošlogodišnje dobiti (inače uvjerljivo rekordne!)

      + + +
      – Proizvodnja u rumunjskom društvu (EAPS) je stabilna i može se reći da je Dacia jedna od rijetkih marki automobila koja nije imala oscilacija na tržištu u dosadašnjem dijelu 2012. godine. U rujnu je uspješno započela proizvodnja novog modela Dacia Logana 2. Donesena je odluka o isplati pripadajuće dividende AD Plastik-u d.d. u iznosu 27,9 mil. kn.

      Meni ovo zvuči jako dobro u danim okolnostima:

      Na našim glavnim krajnjim tržištima, u Europskoj Uniji prodaja novih automobila smanjena je od početka godine, dok je u Rusiji u istom razdoblju prodaja automobila porasla. U navedenim makroekonomskim uvjetima AD Plastik Grupa uspjela je ostvariti rast prihoda od prodaje od 1,5% u izvještajnom razdoblju.
      Najvažniji događaji koji su utjecali na poslovanje u devet mjeseci ove godine:
      o Kod naših najvećih kupaca (Renault, Peugeot & Citroen-PSA) u izvještajnom razdoblju došlo je do smanjenja proizvodnje u odnosu na početno postavljene planove. Kupci često mijenjaju planove, pri čemu je iznimno bitna brza prilagodba svih troškova poslovanja.
      o AD Plastik d.d., radi mjesečne kontrole planova, prema kojima usklađujemo sve troškove, vodeći pri tome računa o realizaciji svih projektnih aktivnosti. U matičnom društvu započele su aktivnosti oko priprema za projekt Edison (Renault – Daimler), a radi se i na drugim projektima za kupce – Renault, PSA, FORD, VAZ i dr…
      U Hrvatskoj, krajem rujna donesen je novi Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja koji će nam pomoći u realizaciji novog investicijskog ciklusa.
      o Realizirana je kupovina opreme od M-Prointexa u Mladenovcu, Srbija. Preuzeta je postojeća proizvodnja građevinskih izolacija, te je uređen prostor i instalirana potrebna oprema za novo vozilo Fiat. Serijska proizvodnja i isporuke za program Fiat krenule su početkom srpnja. Uveden je i novi
      proizvod izvan autoindustrije koji ima oznaku R, a radi se o geotekstilu koji se pravi od recikliranog poliestera.
      Obzirom na investiciju i novo zapošljavanje zaključili smo Ugovor o dodjeli sredstava za direktne investicije s Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja Republike Srbije, čime smo ostvarili uvjete za ostvarenje poticaja.
      o U Kalugi, Rusija, u trećem kvartalu započela je serijska proizvodnja i prodaja proizvoda. Kroz treći kvartal dobivene su nominacije za brizgane dijelove eksterijera i komponenti branika za Dacia Duster i Nissanove inačice istog vozila, za brizgane pozicije eksterijera Mitsubishi Outlander te dio brizganih pozicija za PSA.
      o Društvo ZAO PHR, Samara (ADP Togliatti, Rusija) u devet mjeseci 2012. godine ostvarilo je rast prihoda veći od planiranog i očekujemo da će se takav trend nastaviti. U drugom kvartalu dobivene su nominacije za novi Dacia Logan koji će se raditi u Avtoframosu. Početak proizvodnje planiran je u drugoj polovici 2013. godine, a u punoj godini proizvodnje sadašnji prihodi trebali bi se gotovo udvostručiti. Početkom srpnja refinanciran je kredit preko EBRD-a u rubljima (protuvrijednosti 7 mil. EUR-a), s čime je bitno smanjen prethodni valutni rizik.
      o Proizvodnja u rumunjskom društvu (EAPS) je stabilna i može se reći da je Dacia jedna od rijetkih marki automobila koja nije imala oscilacija na tržištu u dosadašnjem dijelu 2012. godine. U rujnu je uspješno započela proizvodnja novog modela Dacia Logana 2. Donesena je odluka o isplati pripadajuće dividende AD Plastik-u d.d. u iznosu 27,9 mil. kn.
      o U FADP Luga, Rusija u devet mjeseci 2012. godine postignuta je puna kapacitiranost pogona, te se nastavljaju aktivnosti na optimiziranju troškova.

      • I sad naravno pogledajte razvoj poslovanja (prihode, dobit) i P/E (jer su sve tri dividendne dionice) za HT, ERNT i ADPL.

    • @vladimir

      Meni je recimo baš ADPL jedan od dva najzanimljivija člana “Barcelone” (shvaćam da mnogima baš suprotno, onima koji vole uzbudljivije stvari i maštaju o ekstravagantnim prinosima, ali ja volim umjeren rizik, čistije situacije), zato što je jedna od dvije kompanije intrinzično najmanje rizičnosti (poslovanja/”poslovnog modela”, jasnoće budućeg razvoja) i slično kao i ta druga cijene ne puno veće od onih bitno rizičnijih članica što valuaciju čini iznimno atraktivnom, “obzirom na rizik” ovdje imamo vrlo vrlo ugodnu situaciju. To meni spada u one stvari gdje se ne bojim višeg fokusa a kojemu težim. Te dvije članice Barcelone žačinjene sa onim drugačijim članicama čini jednu super mješavinu gdje smo diverzifikacijom lijepo promiješali taj rizik, sigurnost, potencijal posvuda lijepo prožet, jedan ukusni portfelj :).

      Ovo kako se ADPL ponaša u ovim izazovnim vremenima za Europu (Europa vam je danas jedini dio svijeta koji ju totalnoj komi, svi ostali su odavno zaboravili da je bila nekakva kriza, ali u Europi ona traje i dalje), kako lijepo razvija svoj posao, kako neprestano “smanjuje rizike” i “povećava potencijale” istovremeno, stvari su vrijedne divljenja a ne ovako bezvezne valuacije.

      Disclaimer: imam sve gore spomenute dionice. Ovo nije savjet za kupnju, prodaju ili držanje.

  21. Upravo pročitao izvješće ADPL i meni se čini da je ono ustvari odlično, obzirom na od ranije najavljivan pad prodaje automobila i uvjete recesije…gledajte samo daljnje praćenje planova razvoja koji se nesmetano odvijaju, naprosto se vidi nesmetani slijed akcija koje su najavljene u prethodnim izvješćima…i samo izvješće je stvarno više nego pregledno i izuzetno korektno prema svim dioničarima i zainteresiranim…

    Imam ADPL i nije nagovor na kupovinu…

    • Odlična tvrtka i odlično izvješće, ali uočite da im i prihodi i normalizirana dobit rastu znatno sporije nego RIVP, kao što sam i govoroio da će biti (normalizirano u smislu da je većina porasta dobiti od značajno smanjene amortizacije). Naprosto, PLAG je u smislu optimizacije poslovanja bila korak ispred RIVP, a to nije bila održiva prednost. Profitabilnost PLAG po mom sudu naprosto pokazuje gdje će RIVP biti za godinu-dvije ili tako nekako.

      • Ispravka: Nije točno da je kod PLAG većina porasta dobiti od značajno smanjene dobiti. Promijenili su računovodstvenu politiku obračuna amortizacije, detaljno su u tome obavijestili u izvješću za 1H http://zse.hr/userdocsimages/financ/PLAG-fin2012-1H-NotREV-K-HR.pdf.

        Može se primjetiti da je u prva 3 kvartala ove godine amortizacija veća nego za cijelu 2011. godinu.

        PLAG je naprosto imala manje povećanje prihoda od RIVP (dijelom zbog rekonstrukcije Parentiuma koji je otvoren tek početkom 8. mjeseca), a sukladno tome i manji porast dobiti od RIVP.

  22. Ja bih za PLAG istaknuo porast ostvarenih netto cijena u hotelima od čak 5%, uz činjenicu da je Parentium dobar dio sezone bio u renoviranju, pa bih se usudio prognozirati da će tek četvrti kvartal biti šlag na ovoj torti.

  23. TUHO je isto izbacio fenomenalno izvješće. Inače imaju veliku profitabilnost, a ove godine je trenutni NPM 39% u odnosu na 32% prošle godine za prvih 9 mjeseci. A i gradi se…

    Imam TUHO i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  24. ARNT danas objavio odlično izvješće! Dobit u 3. tromjesečju 103 milijuna kuna. A tržišna kapitalizacija 250 milijuna kuna! Mislim da ovakav omjer niti jedan drugi turist nema. A sljedeće godine njihova perjanica, Plaza Histria radi cijele godine!
    Imam dionice i nije nagovor.

    • Može Histria radit koliko hoće, šta to vrijedi kada su ostali hoteli, kampovi i apartmanska naselja zatvorena od 01.10, a u Puli žive duše nema, za razliku od samo 30 km udaljenog rovinja, Poreča, Novigrada, Opatije … turista koliko želiš …
      Inače, iz Pule sam, vozim se biciklom svaki dan po njihovim kampovima i apartmanskim naseljima, pa vidim. Zato sam i prodao ARNT, jednostavno ne vjerujem da su u stanju radit više od 2-3 mjeseca godišnje. A i Pula se ne razvija kao destinacija. Sve u svemu, tužno ….
      Naravno, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju ARNT, samo iznosim činjenovce

      • Marijane, hvala na činjenicama. Nisam rekao da ne može bolje, naprotiv, Pula kao destinacija je zanemaren potencijal, ali unatoč tome postoji nesrazmjer zarade sa trenutnim tržišnim vrednovanjem.
        Imam dionice, nije nagovor.

  25. Poštovani.g Bakić

    koje su šanse da ADRIS kupi ISTRATURIST s obzirom na sve natpise o ADRISOVOM ulaganju u osiguranje , lng , brodogradnju , trgovinu

  26. Evo i ažurirane slike turističkiih tvrtki po P/B i P/S uz sve napomene kao gore u tekstu i napomenu da bi za KORF u stvari trebalo gledati ‘neto’ vrijednost koju dobijemo tako da on njegova Mcap i imovine oduzemo novac i ekvivalente (u što ubrajam i KOEI), nakon čega bi on izgledao još bolje.

    PB i PS turisti 05-02-2013

    • Poslušajmo znalce iz velikih investicijskih fondova: ‘Turističke dionice su neinvestabilne!’ (da li i za njihove osobne račune?) 🙂

  27. “Ovom investicijom Adris se još jednom potvrđuje kao vjerodostojan i dugoročni investitor. Nakon izgradnje hotela Monte Mulini i Lone u Rovinju te uloženih gotovo tri milijarde kuna u turistički dio kompanije, iskorakom u najatraktivniju turističku destinaciju nastavljamo ulagati u najkvalitetniji segment hotelske ponude, čime na najbolji način potvrđujemo izvrsnost u svome poslovanju. Tomu će svakako pridonijeti i nastavak suradnje s etabliranim svjetskim brendom – Hiltonom”, istaknuo je u prigodi potpisivanja ugovora Vlahović i dodao: “U svome poslu znat ćemo, dragi prijatelji, poštovati ono što su stvarali mnogi naraštaji dubrovačkih ljudi. Znat ćemo biti odgovorni poslodavac i dobar prijatelj Grada”.

    Maistra, turistička tvrtka u sastavu Adris grupe, definirala je svoj brend portfelj i ulaganja u rovinjskoj destinaciji do 2017. godine – uz ostalo, bit će izgrađeni hoteli: Adriatic, Park i Amarin te dodatno uloženo više od milijarde kuna. Kupnjom pak hotela Hilton, Maistra nastavlja širenje poslovanja u segmentu s pet zvjezdica, što se pokazalo održivim i cjenovno najmanje osjetljivim dijelom poslovanja. U svom portfelju Maistra danas ima 10 hotela, osam turističkih naselja i sedam kampova. Ukupni kapacitet je 33.817 ležajeva. Svojim rezultatima ostvaruje pet posto hrvatskog i 15 posto istarskog turizma, zaključuje se u priopćenju.

    Zanimljive brojke i zanimljiva tržišno vrednovanje od otprilike 1,65 milijardi kuna!?

  28. Država u Imperialu traži 56000 kuna po ležaju + ulaganja koliko onda vrijedi ležaj u Maistri koja je nekoliko razina iznad Imperiala.Po mojoj skromnoj procijeni barem 100000 kuna.Pa kolika bi onda bila Maistrina vrijednost?

  29. U Večernjem listu se navodi da 81,6% prodano za cijenu između 15 i 20 mln eura, što bi ako uzmemo nekakav prosjek bilo cca 100 tis eura po ključu. Također je Ante Vlahović izjavio da ga zanima ACI.

  30. Je da bravo cca 144 mln eur ključ! Ja sam oduzeo umjesto zbrojio ostatak od 18%. Ni po meni nije puno za hotel od 5* koji će gotovo kroz cijelu godinu biti popunjen.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s