Uncategorized

Švicarci

HNB je u četvrtak objavio podatke o djelomično i potpuno nenadoknadivim kreditima hrvatskih banaka s posebnim naglaskom na ‘po valutama‘. Veliki problem je, jasno, u ‘švicarcima’:
– čak 8,57% stambenih kredita u CHF spada u tu kategoriju (3,51% kredita u EUR)
– pri čemu se krediti u CHF ubrzano kvare, znatno brže nego oni u EUR (za CHF od kraja 2011. porast sa 7,27% na 8,57%, a za EUR s 3,29% na 3,51%), što znači da ih je znatno više blizu ruba, tj. ljudima je znatno teže vraćati te kredite.
– ali za poduzeća je to još daleko gore: preko 50% kredita poduzećima u CHF spada u tu kategoriju.

Ovo je veliki, veliki problem. Novine su izvjestile o ukupnom problemu, ali oni od kojih bismo očekivali bar malo naglaska na ‘švicarce’, poslovni tisak, problem su prešutjele, štoviše zamaskirale ga! Poslovni prenosi izjavu jednog analitičara “Za razliku od poduzeća, rast loših kredita stanovništva prošle je godine bila posljedica jačanja švicarskog franka. Ove godine posljedica je to restrukturiranja gospodarstva, pada plaća i rasta cijena”, što očito nije istina, jer loši plasmani u CHF rastu i dalje daleko brže nego oni u EUR!

Pitamo se zašto Poslovni ovaj problem tako gura pod tepih, odnosno čak i dezinformira javnost? Ja mislim zbog ovoga: dok mu glavni urednik još nije radio za svog sadašnjeg izdavača, nego bio u drugom taboru (kao zamjenik glavne urednice), napisao je tekst naslovljen: ‘Večernji senzacionalizmom plaši čitatelje’, s podnaslovom ‘Zaduživanje uz valutnu klauzulu u švicarskim francima je rizično, ali ne mnogo više od zaduživanja uz klauzulu u eurima‘.

Prilično velika odlučnost u procjeni stvari kad je navodni senzacionalizam tekst u VL u kojem stoji doslovno ovo: “U idućih godinu dana mjesečne rate za kredite u švicarskim francima mogle bi se povećati gotovo 18 posto. Tvrdi to Hrvatska narodna banka u jučer objavljenoj analizi o stanju u bankama unutar koje se, prvi put dosad, nalazi i analiza rizika koju nose krediti u CHF s promjenjivom kamatnom stopom. Hrvatska narodna banka stoga ponovno poziva građane da budu oprezni pri uzimanju dugoročnih kredita u švicarskim francima jer njihova analiza s “razinom pouzdanosti od visokih 95 posto” upućuje na to da će idućih mjeseci švicarski franci najvjerojatnije poskupjeti 17,8 posto.

A sad bi trebalo analizirati i ulogu nekih medija u kolosalnim gubicima koje su stanovnici RH imali ulaganjem u dionice. Mnogi su dvostruko izgubili: (zbog euforičnog drukanja) ulaganjem po nevjerojatno visokim cijenama, i onda zbog ‘depresivnog senzacionalizma’ (kako se izrazio M. Jurleka) neulaganjem po nevjerojatno niskim cijenama (sjećate se ono kako su u nekim novinama o tržištu kapitala dominirale vijesti o Magmi, Ingri i ulaganju u zlato …).

Hrvati još nisu doživjeli svoju ulagačku katarzu, naime nisu još u potpunosti razumjeli što im se dogodilo (primjerice, ulaganje u nekretnine, krediti u CHF, ulaganje i neulaganje u dionice i investicijske fondove …), i možda je vrijeme da se i to dogodi.

p.s. Raspravu o privatizaciji imate ovdje: https://trzistakapitala.wordpress.com/2012/11/02/petrokemija-uprava-mora-otici/#comment-23087

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

12 replies »

  1. @nb
    “razinom pouzdanosti od visokih 95 posto” upućuje na to da će idućih mjeseci švicarski franci najvjerojatnije poskupjeti 17,8 posto.“ je totalna glupost, a sumnjam da bi HNB tako nesto napisala tada… jel znate mozda kako je to VL uspio unakaziti?Pretp da su ovi govorili o kreditima u CHF a ne o CHF…

    P.S. da sam sarkastican ovim trulim kreditima bih dodao jos i HR obveznice koje drze banke. 😀

  2. Što se tiče poduzeća tu je minoran broj kredita u CHF-u međutim veliki je problem kod projektnog financiranja gdje su se ti krediti odobravali. Takva poduzeća (osnovana isključivo za taj projekt) nemaju šanse vratiti dug ni po tržišnim cijena a kamoli oni “pravi” cijenama po kojima se sada nekretnine prodaju (jako niske cijene a za neke usprkos tome koliko su niske nema kupac! Većim dijelom i zbog pozicije a i kvalitete gradnje). Ono što danas prolazi je relativno kvalitetna nekretnina na odličnoj poziciji po niskoj cijeni. Ostalo stoji i stajat će jako dugo.
    Što se tiče stanovništva oni koji su se zaduživali po tečaju 4,2 do 4,5% kad pogledaju ukupan dug onda vide neisplativost ulaganja odnosno kupnje nekretnine i najrađe bi ju vratili banci. Da ne govorimo onima kojima su smanjene plaće te onima koji su izgubili posao. Moja jedina zamjerka HNB-u je upravo ta što nije više upozoravao na te kredite (bilo koja valutna klauzula osim EUR). E sad koliko bi se i dalje građana zadužilo u toj valuti (ja mislim isti broj) je drugo pitanje ali više je upozorenja svakako trebalo biti.

    • Tako je, uvijek su drugi krivi osim nas samih! Zašto nas nisu upozoravali 🙂 aaaaaaaaa sram ih bilo. Pa mi imamo pravo, tako da su svakako trebali upozoravati.

      I apsolutno je netočno da HNB nije upozoravao kad je iz raznih biltena razvidno da je to činio.

  3. Meni su u zabi preporučili kredit u chf 2006. Mene zanima zašto vlada ne zabrani lihvarenje građana od strane banke. Novce za kredite u chf banke su uzimale iz rezervi štednja hrvatskih građana. Znači nisu se zaduživali vani i kupovali chf već su kune hrvatskih građana posuđivali hrvatskim građanima uz kamate. chf im je bio samo osigurač. To znači da banke sada imaju enormnu zaradu na stotine tisuća kredita. Meni se rata povisila s 2.500,00 kn na 3.500,00 kn. Tih tisuću kuna umjesto da trošim i da državi ide 250 kn za pdv uzima banka. Pitam se u čijem je to interesu i tko je tu lud.

    • Pa dobro nije to baš sve tako loše. Banke i služe tome da štednju plasiraju u kredite, i za tu ulogu su ‘nagrađeni’.

    • A sta da je kojim slucajem tecaj kliznuo na drugu stranu? Bi li onda zalio banke jer su u gubitku? Kome bi onda valutna klauzula bila osigurac?

      • A ni dok su plaćali manje kamate i rate od onih koji su imali (ili još imaju) kredite u EUR nije ih bilo za čut ….. kao što je Ivan gore napisao, HNB je upozoravao, samo ljudi su bili zasljepljeni (a neki i pohlepni) pa nisu htjeli ni željeli slušati a ni čitati … uglavnom, sad su im svi krivi osim njih samih

      • Nije baš tako jednostavno .. stvar je u tome što su banke imale svoju računicu i razlog zašto kredite u CHF nude baš u tom trenutku .. pitaš li se zašto danas ne nude kredite u CHF ? Ali zato danas nude konverziju kredita u EUR ..

        • banke su hedgirale svoje pozicije u chf-u valutnim swapovima, tako da teoretski oni mogu nuditi i dalje, nije problem.
          problem je što klijente nisu u stanju zaštititi pa kredit u švicarcima zapravo nosi reputacijski rizik. nema tu nikakve urote.

          jednostavno kad dižete kredit morate biti svijesni rizika u koji ulazite, kao i kad kupujete dionice, nije ničija odgovornost da razmišlja umjesto vas.

          inače mnoge banke su nudile proporcionalno svojoj aktivi dosta malo kredita u švicarcima, što vam govori da su bili svijesni opasnosti no što su trebali potjerati klijente u drugu banku.
          ja sam uvjeren da je većina dizala kredit u chf jer je kamata bila niža.
          tko je razmišljao o rizicima ? sad ih je sve netko nagovorio jasno (kognitivna disonanca)

        • Jednostavno je. Ja sam npr dizao tijekom 2008 godine kredit u kunama. Kamata je bila 6,25%. Kada bi se potegla priča oko kredita, kada bih rekao valutu i kta stopu, gledali bi me ljudi sažaljivo. Probao sam objasniti da se ja “štitim” koliko mogu. Ali sam izgledao kao neka naivčina (tako su me ljudi shvaćali) kojoj su na buvljaku uvalili stvar koja je kod susjednog dućandžije duplo jeftinija.

          Nemam nikakve “veze” u banci, tada je nekoliko banaka nudilo kredite u kunama, ne samo ova u kojoj sam uzeo. Tada sam obišao sve banke u gradu da bih prikupio prospekte, uvjete i ponude. Nije da likujem, meni je žao svih (i meni bliskih ljudi) koji su se za raznorazne stvari zaduživali u chf. Samo mislim da nitko ne može reći “zločeste” banke. U najmanju ruku i proizvođači oružja su po toj logici zločesti (pištoljem se možete nenamjerno ozljediti) jer te ne savjetuju da ne kupiš oružje.

        • imali ste i stambene štedionice, samo je trebalo malo i štediti prije a svi su htjeli kredu za stan sad i odmah. a to jasno košta.

          stambene štedionice imaju manje o 1% nenaplativih kredita, za razliku od banaka koje stoje dosta lošije. A štedionice nisu ništa bolje u upravljanju, jednostavno klijenti koji su htjeli sigurnije uvijete išli su tamo.
          hazarderi, sad i odmah su uletjeli u chf.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s