Uncategorized

Razno

1. Ako želite jeftino imati podatke u roamingu (znate i sami koliko je to nevjerojatno skupo za hrvatske korisnike), pogledajte ovo: Skype WiFi. Na dnu imate ‘search’ po zemljama, pa možete vidjeti koliko vas košta. Uglavnom 10-15 centi za 1 min, dakle 1-1,5 euro za 10′ neograničenih podataka. Za ilustraciju, u VB imaju deal s BT (BT OpenZone, koji je pratkički svuda). Ovdje je press release kad su ga pokrenuli.

2. Kad smo već kod VB (kolijevke kapitalizma), pa ako i dalje (slučajno) mislite da, recimo, ‘U Zagrebu cijene nekretnina padaju, ali ne za prvoklasne nekretnine’ (što je to prvoklasno u Zg.?), pogledajte najprije ovo – House of the day za oko 180 mil. kn (London), a onda ovo (Zagreb) – Raskošne vile nitko neće – zbog emocija precjenjuju im vrijednost, prvoklasne vile ne mogu se prodati (što valjda znači da traže svoju pravu cijenu?).

3. Kad smo već kod Business Insidera, jednog krajnje zgodnog naprednog press clipping sitea, s podosta i vlastitog sadržaja, u doba ‘mreže svih mreža’, nema svrhe da vam Poslovni dnevnik (koji ga naziva ‘poznati PORTAL(!?)’ prezentira njihove članke, kao tercijalni izvor, imate ga ovdje (ne reklamiraju Herbalife – a propos, kad smo već kod toga, ovo je jedna od najzanimljivijih prezentacija o nekoj dionici koju ste do sada vidjeli).

4. Kad smo već kod kapitalizma, zaista se nadam da ću napokon naučiti nešto više o kompjuterima, krajnje zgodno izgleda ovaj Raspberry pi, ima li tko iskustva? A ovi kažu The Raspberry Pi Education Manual Teaches You Basic Computer Science Principles, što znalci misle o tome?

5. Kad smo i dalje kod kapitalizma, vjerujte, postoje i bolji od naših medija. Recimo samo na BBC imate sve ovo trenutno dostupno (jelda da vam je totalno naporno – naime, nadam se da niste totalno odrvenili! – kad upalite radio u autu i čujete onih 5-6 stanica sa stalno istih 100-njak ‘stvari’ koje ‘Hrvati vole’, pa valjda povećavaju slušanost i dovode do makar malo oglasa). (Fora taj kapitalizam, možda ga i Hrvati otkriju?)

6. A propos socijalizma, imamo game changere u dva najjača bastiona (Kubi ne brojim, jer ona samo još glumata otpor, praktički su u end-game): socijalistički diktator u Venezueli će uskoro abdicirati, a u Sjevernoj Koreji mislim da na vlasti imamo dobronamjernog i racionalnog čovjeka (znam da vam zvuči nejverojatno, ali moraš biti totalni psihopat da se školuješ u Švicarskoj i onda se vratiš u SK i misliš da je ono što vidiš normalno – a postaneš šef jer ti brat bude izbnačen jer su ga ulovili da je pod lažnim imenom probao ući u japanski Disneyland – a psihopati su rijetki, većina ljudi je bez stava, zapravo stavom koji se oblikuje prema okolnostima), ovdje North Korea Wants To End Its Problems With The South And Just Get Back Together i ovdje Google Chairman Eric Schmidt’s Trip To North Korea Wasn’t Supposed To Be Public Knowledge.

Sad vas možda čudi zašto ja o socijalizmu? Pardon, o socijalizmu koji se samo kod nas i par drugih država smatra nekom ‘opcijom’, u normalnom svijetu bi bi naše ‘socijaliste’ izbacili s kongresa socijalista (‘Paaaa, znate, više ne diskutiramo je li zemlja ravna ploča, pa čak – nećete vjerovati, ni o tome da li vrti oko sunca! – nego o nekim malkice suptilnijim stvarima). Iako većina socijalista (a to je ipak velik broj Hrvata) to neće priznati, oni su u biti protiv tržišne ekonomije, ali to zovu ‘otporom protiv neoliberalnog (???) kapitalizma’. Ali ne želim se rugati socijalistima, samo se nadam da će uvidjeti neke stvari. (Kaže meni sindikalac u jednoj firmi u kojoj sam dioničar ‘Ja sam stari komunist i takav ću i ostati!‘, budalaš je čak ponosan na to, ali mislim da ne vozi rabljeni Trabant, nego nešto puno, puno bolje, novo, skupo i kapitalističko!)

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

38 replies »

  1. Glavna prednost Raspberry Pia je činjenica da je to poprilično funkcionalno računalo za tu cijenu i te dimenzije, potrošnju i sl. Ali nije nužno da bi se učio Python, Scratch (to se može i na Windowsima, Linuxu ili Mac OS-u) ili sam Linux. Čak se i spomenuti manual može iskoristiti bez njega. Međutim, činjenica da postoji jako veliki community iza toga svakako je velika prednost. Također bih spomenuo APC (apc.io) i LEGO Mindstorms koji je kao Lego Technics ali se može programirati u dosta intuitivnom grafičkom okruženju koje je razvio National Instruments na temelju LabViewa koji se koristi u profesionalnim i industrijskim primjenama. Idealan poklon za malo starije klince. 🙂

    • ovo je točno. Isprobao sam RPi i ostao razočaran performansama. Meni je trebala mala linuxoidna radna stanica koju mogu koristiti kao “realni” testni stroj za Web aplikacije ali to nije to. Istina, isprobao sam tek raspbian image distro, previše sam očekivao. RPi je idealan za uzraste od 6-7 razreda naviše. Da sam profesor informatike, svakako bih naručio par komada za učenike koji žele upoznati osnove automatizacije, za softverske geekove ne bih preporučio. Vidjećemo da li će se pojaviti Android distribucija, onda bi stvar mogla biti zanimljivija. Nažalost, internetskih 35$ postaje oko 300 K + poštarina kod domaćeg ovlaštenog dobavljača. RPi dolazi bez kutije a u potrazi za zanimljivim riješenjima našao sam i dobru domaću ideju, Varaždinec prodaje na ebayu drvene kutije za RPi za 38$.

  2. Raspberry Pi je zanimljiva ideja. Čini mi se kao dobar “praktičan” pristup učenju.
    Naravno kad kažete “želite naučiti o kompjuterima” ovisi što vas točno zanima.

  3. @ 4. RP je banana za svakoga tko si moze priustiti neki prostojan PC. Interesantan je u stilu vidite ova lada je 10x jeftinija od Mercedesa G klase, a nudi super terenske sposobnosti za tu cijenu…
    Nadalje ovisi sto mislite pod nauciti o kompjuterima:
    a) koristiti PC (nadalje da li nauciti koristiti neke programe tipa Mathematica, Matlab, ili recimo nesto tipa nauciti od konfig OSa i mreze)
    b) CompSci (pod ovime mislim tipicno old schol teorijsku RZ tipa algoritmi state machines i sl mada i arhitektura rac spada pod to) ili mozda nesto novo o cool promjeni CompSci ala data mining, machine learning…
    c) programirati – vjerujte nema puno veze sa b) iako naravno za tip top inzinjere programiranje je samo tool – naravno ovo je extremno pojednostavljeno jer razviti taj tool i imati talent za to je jako tesko(http://www.geek.com/wp-content/uploads/2010/03/program21days.PNG). No uglavnom za mnogo programiranja ne treba vam CS znanje nego vise manje znanje programerskih tehnika
    Inace za uciti o kompjuterima Python, Java ili C# su ocajni izbor za pocetnike jer C/ C++ su na dosta nizoj razini apstrakcije, pa kada znate C u biti znate otprilike kako racunalo zaista radi. Naravno rijetko tko zeli programirati u Cu danas… osim za perf kriticne sustave.

    Ovisi sto vas zanima detaljno recite pa mozda mogu preporuciti neke stvari…

    Dakle zaboravite RP, kupite si neki monitor tipa DELL u3011 i uzivajte. 😀

    • Nisam mislio ‘stvarno’ naučiti programirati, nego više kao intelektualni izazov, a ovaj mi se činio zgodan jer se može napraviti mnoštvo DIY projekata s njime?

      • @nbakic
        ovis sto vas zanima, kolege sa posla i ja smo radili kao mini podmornicu (staklenka sa RP i kamerom unutra) Wlan antena sto pluta na povrsini kao antena za primanje remote naredbi i naravno za 1 vikend to nismo uspjeli napraviti(ali ono pristojno je bilo sto se dalo napraviti, mislim da je video feed radio i da je kontroliranje motora radilo…) ali ono usprkos problemima mislim da ono bi se to dalo napraviti, samo nemojte me pitati kako, ja nemam pojma o elektronici a bilo je dosta ljemljenja i igranja sa elektromotorima. 😀
        A za projekt ako vas zanima nesto vezano za sw mozda biste se mogli igrati malo sa Pythonom da vam obraduje neke podatke sa burze i agregira pa ono polukorisno da to bude. 😀
        Ali uglavnom opcenito taj PDF je vise kao uvod da se mlade zaintrigira za kompjutere, ne vidim nesto sto bi tamo bilo ono CompSci u nekom light akademskom smislu…
        No sve vam jako ovisi ono sto vas zanima za vas bi mislim bilo bolje sto se tice zabave/ulozeno vrijeme ako ste cudni kao ja pa vas zanimaju teoretske stvari da se malo zabavljate teorijskom comp sci nego da se mucite da isprogramirate nesto osnovno ako nikad prije niste programirali. Naravno isprogramirati neki algoritam je isto dosta ljudi cool… npr ako vam je dostadno http://en.wikipedia.org/wiki/K-means_clustering je prilicno primitivan(iako sam ga je zaboravio valjda 3x u zivotu i dan danas znam samo generalnu ideju 😀 ) algoritam ali je cool za vizualizirati neke podatke ako ih iscrtate u 2d prostoru.
        opet ovisi sto vas zanima, mislim neki ljudi vole calculus, ja ga nisam podnosio na faksu dok mi je npr teorija grafova bila super interesantna.
        P.S. naravno na Courseri imate cool courseva, ne znam da li imate vremena, ali nabrzinu ovaj mi je ok(pozurite sa registracijom, krece uskoro 😀 ):
        https://www.coursera.org/course/gametheory
        @ Ed
        kao sto sam rekao, ako ne razumijete kako C radi ne razumijete kako PC radi, a to je valjda poanta ako zelite nauciti o racunalima. Opet to ne znaci da morate znati C da bi ste programirali, kao sto ni pilot aviona ne mora znati kako napraviti avion. 😀

        • @nbakic
          ne znam da li vam je prosla zelja za racunalima, ali ovo se cini kao nesto sto bi vam odgovaralo jer o pola coursa vec znate sve 🙂 :
          https://www.coursera.org/course/compinvesting1
          naravno svakom citatelju eclectice koji zna barem malo programirati bih preporucio ovo, mislim mozda je lose, po traileru se ne cini tako, ali ono svatko si moze priustiti da proba pa ako mu se ne svidi da odustane.

        • Ivane taj ti kolegij čini mi se nema puno veze sa stvarima kojima se bavimo na ovom blogu (value investing itd.), štoviše ulazi u sukob s njima.

          To ti je kao Financijska matematika na našim fakultettima npr. Zanimljive su te “kvantitativne” teorije, sve u potpunosti ima smisla i zgodno ih je poznavati kao i svaka matematika (i nešto od toga se normalno i koristi) ali: unutar svojih pretpostavki!! A osnovna je tu uglavnom: efikasno tržište. A ovdje “vjerujemo” u inherentnu bar malu neefikasnost “više-manje efikasnih” tržišta i čije iskorištavanje je temelj tog investicijskig pravca i tako se može raditi i na razvijenim tržištima (u Americi ste imali i uvijek imate value investitore, pa Ben Graham, Buffett itd. nisu Hrvati :D)

          Naše tržište je pak daleko daleko neefikasnije od za naše pojmove tog praktički efikasnog tržišta pa kod nas za razliku od USA ovakve stvari stvarno malo kome u stvarnom životu mogu biti od ikakve koristi.

          Kod nas je daleko pametnije naučiti nešto o tom jednostavnom value investiranju, naučiti izbjegavati bihevioralne zamke koje taj krajnje jednostavni pravac učine mada jednostavnim uopće ne i “lakim” u sl.

          Zabavljati se teorijama financije matematike je možda cool onima koji se bave matematikom, koji tu imaju neku jaku podlogu, koje matematika sama po sebi baš jako oduševljava, ali za 90 % čitatelja ovog bloga mislim da su te stvari nepotrebna gnjavaža koja ih u najgorem slučaju može i skroz zbuniti, da misle da se sve može i na svim skalama i svim tržištima “računati iz cijena” pa da još zalutaju i u s ovim legitimnim i ponekad korisnim teorijama skroz nepovezane stvari, besmislice kao tehnička analiza itd.

        • @Lynx ja mislim upravo obrnuto, kada ljudi nauce stvari gledati na matematicki nacin, onda im je teze prodati gluposti tipa tehnicka analiza i naravno teze im je onda vjerovati u gluposti tip ako je bilo 100 a sada je 30 znaci da je super buy opportunity 🙂

        • I ja uvijek govorim kako ljudi trebaju naučiti gledati stvari “na matematički način” ali matematika je teška disciplina, ne može svatko savladati svaku razinu matematike, a kod ovih prijelaznih stvari gdje je to više “primjenjena” nego “matematika” (a teška matematika u pozadini, stohastički procesi) i gdje je više “pretpostavki” nego same materije, a pretpostavke teške i komplicirane… velika je šansa da veliki broj ljudi sve krivo shvati 🙂

          Ja bih nama prosječnim ljudima koji ne znamo puno matematike preporučio da što se tiče tema “financijske matematike” primarno se zadržimo na proučavanju “nerizičnih instrumenata” jer tu je sve potpuno čisto, razumljivo svakome, svih aksioma podudarnih sa realnim svijetom i stvarnim tržištem pa kao takvo u potpunosti primjenjivo na stvarni život, bar promatranje stvarnih stvari i razmišljanje o njima ako već nećemo baš nešto puno trgovati razno raznim obveznicama, opcijama na obveznice, unaprijedne ugovore, koristiti razne kredite pri tome itd.

          To su područja gdje se može malo vježbati “matematički” način razmišljanja i pri tome stjecati neko korisno znanje. Kada se dođe do dionica i pri tome možda i poluprešutno podrazumijevajući niz teških i upitnih pretpostavki… tu nama “prosječnima” više štete nego koristi. Nama je najkorisnije to vrijeme iskoristiti za učenje nečega primjenjivoga u stvarnom životu – dakle klasika investiranja, bihevioralistika itd. Nećemo svi raditi u hedge fondovima na razvijenim tržištima da nam trebaju te komplicirane fore s kojima se matematičari igraju a i oni uglavnom uzalud ne shvačajući sa zapravo koliko kompleksnim sustavima se igraju i kako loše/šeprtljavo barataju tim “pretpostavkama”.

          P.S. Baš matematičari i razne tehničke struke lako upadaju u zamke tehničarenja i sl., to je profesionalna deformacija 🙂 Jer tim ljudima je najlogičnije te stvari gledati tako kroz apstraktne brojeve, grafove, zaborave da iza tih dionica stoje stvarne kompanije. Pa koliko samo “računaraca”, onih najpametnijh, koji se bave cool stvarima strojnog učenja itd. upadne u tu zamku, prije ili kasnije im padne na pamet raditi neki sustav koji će učiti iz prošlih cijena, razno raznih sentimenata (analiziranjem sentimenta tweet-ova o pojedninim dionicama i druge maštovite dosjetke) predviđati buduće, pa su odmah oduševljeni kada vide da “to radi”, smetnu s uma da može prestati raditi, i taman kada “ulože” stvarni novac taj njihov stroj im poludi i pogubi novce.

          Strojno trgovanje ma kako sofisticirano bilo i ma kao pametni ljudi bili iza toga (a koji ne kuže suštinu investiranja, dionica/kompanija, nego samo vide cijene kao nenakve slučajne varijable, signale ili već koja terminologija) je ništa drugo nego “vrsta tehničke analize”. Pametni ljudi mogu napraviti itekako glupe pogreške, pogotovo ti razni znanstvenici u poletu/oduševljenju kada vide kako njihove metode pokazuju primjenu na razne tak zanimljive stvari. Ma i bezvezna TA koju koriste i nepametni ljudi se ponekad pokazuje korisnim alatom za “trejdanje”, ali u dugom roku ništa od toga, samo izgubljeno vrijeme (u najboljem slučaju).

    • “Inace za uciti o kompjuterima Python, Java ili C# su ocajni izbor za pocetnike jer C/ C++ su na dosta nizoj razini apstrakcije, pa kada znate C u biti znate otprilike kako racunalo zaista radi. Naravno rijetko tko zeli programirati u Cu danas… osim za perf kriticne sustave.”

      Mislim da je C katastrofalan izbor za početnike, Python uvjerljivo najbolji izbor, jer je daleko najjednostavniji za korištenje i ima mnoštvo dostupnih library-ja za širok spektar primjena. Nacrtati najobičniji graf u Cu je pakao, a kamoli za nešto konkretnije. Jasno, postoje mjesta gdje je C nužan, ali sumnjam da će gospodin Bakić kao 1. izazov odabrati napisati vlastiti računalni sustav. 🙂

      Pošto je gosp Bakić matematičar i vjerujem da bi volio raditi analize podataka, kombinacija python library-ja numpy, matplotlib, pandas su vrlo moćne ili primjerice programski jezik R, ili nešto komercijalno poput Mathematice, ali nipošto C.

      • g. Bakić
        ako zaista želite proniknuti u programersku logiku i način rada računala, imate samo tri opcije: C, C, i opet C. C je mama svih programskih jezika (nakon asemblera, naravno, ali to je već prethistorija).
        Ko nauči C i svlada logiku deklaracija i strukturnog programiranja u C-u, tome je kasnije sve lako. A pošto ste Vi matematičar po struci, to Vam ne bi trebao biti problem …. možda Vas samo malo ubiju razne deklaracije, ali i to se da riješiti …. Naravno, ostaje problem što se danas sa čistim C-om više ne da takoreći ništa napraviti na korisničkom nivou (osim ako ne pišete neki novi driver, OS ili slično ..)
        A za ove ostale nadgradnje, nisam Više u toku, pa ću se tu zaustaviti ….

    • To čudno malo računalo izgleda zanimljivo, ali složio bih se sa Ivanom da je to sasvim nepotrebna avantura i većini ljudi vjerojatno i ne zanimljiva baš, nego da za naučiti nešto o računalima bolje koristiti računalo koje koristite i za sve ostalo.

      Istina da je ideja “naučiti nešto o računalima” jako široka i višeznačna, pa u nekom konetekstu ovakvo igranje i ima smisla, ali ja bih većini ljudi predložio da ideju “učenja o računalima” bitno si pojednostavne u “naučiti nešto o programiranju” u užem smislu.

      A naučiti osnove programiranja definitvno je najpraktičnije i najlakše na “normalnom” računalu.

      Koji jezik? Pa istina Python izgleda cool, s tim se jezikom već brzo može raditi svašta u praktičnom smislu, i u naprednim fazama još više pa ga jako vole kako profesionalci raznih vrsta tako i mnogi početnici, ali to definitvno nije jezik za razumijeti računala na nižoj razini a što je možda ipak važno i zanimljivo pa i korisno mnogima.

      Jezik koji je povijesno ali i u sadašnjosti osnova “računala”, učenjem kojega se stvarno “osjeti” što je to računalo umjesto da ga se zakamuflira nekim jako visokim jezicima je jasno: C.

      C će netehnički/nematematički obrazovanim ljudima biti “dosadan”, manje prihvatljiv nego neki viši jezik, apsurdno im djelovati ideja da “to uče” kada s tim znanjem “ne mogu ništa” zanimljivo niti korisno (samo izračunati neku matematičku apstraktnu stvar, a koju ne možeš niti nacrtati, ništa osim brojeva i slova na ekranu…).

      Ali nekom tko je matematičke/tehničke naobrazbe to uopće ne mora biti tako suhoparno a računalo tu sigurno osjetiš u dušu, jer taj jezik je iako ne čak niti on izgledom ali najbliže moguće strojnom jeziku. Zato su u tom jeziku uglavnom i napisani sami operacijski sustavi, nekada pisane sve ozbiljne aplikacije… jer zbog te nizine su performanse bile maksimalne a razumljivost čovjeku ipak na pristojnoj razini.

      A znate li što je ubercool?? Kad znate osnove C-a a čak i bez toga jer se to pokupi usput (koji je jednostavan i jako lak za naučiti ako imate matematičk mozak, samo što je jako nizak pa sam po sebi danas nepraktičan za konkretno nešto) tad je sasvim trivijalno naučiti Objective-C koji je vrlo malo i elegantno proširenje C-a u jedan pravi i zapravo početi će se uskoro smatrati “moderni objektno orjentirani jezik” (do nedavno je nazivan arhaičnim, ah… moda).

      A zašto je Objective-C zanimljiv? Zato što je u njemu napisan možda i najelegantiji i uskoro ako već ne najmočniji objektno orjentirani framework: Cocoa (Cocoa Touch) korištenjem kojega iz tako jednostavnog i elegantnog (iako dosta drugačije sintakse nego ostali, pa mnogima “čudnog”) jezika možete raditi: prave pravcate App Store ready aplikacije za najcool računala današnjice: iPad, iPhone, Mac.

      Tu su jedno ulazne barijere velike: morate imati Mac, morate se registrirati u Apple-u kao developer da biste mogli testirati na uređaju… to je malo skuplje od 30 $ ali i malo više cool, na kraju imate DIY aplikaciju na iPad-u, zabavno!

      To vrijedi i za djecu ako imaju kliker za programiranje. Definitvno je najlakše razviti ( i najlakše razviti najmočnije) mobilne/tablet aplikacije na iOS-u, puno lakše nego za Windows ili Android.

      Roditelji koji djeci sa darom za matematiku kupuju računalo interesantna ideja je kupiti Mac jer uvijek postoji šansa da će nekim čudom sa Mac App Store-a skinuti XCode i probati nešto programirati obzirom da su iPad i iPhone tako cool pa možda motiviraju. Za razviti afinitete prema takvim područjima je stvarno ključna motivacija, mora biti dovoljno zabavno 🙂

  4. @6
    NHF ali svi dobro znamo o cemu se radi u Venecueli… i da bi oni ok zivjeli dok ne nestane nafte, ako odbace socijalizam naravno ce dobiti nekog US puppeta…
    BTW naravno ja se nikada necu sloziti da je su to jedine soc zemlje:
    npr pitam se kada ce moji dragi multikulturalisti iz franc shvatiti neke stvari(npr da im oporezovanje bogatih nece rjesiti neke probleme):
    http://presstv.com/detail/2013/01/03/281505/frances-poor-ask-why-1200-cars-torched-on-new-years-eve/
    Naravno to je retoricko pitanje, ali odgovor je valjda 20 g prekasno. 😀

    P.S. upravo sam obavio kratki Skype razgovor sa mojim dobrim priijateljem P. Krugmanom…. Da skratim pricu: kad sam mu poslao gore navedeni link rekao je da se prebacuje na islam i ide u Fr paliti aute. Naime kako mi je objasnio ovo ce postici 2 pozitivne stvari. Prvo potaknuti ce auto industriju, a drugo time se nada pokazati da je jedini razlog za cinjenice navedene u clanku(“Heavily Muslim and just as heavily impoverished”) rasizam. Kada sam ga upitao da li bi mu mnogobrojne 😀 zenske obozavateljice mogle zamjeriti to zbog polozaja zena kada govorimo o sharia law Paul se samo nasmijao i objasnio mi da je to prvenstveno stvar rasisticke desnicarske propagande i da kao sto sada liberali shvacaju da (iako po nekoj primitivnoj definiciji klasicnih liberala ljudi u socijalizmi nisu slobodni) je socijalizam nova vrsta slobode tako i zene moraju prihvatiti da iako po nekom picajzlerskom tumacenju sharia law zene nemaju ista prava one moraju razumijeti da nije na nama da govorimo da li je jedna kultura bolja od druge i da se moramo osloboditi primitivizma… Ukratko kaze da je to samo nova vrsta jednakosti.
    Sarkazam na stranu evo jedan cool clip:
    (vezan je za US ali je ok generalno)

  5. Nenade, pridružujem se komentarima da ti ne treba RP. S njim možeš raditi jedino ako znaš administrirati Linux, a ako to želiš naučiti prvo ga instaliraj na neku staru kantu pa tamo uči. Ako te zanima DIY pogledaj Arduino, to je sad glavni hit u svijetu, a puno je jednostavniji za programiranje i setup.

  6. Ništa nije crno-bijeli svijet. I kapitalizam i socijalizam imaju loše i dobre strane i ideje.Kada bih se tako divila i čeznula za svim silnim mogučnostima i ponudama “kapitalističkog zapada”, sigurno bih napustila ovo jadno, još uvijek socijalističko okruženje, “ono što večina Hrvata voli” i otišla tamo, da se više nikada ne vratim. Često je manje više, ovisi o čemu se radi. Ostajem ipak tu, u potrazi za izgubljenim vrijednostima, igrajući se ležerno sa svojim malim viškom kapitala na burzi, čekajući neka bolja vremena.

    • Ipak morate priznati da je jako čudno da je većina 90-tih bila veći “kapitalista” od onih u texasu koji još nose kaubojske šešire a da danas imamo većinu koja su veći socijalisti od samog chaveza?A meni se čini da to nema veze ni sa kapitalizmom ni sa socijalizmom?Možda je do nas?

    • mislim da pogrešno razmišljate, u stilu kao da je moguće najbolje od oba svijeta. da nam svijet šalje svoja kapitalistička dobra (mercedese, iphone, naftu, energiju…) a da mi uživamo u blagostanju (svima koliko treba).

      ili nemate pojma što znači kapitalizam, evo kako će Hrvatska socijalistička priča završiti, nadam se uskoro.

      Not only capital but also people move to where there is opportunity; and this is an essential part of creating new wealth and prosperity. This was dramatically illustrated for me in 1978, during a taxicab trip from the Wellington, New Zealand, airport to my hotel. The driver was friendly, and I asked, “Tell me about your country.” He replied, “It’s really wonderful. I don’t like paying half my small salary in taxes, but we receive so much that is free: health benefits, prescriptions, free education through college and advanced graduate study. I am just a cab driver, but my son is going to be a medical doctor. He has finished his medical degree and internship, and will begin practicing next year.” In recognition of his obvious pride, I said, “How wonderful. You have every right to be proud. Is he going to practice in Wellington?” He replied, “Oh no, he’s going to Australia. You can’t make any money here.” The New Zealand economic crisis hit about two years later. New Zealand could not compete in world markets – and could no longer afford socialism.

      • Vedrane da me krivo ne shvatite,mislim da sam malo stariji od vas ali samo budala se nakon ovolikog evolucijskog iskustva može zaklinjati u socijalizam,kapitalizam ili bilo što treće,to je evolucija i svi ti sustavi su nastali kao neki evolucijsko-industrijski procesi i kao takvi će jednog dana i nestati ali to ne znači da će stati svijet,čovjek će već naći bolji i primjereniji sustav koji će mu omogućiti razvoj.Zaklinjati se u kapitalizam ili socijalizam je suludo,ti se kao i ja možeš zalagati za principe,standarde,logiku,društvene odnose i slično ali zaklinjanje u kapitalizam je ravno onima u rusiji koji su do zadnjeg dana sanjali opstanak socijalizma i bili spremni izvršiti državni udar samo da socijalizam opstane…Kapitalizam nije sveto pismo!Čovjek se razvija a sa njim društvo i sustav,to ne može zaustaviti ni kapitalizam ni socijalizam,može samo usporiti neke narode ali ne ih i zaustaviti u razvoju…100 godina u ljudskoj povijesti je ništa iako se nama iz naše perspektive čini sve…Zato pamet u glavu i ne zaklinji se u sustave jer sustavi su sredstvo a ne cilj!

    • “sigurno bih napustila ovo jadno, još uvijek socijalističko okruženje, “ono što večina Hrvata voli” i otišla tamo, da se više nikada ne vratim.”
      A gledajte po meni je i vecina zapada socijalisticki organizirana, ali salu na stranu svima koji mogu otici van( dakle mladi su i nisu pustili korjenje 😀 u Hr ili su stariji ali imaju skills ) da bjeze glavom bez obzira, naravno neka ne budu tulavi pa odu recimo u Francusku. 😀

      • Ivane, po Vama, koje bi bile najbolje zemlje, uzimajući u obzir optimalan pomak, tj. da i preveliki pomak povećava šanse za stres. Singapur, Švicarska, Kanada?

        • @nbakic
          ja sam cudna biljka, pa bih cak zivio kratkorocno u nekim losim zemljama ako bi to bilo cool potez za karijeru. No da moram birati dugorocno u EU:
          Svicarska(ja sam racionalan covjek pa to sto npr ne vole strance mi uopce nije problem, ala da volim hrvate ne bi bjezao u Svicarsku 😀 ), Estonija(u daljoj buducnosti ako nastave sa kapitalizmom, za sada im je premali GDP per capita, mozda bi mi i vrijeme bilo nezanimljivo).
          Sjeverne zemlje:
          fuj socijalizam(iako im je drustvo prilicno ok), fuj multikulturalizam, fuj politicka korektnost.
          Cipar je ok zbog malih poreza iako GDP nije nesto,no najgore je sto mi sve smrdi na to da ce rjesavati dugove dizanjem poreza. 😦
          Van EU:
          US izbjegavati
          Kanada mi je previse socijalisticka
          Australija je ajmo reci podnosljiva(iako mi se gadi kako su realirali na izjavu najbogatije Australke :()
          ““If you’re jealous of those with more money, don’t just sit there and complain. Do something to make more money yourself — spend less time drinking or smoking and socialising, and more time working.”
          Singapur je super duper, ali ne znam da li bi mi smetalo zivjeti u gradu drzavi i to sto sam pola opsega planeta od ljudi u Hr :P.
          Plus je sto su i Aus i Sing blizu Kine. 😀
          No naravno dosta toga ovisi o tome da li gradite karijeru ili imate steknuti novac kao vi. Da sam ja vi ja bi vjerojatno izbjegao u Svicarsku… onda bi vam tragikomicne stvari u Hr koje ce po meni postati sve vise tragicne bile nesto o cemu citate na netu i ne vjerujete, ali se onda sjetite da vise nisu vas problem :D.A ako se zazelite Hr uvijek mozete doci tu kao turist jer ste blizu.

      • jedan moj kolega je nedavno vagao između Švicarske i Australije. Odabrao je Australiju, iako je bio privremeno radio u Švicarskoj, nije mu se svidio njihov odnos prema strancima.

        vidim ja vi ozbiljno razmišljate o odlasku 🙂

      • Nakon što Hrvatska postane punopravna članica 1. srpnja sljedeće godine, naši građani mogu (bez posebnih zapreka) početi odmah tražiti posao u Finskoj, Litvi, Letoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Portugalu. Koliko znam, još neke EU države važu da li će tražiti ograničenje ili ne. Naime, države EU imaju pravo na nove članice primijeniti takozvanu formulu 2+3+2, što znači da tijekom prve dvije godine građanima novih članica mogu ograničiti pravo slobodnog zapošljavanja na njihovu tržištu rada, a zatim tražiti produljenje tog roka na još tri odnosno još dvije godine s tim da moraju dokazati da bi ukidanje dozvole ozbiljno poremetilo njihovo tržište rada. Dakle, maksimalna mogućnost korištenja prava na ograničenje jest sedam godina. (npr. Austrija je tržište rada otvorila za Slovence tek 2011.-te).
        OK, reći ćete kako se i u krizno vrijeme posla u tim (i drugim) državama uvijek našlo za kompetentne i motivirane – koji su im trebali. Ali mene osim “izvoza” naših ljudi (što može postati problem u nekim strukama) vrlo zanima hrvatska strategija “uvoza” radne snage (za koju nisam siguran da ju itko uopće i ima – odakle će ljudi dolaziti u RH? kakve profile bi mi trebali i mogli stimulirati? kakav će oni imati utjecaj na tržište rada?). A takvog “uvoza” će biti i legalnog i ilegalnog kad zbog EU postanemo nekima/mnogima atraktivni… Sjetimo se samo rezultata popisa stanovništva i trendova. Hoćemo li biti samo promatrači neumitnoga ili ćemo se kao društvo aktivnije postaviti – ne radi odgađanja nego radi izbjegavanja crnih (agresivnih) scenarija (preporuka pogledati knjigu Pat Buchanana “Smrt zapada” – dijelove koji se odnose na Europu i Aziju).

  7. Uz fenomenalnost Skyp-a nadodao bih recimo i Pay-Pal, zasticeno placanje preko interneta kao main funkcija ima jos i npr. opciju placanja/transfer direktno nekoj osobi ili firmi…znaci transfer love u inozemstvo. Npr jucer sam bas platio neki racun od xxx eur, nebitno ali uz naknadu od 0,35 eur!!!!!. Znaci druga je strana u Danskoj lovu skinula za 5min. Nasuprot recimo ako taj isti transfer radim u banci, online nemoze jer je inozemstvo, gubim pola dana + 200hrk za naknadu i jos 7 dana koliko je potrebno drugoj strani da zaprimi uplatu. Zanimljivo ali masa to ne kuzi.

    M

  8. Iz vlastitog iskustva preporučio bi NYC, tamo nitko nije stranac, u početku je malo hladno, al kad otkačite, onda je to to. Pogotovo ako imate priliku tamo doći u ranim 30-im, ili ranije.

  9. Eto vam to “efikasno tržište”. Apple sada objavi rezultate nikad preciznije u skladu sa prosječnim predviđanjima analitičara, nešto bolje od vlastitih najava, a dionica pada 10 %.

    Ne radi se samo o tome da je na tim cijenama P/E 10, dosta manje od MSFT 15 ili GOOG 23, nego sve u skladu s onim što su analitičari očekivali i sad odjednom jako razočarani. Oni očekuju da se očekivanja nadmaše?? To se kosi sa definicijim očekivanja 😀

    Uglavnom evo taj rekordni i savršeno očekivani kvartal a koji jako jako razočarava (neke).
    http://www.apple.com/pr/library/2013/01/23Apple-Reports-Record-Results.html

    Kvalitativno, obzirom na razne vrste “osjećaja” promatrača, 2012. jako podsjeća na 2006. godinu, a znamo da nakon 2006. je došla 2007., mislim da možemo očekivati reprizu, ponavljanje 5-6 godišnjeg ciklusa 🙂
    http://www.guardian.co.uk/technology/2006/sep/13/comment.business

    Ovako su ljudi pisali u jesen 2006. nesvjesni što će se dogoditi 2007., kao što sada pišu vrlo vrlo slične stvari i toliko su uplašeni i nepovjerljivi da ih čak ovakav kvartal može razočarati da zabiju dionicu -10 %. Ali slijedi “nova 2007.”, imamo osnove za tome se nadati! Puno toga je raščišćeno, trenutna mini-kriza i “prijelazni period” se upravlja bolje nego bilo kada prije slične situacije… Mislim da su pesimisti iracionalniji tu i od najoptimističnijih optimista.

    IPad mini smo zaista dočekali i nadmašuje svačija očekivanja (Apple još ne može uhvatiti korak sa potražnjom), mega-fijasko 1 i mega-fijasko 2 su rukama Eddia Cue pa će se i to ispraviti kroz max. godinu dana a odgovorni su dobili otkaze, mitski “TV” možda nećemo dočekati prije kraja 2013., ova godina je u znaku vjerojatno tek inkrementalnog iPhone-a kao i svaka neparna godina, ali mislim da redizajnirani “veliki” iPad (i novi iOS u kombinaciji) bi 2013. mogli vratiti okus 2007. (kojega na kraju godine ili početkom 2014. možda začini i taj “TV” ako se to uopće ikada pojavi jer ponekad pomislim da je to nepotrebno, da je “novi TV” zapravo budući iPad koji bi uz još radikalno bolji od trenutnog “retina” a možda istovremeno i nešto veći ekran i napokon s time u skladu i zvuk, a uz drastično tanji i napose lakši form factor zapravo bio uređaj za sve takve stvari, da nema potrebe za velikim ekranom na 2 m od oka kada taj “mali” ekran pred nosom ako još mrvicu naraste i poveća kvalitetu slike zapravo predstavlja veće zauzimanje vidnog polja korisnika i daleko veći dojam uživljavanja u sadržaj da TV-u ostaje funkcija društvenih/obiteljskih potreba, ali da kada netko sam svoje nešto gleda da nikada neće posegnuti za velikim ekranom ako ima mali koji je “već” od velikog, uz adekvatne iTunes/Apple TV/Netflix/IPTV-like usluge).

    Uglavnom, mislim da je iPad glavni, oni mogu prestati proizvoditi i iPhone i sve ostalo, sve je to uskoro “sporedni biznis”, iPad je ultimativni proizvod koji će s vremenom sve jače pokazivati svoju univerzalnost, kao najboji uređaj za sve veću većinu stvari koje sve veća većina korisnika treba. Čak mislim da će kroz godinu-dvije doći vrijeme kada će u marketinšku komunikaciju moći ući retorika “Najboje računalo ikada (neovisno o form-factoru)”, gdje će se za buduće iPad-e otvoreno govoriti da su “daleko bolje računalo” od sve ostale kompanijine ponude računala (koja su tu samo zbog specifičnih potreba specifičnih vrsta korisnija) i dakako svih računala svih drugih proizvođača u svim form factorima.

    Uglavnom osnove za pesimizam ima daleko manje nego pesimistčni-neizvjesne 2006. a efikasno tržište očito ne postoji nigdje. Dionica ne može na takvom i tako očekivanom rezultatu pasti 10 %, to se ne zove efikasno tržište.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s