Trzista kapitala - Hrvatska

Moguć je brz i jak rast hrvatskih dionica, ali to može biti mač s dvije oštrice


– Racionalno ponašanje pojedinaca može dovesti do iracionalnog ponašanja gomile
– Investitori trebaju biti vrlo oprezni da ih ne ponese pohlepa
– Fokus na fundamente je bitan

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Smatram da je izgledan snažan i brz rast hrvatskih dionica, u stvari, evidentno je da je on već počeo (a za mnoge je već neko vrijeme to ‘best kept secret’). Evo kako i zašto.

1. U malo manje od tri trgovinska tjedna, što je 11 trgovinskih dana, Crobex je porastao 7,7% i rastao 6 dana za redom, što se u 2012. dogodilo samo dvaput, a u 2011. jednom. Zanimljivije je, međutim da u prvih par trgovinskih dana godine, konkretno do današnjeg datuma, nismo imali ovako jaki rast od početka tisućljeća:

porast crobexa do 6.1.

2. S druge strane imamo oštar pad kamatnih stopa u bankama. Pogledajte sljedeći grafikon, pri čemu:
– procjena za prosinac i siječanj je moja, nemamo još zbirne podatke od HNB; procjenio sam tako da sam pogledao razliku u prethodnim mjesecima između kamata na 12-mj oročenja PBZ i prosječne stope na dugoročna oročenja prema HNB; znači: ovo u pravokutniku je moja procjena
– dva mjeseca u 2005. kad je jedino kamata bila na ovoj razini su, čini se, bila neuredna (kompetitivna ili kartelna) nadmudrivanja banaka (ekstravagatni dolje-gore-dolje-gore u svega 4 mjeseca), pa možemo zaključiti da su sada i kamatne stope na štednju u biti najniže od početka desetljeća
– no, ionako je vjerojatno najvažniji neki pomičnni prosjek (jer se ove stope odnose na nove depozite), pa ako uzmemo 12-mjesečni, već i sada dolazimo do najnižih stopa u desetljeću:

Kamatne stope na dugoročne devizne depozite 01-2013 P

3. A kao što vidite, depoziti stanovništva su na asolutnom povijesnom maksmimumu, a stopa rasta im je konzistentno vrlo uvjerljiva (mjereno u kunama i u eurima):

depoziti stanovništva u bankama 11-2012

porast depozita stanovništva u bankama 11-2012

4. Kao što sam već i prije pisao, većina Hrvata ne upravlja portfeljima racionalno, nego se ponašaju intuitivno, gledajući u retrovizor; neke od onih koji nemaju doinica će početi poprilično brinuti da je indeks samo u prvih par dana godine porastao trećinu više nego je trenutna kamata na oročenja na godinu dana – razmislit će o kupnji nešto dionica.

5. Pogotovo zato jer je tradicionalna ‘investicijska’ klasa u Hrvata, alternativa štednji, a to su nekretnine, značajno izgubila na atraktivnosti.

6. Tome će svemu pridonijeti i rekordna razina mnogih svjetskih indeksa (S&P 500 na 5-god. maksimumu, Australija upravo na 19-mk., itd.).

7. Istovremeno, za očekivati je da će se aktivirati fondovska branša. Odlična izvedba nekih hrvatskih fondova koji ulažu u inozemstvo (ni krivi ni dužni prošli dobro), će im dati osnovu i hrabrost za marketing. Pri tome treba uočiti da su uglavnom i napravili window-dressing, kako u portfeljima, tako i objedinjavanjem fondova, pa se time priredili za iduću godinu. Jasno, pametniji među njima će reklamirati i fondove s hrvatskim dionicama, jer znaju da im je to jedina kompetitivna prednost.

8. Kao što sam rekao, bit će i više interesa stranih fondova od kojih će neki zbog ulasa u EU početi smatrati naše tržište legitimnim za ulaganja.

9. Sve to u okvirima male likvidnosti, znači u situaciji kad relativno male kupnje mogu značajno podići cijene dionica.

10. Dolazimo do standardne igre gdje će se, na razini očekivanja, mnogima činiti oportuno ‘kupiti prije drugih’. Pa na idućoj razini, čak i ako tako ne misle, ali misle da se će se dovoljnom broju ljudi činiti tako … itd.

11. Sve ovo može dovesti do iracionalnih balona u mnogim dionicama, a uočite da je, čak i ako ne vjerujete u dionicu, ponekad oportuno sudjelovati u balonima (nije bitno da li će balon prsnuti, nego do kada neće). Tako da će čak i neki mrzitelji hrvatskih dionica reći ‘I dalje ne vjerujem u hrvatske dionice, ali bio bih glup da ne zaradim na budalama.’ i početi sudjelovati u balonu (ako se on počne razvijati).

12. Jako je bitno i sljedeće. Samo pet dionica sudjeluje s 50% u Crobexu. Mislim da je za barem 3 od njih potencijal rasta vrlo ograničen, ako ne i za jedan veći broj ‘teških’ dionica. To znači da bi neupućenim ulagačima, domaćima ili strancima, veliki rast tržišta mogao biti zamaskiran značajno manjim rastom Crobexa, pa bi im pretjerano zagrijavanje tržišta moglo promaći neopaženo.

13. Stoga je u ovom trenutku (ako se rast tržišta nastavi) za ulagače bitno da razumiju da bi se mogli početi razvijati baloni, da se fokusiraju na fundamente pojedinih dionica, a ne ‘nalupavaju’ dionice bezveze samo zato jer rastu ‘a prije su jako pale, pa je ovo samo očekivani odbijanac’ ili da misle da će ‘rasti jer su i do sada rasle’.

Oglasi

91 replies »

    • Bez zlobe zelim reci da je postaviti ovakvo pitanje nakon sto ste ili mozda niste procitali ogradu na pocetku prilicno glupo…

    • Početnici prvo što moraju naučiti je da savijete konkretne ne slušaju ničije, makar vam Buffett osobno govorio jer svi mogu pogriješiti (i griješe često) i svi su podložni raznim bihevioralnim zamkama.

      Možete jedino pitati (gledati, proučavati ih) kako razmišljaju (ti za koje vidite da imaju dobre rezultate, dakle pravi znanstveni pristup, mjerite, postavljate teorije, dobivate rezultate), kakva je njihova teorija/”filozofija” investiranja i odvagnuti što vam od čega i koliko ima smisla gradeći tako vlastitu “filozofiju” koje se treba jedine držati nadajući se da ste uspjeli uhvatiti suštinu onoga što vidite da je dalo dobre rezultate do sada odnosno onoga što će davati u buduće vama.

      Uopće je besmisleno to pitanje “što da kupim”, to ljude ne pitajte, eventualno pitajte “što kupuješ/imaš” i “zašto” pa sam sebi iz toga izvući neke zaključke. Na ova pitanja možete naći odgovore i ovdje i kod svakog poznatijeg investitora. Čak i u Buffett-ovu logiku možete proniknuti, on je svoje već sve rekao.

      Logika investiranja je jednostavna, problem je kada je ne uspijete primijeniti jer nešto pomuti razum, a to se događa svima, zato svatko radi za sebe i odgovoran je za svoje odluke.

      Pravi investitori će vam reći samo jedno: ulažite u dionice, “uvijek”. To da su dionice temeljna investicijska klasa je neosporna istina. Dalje su detalji, koje morate sami provoditi koliko vam vaš intelekt to omogućava. Zato su tu i razni indeksni fondovi čime je pristup superiornom investiranju maksimalno “demokratiziran”, svatko može uživati dio tog kolača makar bio nepismen. Oni koji se više potrude i više riskiraju zaslužili su adekvatnu nagradu, za to će se pobrinuti tržište u dugom roku.

  1. definitvno se slažem da ne treba gledati koliko je koja dionica narasla u prošlosti.
    osobno mislim da najveći potencijal imaju ERNT i INA.
    ovo nije nagovor na kupnju i prodaju i autor ima dionice.

  2. jako moralam post i izazivanje divljenje,malo je ljudi poput vas, koji upozoravaju da ne srljaju,a samim time vidi se jasno, da vam je žao ljudi koji nastradaju na tržištu kapitala,(ma koliko vas dotični pljuvali) samo nemaju svi iskustva i znanja da vide tri koraka unaprid neke stvari ,pa ne bi bilo loše po meni da ljudi ulože i u ndeksni fond

  3. Potpisujem stoposto. Ovaj blog je i inace pravi rudnik valjanih razmisljanja o burzi i dionicama, pogotovo za nas laike. profici pretpostavljam, imaju svoje skole i literaturu, ali i oni imaju ovdje sto procitati makar se i kosilo sa skolskim gradivom koje su apsolvirali za dobiti diplomu.

    • Oni naprosto imaju svoju ‘misiju’, a to je alat za izloženost nekom tržištu. Njihov je zadatak, premisa ulaganja u njih da to ostvaruju. Zato nisu zaslužni za rast, ili krivi za pad tog tržišta. Odgovorni su za prinos u odnosu na preuzeti rizik u okviru tog mandata. Dakle, ako gledamo obvezničke fondove ili OMF koji moraju najvećim dijelom ulagati u RH obveznice, kako su oni ‘zaslužni’ za porast vrijednosti istih?

  4. http://www.poslovni.hr/burze/privatizacije-i-ulazak-u-eu-okidaci-su-za-domacu-burzu-226554

    Trendovi ulaganja definitivno su se promijenili, naglašava pak Roman Rinkovec, nezavisni analitičar. “Primat dugoročnom ulaganju preuzelo je kratkoročno, burze sve više sliče na kladionice i kasina, a sve manje na zamjenu za dugoročnu štednju. Ipak, kad bi se odlučivalo na duže staze izbor bi pao na zemljišta, hranu, energiju i zlato, dok bi ulaganje u dionice trebalo biti kratkoročno i špekulativno, kako se pojavi koja prilika”, objašnjava Rinkovec koji, kako kaže, ne može izdvojiti neku novu kompaniju u koju bi u ovome trenutku trebalo ulagati.

    Ne razumijem što je nezavisni analitičar želio reći? Nadam se da je novinar pogrešno protumačio Rinkovčevu izjavu i u kasne sate “promašio ceo fudbal” i zbrljao u članku. Ako je ovo ispravno preneseno, onda adio pameti.

    • Razinu Poslovnog ste vjerojatno razumjeli, kao i znanja njegovog urednika.

      Što se tiče Rinkovca, o njemu sam već pisao ovdje Tko je Rinkovec? Podsjedtnik samo da je to onaj iz Credosa koji je preporučavao kupnju Dalekovoda na ekstravagantnim razinama (ako se ne varam na 1150 ili tako nekako), a tad još nije bila javna povezanost Dalekovoda s Credosom, odnosno njihovim vlasnicima.

      A o tome da ne razumije elementarne stvari oko alokacije u invsticijske klase ne treba ni trošiti riječi. Ili možda razumije jako puno, tj. otkrio je neke skroz nove paradigme? U tom smislu je šteta da ga nisu zapazili na Wall Streetu ili barem u Frankfurtu, nego i dalje radi gdje radi.

    • Čovjek ima svoje mišljenje i to je ok ali nije mi jedna stvar jasna;Zar gospodin rinkovec misli da se preko dionice neke firme ne može kupiti zemljište,hrana i energija?Zar npr belje ili vupik nemaju zemljište,zar npr podravka ne proizvodi hranu?Zar nema najava iz adrisa da će ulagati u energiju?Zar končar ne ulaže u energiju?To me malo buni?Ali kao da je bitno?

      • Ja isto sad to slabo razumijem!?

        Pa prije mu je bio npr.
        – Lola Ribar (LLRA) na 245 – DRŽATI? Tad se nije radilo o špekuliranju nego o ‘držanju’ (investiranju)
        – Uljanik plovidba na 2.300 – DRŽATI?
        – IPKK 1.320 – DRŽATI?
        – PODR 500 – KUPITI?

        Tada su mu dionice tvrtki koje se bave hranom bile odlične, ili sam nešto propustio? Ili ga je nešto smotalo, možda veliki gubici na burzi, pa čvjek zazire od dionica?

        • Valjda gospodin misli na “očajno” stanje likvidnosti na burzi pa misli da nema tog novca koji će podići cijene?Hipotetski možda je to sve i tako ali postavlja se pitanje hoće li todorić i dalje moći gurati u agrokoru sa “20 firmi” i zaduživati se po 9-10% ili će se ipak malo “iskrcati i rasteretiti”,što ćemo sa ovim vlasnicima koji danas imaju 70-80 godina,što će biti sa firmama koje nisu solventne a imaju prostor za razvoj?Da se one neće slučajno prodavati po “zadnjoj realiziranoj transakciji na burzi”,nekima je zadnja transakcija realizirana prije “godinu dana”,sve su to pitanja na koja bi ja volio čuti odgovore u ozbiljnim poslovnim novinama….A to dali je vrijeme za kupnju ili nije potpuno je irelevantno,to neka procjeni svaki pojedinac…Masu dionica je naraslo i tri puta i na tim trostruko uvećanim cijenama imaju kupnju koliko želiš,da imaš pakete od 10% sve možeš prodati ali vjerojatno je to promaklo gospodinu rinkovcu,valjda njega ne zovu…

        • Zato “vjerojatno” nije bilo vrijeme ni za kupnju adrisa na 140kn,korfa na 24kn,vlho na 28kn,ptkm 60kn,ad plastic 40kn,vdkt 100kn,ddjh na 25kn,itd,itd?”Valjda” ni zato nije bilo tada dobro vrijeme?Možda da porastu još “tri puta”,vjerojatno će tada “biti dobro vrijeme jer će se povećati likvidnost”…Tko će ga znati?

        • Možda ne čitaju neke naše vrle analitičare, prvenstveno ovog gospodina? Ili je neka zabuna?

  5. @nbakic
    NHF, ali sve prije tocke 2. je stvarno ispod razine na koju sam navikao na ovom blogu( makar se ne slagao sa nekim stvarima ipak su stvari uvijek bile dobro argumentirane).
    Mislim ako cekate dugo uvijek moze vam uletjeti tjedan u kojem index poraste vise nego ikad u protelkih 10. godina(u bas tom tjednu). Ne znam strucni izraz ali u biti po meni je ovo primjer biasa kada vidite ono sto zelite vidjeti… mislim sto da je crobex pao 5% – vjerojatno bi naslov bio :uzdajte se u fundamente i ne brinite se zbog oscilacija na neefikasnom Hr trzistu. 😀

    Ostatak je ok ali za get early on the bubble… ako vi stvarno mozete identificirati bubble prije nego se pojavi svaka cast. Ne kazem da on nije moguc(pogotovo jer kako Faber kaze kada central bankers printaju oni ne mogu birati gdje ce lova zavrstiti pa zavrsi u tech stocks, housing, gov bonds… 😀 ) no po meni je to jaaako tesko pogoditi.

    BTW vezano za Fabera jeste procitali njegovu knjigu:
    http://www.amazon.com/Tomorrows-Gold-Asias-age-discovery/dp/9889894254
    Pitam jer znam da jako puno citate a Faber mi je ono omiljeni zivuci ekonomist(ako vam lik zvuci neozbiljno na CNBCu zapamtite da je lik dr i to ne sa nekog bezveznog faksa. :D:
    Faber was born in Zürich and schooled in Geneva, Switzerland, where he raced for the Swiss National Ski Team.[1] He studied Economics at the University of Zurich and, at the age of 24, obtained a Ph.D. degree in Economics magna cum laude.[10]

    • Mislim da niste pažljivo pročitali, pa evo još jednom te točke koje su vas zbunile:

      A. Uopće se ne radi o tome da bi se predikcija tržišta zasnivala na osnovu kretanja indeksa u jednom tjednu. Radi se o tome da na ovako neobrazovanom tržištu IMA DOSTA ONIH kojima će to nešto značiti, to će pobudii njihovo zanimanje. A kako je tržište vrlo plitko, ono je i neefikasno, pa će ta dodatna kupnja podići cijene. Ovo sve jest predikcija (koja se može i ne mora ostvariti), ali samo u ovim okolnostima.

      B. Ne govorim o tome da se u ovoj fazi može prepoznti bubble, štoviše mislim suprotno, a to je da DA NISMO JOŠ NI PRIBLIŽNO U NJEMU (a i sam ne smanjujem izloženost dionicama, štoviše povećavam ju!). Nego sam rekao da ako bi se ovo počelo razvijati na način da koji sam opisao, tada bi se u nekim (ali ne svim) dionicama mogao prepoznati bubble i da zato ulagačai teabju biti oprezni oko motiva zbog kojih ulaze u dionice.

      Faberovu knjigu ću pogledati, koliko vidim nema Kindle eddition?

      • @nbakic
        hvala na odgovoru, sada stvar ima smisla, ono bas mi je to strsalo. 😀
        A za Faberovu knjigu- to je dosta stara knjiga iako je ono updejtana pa im se mozda nije isplatilo raditi Kindle… ali ono za vas bi mozda bilo interesantnije pretplatiti se na GBD newsletter od Fabera iako je ono prilicno skup ako ga mislite koristi samo za duhovno obogacivanje a ne ono doslovno. 😀

  6. Postovani A propos kratkorocno, dugorocno, ulaganje, spekuliranje itd. u jednom od ranijih postova pisete da ste apsolutno svjesni da neka manja ulaganja tipa varteks mogu pasti pod stecaj i zavrsiti apsolutnim gubitkom, ali da je a. vjerovatnost toga masla b. moguci dobitak na drugoj strani toliki da apsolutno opravdava ulazenje u takve dionice. konkretno – elektrometal. jednostavno, firma mi se svida jer imaju meni razumljivu djelatnost. kako procijeniti po kojoj cijeni se isplati kupovati (p/b, dug/kapital etc.) tvtke pred stecajem ili u njemu. znaci li cak i vrijedna kratkotrajna i dugotrajna imovina takve tvtke uopce ista dionicaru jer ista na bubnju vrijedi mozda pola svoje stvarne vrijednosti, a dionicari su zadnji u namiri, dakle mogu je mirno i zaboraviti. mislim da ce zanimati i druge ako imate vremena i volje nabaciti koju opservaciju

    • Taras,da vam bude lakše i ja imam tu dionicu,nije mi nešto značajno u porfelju ali je imam,kupio sam je iz istih razloga o kojima vi govorite i bio sam svijestan da može ići u stečaj iako mi još neznamo kako će to sve proći u predstečajnoj nagodbi koja je u tjeku ali to je rizik koji preuzimate,ja danas imam neke brodare i građevinare koji isto tako mogu lako bankrotirati ali smisao je da znate da je to realan rizik i da eventualno disperzirate ulaganje u pet,šest takvih ekstremnih rizika i ako samo jedna dionica ne otiđe u bankrot i naraste npr pet puta vi niste ništa izgubili.Ako su vam takva ulaganja prerizična onda imate puno izvjesnije dionice sa stabilnim bilancama i keš pozicijama ali vam onda prinos nikada neće biti ni blizu tih ekstremno-rizičnih dionica ali rizik od gubitka vam je neuporedivo manji..To morate sami sa sobom riješiti prije nego ulažete….

  7. da, to bi bila i moja razmisljanja. htio sam samo otici korak dalje, nauciti raspoznati po nekim konkretnijim pokazateljima, do kojih kao nefinancijas tesko sam mogu doci ili barem kumulativno tumaciti u smislu gotovo je- nije gotovo, koja tvtka je prekoracila tocku bez povratka, a koja je u teskocama, ali ima ime, proizvod itd. pod prvo bih stavio recimo magmu, a pod potonje badel jer iako su u dugovima i sve, tko je jednom kusao njihove proizvode, zna da su svjetska klasa i da kada jednom raspletu finacijske dubioze, operativno mogu vrlo bvrzo ponovno biti u plusu jer imaju sto prodati i ima tko hoce kupiti.

    • Ja sam se recimo odlučio za atlantsku plovidbu,jadroplov,vijadukt,tehniku,
      hidroelektru koja po meni ima nevjerojatan potencijal rasta,možda i najveći od gore nabrojanih i usudio bi se reći da su to sve dionice koje imaju puno manji rizik od elektrometala ali da su rizične jesu,i euro je danas rizičan…Međutim brodovi moraju voziti,90% svijetske trgovine se preveze morskim putem,hrvati moraju graditi elektrane,nastaviti autoceste,možda neke mostove itd,itd,nećemo valjda prestati graditi,ako i bankrotiraju svijet neće stati…

      • Naravno nabrojao sam vam samo tipove rizičnih dionica o kojima vi govorite,imam u porfelju i one tkz “sigurnije” tipa ddjh,adpl,podravka,tisak,zvijezda,koka itd,itd…Mislim da je jako važno unaprijed osmisliti porfelj i rasporediti rizike,ja to nisam unaprijed radio nego mi se nametnulo samo od sebe a to nije po meni dobro,dobro je osmisliti porfelj i limite rizika,sve ove građevinare i brodare sam nedavno kupovao kada su cijene već drastično pale što naravno smanjuje i rizike koji su sveprisutni…

      • Heh, vidim da imamo slican ukus 🙂

        Nego, kad smo vec kod takvih dionica, primjetio bih kao vrlo zanimljive one u vlasnistvu Mepas grupe. Konkretno, KOES, BRDM, MRSK, SAPN…neke od njih imaju fantasticne fundamente.

        Inace vidim da i g. Bakic ima manje uloge u nekima od njih. Ovako generalno mi se cine kao no-braineri, firme koje vise-manje profitabilno stancaju sapune i cokolade i moze ih se kupiti po 0.3BV. Bilo bi zanimljivo ako bi ih htio komentirati, vjerojatno ima detaljniji uvid u poslovanje od ovog mog povrsnog preleta. Iako, razumijem i “suti i kupuj” strategiju 🙂

        • A što reći. Mislim da je SAPN jedna od najatraktivnije vrednovanih tvrtki na ZSE, samo nije u fokusu, http://www.mojedionice.com/dionica/SAPN-R-A. BDMR je pak nejverojatan, vrednovanje kao da je debelo u stečaju: http://www.mojedionice.com/dionica/bdmr-R-A. Zanimljivo je kako je, za hrvatske prilike, lijepo obrađeno ovo pretvaranje potraživanja u kapital od strane SAPN u Maraska: http://zse.hr/default.aspx?id=43718.

          To me podsjeća na priču oko ARNT, koju prije godinu dana skoro nitko nije htio ‘ni dirnuti’ na cijenama manje od pola današnjih (http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=arnt-R-A), a gle ju sad. Oko toga je možda vrijedno pogledati sljedeći članak iz Glasa Istre ARNT Glas Istre, gdje vidite da nas male dioničare možda i čeka bitka za ostvarenje prava, ali u tome smo se do sada pokazali dobrima 🙂

          Napomena: Imam dionice SAPN, BDMR i ARNT.

        • Drago mi je da se jos netko interesira za Mepas grupu i pripadajuca d.d.

          Osobno mislim da rade zanimljive stvari u ovoj zadnjoj konsolidaciji sa swapom, a i prospekt ako vam ga se da citati ima par zgodnih tocaka da se vidi kako Grupa izgleda iznutra.

          Mene jedino malo “svrbi” sto ne znam razlog tako slabe profitabilnosti pojedinih clanica, pa mi se cini ovako amaterski gledamo da profitabilne kompanije u grupi pokrivaju minuse manje profitabilnih umjesto da reinvestiraju u sebe. Moguce je da sam u krivu, ali pratim razvoj situacije (a pogotovo likvidnosti, ako je bude)

  8. evo antune, utvrdili su Srbi da ako se produži rok kredita da se smanji rata ali se pvoeća ukupni iznos, ako se pak smanji rok, iznos je manji ali su rate veće.
    usput možemo se zapitati koliko je i devalvacija utjecala na rast rate i iznosa, što ste vi pisali.

    http://www.jutarnji.hr/narodna-banka-srbije-otkrila-dva-modela-prema-kojima-planira-rijesiti-problem-isplate-kredita-u-svicarskim-francima-/1077175/

    naši populisti još pokušavaju skužiti model, traže neku opciju gdje se smanji i rata i iznos, a da nikog ne oštete.

    • Ja mislim da neće. Zamislite da sam tek ja danas kupovao!? Da je netko agresivno kupovao, mogao je npr. sa samo 1000-2000 dionica ozbiljnije dignuti cijenu npr. KORF ili ADPL (uočite da je većina ‘prepreke’ za rast adpl nalog od 1000 kom market makera koji se uglavnom miče kad ga se ‘pinga’, a da ne govorim da ga se može i istresti i tako isforsirati squeze).

      • Polako se pokazuje točnom Vasa teza da vlada nestasica (kvalitetnih)dionica, tj oni koji ih imaju jednostavno ih ne zele prodati(bar ne na ovim razinama), Kostolany bi rekao da je to znak da su dionice u cvrstim rukama, a to moze znaciti samo jedno, daljnji rast. Čeka se samo nervoza ovih koji bi htjeli dionice a vise ih ili sve manje mogu dobiti po bidu, pa cekaju po cijele dane. Mislim da su ovi blokovi na adpl i korf puno pomogli da se otčepi rupa , sad preostaje uzivati u pogledu u visine da se tako metaforicki izrazim. svojevrsni cep vidim jos na ddjh gdje netko stalno izlaze nove naloge na prodaji, vidjet cemo o kakvim količinama se radi. Tko duze prati burzu mislim da osjet jedan lagani radikalan preokret.. Kako moze nesto biti radikalno i polagano ostaje za ? Tako ja to vidim a s obzirom na naslov mislim da je post u redu i da nece zavrsiti kao spam…lijepi pozdrav Vama i ostalim akterima ovog kvalitetnog bloga.

  9. Ovo je lijepo vidjeti na DUUDI-u. http://www.duudi.hr/strateski-td/
    10 veličanstvenih u tipu Solidium. 🙂

    Definitivna potvrda da je PTKM ispala s onog famoznog popisa koji je g. Klausu bio najjači oslonac. Lijepo je vidjeti i DDJH i KOEI na tom popisu firmi gdje se državi preporuča <50% vlasništva.

  10. svi mi volimo zeleno na ekranu i nadamo se i uvjeravamo sebe da jednom zazelenjeno ce se nastaviti zeleniti. stanje gospodarstva, a burza je preslik istoga uz odredeni fazni pomak ili barem svi razumni znaju da sto vise burza zivi neki svoj odvojeni, makar i sladak zivot, na kraju je tim gadnije budenje. nase stanje je , upravo citam, 360 000 nezaposlenih i jednostavno ovakvi brzi rastove me vise plase no vesele makar mi donose i nesto zarade. nas domacin je to odmah i prvo apostrofirao – radije mic po mic, nego ovakve skoro pa euforije. palo je i pada sve sto ne bi trebalo pasti padati i nije zdravo da samo burza raste makar i bile dionice podcijenjene i jeftine kao sto jesu

    • Dionice mogu rasti i zato jer tržište ‘otkrije’ da su prethodne cijene bile bezvezne! Dakle na neefikasnim tržištima se poslovanje čak može i kvariti a da cijena dionici raste.

  11. Zna li netko mozda kako su danas prolazile one transakcije ipkk po 170 kn a ja nisam vidio nalog izlozen na prodaji ,vec samim pustanjem kupnje odmah realiziran nalog…jel sam needuciran il je to neka nova tehnologija?

  12. razumijem to i slazem se. ne treba puno traziti samo se sjetiti da je adris pred ljeto isao za manje nego sto je imao kesovine po dionici, otprilike za 205 kn ste mogli kupiti oko 211 kn, a gdje je pobogu sva ostala imovina. o tome je bio i jedan post ovdje. ipak, i o nezaposlenosti je bio jedan post nedavno, a ona je strasna. ima li se u vidu da je broj nezaposlenih summa summarum one indicator to rule them all, pokazatelj svega sto ne valja u odredenoj zemlji, otud moje gornje misli. draga mi je burza, ali draga mi je moja zemlja, pa dok na pitanje quo vadis, burza dobre nagovjestaje mogu ovdje pronaci, na pitanje quo vadis, croatia, ne bih se usudio tako optimistican biti kako je to ovih dana nasa burza.

    • Ništa nije čudno u tome da, recimo, turističkim kompanijama raste vrijednost na burzi dok većini sektora pada jer turizam nema baš veze sa zaposlenošću u našoj zemlji. Osim u smislu zapošljavanja ljudi u tim kompanijama.

      Općenito mislim da se na našoj burzi itekako dobro oslikava loša situacija u zemlji, i da je vrijednost određenih dionica i duplo veća isto bi tako mislio.

      • Ah, pa da… iako ovo zvuči tužno i ružno za reći, velika nezaposlenost za između ostaloga i radno intenzivni sektor koji treba puno i radne snage bez neke velike kvalifikacije znači jednostavno: izobilje ponude na tržištu rada tj. maksimalno niske cijene za taj jedan od glavnih inputa… pa sad iako nam je tužno da ljudi rade u turizmu za male plaće, ovo za profitabilnost kompanija je isključivo pozitivna stvar.

        Dugoročno mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni da nije turizam rješenje za sve, da nije uopće prikladno u turizmu gledati slamku spasa za zaposlenost u Hrvatskoj (prije za: neke druge zemlje! Pa i ne trebamo misliti samo na sebe, netko treba misliti i na one još jadnije od nas), da bi bilo poželjno da naši građani rade na drugim poslovima odnosno u turizmu tek u upravljačkim poslovima i onima višeg stupnja složenosti (dakle manjinu onih bolje plaćenih poslova) dok većinu radnih mjesta u turizmu treba kao i u ostalim razvijenim zemljama (valjda ćemo jednom i mi biti “razvijeni”) ostaviti osobama kojima i te niže plaće predstavljaju nešto atraktivno, dakle za nekakve imigrante ili privremene radnike iz siromašnijih zemalja i sl.

        Konkretno Hrvatska u okruženju ima izrazito siromašne zemlje od kojih neke nažalost i izrazito niske vjerojatnosti za bitniji napredak u doglednoj budućnosti i ako će Hrvatska dugoročno biti “motor rasta” u ovoj regiji onda naša radna mjesta u turizmu treba gledati kao radna mjesta za gastarbajtere iz tih zemalja. Dakle BIH i Kosovo su zemlje kojima može biti od velike pomoći to što njihovi ljudi mogu preko ljeta računati na privremene posliće u bliskom inozemstvu, mi pak time održavamo kompetetivnu prednost i na troškovnoj strani (nikada nije dovoljno samo gledati kako bildati cijene, uvijek istovremeno treba i smanjivati troškove).

        Za sada dok smo u istoj gabuli kao i ovi okolo… nažalost će naši ljudi raditi i te najniže plaćene poslove iako su troškovi života u RH strašno visoki i s tim plaćama ljudi ne mogu biti zadovoljni. To sve još pojačava i naš porezni sustav koji jako opterećuje cijenu rada. Iako je ponuda radne snage velika, da je kompanijama to malo lakše one bi se potrudile ljudima dati nešto bolje plaće jer svi vole zadovoljnog zaposlenika a ne nezadovljnoga.

        Da se naši političari malo ozbiljnije potrude oko toga što govore o rasterećenju cijene rada, da drastično smanje troškove svih doprinosa tj. “parafiskalnih nameta” na i iz plaće, to i u ovako jako lošem stanju tržišta rada ne bi sve završilo u povećanju konkurentnosti našeg turizma (zaradama) nego bi sigurno i zaposlenici dobili nešto veće neto plaće pa bi to bio lijepi win-win.

        Puno govore o tim porezima na imovinu i sl. pa na kraju ništa naročito od toga, i to što su zaključili na kraju ispada više kozmetika promjene imena komunalne naknade nego pravo oporezivanje. Da se malo ozbiljnije smanjilo troškove proračuna i istovremeno uvelo ozbiljan porez na imovinu pa čak možda privremeno nažalost i još povećalo porez na potrošnju poreze na strani rada/kapitala se moglo ozbiljno srezati i to bi bila mjera koja bi donijela pozitivne efekte na sve sektore a ne samo da nam turizam tu ostao gotovo pa jedini koji ima što lijepoga očekivati od 2013. godine.

  13. http://limun.hr/main.aspx?id=879672

    Ne znam možda griješim ali prvi sektor gdje bi mogli preokrenuti trend nezaposlenosti je po meni građevina.Moje je mišljenje da nema nikakvog oporavka bez oporavka građevine.Sa potrošnjom stanovništva je gotovo a to znači da nas samo investicije vode prema gore.Tu imamo čak puno širi spektar ulaganja nego smo ga imali zadnjih 10 godina jer bi se tu mogao snažno uključiti hep,lng,zračne luke,veliki turistički projekti koje do sada nismo imali(osim obnove postojećeg),vidimo iz teksta gore da investicije hr cesta i autocesta nisu zanemarive.Možda griješim ali mislim da će uskoro građevinari ući u fokus na burzi…Jednostavno ne vidim način da krenemo prema gore i zaustavimo pad bez oporavka građevine i tu najbrže možemo vratiti radna mjesta,ne zaboravimo da ih je taj sektor najviše i izgubio,tu su fondovi eu i ako to ne iskoristimo da hrvatsku pretvorimo u gradilište onda mi nije jasno gdje da tražimo oporavak i promjenu trendova…

    • dobar dio fondovskih para za veće projekte će pokupiti vanjski projektanti i građevinci, a domaći tu ulaze kao sitni podizvođači ili kooperanti po maržama za koje se nekad ne bi ustali ujutro. doduše bolje išta nego ništa, tako da bi i manji oporavak u poslu mogao značiti veći oporavak na burzi.

      • Ne bih se tu složio sa vama,vjerujte natječaji će biti napisani po zakonu a već u startu će biti prilagođeni našim građevinarima,barem smo tu majstori,to se radi i vani a pogotovo u ovim vremenima…Cijene na tržištu će diktirati i količina poslova koji se nude,i to ne treba zaboraviti i zato pišem da ćemo tu,nadam se imati puno veću širinu ponuđenih poslova i raspisanih natječaja…Bez snažnog investicijskog zamaha nema oporavka hrvatske a ako budemo imali i malo sreće sa stanjem u eu tada možemo očekivati da će taj ciklus krenuti ulaskom hrvatske u eu i da će vladajući ipak pripremiti masu projekata za fondove eu a da će nam se na to nadovezati privatne investicije u turizam i energetiku.Za pokretanje proizvodnje trebati će nam puno puno više vremena,pametne porezne politike kao i strategije obrazovnog sustava,to se neće dogoditi preko noći.Glavne tri četri niše koje mi moramo investicijski pokrenuti su energetika(uvozimo 60% struje,u plinu imamo monopol a to koči razvoj industrije),promet(luke i željeznice) i turizam.Tu na kratki i srednji rok možemo pokrenuti snažan ciklus a sve to su i preduvjeti da sutra pokrenemo i industriju i proizvodnju,to će se uporedo razvijati.Trebamo malo biti i optimisti,mislim da imamo razloga ako bude pameti…

        • Najvažnije što država mora napraviti je da centralizira upravljanje svim tim investicijama jer ako o njima budu odlučivale lokalne zajednice i sitno politikanstvo onda nećemo niti jednu realizirati.Treba onemogućiti lokalnim zajednicama da raspisuju referendume i da se na dnevnopolitičkoj razini samo sa time bavimo jer imamo 30 tisuća udruga kojima posao postaje opstrukcija svega i svačega a to još plaćamo iz proračuna 600 mil kuna godišnje.Ljudi u hrvatskoj danas teško žive i antiprotivni su svemu i svačemu,naježe se kada im se spomene k od kapitala a sve te udruge moraju opravdati smisao svog postojanja tako da su im investicije jedina niša gdje se mogu naći a imaju podršku iscrpljenih ljudi koji zbog siromaštva i sve veće neimaštine postaju destruktivni prema svemu i svačemu a ne razumiju da ih takvo ponašanje vodi u teško siromaštvo,puno veće od ovoga danas.

          Evo imamo priču sa vilama i golfom na srđu,ne ulazim u struku da bih mogao reći nešto o tome ali ja mislim da hrvatska nije ekonomski samodrživa zemlja ako na jadran ne privučemo na desetine tisuća bogatih europljana da tu oforme drugi dom,da im pružimo zdrastveni turizam i da živimo od njihove potrošnje.Meni je to bolja solucija nego da budemo prisiljeni uvesti 1-1,5 milijuna jeftinih radnika koji će proizvoditi ono što nitko u eu neće…Međutim mi danas imamo izrazito negativan stav prema tome da naselimo “neke tamo bogate europljane kojima ćemo mi biti vrtlari”,to je pogrešan pristup jer upravo prisutnost tih ljudi na jadranu može nam produžiti sezonu,pokrenuti građevinu,tržište nekretnina,ugostiteljstvo,trgovinu itd i možemo od toga živjeti jako dobro jer bez toga nećemo imati šansu pokriti dubioze koje imamo u mio sustavu…Problem je što mi ni dan danas ne razumijemo da smo ovakvi stari i neobrazovani ekonomski neodrživa zemlja,da smo svi i nobelovci opet nebismo samo mogli živjeti na nivou kojem mi želimo…

        • fondovski natječaji se radi po eu zakonima i sigurno ne mogu biti prilagođeni našim građevinarima. sa ostalim dijelom posta se u potpunosti slažem, naročito ovo s optimizmom 🙂

        • Knut ne budi naivan,pitaj ljude u končaru ili naše građevinare kako se dobijaju poslovi u njemačkoj,ljudi prestanimo idealizirati eu,danas protekcionizam caruje svugdje u eu,to ćemo i mi raditi,do jučer je to bilo nešto poštenije a danas u krizi svi gledaju da naštimaju natječaje za svoje firme.Pa već imate izjavu investitora na srđu da će gledati da sve poslove odrade hrvatske firme…Ne mogu te strane firme ni ponuditi cijene koje mi danas možemo,pa samim time što moraju dovući svoju operativu već imaju duple troškove,nemojte misliti da naši građevinari neće raditi udruženo i braniti cijenu i interese.To vam se već u svijetu događa sa brodarima koji su do jučer bili “smrtni neprijatelji”,shvatili su da ako se tuču sa cijenama da će svi zajedno propasti i upravo sada se udružuju na način da idu sa jedinstvenim cijenama,takvi procesi su u tjeku jer u suprotnom svi će bankrotirati…Slična stvar će se dogoditi sa našim građevinarima,nevolja će ih prisiliti da više ne rade poslove ispod cijene jer to nikuda ne vodi osim u bankrot,valjda su naučili lekciju iz ove krize?

        • I u Sloveniji je EU davala hrpu novaca i za autoceste i svašta nešto. I sve je bilo po EU zakonima, a poslove je dobivao SCT. Nema problema s tim – antun je u pravu:)

  14. Željko ako se tako budu “realizirale” investicije dogodine će hrvat raditi za 250- 300 eura pa neka onda viču oni iz ureda za građevinske dozvole da ne mogu stići,možemo onda i raspisati referendum o minimalnim plaćama a svi zajedno onda možemo vikati “jadran je naš”,tko nam brani imati “mediteran kakav je nekada bio”,pola mladosti će nam zdimiti vani a naši umirovljenici će dobijati mirovine od svetog petra.Ja već razmišljam da osnujem “udrugu za kontrolu kvalitete hrane u pučkim kuhinjama”,naravno nisam takav pesimist jer će nas život prisiliti da budemo nešto drugo od onoga danas a valjda će i političari imati više hrabrosti da kažu građanima što nas čeka ako budemo opstruirali sve investicije i investitore do kojih se danas mukom dolazi…Ako ne?Pa tražili smo gledajmo?I grk je nekada imao plaću 1700 eura a sada radi za 700 eura i još moli boga da uopće radi?Zapalili su pola atene a rezultat toga je da su uništili sami sebe…Evo im sada sindikata i udruga koje su ih huškale pa neka im oni nadoknade razliku plaće koju su izgubili i neka oni sada idu objašnjavati investitorima da su oni privlačna zemlja za ulaganja i da ne mrze “krupni kapital” kako su vikali na prosvjedima a neke udruge su zato vrijeme jako dobro živjele od svega toga,i to iz proračuna koji su punili oni koji su danas bez posla…Ako to želimo tko nam brani?I to je život?

    • Antune, Vi bi trebali malo na HTV, da malo posramite razne Horvate i slične, mislim da bi svi uživali u tome (naročito bi uživao da Vam se recimo suprostave Lesar i Marić, to mi je onako ‘dobitna kombinacija’). Uh, koji bi to spektakl bio …
      Ima li netko da ima ‘veze’ na našoj javnoj jadnoj dalekovidnici, pa da ugura Antuna u re???

    • Priznanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je pogriješio inzistirajući na strogim mjerama štednje trebalo bi konačno osvijestiti i hrvatsku političku elitu, smatra Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

      Vlada je mjerama štednje u javnom sektoru, smatra, udarila u samo srce hrvatskog društva, u produktivan rad, a poštedjela je privilegirane skupine, i nije ništa učinila da skreše rastrošnost u državnim i javnim ustanovama.

      http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/236139/Milanovica-treba-predloziti-za-Nobelovu-nagradu.html#.UO13CG9TxrM

      Mozda se ne razumijem u to kao g. Ribic, ali otkad je javni sektor ‘produktivan rad’?

      • O Ribiću se da svašta zaključiti, ali da je u pravu kad kaže da je trebalo prvo rastjerati dvije trećine načelnika, pročelnika, viših, nižih i srednjih tajnica – jest. A onda tek smanjivati novac učiteljima i liječnicima i uvoditi red…
        Meni je itekako produktivno da mi netko skrpa slomljenu ruku, ali nije da moram izvaditi pa nositi original rodni list čim mi neki shit treba od države.

      • Ribič je ipak zaboravio reći da ljudi koje on zastupa imaju ipak puno veći godišnji odmor nego ljudi koji npr danas rade u ostaliom javnom i državnom sektoru.Ne zaboravimo da profesori u školama imaju dva mjeseca godišnjeg odmora,zimske praznike itd.Ne mislim da su pretplaćeni za ono što rade,dapače bio bi najsretnji čovjek na svijetu da mi djecu uče ljudi koji imaju 2000-3000 eura plaće ali vjerujte onaj profesor u ukrajini skakao bi od sreće u zrak da ima danas plaću i uvjete koji imaju hrvatski profesori.Svi su u hrvatskoj potplaćeni ali to nije razlog da nastavimo i dalje trošiti godišnje 10-15 milijardi kuna više nego smo u stanju stvoriti…Jednostavno brzo ćemo doći u situaciju gdje nam nitko na svijetu sa takvim proračunom neće htjeti posuditi novac i možemo se onda mi svi zajedno sa ribičem i lesarom popeti na glavu ali to nećemo moći promijeniti a upravo ti ljudi nas voze prema zidu u autu bez kočnica…

        • Na koncu konca svi mi smo velikim dijelom produkti ribičevog članstva,svi mi od;političara do tkz krupnih kapitalista pa sve do zaposlenika javnih i državnih službi…Ne mogu se oni izuzeti iz odgovornosti od onoga što danas imamo u našem društvu,seljački rečeno;Kako siješ zako zanješ!Meni izgleda da su nama u našem društvu samo nesposobni i nemoralni poduzetnici i političari?Pa valjda je i njih netko obrazovao i odgajao?Možda su i ti ljudi,ribičevi članovi sindikata dijelom nesposobni da od nas naprave bolje,stručnje,moralnije i obrazovanije ljude?Ili se to možda ne mjeri u produktivnosti i konkurentnosti?Masu stvari smo mi pobrkali?U nas se podrazumjeva ako kažeš da si dipl,ing. ili dr. da si moralna vertikala društva.Ali kao što vidimo pun ih je remetinec,čak i profesora sa fakulteta?Netko je i njima propustio usaditi neke vrijednosti,dali roditelji ili profesori u obrazovanju o tome bi se trebala povesti šira rasprava?

    • Antune,
      slažem se sa vašim idejama ali….
      trebate znati da je danas, nakon svih mogućih fanfara i slijetanja Merkelice, Trojke, Petorke :), MMF-a min. zakonska plaća kod naših ‘napaćenih’ Grka ‘mizernih’ 750 €. Konobar u prosječnom restoranu ili kafiću radi za cca. 33 Kn po satu. Koliko ono rade naši konobari? Mislim za dosta manje.
      Mislim da se prosječna plaća malo viša od 1000€, svejedno puno bolje nego kod nas.
      Mislim da političari, izgleda, uvijek nađu načina kako da izigraju kontrolu. Neznam kolike su bile plaće prije ‘austeritya’, ovakve su sada, i ne izgleda da su baš za gladovanje.
      Bojim se da grčko vodstvo samo trubi o rezanjima kad su šefovi tu. Kada se ove godine opet pokaže deficit, Angela će tražiti opet rezanja (u projekcijama za sljedeći proračun) što će ‘Papandopulosi’ i učiniti da bi dobili novu tranšu pomoći. I tako u nedogled. 😉
      Tako da obuzdajte optimizam, neće nitko smanjivati plaće, osim privatnika, oni pak jedini moraju i kod nas i kod grka poštivati zakone tržišnog natjecanja. Nema nam pomoći!

      • Vorax,nemam ja nikakve ideje nego poznajem svijet u kojem živimo,nije to od danas,tako je tisućama godina…,što se tiče grka jako mi ih je žao ali moje mišljenje je da su potrošili budućnost svoje djece a što je najgora varijanta izgubili su povijerenje drugih u sebe,to je najveća šteta koju su sebi napravili…Hoće li oni rezati ili ne,to je čak irelevantno,oni su odavna na infuziji kao društvo,i da im se otpišu svi dugovi,što nije nemoguće,to im opet ništa neće pomoći…Njima je budućnost jako teška i neizvjesna…,ja se samo bojim da se to i nama ne dogodi a uz malo pameti imamo blistavu budućnost ali bojim se da mi nemamo pameti?

  15. Ova godina bi lako mogla biti zapamćena kao godina rasta diljem svijeta diljem raznih područja, broj 13 bi sada ispao sretan a onaj smak svijeta od 21.12. kao da se i dogodio, jer ustaju mrtvi :D, sve se mijenja. Ovo godine se možda u svijetu tehnologije čak i RIM i Nokiu doživi kao povratnike iz mrtvih (bar na kratko).

    A jedan od najznakovitijih primjera posrnulog japanskog tehnološkog sektora, Sharp, ove godine definitivno izlazi iz gotovo mu bilo sigurnog bankrota. To je kompanija koja je bila pionir u mnogim od najvažnijih stvari koje čine današnje moderne elekroničke uređaje a skoro da je zbrisana sa lica zemlje i označila uz već dugo usnuli Sony definitvni kraj japanske relevantnosti u elektronici.

    Ali spasili su se – tako što su se popeli na vrh! Tako se izlazi iz bankrota sa stilom, u nečemu postati najbolji na svijetu. Danas Sharp ima tehnologiju ekrana kakvoj ne može konkurirati nitko, pozicionirao se za sigurno zauzimanje vodećeg mjesta u isporukama ekrana svih veličina kroz narenih godinu-dvije barem što se tiče uređaja više klase a koji će postajati sve značajniji.

    Unatoč tipičnoj azijski-čudnoj futurističkoj estetici ako se fokusiramo na bit ovdje ukratko opis kako Sharp iz bankrota ravno ka vrhu:
    IGZO

    Biti će ovo uzbudljiva godina u tim dinamčnim sektorima tehnologije a koji stvarno vuku i sve ostalo, obzirom koliko puno se sada prozvođača, OS-ova, svega, uhvatilo u najžešću moguću tržišnu utakmicu, a tržišna utakmica uvijek vodi ka sveopćem napretku.

    Pomalo bi ove godine pred nama mogle sličiti na ono .com napuhavanje, onda sa Internetom u glavnoj ulozi a sada sa “post PC tehnologijom”. Ali sada je to puno zrelija situacija, puno je više ozbiljnih proizvoda koji ozbiljno zarađuju a puno manje praznih priča sa P/E-ovima u stotinama i tisućama kompanija koje nikada neće postići profitabilnost.

    U takvom sveopćem globalnom tehnološkom ludilu, rastu svega i svačega pa da i nismo tako podcjenjenjih dionica “lako bi bio moguć” rast i kod nas. Tako to biva, kad se krene napuhavati napuhuje se a investitori moraju pojačanim oprezom nastojati razlikovati isprazne priče, slučajne rastove, od onih koji su stvarno podupriti fundamentima jer u takvim fazama tržišta rast postane jako neselektivan. Mi smo imali već dugo jasan selektivan rast i lako da će baš ova godina biti prijelazna u taj novi tip tržišta a kada treba biti oprezan da se ne izgubi razum jer kada krene padati neke stvari će pasti daleko više nego druge – opravdano.

  16. Evo citam u Jutarnjem clanak o ulaganju opcenito ( str. 23/24) i pise da su za amatere, fondovi sigurniji izbor od dionica. I onda kaze: “Postoje ulazne i izlazne naknade, ovisno o tome naplacuje li fond ulazak u njega ili izlazak, odnosno isplatu ulagaca. Tako ce svaki ulagac, s primjerice, 10.000 kuna ulozenog novca, kad isplati naknadu od dva posto, zapravo imati 8000 kn vlastitog novca. ” E ako netko tko daje preporuku za ulaganje u jacim dnevnim novinama ne zna da je 2% od 10000 = 200 kn a ne 2000 kn … ode sve u… pa ti slusaj preporuke…

  17. Marijane,o čemu vi govorite?Imate opet danas ribiča koji soli pamet čitavom svijetu,nema čovjek veze ni što govori ni o čemu govori.On uopće ne razumije razliku između eu i npr amerike i danas drži govore da je svijet “podjeljen” što se tiče mjera štednje.Veze čovjek nema što i o čemu govori.To djeca od deset godina nebi govorila što on prodaje nama na televiziji.Poziva se na neke nove poruke iz mmf-a a da uopće nije ni razumio što oni poručuju i u čemu su oni pogriješili u procjeni.Da bi razumjeli što eu mora učiniti da se obustave mjere štednje trebate shvatiti da onda to treba netko platiti,morate prisiliti neke zemlje da se odreknu mnogo toga u korist drugih rastrošnih koji žive iznad svojih mogućnosti.Ajde da je to i moguće dogovoriti a znamo da nije i da ne postoji narod koji će dati drugome a da uz to vidi da ovaj ne štedi.To ribič nikako da shvati,niti je njemu jasno zašto eu mora ići u čvršće integracije ako želi sačuvati euro.On non stop nama prodaje ono čemu se on izričito protivi i bori se u svojoj zemlji da se njegovo članstvo ničega ne odriče u korist nekih drugih puno ugroženjih skupina,bilo onih nezaposlenih,bilo onih koji teško preživljavaju i imaju jako male plaće u privatnom sektoru koji je na koljenima.Jeli vi sada razumijete što taj čovjek traži od europe?On traži nešto protiv čega se upravo bori u svojoj zemlji,pa on se bori protiv solidarnosti u vlastitoj zemlji a traži od nekih u eu da oni budu solidarni prema drugima i da ih time zaštite od mjera štednje?Pa to je na rubu zdrave pameti?Pa danas i pola njemaca misli da loše živi i da zaslužuju više a ribič želi da oni bjanko daju svojoj politici zeleno svjetlo da pomognu drugima.Vjerojatno kada se sutra bude u eu raspravljalo o čvrsćoj fiskalnoj disciplini i integraciji on će vjerojatno biti protiv jer “to ugrožava naš suverenitet”,ti ljudi su jednostavno naučili dijeliti nešto što uopće ne postoji,što kao narod nismo ni stvorili i sada on poziva druge narode da nam bjanko pomognu da izbjegnemo mjere štednje a da nam se “slučajno” ne miješaju u našu fiskalnu suverenost jer čim netko kaže da treba štedjeti mi odma kažemo da je u službi krupnog kapitala.

    Uostalom ja neznam o čemu ribič priča u hrvatskoj i o kakvim mjerama štednje,neka pogleda rashode proračuna 2012g a neka pogleda onda projekciju rashoda za 2013g.Ako su to mjere štednje ja sam onda papa?O tome danas jasno i glasno govori gospodin lovrinčević u jutarnjem listu…

    • Antune,pa taj Ribič mlati ko maksim po diviziji.Zar vi mislite da on
      razumije ono što piše u projekciji proračuna za 2013,on samo galami
      i nije ga briga da li to ima smisla.Treba opravdati mjesečnu naknadu
      od 12-15 tisuća kuna.Ja osobno kada ga vidim na tv-u ili ga ćujem na
      radiju kao danas na primjer obavezno mjenjam program.
      Pozdrav,

  18. Da vam opet bude potpuno jasno biti ću skroz primitivan.Npr američki fed pumpa svoje banke jeftinim novcem i uz to kupuje obveznice čime postiže visoku razinu likvidnosti i potiče jeftin novac.Taj novac dolazi u ruke firmi,građana koji potiču potrošnju.Laički rečeno američki građanin kupuje američke proizvode i taj novac se vrti u američkom društvu i potiče zaposlenost i rast, oni taj novac prže unutar svog društva.Za razliku od amerike ovdje u europi vi trebate dati npr grku i španjolcu da troši i da i dalje kupuje automobile koje netko drugi proizvodi jer eu nije jedna država,grk npr. nastavlja po istome a trgovinska bilanca,javni i vanjski dug penju se u nebo gdje ekonomska logika postaje irelevantna kategorija,već u startu znaš da je to čisto prženje novca koje će platiti netko drugi…,ne samo da će nijemac to sve platiti nego će platiti dva puta,sa visokom inflacijom koja bi pogodila njegovo gospodarstvo i sa radom svoga radnika na tom “automobilu” i što je najgore to bi ušikalo i njemačke proizvođače “automobila” koji bi se održavali na neodrživoj grčkoj i španjolskoj potrošnji umjesto da se okreću drugim novim tržištima koja to mogu održivo plaćati…Jako primitivno sam vam objasnio razliku eu i amerike.Da hrvatu bacite iz aviona novac svi ćemo naručiti automobile iz njemačke i pohrliti na skijanje u austriju,o tome se radi?Dali ćemo time popraviti svoju trgovinsku bilancu sa inozemstvom?Game is over,dugovi tih zemalja dolaze u sferu neodrživog i nitko tim državama više ne vjeruje!Danas europa mora gledati kako će što prodati indijcu i kinezu a ne kako će od njih što kupiti…Europa danas ima krizu povjerenja drugih u održivost takvog raskalašenog načina života i mjere štednje su jedini način da se to povjerenje vrati.Ne ovisi europa samo o sebi nego i o povjerenju drugih u euro kao svijetsku valutu.Ribič to nikada neće razumjeti…On bi bacao novac iz aviona jer mu je logika;Moja potrošnja tvoja zaposlenost i prihod,j..e se njemu tko ore a tko troši i uživa…To mu nije ni bitno,njemu je vuk sit a ovce na broju…Neka se nijemac tamo j..e sa konkurentnošću sa azijatima a daj ti nama mediterancima da mi pržimo i nastavimo naš način života i tradicije,samo ti nama daj eura i svi smo sretni,vi imate posao a mi automobile koje nećemo ionako nikada platiti…

    • Evo sada slušam ljuba jurčića,čovjek kao da nikada nije bio ministar gospodarstva?Sve i on zna?Mene samo buni što se ti stručnjaci ne angažiraju u firmama tipa kraš,podravka i uvećaju proizvodnju i izvoz za 100%.Kako to da njega nisu angažirali u lactalisu,ericsonu,siemensu,kako to da su ga todorić,vlahović propustili angažirati?Evo čovjek govori da ima riješenja da budemo najbržerastuća zemlja u europi.Mene samo buni kako je sdp izgubio izbore 2003 godine a on je bio tada aktuelni ministar gospodarstva a čovjek sve zna,evo pogodio je i broj nezaposlenih do kraja 2012godine?Znate li nekoga tko to nije pogodio u 5000-10000 razlike?To je pogodio i mirando mršić?Oni non stop udaraju po “proizvodnji” samo ne kažu što ćemo mi to proizvoditi i tko će to raditi?Možda da ove iz javnog sektora preko noći prebacimo u belje,povećamo proizvodnju svinja i eto nas kao švicarska?Treba ipak pitati one iz javnog sektora jesu li oni za to sa obzirom da imaju stanove u gradovima?A da počmemo držati svinje u podrumima zgrada i atomskim skloništima i omogućimo stanarima tj ljudima iz javnog sektora da otvaraju obrte za svinjogojstvo tako da ne trebaju napuštati svoje gradove?Projekt bi se zvao “iz stana liftom na posao”Bandić bi sve svinje znao po imenu i prezimenu?O čemu uopće ovi ljudi pričaju?Danas jurčić kaže da novac u nas uopće nije problem?Što se onda zadužujemo kada “nije”,čemu ta silna putovanja po americi?Neka dođe u dalmaciju pa neka on nađe 100 radnika za farmu svinja?Ima investitora koliko ti duša želi samo neka jurčić nađe tko će to raditi…Neka nađe u hrvatskoj 100 pastira?O čemu ti ljudi uopće govore?Da te jeza uhvati?

      • http://www.poduzetnistvo.org/news/dzs-prosjecni-broj-zaposlenih-u-2008-1-55-milijuna

        Ako dobro proučite ove podatke vidjet ćete da smo u siječnju 2008 godine u “zlatnim godinama” imali preko 260 tisuća nezaposlenih a na kraju 2012 godine imali smo ih 352 tisuće,to znači da smo mi defakto u krizi izgubili cca 100 tis zaposlenih…Neki naši ekonomisti nikada neće razumjeti ovaj broj od 260 tisuća nezaposlenih jer se nikada u životu nisu bavili poduzetništvom,ne razumiju “život u hrvata”,jednostavno žive svoje izolirane svjetove.Tradicija naših života je puno kompleksnja od pukih priča o zaposlenim i nezaposlenim?Treba nešto i znati o sivoj ekonomiji ali i o našoj IZBIRLJIVOSTI pri odabiru radnih mjesta,Ja poznajem puno ljudi koji će raditi u javnom ili državnom sektoru za 3000kn a nema šanse da bi radili u privatnom ni za 5000kn.Treba poznavati i tu materiju i razloge zašto je to tako?Sve to treba povezati sa našim nekretninskim porfeljem od kojeg masu ljudi ima dodatne prihode a neki samo i od toga žive a vode se kao nezaposleni.Da danas na jadranu nema slavonaca koji su sticajem okolnosti bez posla u svojim krajevima mi nebi uopće imali radnu snagu za turizam.Pa glavna preokupacija svakog ugostitelja i hoteljera na jadranu je naći radnu snagu u unutrašnjosti hrvatske a zavodi za zapošljavanje su na jadranu puni nezaposlenih ljudi,doslovce puni.

        Sve ovo pišem da shvatimo da brojka od 360 tisuća nije realan prikaz stanja nezaposlenosti u hrvata.To je tako kompleksno pitanje za koje su nužne velike reforme,od pune implementacije oib-a do potpune reforme zavoda za zapošljavanje koji bi se trebali ugledati na austrijske modele gdje firme i zavodi u suradnji otvaraju privremena radna mjesta za ljude koji traže posao,tako da npr kuhar koji je bez posla za to vrijeme ide na posao u malu tvornicu koja proizvodi kartonske kutije za deset firmi i gdje mu je posao da slaže te kutije,za to prima plaću dok ne nađe posao u struci a firme time smanjuju svoje troškove.Kada bi tako nešto slično mi implementirali u hrvatskoj imali bi tek onda stvaran broj nezaposlenih.Ne govorim ovo napamet jer sam i sam zapošljavao ljude i primao pozive od ljudi koje poznajem a na sizu su u smislu “da njih ne uzmem jer oni ne traže posao,imaju ga doma preko glave,to je samo zbog socijalnog”,o tome neki naši ekonomisti nemaju pojma ili to ne žele govoriti.Ante čičin šajn je o tome davno pisao i govorio…Pa investitori su odavno shvatili da mi nemamo na puno područja radnu snagu a naročito na jadranu koji ima enormno veliki potencijal zapošljavanja,imate čak tako ekstremne situacije da stranci koji su jako bogati i dobro plaćaju ne mogu na otocima naći ljude koji će im održavati njihove vile i okućnicu nego im se čak isplati napraviti kuću za familju iz slavonije gdje plaćaju i muža i ženu čitavu godinu i to pojedinačno svakome preko tisuću eura godišnje da im uzdržavaju imanje i budu na usluzi tokom ljeta…

        Hrvatska nezaposlenost je jako kompleksna stvar,nešto slično kao anomalije u španjolskoj a većina tih anomalija direktno je prouzročena nekretninama.Gdje da ode familja iz zagreba raditi danas kada su moguće izgubili posao ili su im smanjena primanja kada su se već zavalili u kredit od 30 godina a 10 već isplatili ili ako žive u nasljeđenom stanu od svojih roditelja i imaju neku sigurnost.Nama u tim stvarima ne trebaju “neke reforme” nama je potrebna reforma čitavog sustava…Jedna ili dvije reforme ništa ne mogu riješiti a već danas moramo razmišljati o velikoj liberalizaciji uvoza radne snage,samo tako ćemo potaknuti konkurenciju na tržištu radne snage i motivirati investitore da investiraju u djelatnosti kojima se mi sve manje želimo baviti.

        Danas se u njemačkoj ugostiteljstvom bave turci,hrvati,srbi,talijani i ostali došljaci,nas to čeka ili već sada tu imamo problem a mi se pretvaramo kao da ga ne vidimo.A da ne govorimo o poslovima u obrtima gdje ljudi traže bravare,električare,stolare,
        plastičare,za rad u poljima,vinogradima itd.Pa ljudi zbog toga ne šire svoja poslovanja jer znaju da nema radne snage koja će to raditi a ako je ima onda su ti ljudi obrtnici ucjenjeni jer nemaju izbora otpustiti radnika koji ga najblaže rečeno z.j….a u zdrav mozak…,to znaju i radnik i obrtnik!Zato ljudi ne žele investirati i širiti poslovanje,problem IZBIRLJIVOSTI postaje problem broj jedan u hrvatskoj i tu sve staje…Nisam vidio do sada niti jednog ekonomistu koji je shvatio taj problem a napominjem ante čičin šajn je o tome govorio davno davno,bez tržišta radne snage i migracija vi imate i tu “inertni plin”…

        Ali izgleda da mi glas pametnih uopće ne čujemo,nama su ovi drugi draži?

        • Pogrešno Antune!
          Broj zaposlenih pada puno brže od rasta nezaposlenih. To je zbog uglavno zbog smanjenja aktivnog stanovništa i sive ekonomije.

          Tako je npr. u tri godine, do studenog 2012. broj nezaposlenih porastao za 113.000, a broj zaposlenih se smanjio za 202.000.

        • G.Bakiću shvatio sam tu priču,samo sam htio navesti broj nezaposlenih 2008g od 260 tisuća,logično je da vam pada broj zaposlenih kada vam jedan grad godišnje napušta zemlju,tu vam se stvorila ta razlika od cca100 tisuća,uz naravno udio sive ekonomije…Poanta je što mi stalno govorimo o nezaposlenim a veći problem je to o čemu vi govorite…

        • Pa sa riješenjem crne ekonomije bi se puno toga riješilo,
          rad na crno je najveći problem nebi mogao bit na zavodu ako imaš prihode preko OIB – a. Ova fiskalna blagajna je isto OK stvar šta se tiče poreza, ali i plačanja konobara i ostalih posredno sve će biti urednije.

        • fokus je totalno kriv, ne može siva ekonomija utjecati na porast nezaposlenosti. siva ekonomija zapravo nije sama po sebi problem ona je posljedica. evo ako hoćete ukinuti sivu ekonomiju, lijepo ponudite svima penzije od 2000 eur i nema sive ekonomije. Porast sive ekonomije znači da ljudi hoće raditi ali im opterećenja koja se stavljaju na njih to ne omogućavaju ili im jednostavno nije oportuno puniti fiskalne blagajne a na kraju mjeseca imati prazan džep.

          Siva ekonomija raste jer su države rastrošne, a rastrošne su jer sve do jedne vode nerazumne populističke socijalne politike, imaju golem birokratski aparat koji guta sam sebe a iz kojeg ne izađe ništa suvislo sa ikakvom pozitivnom vrijednošću a kamoli dodanom. golemo rasipanje resursa koje nazaduje Europu u odnosu na ostatak svijeta i to ubrzano.

      • Antune,Ljubo Jurčić je došao u Podravku kad je bila u velikom minusu i u vrlo kratkom roku je doveo na stabilna razinu.Ne kažem da je istina sve sto on govori ali on mi se čini jednim od rijetkih ljudi u politici koji je sposoban ?

        • Reba,ja vam ne vjerujem u ljude koji nude čarobne štapiće jer hrvatska se time neće izvući iz krize.Nitko hrvatsku neće i ne može srediti za godinu dana,meni se čini da gospodin jurčić upravo to nudi,samo se onda pitam što to nije primjenio kada je bio ministar gospodarstva 2002-2003g nego je račan upravo zbog gospodarstva izgubio izbore…Što se tiče podravke nadam se da ne mislite ozbiljno?Ne osporavam veliki učinak gospodina jurčića prilikom tranzicije uprava ali nemojte ipak pretjerivati da je on učinio neka čuda…Znate kada netko kaže da novac državi nikada nije problem i da ga država ima koliko želi,to mi je kao prvo malo prepotentno a kao drugo pomalo neozbiljno,to ne može reći ni timothy geithner…Ja još nisam shvatio dali to gospodin jurčić govori kao ekonomski analitičar ili čovjek sa političkim ambicijama.Kada je sve to tako jednostavno zašto je uopće danas pola eu u recesiji?Zar su svi neznalice?U to baš ne mogu povjerovati?A vi?

        • “.Kada je sve to tako jednostavno zašto je uopće danas pola eu u recesiji?Zar su svi neznalice?U to baš ne mogu povjerovati?A vi?”
          Zato jer su biraci glupi. 😀 U biti kapitalizam radi ali je pod konstantnim napadima rulje koja hoce “prava” i velikih korporacija koji zele namjestiti sistem kako im odgovara. I naravno politicari to omogucavaju. Nadalje kick down the road im je omiljena strategija, a to je nemoguce raditi beskonacno.

  19. Evo i sada u dnevniku imamo “da štednaj nije dobra za krizu i da se time ulazi u spiralu pada”,oni kao da su otkrili ameriku,kao da govore “nešto novo”,kao da to nitko u svijetu ne zna,pa to zna svaki srednjoškolac koji je završio ekonomiju,pa svi znamo da bi država trebala štedjeti u zlatnim godinama a trošiti i investirati u godinama krize i time nadoknaditi pad potrošnje,pa to zna i polupismena budala ali ti ljudi ne govore tko će nam posuditi novac za trošenje i ne govore koji će to investitor doći u zemlju kojoj se javni i vanjski dug rapidno povećava ka nebu a ima čitav svijet da može birati gdje će investirati?Svi znamo da u krizi treba država treba pokrenuti državne investicije ali nitko ne govori sa čime da ih pokrene?Tko će nam posuditi novac?O tome uopće nitko ne govori?Kao da smo neandertalci?Kao da imamo zločestu vladu koja ima para koliko treba a neda nam samo zato da nam bude gore?A ta vlada i ona bivša i sadašnja troši 15-16 milijardi kuna više nego uprihoduje?Valjda bi trebali da se zaduže još toliko?Kao da naša vlada u krizi ne troši 15 milijardi više i zbog toga danas ima problem sa rejtingom i povjerenjem na međunarodnom tržištu kapitala?Ponekad se pitaš jesmo li mi normalni?Gledaš dnevnik na htv-u i pitaš se jesmo li uopće normalni?Trošimo 15 milijardi kuna više nego zarađujemo i još je vlada kriva što ne troši već štedi?Adio zdrava pameti?

    • @antun ja se naravno ne slazem sa time jer cak da teoretski ta anticiklicnost drzave radi(mozda i radi) problem je slican kao sa fiat novcem, Stvari postanu korumpirane i onda vam je bolje imate teoretski gori ekonomski sustav(gdje se vlast drzi totalno po strani, i gdje se trose resursi na kopanje zlata umjesto da imamo bas ko zlato fiat sustav 😀 jer naravno vlast ce uvijek doci u napast da pod investicijama kupuje glasove i da stampa lovu. :D)
      A ovo za strane investicije mi je totalno komicno, to je kao da su debili koji ne shvacaju da su strane investicije nesto sto se prilicno matematicki izracunava da li ce se dogoditi da/ne uzimajuci u obzir poreze, stanje drzave, lokaciju…
      a oni su u modu samo ako meljemo o njima doci ce…
      samo cekam da se pola clanova vlade obuce kao mazoretkinje i u stankama pregovora gdje milanovic objasnjava stranim investitorima zasto 2+2 nije 4 zabavlja publiku.

  20. Evo opet večeras smo imali profesora lovrinovića koji se nadovezao na “pogrešne procjene mmf-a” i opet klasika-napadi na hnb i ideje o monetarnoj ekspanziji i o “sofisticiranom klizanju tečaja”,”valjda” nebi nitko skužio da klizi tečaj,tečaj klizi a mi ne kužimo jer to bi se radilo sofisticirano?U ovako velikoj zemlji to nitko nebi saznao,valjda bi bila vojna tajna?Ajde da taj film pogedamo?

    Ali čemu sve to kada sada “znamo” da je mmf “pokajnik” i da je “odustao” od mjera štednje zašto ne pozovemo taj mmf koji će nam osigurati jeftin kapital?Ne razumijem što čekamo?Pozovimo pokajnika da nas financira u investicijama i potrošnji države?Sa tim novcima osigurajmo rast?Meni se ipak čini da holland ima velikih problema da ispuni svoja obećanja u francuskoj pa su ga malo lagarde i blanchard “malo pogurali” nebili što ušićarili u pegovorima unutar eu?Možda mi se samo čini ali nešto slično govori i željko lovrinčević u današnjem jutarnjem.Ako to nije točno ne vidim niti jedan razlog da plaćamo skupe kamate na zaduženja kada možemo koristiti jeftin kapital mmf-a?Živio mmf!

    • Sto puta sam rekao da su srbi devalvirali dinar u četri godine(od početka krize) za cca 40%,postupili su “školski” i iskoristili tu svoju monetarnu suverenost koju imamo i mi,kada su krenuli u devalvaciju ciljali su 20%.Danas su zemlja sa tri puta većim problemima od nas…Toliko o devalvaciji pa taman i “sofisticiranoj”…Zemlja koja se zadužuje u stranoj valuti,zemlja u kojoj su firme i banke zadužene u stranoj valuti,zemlja u kojoj građani štede i zaduženi su u stranoj valuti najgore što može učiniti je krenuti u klizanje tečaja,to rade očajnici koji nemaju snage i mogućnosti na drugi način podići svoju konkurentnost a za podići konkurentnost treba ispraviti sve anomalije sustava koje su se nagomilale tjekom 70 godina.Tu se vidi politička hrabrost i zrelost jednog društva koje shvaća nužnost provedbe radikalnih reformi i zaokreta za 360 stupnjeva.Devalvacija je samo priznanje da smo nesposobni da taj zaokret učinimo i pomirenje sa činjenicom da smo “kinezi”,hrvatska je ekstremno skupa zemlja za održavanje sa malim udiom radnoaktivnog stanovništva i najmanje što nam treba je da radimo jeftino kao azijska radna snaga,tu nas bog sigurno neće pomoći…Evo i bh i srbija imaju puno jeftiniju radnu snagu od hrvatske a mi sa njima imamo veliki suficit u robnoj razmjeni,za razliku od toga sa svim zemljama zapadne eu imamo deficit a puno smo jeftinija radna snaga od njih,tu devalvacija ne pomaže…Evo indijci su proizveli automobil za par tis usa dolara pa taj automobil nije preplavio svijetske ceste,štoviše nitko još nije ni čuo za njega…U utakmici sa azijatima hrvatska nema nikakvu šansu da se takmiči sa konkurentnošću sa cijenom radne snage,to je suicid…Ja još nisam čuo poziv na konsenzus da mi tih 15 milijardi deficita preusmjerimo npr u investicije u energetiku,porezna rasterećenja,stimulacije izvoza itd,svima puna usta mjera štednje a štednja ne postoji,to je dogma i mit isto kao hrvatski neoliberalizam,sve su to zamjene teza koje se svijesno rade i dovodi građane u zabludu jer su neke interesne skupine jako glasne i dobro organizirane i uz to imaju veliku podršku nekih ekonomista koji time dižu svoju popularnost na način da govore samo o jednoj strani medalje,drugu prešućuju…

  21. http://indikator.ba/zivot-i-umjetnost/23945-lagerfeld-hollande-je-budala

    Možda je i naš problem sličan francuskoj?Znate li nekoga u hrvatskoj da voli bogate ljude?I ja ih ne volim?A očekujemo investicije?Pa nema dana da nam netko ne drži predavanja na htv-u o “krupnim kapitalistima i pokvarenim bankama” A želimo strane investicije i da nam se kapital ne odljeva iz zemlje?A rastu nam samo stranke koje obećavaju da će se obračunati sa krupnim kapitalom i bankama?Valjda tako podižemo konkurentnost i privlačnost zemlje za investicije?Francuzi su dobili hollanda koji je sve isto obećavao?Sada ima problem objasniti da on nije tako mislio i da su to sve ipak bili izbori.Ova odluka ustavnog suda kojom se proglasio porez na bogate protustavnim je po meni ipak jako čudna,bojim se da je time holland tražio sebi alibi za populistička obećanja koja je ponudio francuzima?Što se do kraja ne obračuna sa bogatima i bankama kako je obećao?Zašto on danas sprovodi mjere štednje a obećavao je suprotno?

  22. Investicijske klase kojima je drzava svojim potezima smanjila atraktivnost ili ce tek smanjiti atraktivnost
    – zivotno osiguranje
    – nekretnine (kao investicija u smislu rasta cijene te kao prihod od najma)
    – stambena stednja
    -obicna stednja

    Sto ostaje?

  23. Imamo danas jako snažne poruke predsjednika sjeverne koreje da se želi ujediniti “sa omraženim kapitalistima iz južne koreje”,navodno je pozvao konzultante sa omraženog kapitalističkog zapada da mu pomognu u osmišljavanju tranzicije i otvaranju “omraženom stranom kapitalu”,sjeverna koreja počinje otvarati vrata krupnim kapitalistima a meni izgleda kao da se mi u hrvatskoj vraćamo korjenima,to nam i neke stranke poručuju,jedni bi se vraćali u 90-te a ovi drugi što bi se obračunavali sa kapitalistima i bankama, što im rapidno raste popularnost,oni nam skoro obećavaju u 70-te.Meni se čini da mi uvijek u krivo vrijeme biramo društveno uređenje?Možda smo mi mazohisti?Što je najgore nema političara u hrvatskoj koji ima hrabrosti da se suprostavi takvom općem raspoloženju i kaže nam da sami sebe time još više zakopavamo i da nam na primitivan razumljiv način objasni i zašto to danas nije dobro za nas…Sa populizmom se nitko ne želi obračunati,to “valjda” odnosi glasove a što odnosi svake godine grad mladih obrazovanih ljudi u inozemstvo,ma koga je zato i briga,bitni su glasovi a ne mladi ljudi koji odlaze…

    • Ništa to nije čudno što nas mnogi žele povući nazad u 90-te ili 70-te jer mi smo se već davno za to opredijelili.Zar nam turistički slogan nije;”Mediteran kakav je nekada bio”,ima “samo jedan mali problem” u toj “konkurentnosti vraćanja u prošlost”,afrika za to ima veće komparativne prednosti…

  24. Jako je dobro vidjeti i ovo,leszek balcerowicz je čovjek koji je bio guverner poljske centralne banke i zamjenik premijera i poljaci ga samataju apsolutno zaslužnim za reforme i otpornost poljskog gospodarstva koje je najbezbolnije u europi prošlo kroz krizu,nisu upali u recesiju i rast im je od 2008g stalno bio iznad 1%,to nikome u eu nije uspjelo:
    http://www.business.hr/ekonomija/tko-bi-se-naljutio-da-ga-rohatinski-sokira-ovakvim-satom/print

    i ovo što nam danas poručuje;

    http://www.index.hr/vijesti/clanak/indeks-ekonomskih-sloboda-hrvatska–na-78-mjestu-iznad-nas-velesile-gana-mongolija-i-crna-gora-/656308.aspx

    Valjda mi ne vjerujemo u provjerene recepte?Da pitamo možda ribiča da nam on napiše kako i što bi trebalo?Fascinantno je i to što masu naših ekonomista i sindikalista uvijek uspoređuju hrvatsku sa visokorazvijenim zemljama svijeta koje imaju svijetske valute a ne sa recimo uspješnim tranzicijskim zemljama kao poljska koja ima svoju valutu…Valjda ovaj poljak nešto zna i o našim problemima i pogledajte što nas savjetuje…

    • Zanimljivo misljenje (rjesenje poblema) spomenuto u clanku:
      “… hrvatskim građanima hitno trebaju strani suci i tužitelji posjetitelji koji će u kratkom roku i bez političkog pritiska postaviti temelje vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, zaštite vlasničkog prava i uspješnu borbu protiv korupcije s oduzimanjem nezakonito stečene imovine…”

  25. majka svih gospodarskih i socijalnih zala u hrv je nakaradni mirovinski sustav koji pojede do 50 milijardi kuna godisnje. sok terapija glasi – mozes biti boga oca sin, ali ako nemas 40 gos staza ili 65 god, ne mozes imati mirovinu. mozes biti branitelj, general, invalid, mozes primati ovu ili onu pomoc, ali ne mozes primati mirovinu. s tako ustedenim novcem – a fovorimo o milijardama – nahraniti fiskalnog moloha samo kroz racionalnu potrosnju – i za ustedeni iznos skresati, smanjiti, ukinuti, zabraniti fiskalne i parafiskaln namete. nikakvi poticaji i potpore, samo uciniti da se sad isplati uloziti i proizvesti. u roku godine dana investicija bi dosle same od sebe jer gdje ima racuna, ima i investicija

    • Jedine interesne skupine koje nemaju svoje sindikate niti političke stranke koje participiraju u vlasti ali i u opoziciji su radnici u malim firmama,poduzetnici i obrtnici iz realnog sektora a jedini su i koji nikada ne prosvjeduju,njima je uvijek “sve dobro”.Sve vam je jasno?A nas uvjeravaju da živimo u neoliberalizmu a jedina zemlja u europi koja ima veće porezno opterećenje od hrvatske je danska,potrošnja države nam je na 41,5% bdp-a,75% bdp-a vrti se u okviru države a nas i dalje uvjeravaju da živimo u neoliberalizmu.Još nas uvjeravaju da su sdp i hdz u službi krupnog kapitala?Ovo pomalo postaje sprdnja?Dokle to ide?Granice mogućeg?Diktatura većine nad manjinom?Neka budale oru a mi ćemo dijeliti i to još nezarađeno i opet je malo?Nikada dosta?Nesposobni su ovi što stvaraju što ne stvore više?I još kažu da imamo neovisnu javnu tv?A ne silaze im sa ekrana proračunske interesne skupine?Pa i ja bih tako na njihovom mjestu jer i oni su monopolisti kroz pretplatu i proračunski ovisnici “koji ne mogu bankrotirati jer brane i zastupaju samo “istinu i opće i javno dobro”,potpuno su neovisni osim “nisu malkice od proračuna i pretplate koju određuje država” ali to je sitnica…Sve to uopće nije ni sporno,razumljivo je i ljudski shvatljivo ali neka nas barem ne sprdaju da su oni neovisni medij?To im jedino i zamjeram?Neka kažu;Mi smo ljevičari,suosjećajni i dobri ljudi,želimo da svatko ima dovoljno a mi živimo od “našeg proračuna i pretplate koju nam određuje NAŠA država…Mrzimo kapital i banke i ne vidimo u tome ništa loše,to je naše uvjerenje jer mi smo dobri ljudi a oni koji posjeduju kapital po definiciji su loši ljudi.”To bi bilo pošteno,bez zamjerke!Tada bi barem znali da nisu baš “neovisni”…,ovako ne znamo ništa?

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s