Uncategorized

Dividendni prinos hrvatskih dionica

Začudo, u svim izvještajima o stanju hrvatskog tržišta dionica kao jedina mjera se navodi naprosto stanje indeksa, a ne uzima se u obzir dividendni prinos.

Prema mojim izračunima (molim ispravite me ako griješim)
– uzevši u obzir divididende dionica koje su sada u Crobexu
– prema težinama koje one imaju sada u Crobexu
– a prema njihovim dividendama prošle godine, uzevši u obzir kao da su reinvestirane na ex-dividend dan
dividendni prinos na Crobex bi bio oko 3,3%!

Jasno, za većinu investitora bi on bio u stvari manji zbog poreza, ali zanimljivo je da bi, promatrano bez poreza, ovaj prinos već sličan onome kao kamatni prinos na štednju. Pri tome ovaj benchmark nije jednoznačan jer treba uzeti u obzir:
– kamate na kakvu ročnost se gledaju, naime nije korektno uspoređivati kamate na dugoročnu oročenu štednju jer ulaganje u dionice nije ‘oročeno’, naime može se u svakom trenutku povući
– gledati štednju u kunama ili devizama (iako je ulaganje u dionice ‘kunsko’, kao što znamo ono predstavlja realnu imovinu koja uglavnom aprecira ako valuta deprecira, primjerice slučaj Argentine itd., pa se u neku ruku može smatrati kao zaštićeno od deprecijacije).

Pri tome za siječanj imamo sljedeće:

Kamata na kunske depozite:
– na žiro i tekuće 0,35%
– na kratkoročno oročene stanovništva 3,34%
– na dugoročno oročene stanovništva 4,34%

Kamata na depozite s deviznom klauzulom i devizne u eurima:
– na kratkoročno oročene stanovništva 2,67%
– na dugoročno oročene stanovništva 3,64%

Je li ovo prvi takav slučaj u povijesti za Hrvatsku?

U svakom slučaju ovo ima značajne implikacije na mjerenje uspješnosti kako fondova (primjerice, indeksni fondovi dobijaju dividende, pa stoga trebaju biti mjereni s obzirom na prinos indeksa s dividendom), tako i osobnu uspješnost ako ju mjerite.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

39 replies »

  1. Ovo je odlična stvar, a 2013. bi uz sadašnji razvoj situacije mogla biti još bolja. Nadam se da će ovo uz Crobex privući (natrag) veći broj malih ulagača.

    • Neka su svi sto dalje od ZSE zasada.
      Vjerujem da vecini to odgovara jer kupuju. Sto kasnije dodju, to cemo se duze jeftinije ukrca(va)ti.

  2. http://hr.seebiz.eu/ZSE/zagrebacka-burza-dioki-je-dokaz-da-se-mali-ulagaci-vracaju-u-igru/ar-59238/

    „Trend je pozitivan, jer se polako vraća interes malih ulagača za dionice. To se najbolje vidi kod dionice Diokija, a nadamo se da će s vremenom i ostala izdanja postupno doći u njihov fokus”, smatra Bošković.

    Nije mi jasno zašto se to baš najbolje vidi kod dionice Diokija… Pa ne raste Crobex samo zbog njega. I ja imam interes za dionice, i mali sam ulagač po svim definicijama, pa nemam Dioki?

    • Mislim da su ljudi polako shvatili da je ulaganje u dionice,naravno sa dobrom disperzijom danas na ovim razinama još najmanji rizik za plasman ušteđenog novca,naravno rizik je svugdje sveprisutan ali što je index manji to je i rizik manji,to su kao spojene posude.Što je alternativa?Nekretnine?Obveznice?Ili banke?Zar sve to nabrojano direktno ne ovisi o “dionicama-poslovanju firmi”,ili ja možda to najbolje ne razumijem?

      • Ma to je ono kad se stvori fama – kad putujem i dalje me ljudi znaju pitati “jel završio rat kod vas”. Tako nekako i s dionicama, nažalost (ali razumljivo iz perspektive ljudi koji su ulijetali i u dionice ali i u fondove jer su tamo “radili profesionalci”).

        Nažalost nema svijesti o tome da oročena štednja koja je daleko najpopularnija samo štiti (ili obzirom na naše uvjete samo bi TREBALA štititi) novac od inflacije.

        Stvarno, kad se već konačno nakon 40-50 godina rješavaju u obrazovanju “tabui” (navodnici su namjerni jer nijedna ozbiljna zemlja ne radi od toga nacionalni topic danas) o seksualnom odgoju, netko bi se mogao/trebao sjetiti uvesti i predmet “raspolaganje novcem”, recimo u 4. srednje, taman prije punoljetnosti, kad se stiče i formalna “ulaznica” za tržište rada.

      • Ovo isto treba ići gore u antunov kutak. Jesu osnove osnova, ali ljudi to teško shvate.

        “Što je alternativa?Nekretnine?Obveznice?Ili banke?Zar sve to nabrojano direktno ne ovisi o “dionicama-poslovanju firmi”,ili ja možda to najbolje ne razumijem?”

  3. ne znam zašto raste dioki s obzirom na fundamente ,bit će tu plača. mada bi više volio da griješim,nisam ljubomoran, dapače, ali s obzirom da se neke trguju s 0.30 i imaju pozitivno fi a cijene ni makac , ali sve se nivelira prije ili kasnije , triba se čuvat razvikanih dionica
    bar to sam naučio na zse-u ako ništa

    • Ak se radi o spekulacijama, meni je puno zanimljivije gledati ATPL i kako su s padajućim prihodima uspjeli dići aktivu 50% a kapital 100%… a kad se još pogleda BVPS u odnosu na aktualnu cijenu… zanimljivo zanimljivo, pogotovo ako su kako je ono ukazao antun počeli brodari odbijati prejeftin prijevoz (bottomed out tržište)

      • Danas je trend kod brodara da se do jučer najveći neprijatelji na tržištu udružuju jer su vidjeli da ih spuštanje cijena sve zajedno vodi u bunar bez dna,neki režu brodove koje su do jučer prodavali,svijesno gube novac ali ne žele da im ti brodovi stvaraju konkurenciju….Vidjet ćemo što će se tu događati,to samo bog zna?

        • Weeeeell, ipak ima razlike – EBITDA (kao brza i prljava metoda procjene) DIOK je u crvenom od 2008. naovamo (čudo da još uopće postoji pa makar i ovako kad ništa ne radi), dok je ATPL-ova čak i nakon tobogana u zadnjih par godina ipak u plusu. Bit će da su mađioničari 🙂

          Možda to pripada i u onu priču koju sam, priznajem, otkrio ovdje – da kupovati i dionice tvrtke u banani ima smisla ako je likvidacijska masa takva da se svaki dioničar može višestruko naplatiti (kao npr. VART). A tek ako okrenu trend poslovanja… (nije nagovor na kupnju ili prodaju makar da imam viška likvidnosti… 🙂 )

  4. CKML-R-A, Čakovečki mlinovi d.d.
    Slabo zapažena dionica, koji je razlog? Dobro kretanje prihoda, nema duga, lijepo raspršeno vlasništvo, solidna dobit i redovna dividenda, fundamenti ok, p/b privlačan. Nije Messi, ali solidan obrambeni prvotimac? Zna li netko nešto više?

    • Stvar je vrlo banalna i vrlo čista. (Za početak, koliko vidim ne krive mene nego nešto rovare protiv zamjenika predsjednika, ali članak je pisan očito tendenciozno).

      1. Upravo je Poslovni objavio moguće povjerljive cjenovno osjetljive informacije ili možda dezinformacije, ovdje: http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/petrokemija-u-gubitku-178-milijuna-kuna-cijena-plina-glavni-krivac-230581 (pogledajte komentar koji je napisao ‘dida1949’ – niže ga navodim u cjelosti).

      2. U maniri dobrog vlasnika sam emailom pitao neke članove NO i uprave (uključivo i predsjednika Uprave, čudi me da nije dobio email, ili ne zna s njime raditi ili im sustav nije neki ili nešto treće?) jesu li istinite te stvari, koje vjerojatno i nisu ‘cjenovno osjetljiva informacija’.

      3. Istina je da mi je, a i nekim drugim dioničarima, zamjenik predsjednika NO pojasnio te napise. Kako u tom trenutku nisam znao da li TADA raspolažem povjerljivim informacijama (naime da su stvari na pol istinite), u biti znao sam da nisu, ali upravo zato jer znam da neki čekaju makar i povod za neki pogrešan korak, u skladu s najboljim svjetskim praksama sam se suzdržao sam se od svakog trgovanja dionicom PTKM i od uprave zatražio da te informacije javno objavi, za slučaj da su cjenovno osjetljive povjerljive informacije, kako bi ih imali svi dioničari. Koliko znam, i ostali dioničari koji su dobili taj email od zamjenika predsjednika NO su se također sudzdržali od trgovanja dionica.

      4. To je rezultiralo ovom službenom izjavom ‘Pojašnjenje strukture gubitka’ http://zse.hr/default.aspx?id=44228 u kojoj su te stvari u bitnom objavljene (kao što vidite, tu se teško može uopće reći da bi bile cjenovno značajne informacije jer samo pojašnjavaju neke stvari iz prošlosti, što vidite i po tome da cijena uopće nije reagirala na njih).

      5. Time smo došli do sitacije da je moje pitanje dovelo do veće transparentnosti poslovanja, informacije su javno objavljene, čak i za slučaj da su bile cjenovno osjetljive, nitko ih nije zloupotrijebio, a vjerojatno jest napravljena neka greška u koracima (u svakom slučaju ne s moje strane).

      6. Ukupno, ako se i radilo o cjenovno osjetljivim povlaštenim informacijama, Hanfi bi trebalo prijaviti korisnika ‘dida1949’ i Poslovni, a ako se radi o dezinformacijama, onda u svakom slučaju ‘dida1949’, ali još više Poslovni. Podsjećam i na ovaj slučaj u vezi s gl. urednikom Poslovnog: http://www.dnevno.hr/vijesti/crna-kronika/66467-policija-o-poslovnom-dnevniku-izvjestila-dorh-urednik-darko-markusic-obmanjivao-investitore.html . Da ne bi Poslovnom bilo ‘tjerali lisicu, istjerali vuka’?

      + + +

      Evo teksta, (dez)informacije, s Poslovnog, izdavač 24sata, odgovorne osobe gl. urednik D. Markušić, uprava: D. Trupčević, M. Vrgoč, za slučaj da želite prijavljivati, a ako se slučajno radi o cjenovno osjetljivim povjerljivim informacijama ili cjenovno osjetljivim dezinformacijama, kao što rekoh, jedini krimen im Poslovni (+ ‘dida1949’) – možda je ovo prava prilika da staneno na kraj ovakvom ponašanju Poslovnog?

      “Jedina istina u ovom članku je da je gubitak za 2012. 178 milijuna kuna, da je cijena plina u 2012. u odnosu na 2013. porasla za cca 31% i da je ostvarena 2% viša prosječna cijena gnojiva u prodaji u odnosu na 2011. Sve ostalo su uobičajene, već dobro viđene i čitane izvještajne fraze uglavnom za pravdanje postignutog (čitaj nepostignutog).
      Postoje samo dva pitanja nakon ovog rezultata:
      1.Dali se gubitak trebao dogoditi, dali je on stvarno uzrokovan objektivnim razlozima što je Uprava društva poduzela za njegovo uklanjanje ili smanjenje (gubitak je bio vidljiv i u 1., a posebno 2. i 3. kvartalu 2012.)
      2.Brz obzira na razloge poslovnog rezultata u 2012. što je NO dužan poduzeti da bi se preduhitrili ovakovi rezultati u narednom periodu-
      Odgovor na prvo pitanje;
      Ne nije se trebao uopće dogoditi (uz svu realnost utjecaja porasta cijene prirodnog plina), dapače morao je biti pozitivan (neču špekulirati koliki no i to se dada vrlo točno izračunati.
      Subjektivni faktori, čiji je značajno veći utjecaj, od nezanemarivog utjecaja cijene prirodnog plina mogu se ičitati kroz;
      1. manju proizvodnju gnojiva od cca 120.000 tona (u čemu je cca 80.000 tona uree) zbog u dva navrata neuspjelog postremontnog starta postrojenja Amonijak 2 i potom neuspjelog starta postrojenja Urea 2. U oba slučaja nema osobne odgovornosti iako je ona evidentna, a kod amonijaka 2., zamislite. start nije uspio zbog zamrzavanja i lažne instrumentalne informacije( postrojenje je u radu 30 godina, sve je već rutina, a bilo je i znatno oštrijih zima ). Kod Uree 2 ništa se nije smrzlo ali se zamislite “začepilo” ( postrojenje je jednako staro, a u tih trideset godina startalo je sigurno 100 puta)
      2.U dva neuspjela postremontna starta samo na amonijaku je bez proizvodnog efekta utrošeno cca 8 mil.Sm3 plina ( direktno to je trosak od preko 31 mil.kuna, a da o energetskoj potrošnji pripreme starta i držanja cijele tvornice u pripremi i ne govorimo( vodena para, rashladna voda, e. energija)
      – mogao bih špekulirati, ali to se sve može egzaktno utvrditi iz dokumenata u samoj tvornici.
      3.Iz prodane i proizvedene količine gnojiva u 2012. je vidljivo da je sva proizvedena roba i prodana. To daje za pravo da bi iz neostvarenih 120.000 tona, barem 50% moglo prodati što bi po srednjoj prodajnoj cijeni doneslo dodatnih cca 180 mil.kuna UP. neču špekulirati koliko bi to utjecalo na konačni rezultat,ali utjecalo bi sigurnio.
      4. U sferi povećanja energetske učinkovitost, primjerice na postrojenju Amonijak 2. samo smanjenje energetske potrošnje za 1GJ/toni od ostvarene (a ta je još uvijek značajno viša od projektirane) ostvarila bi se ušteda od preko 15 mil. Sm3 plina odnosno ušteda od preko 58 mil. kuna ( ovo smanjenje nema nikakvu dodatnu tehničko tehnološku zahtjevnost, već isključivo rad prema proceduri u okvirima propisanih parametara. Zašto to nije tako !?.
      Da dalje ne elaboriram samo na Amonijaku 2, i samo na prirodnom plinu ostvaren je nepotreban trošak od cca 90 mil. kuna!!. Za procijeniti je da je po osnovu utrošenih energofluida u navedenom vremenu postremontnih problema na nivou tvornice napravljen dodatni trošak od cca 30 mil. kuna.
      Ako tome dodamo neostvarenu dobit po osnovi neproizhvedenih 120.000 tona gnojiva ( cca 80.000 tona uree sa dobrim ostatkom dohotka ) gubitak se stvarno nije smio dogoditi.
      Odgovor na drugo pitanje;
      Već nakon 2. a svakako nakon 3. kvartala NO je trebao smjeniti kompletnu Upravu, postaviti krizni management i uvesti poslovanje u kriznim uvjetima.
      Danas nakon ovakvog rezultata to je zakonska obveza, ali sada uz odgovornost
      Uprave za nesavjesno poslovanje tu je i realna odgovornost NO.
      Živi bili pa vidjeli, što će se u narednom periodu događati ?!”

      • p.s. Inače se čini da se uopće i ne radi o cjenovno osjetljivoj informaciji, gledajte:
        – na dan kad je objavljena informacija, cijena je porasla s 225 na 228 kn, dakle malo više od 1%, ali je i Crobex porastao oko 0,76%
        – idući dan se smanjila na 222 kn, ali je i Crobex pao 0,46%
        – idući dan se cijena vratila na 226,90 (Crobex opet malo pao).

        Dakle, kolebanja su praktički minimalna.

        Mislim da bi bilo jako dobro da dioničari što više pitaju upravu i NO (naglašavam, email je bio poslan i predsjedniku Uprave koji se očito nije ni na koji način udostojio uključiti) o poslovanju, a da im ovi što više odgovaraju (na kvalitetan način).

      • Nenade, nisam shvatio, može pojašnjenje …. ovaj dio teksta nakon +++ u kojem se pojašnjavaju po točkama razlozi gubitaka, da li je to dio odgovora koji ste mailom dobili od člana NO, ili ste to Vi izračunali iz Vama dostupnih informacija ? Tx na odgovoru, a razumijet ću i ako ne želite odgovoriti ….

      • Ekipa kao da je upala u živo blato, svakim potezom tonu dublje.
        Ali svako zlo za neko dobro.
        Obradovali su neke forumaše 🙂 a čitatelji bloga dobili su detaljan opis kako se učnkovito posluje u Petrokemiji.

        • Mislim da bi zbilja trebalo isprijavljivati tu ekipicu. Sjećate se kad su objavili laž da sam prodao dionice Petrokemije, to je neko vrijeme stajalo, mogao je vidjeti velik broj ljudi, a onda su maknuli, ali nikad demantirali. Što je tim ljudima?

        • Evo sada su na htv-u objavili da eu na samitu “ozbiljno” razmatra da odustane od mjera štednje?Da naravno i ja to mislim,oni sa deficitom do neba “ozbiljno” to predlažu a oni koji to trebaju kreditirati-plaćati “ozbiljno” se sa time ne slažu.Evo i meni se djeca protive mjerama štednje,kažu da to nije fer “jer će njihova potrošnja otvarati nova radna mjesta u trgovačkim centrima naročito na odjelima kineskih igračaka”,valjda čuli od ribiča da tako mora biti…

  5. Još jedna briljatna analiza Petrokemije ,čudim se zašto Vas napadaju sidikati……trebali bi Vam dati nagradu jer cilj svih nas da PETROKEMIJA posluje sa dobiti a ne sa gubitkom……

    • Pa sindikatima to odavno nije cilj, to je valjda svima jasno, jedino njima nije jasno da su ih svi prokužili …. jer kako bi onda oni jamili po svome i za svoje ? Jedino, ako je ‘NAŠE’ …. i zato su da što dulje ostane ‘NAŠE’ ….

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.