Uncategorized

Konkurentnost hrvatskog turizma – novi izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma

Svjetski ekonomski forum je objavio izvještaj o konkurentnosti (kompetitivnosti) turizma u svijetu – ovdje. Kao što možete vidjeti, Hrvatska je na 35. mjestu od 140 zemalja.

U Europi je tek 23. od 42 zemlje. Ispred nas su sve razvijene zemlje, ali i Grčka, Češka, Estonija, Cipar, Malta, Island.

Iz izvještaja:

Croatia, a country well known for its tourism industry, ranks 35th overall, trailing slightly behind countries such as Malaysia and slightly above Turkey. Croatia’s performance has remained stable over the last several editions of the Report. … in order to improve the sector’s competitiveness further, a goal will be to upgrade its ground transport infrastructure, particularly its railroads and ports, and its air transport infrastructure. More efforts should also be devoted to ensuring that the country’s policy rules and regulations are supportive of developing the sector (96th) with improvements in areas such as FDI, property rights protection, and red tape. Besides improving the tourism industry, such advances would favor general development in the country

Ovo možemo tumačiti kao:
– spuštanje na zemlju onih genijalaca koji misle da možemo i dalje prodavati ‘sunce i more’ (bez investicija)
– ukazivanje na velike prilike (jer problemi su uvijek i prilike)
– pokazatelj da Vlada i ostala javna uprava u ovom segmentu zaista može napraviti puno i dokazati svoju svrhu

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

42 replies »

  1. Turizam je vec duze vrijeme in na burzi, uz Vladu koja shvatila da nesto sto nosi 15% GDP_a ima smisla urediti za daljnji razvoj te na taj nacin potaknut industriju da bude konkurentna na svijestkom a ne samo lokalnom nivou je put koji ima smisla. Uz preuzimanje MAIS @ book value, kao I prijasnja od strane Zabe+Korf_a samo potvrduje da ljudi koji su lideri u toj industriji razumiju kud ce se stvari otkotrljat..

    🙂

  2. Hm, da vidimo. Prva stvar koja se spominje je da nam ne valja “transport infrastructure” i to željeznice i luke. Što? Otkad i gdje to turisti stižu željeznicom? Ili brodom? Malta i Cipar uopće nemaju željeznica, a ne samo to nego ni na njih turisti ne dolaze brodom, osim cruzerima, što mogu i kod nas i rade gdje im je zanimljivo. A turisti iz centralne i sjeverne Europe na koje mi ciljamo bi prvo trebali u Hamburg na brod ili kako? Željeznicama se pak vozi samo sirotinja i studenti backpackeri. Autoceste, e to je nešto što turisti koriste, i toga imamo pak najbolje i najviše. Nitko nam nije ravan u tome. Dalje, aerodromi u Dubrovniku, Splitu, Zadru, na Krku, u Puli, na Braču. Što bi trebalo, još i da Šibenik i Imotski imaju po jedan? Ovaj na Braču se zatvara jer nema interesa turista da lete na Brač, iako ga je država godinama subvencijama održavala na životu i da je mogao zaživjeti zaživio bi.

    Drugim rječima, napisati da je u Hrvatskoj transportna infrastruktura problem može samo netko tko nije bio u Hrvatskoj.

    A zazivati zbog toga veću intervenciju vlasti je potpuno promašeno. Vlast će turizmu i svima nama najbolju uslugu napraviti ako se počne pretvarati da turizam ne postoji.

    • Unaprijed se ograđujem zbog nestručnosti no stvarno mi je taj transport zazvonio u uhu – meni to više izgleda kao lista onoga što bi “njima” odgovaralo da se kod nas radi, tj. gdje bi nama netko nešto prodao.

      • Niste valjda i Vi od onih kojima su ‘oni’ (MMF, EU, pa i ovdje World Economic Forum – najpoznatiji po Davosu) sve rade kako iskoristili male narode i da bi ‘njima’ bilo najbolje, a ‘oni’ su ljudi-gušteri ili neka druga svjetska zavjera? 🙂

        • @nbakic
          ” (MMF, EU, pa i ovdje World Economic Forum – najpoznatiji po Davosu) sve rade kako iskoristili male narode i da bi ‘njima’ bilo najbolje, a ‘oni’ su ljudi-gušteri ili neka druga svjetska zavjera?”
          niste vi valjda jedan od onih sto misle da je Irak bio zbog WMDa, TARP da se spasi ekonomija, Libija da se oslobodi napaceni narod, bailout Grcke da se pomogne Grckoj… da su Iracani vadili bebe iz inkubatora 😛
          Dakle kao sto ima conmena koji muljaju sa dionicama ne znaci da su dionice po sebi muljaza… isto tako to sto A Jones i drugi muljatori zaraduju na teorijama zavjere ne znaci da su one automatski neistine.
          Ako jeste mozda jednog dana kao Walter Jones se preobratite 😛

      • Nama, a ne “njima” odgovara da turist moze doci i cilimom ako hoce. Turist donosi kapital koji se oporezuje, i ostaje u hrvatskoj. Turizam je izvoz. Postavite se u ulogu turista i sve ce vam biti jasno. Ako zelite negdje otici, zelite sigurne, brze i tocne informacije, izbor cijena i prevoza….

    • Samo netko tko nije bio u Hrvatskoj? 😀 A onaj koji je bio pa upao u neku ljetnu gužvu/kolonu? 😀 Neki ljudi, a mislim da ih nije malo (sve više i više ih je), su nestrpljivi – ti će reći: nikad više Hrvatska! Nema veze što je slično i u nekim drugim državama, jednu po jednu otpiliti će i njih, dok netko ne postane “prometno konkurentan” i zasluženo odnese turiste u tom našm dobu gdje ljudi jako cijene svoje vrijeme.

      Neka je cesta “najbolja” na svijetu (po čemu, po svemu “ostalom”?), neka je koštala kao suho zlato, ali ako će se tamo čekati kao u prethistoriji, kao da jašeš na magarcu, e pa ta je cesta ništa drugo nego jedno veliko da ne kažem što. Vrijeme je sve, čekanje je koma!
      Željeznice su katastrofa, treba ih privatizirati. Ali i ceste su katastrofa ako se na njima “slučajno” nađeš u gužvi, tada te uopće ne zanima što su dobre kad nema gužve. Neke ceste isto trebaju bolju vlasničku/koncesijsku strukturu.

      Najvažnija kvaliteta dobre ceste mora biti “ne čekanje”, ne niti sama brzina, ne mora biti bez ograničenja brzine i sl., neka se ide umjereno brzo, ja sam za, velike brzine su opasne, ali samo neka se uvijek ide, neka promet ne staje nikad, up-time u vrijeme špice sezone mora biti 99,99 %, a van sezone može biti zaustavljanja, koga briga kad nema turista. To kome bude “brend”, brzina, “cesta 4G brzine” – taj ima jak adut 😀 Nema ništa od lijepog mora ako do njega ne možeš doći tj. put te iživcira, mora se doć veseo tamo a ne živčan, to sve pokvari, manje se troši onda itd.

      To je možda moguće postići. Umjesto “farbanja tunela” možda se mogla napraviti neka naj naj high-tech signalizacija (uz prikladnu zakonsku regulativu koja bi to dopustila). Pa možda i domaća firma, Telegra d.o.o. može to postići. To nije baš kvantna fizika.

      Ne vjerujem da zastoja mora biti. Nema baš toliko turista, nisu ceste loše, samo je sve totalno podložno kaosu jer nema dovoljno pametnog aktivnog upravljanja tim složenim sustavom – znam da ne zvuči intuitivno liberatijancu, ali neke složene sustave ipak treba upravljati 😀 Mislim da neka “stanardna” cesta uz isti broj vozila može biti drastično prohodnija ako će se dovoljno pametnim sustavom unaprijed detektirati potencijalne zastoje, tome pametno prilagođavati signalizaciju itd. Bilo bi normalno dinamički mijenjati ograničenja brzine, posebice preporučenu minimalnu brzinu, spuštati/dizati cijene na alternativnim pravcima da se ljudi odlučuju na odluke koje će promet učiniti perfektno prohodnim. Živimo u visoko-tehnološkom dobu a na skupim cestama promet kao kod Marije Terezije, jer je način prometovanja takav kao onda, “idemo, juriš, pa tko gdje stigne, ništa dalje od nosa ne vidimo, ni brzne, ni cijene, nikakve procjene stanja na cestama, vremena dolaska, a kamoli “jamčena” vremena koja nam cesta npr. obećava za uzvrat za tu cestarinu, tj. povrat sredstava u slučaju da cesta ne ispuni svoju ugovornu obvezu u tom poslu kojega ste sklopili na ulazu. Tehnologija ne može riješiti sve, ali gužve bi valjda mogla, tehnologija+tržišni princip.

      • Možda bi bilo dobro da nam teorija zavjere ili bilo koja druga teorija ne stoji iznad glave kao prijetnja etiketiranjem, obilježavanjem i usmjerava nas na autocenzuru. Ništa od navedenog nisam rekla. Iako su globalizacijski procesi prilično globalni, nisu baš u potpunosti, negdje se utjecaji izvana prilično dobro kontroliraju. Nije baš svugdje slučaj kao kod nas da se bogatstva u takvoj mjeri prelijevaju preko granice. Zemlje srednjeg Istoka su glavom platile kad nisu dale da im se to radi pa sada američke kompanije tamo grade zemlje ispočetka, “uvode demokraciju”, kao da ih je netko zvao ili kao da su prije tamo živjeli u pećinama i jedni drugima glodali kosti. Vidjet ćemo što će tek biti ako se zaista omogući privatizacija vode, energetike i ostalih resursa pa će devastacije biti vidljive ne samo na računima građana, već i golim okom. Voljela bih da sam u krivu, ali me ništa baš ne demantira.

        • Mislim da upravo potpadate pod teorije zavjere. Gledajte, kao činjenicu navodite ” Zemlje srednjeg Istoka su glavom platile kad nisu dale da im se to radi pa sada američke kompanije tamo grade zemlje ispočetka, “uvode demokraciju”, kao da ih je netko zvao ili kao da su prije tamo živjeli u pećinama i jedni drugima glodali kosti.” A propos, nisam baš siguran da ste svjesni povijesti u zadnjih par sto godina, naime znate li od kuda dolazi bogatstvo bliskoistočnih zemalja i kako je bilo prije toga? A koje veze sve ovo ima s privatizacijom ‘vode, energetike i ostalih resursa’ i ‘devastacijom’, što to – da se izrazim jezikom pobornika teorije ‘zavjere’ – u gornjem tekstu govori o tome, gdje su elementi toga? Odgovor je: nema; pa činjenice da ste vidjeli te elemente teroije zavjere (kad bi to i bila zavjera, o tome tek treba diskutirati, ja recimo mislim da privatizacija nije u funkciji ‘neokolonijalizma’ nego da je dobra i za ovu zemlju), pokazuje da stvair promatrate u konktestu teorije zavjere (jedan od elemenata tog pristupa da se ta ‘zavjera’ vidi svuda i ondje gdje ju naravno nema).

          I sad pogledajte korak dalje. Diskutant prije Vas vidi upravo suprotno od Vas (naime da se zagovara više ‘naše’ države). Tko je sad tu u pravu, Vi ili on?

        • Prije nego odgovorim na Vaš komentar, zanima me Vaše mišljenje: hoće li promet na zagrebačkom aerodromu biti veći ako ćemo imati novu zgradu i cijelu logistiku, tj, je li malen zbog loših uvjeta, je li trenutno zračna luka preopterećena zbog toga što je premalena?
          Ili bi nam samo bilo ljepše da imamo raskošnu zračnu luku?
          Prije 10-tak godina sam bila na Santoriniju (ne znam kako je sada tamo) koji je imao smiješno malenu i neuglednu zračnu luku, ali je promet bio fascinantan, samo je za Stockholm bilo 20-tak letova dnevno. Imamo li mi takav promet? Što je uvjet čemu? Jaka ekonomija koja treba veliku zračnu luku ili zračna luka s dobrom logistikom kao podrška ekonomskom procvatu? U našim uvjetima meni ta gradnja izgleda kao dobar posao za graditelje bez neke velike potrebe. Opet se ograđujem, nisam stručnjakinja, samo uspoređujem doživljeno.

      • @mclynx

        Bojim se da ste potpali pod utjecaj domaćih budalastih TV stanica koje udarno, uzbuđenim glasovima, izvještavaju sa lica mjesta kad se ispred sv. Roka stvori kolona od 5 kilometara.

        Mislim, stvarno, u Hrvatskoj da je problem začepljenost cesta? U Hrvatskoj su ceste usred sezone PRAZNE kad se usporede sa bilo kojom drugom turističkom zemljom. U Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i drugdje nastaju kolone duge više STOTINA kilometara. Žao mi je, ali s ovim teoretiziranjem da džaba nam ceste kad su zagušene jednostavno ste smiješni. Da će netko odustati od Hrvatske zbog gužve na cestama? Stvarno… to će napraviti samo razmaženi Hrvati kojima je kolona od 5 kilometara vijest za dnevnik. Dotle svaki zapadni Europljanin kad prođe granicu i uđe u HR odahne što se konačno može normalno vozit.

        A onima kojima se toliko žuri da apsolutno ne smiju usred ljeta vidjeti gužvu — za njih je avion, a ne bolja regulacija prometa.

        • Dobro, negdje je i puno gore, istina, to sam “usputno” malo i spomnuo 😀 Ali to ne znači da kod nas ne može biti bolje nego što je, da je bolje platiti sofisticiraniju signalizaciju umjesto “sofisticiranu boju”, da izgraditi brend oko te prohodnosti/brzine, kvalitete usluge (predviljivosti)…, nema bolje stvari za posao zvan “cesta”, privatni vlasnik bi imao drugačije prioritete jer bi imao drugačiji poslovni model itd., nekako je to bila više poanta mog posta nego sama gužva po sebi.

          Ali da mrzim čekanje bilo čega, istina, i misim da je u Europi sve više ljudi koji to ne podnose. Možda bi to bilo razumnije, ali nekako ne volim se tješiti time da je kolona od 5 km “ok” samo zato što postoji ona od 100 km, ja uvijek volim gledati jel moguće “0 km”, pa u odnosu na to gledam. Ovdje to je malo pretjerano, priznajem, ali onda gledaj poantu mog posta: vlasnička struktura – poslovni prioriteti.

    • Gledajte, Vi nastupate s radikalno libertijanskih stajališta, s kojima se ne slažem, iako mislim da je prava stvar svakako daleko bliža onome za što se zalažete nego onome što imamo ovdje, a i naravno što je dominantna linija danas u nekim dijelovima Europe. U svakom slučaju su Vaši napori vrlo korisni jer je u ovom društvu su upravo pogledi poput Vašeg zanemareni i nedostaju (recimo, čak i da se ne ‘slažete’ s tezom ‘papar je najbolja hrana’ u slučaju kad u grahu nema papra, dobro ga je zagovarati – iako, ovo nije dobra usporedba jer, kako sam rekao, bliži sam Vašem stajalištu nego onome što imamo ovdje).

      Ali mislim da stvari ponekad gledate prepojednostavljeno i površno, te čak i vidite samo ono što želite vidjeti.

      Konkretno,

      A. što se tiče intervencije vlasti, autori se upravo zalažu za obratno od onoga što ste Vi vidjeli. Za mene je u ovoj preporuci važniji upravo dio koji se odnosi na smanjivanje državne uloge (“More efforts should also be devoted to ensuring that the country’s policy rules and regulations are supportive of developing the sector (96th) with improvements in areas such as FDI, property rights protection, and red tape.“) za koje se kaže da su korisni i inače.

      B. Što se tiče infrastrukture, mislim da ste tu faktički u krivu na dva načina. Naime

      1. Koliko god netko smatrao državno vlasništvo dijelova infrastrukture pogrešnim, činjenica jest da je kod nas tako, što se tiče luka i pruga, pa odluke o unaprijeđenje može donijeti samo država, na način da sama investira ili da privatizira. Nadam se da se nećemo sporiti oko toga da je investicija u npr. novo trajektno pristanište na Hvaru, ili trajektnu luku u Splitu itd. bilo bezvezno (kad je već državno – a slažem se da bi možda bilo bolje da se dalo privatnicima koncesija da razviju te luke).

      2. Što se tiče pruga i usporedbe Cipra i Malte s RH, ovo zaista nema nikakve veze jer se iz Beče na Maltu ne može doći vlakom, a u Hrvatsku može.

      Dalje, ovdje možemo govoriti o predrasudama, naime vjerujem da biste upravo Vi bili prvi koji bi se, da je rasprava o toj temi, suprotstavili onima koji su – u okvirima slobodnog tržišta – protiv dolazaka Čeha i Mađara jer navodno ‘ništa ne troše i donose svoje salame’, pa mislim da je u tom smislu bezveze da diskontirate vlak jer se navodno njime vozi samo sirotinja i backpackeri. A propos, ne znam u koju biste mene kategoriju od te dvije svrstali, ali vjerovali ili ne, ja bih baš putovao na more vlakom da mogu i također bih iza Zagreba često do Europe išao vlakom da linije valjaju, čak i s obitelji, ne znam jeste li vidjeli ovu knjigu. tj. website vezan uz nju: http://www.seat61.com/Europe-train-travel.htm#.UUQMYhyG2So?

      Mislim da ovdje radite i prilično veliku ekonomsku grešku. Nastranu to što bi bilo bolje, privatne ili državne ceste i pruge (a rado bih da se nekoj, npr. kineskoj korporaciji, ili Virginu proda koncesija ne samo na linije nego i na prigu), uzevši u obzir činjenicu da je kod nas sada moguće imati samo državne autoputove i pruge treba gledati i satelitsku bilancu, tj. eksternalije. U tom kontekstu je vjerojatno investicija u ceste, uz svu nevjerojatno veliku krađu, bila možda i najbolja koju je Hrvatska imala u zadnje vrijeme, uzevši u obzir koliko je značila za razvoj turizma, ali i mnogih drugih tvrtki. Tome dodajte i sljedeće. Recimo da je cijena ceste od Zagreba određena na 150 kn za sve (nemamo diskriminacij prema bogatstvu). Ali postoji mnogo ljudi kojima ta vožnja vrijedi puno više, oni bi možda platili i 300, 400 ili čak 500 kn, zbog uštede vremena ili sigurnosti (a i manjih troškova goriva, jasno u manjem dijelu – a propos, možda bi se na svom blogu moli pozabaviti jednom idiotskom usporedbom koju naše novine često daju, a to je da li je vožnja autoputom jefitnija od voženje običnom cestom, pa onda za običnu cestu računaju prosječnu brzinu 80 km/h, ne uvažavajući da je to prepuno ubrzavanja i kočenja i uzbrdica, a za autoput prosječnu brzinu od 130 na kojoj je velika potrošnja, pa ‘s obzirom da je autopu malo duži, potroši se i više benzina’, umjesto da uzmu u obzir i mogućnost vožnje po autoputu – za štedljive – brzinom od 100 km/h).

      • @nbakic

        Nemam ja ništa protiv vožnje vlakom, ali to nikako ne može biti nekakvo usko grlo. Nema do Cipra ali imate do Sicilije vlak, i do Grčke i Bugarske, a u Španjolskoj imaju i nekakve vrlo brze kao TGV, pa sumnjam da su to načini kojima dolazi međunarodni turizam. No da ne idemo u detalje i tražimo statistike, mislim da je jasno da je netko ubacio kritiku infrastrukture u taj izvještaj onako jer nije znao što bi drugo. Budimo realni, ima li Njemačka idealnu transportnu infrastrukturu, ili Italija ili koja zemlja uopće? Uvijek možete komotno staviti “poboljšati infrastrukturu” kao nekakvu kritiku i to stoji uvijek i svugdje. Evo u SAD-u po tome lupaju u političkim raspravama toliko da bi čovjek rekao da su zemlja trećeg svijeta 🙂

        Ja se baš i ne ustručavam od kritiziranja Hrvatske, ali infrastruktura nam uopće nije loša.

        • Ok, kad kažete da nije loša, recite nam šta osim autocesta (tu se apsolutno mogu složiti sa Vama da 5 km kolone uopće nije gužva, osim nama u našim glavama, recimo često se nedeljom vraćam iz Dolomita, popodne je kolona cca 100 km od Cortine pa do ulaza na autoput u Belunu, i nitko se ne buni, svi voze mirno i strpljivo u koloni) u ovoj zemlji funkcionira ? Željeznički promet – koma, brodski promet – koma, ostale ceste osim autocesta – koma, aerodromi – koma. Kako recimo onaj turist koji ne dođe osobnim automobilom ili autobusom (a to je nažalost većina) može jednostavno proputovati Hrvatskom ? Nikako, nakon par dana pokušaja prođe ga volja. Čak ni rent-a-car automobila nemamo dovoljno …. a da ne pričamo o tome da pokušate ljeti otići brodom malo po obali, pa to je takoreći neizvedivo … mislim, možete, Rijeka – Lošinj, pa natrag u Rijeku, pa autobusom do Zadra, pa na otoke, pa natrag, pa autobusom do Splita …. in tako naprej … i po čemu nam to onda nije infrastruktura koma ?

        • Da, ali kako znate da neki ljudi (mnogi, tko zna, ja ne?) ne dolaze kod nas i zato jer se autom može doći bez enromnih gužvi?

        • Ono što nećemo sami kritizirati moraju drugi, eto kada ti nećeš infrastrukuru, našlo se tko hoće haha Ipak je državna više-manje, kako onda uopće može biti dobra 😀

          Sve treba kritizirati kako bi se poboljšalo. Nema toga što se ne može poboljšati, a sad koji su kome priorieti, e pa zato služi privatno vlasništvo pa neka vlasnik radi onako kakvi su njegovi prioriteti, što je jedino bitno na kraju. Tada nemamo što kritizirati jer vlasnik radi u svom interesu po svom vlastitom nahođenju i ne treba mu davati besplatne konzultantske usluge.

          Prioriteti su vrlo individualna, osobna stvar, tu nema jasnog egzaktnog odgovora. Može li radikalno bolja željeznica biti korisna težnja…, dobra u zanimljivoj mjeri i za turizam posljedično itd., to nitko ne može baš tako egzaktno tvrditi, jer to ovisi o bezbroj faktora a koji ovise o poslovnoj viziji i misiji te “željeznice”. Ako je ta željeznica privatna sve je moguće, ovisno na kakav model se odluče i koliko se njihova odluka pokaže dobrom i uspješno provodljivom njihove težnje mogu biti različite sa različitim posljedicama na turizam. Meni već padaju na pamet neki modeli koji zvuče kao zanimljiva strategija, korisna i za turističke partnere, pojačan doljev turista im iz Austrije, Njemačke, Nizozemske, koji će imati nešto više raspoloživog keša za potrošnju nego u suprotnom…

          Tko može tvrditi čiji su pripriteti “bolji”, Apple-ovi ili Samsung-ovi? (Samsung niti itko na svijetu ni u snu ne bi mogao napraviti “iPhone 5” npr., ali izgleda niti ne žele, oni rade drugačije i za njih ima smisla). Nema jasnog odgovora, vidi se da funkcioniraju oba modela, i jedni i drugi zgodno zarađuju (za razliku od trećih… npr. HTC, Asus i sl. nevjerojatne azijske kompamije, po mnogo toga u toj niši mobilnih i post-PC uređaja bolje od Samsunga, pa su nitko i ništa spram njega tržišno jer njihovi poslovni model/provedba nije među ovima koji funkcioniraju).

          Zato ništa bolje od tržišnog poslovanja koje izrodi razne nepredviđene a dobre stvari. Mogu i turisti dolaziti vlakom, tko zna, sve je moguće, niti za iPhone nismo oduvijek znali, sve ovisi o kompanijama koje dođu do tih “inovacija”, ovdje dakle prometno-turističkih. A koje su moguće! Inovacije su svuda moguće, sve može biti radikalno drugačije i radikalno bolje iako to možda u nekom trenutku ne možemo pojmiti a kad vidimo biti će nam tako samorazumljivo kao da “ne može drugačije”, “kako to nije oduvijek tako” (i kako se vlasnik tog nekog IP-a recimo “drznuo” to patentirati, kako da je “patentabilno” uopće… e pa to i je najveća inovacija – ona koja kada je vidiš izgleda nevjerojatno samorazumljivo, da zaboraviš da je nekada nisi bio svjestan, da si nekada rekao “to ne može”, ne mogu turisti vlakom, tako nigdje nije itd., P.S. Na stranu sad libertarijanski stav prema patentima, to je druga priča :D)

  3. Bas gledam koliko su vrijedile neke turisticke dionice unazad godinu dana (15.03.2012., izvor ZSE):
    ARNT – 89 kn (danas: 150 kn)
    KORF- 88 kn (danas: 150 kn)
    MAIS – 56 kn (danas se nije trgovalo 🙂 cca 74 kn)
    SLRS – 298 kn (danas: 400 kn)

    Srećom imam sve navedene dionice i nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  4. Iz ovog izvještaja jasno se može vidjeti kako nam ne treba Ministarstvo turizma
    Svi problemi koje imamo u turizmu spadaju u nadležnost drugih ministarstava i za njihovo rješavanje vladi treba novac kojeg se odrekla zbog lobiranja ministra turizma koji je izborio povlašteni PDV u svom sektoru na štetu ostalih kojima je povišeno porezno opterećenja
    Što prije ukinemo štetočinsko Ministarstvo turizma to bolje za naš turizam i hrvatske porezne obveznike

  5. ja predlazem da predsjednik predlozi smanjivanje PDVa na “ozbiljni” turizam na 5% , cisto logicki gledano ne jer njemu takva raspodjela odgovara. 😛
    salu na stranu turizam je samo jedan dio veceg problema, da li ce hr postati banana drzava kako ja mislim ili ce hr skuziti neke stvari kako g bakic misli.

    P.S. bilo tu nekih rasprava o skandinaviji pa evo ovo:

    fokusirajte se na brojke jer host je malo ego prick, zabrijava si da je filozof, bla bla…
    ali ako vam se ne da gledati sve pogledajte graf na 1:35
    naravno to nitko nikada nece staviti pred nos Milanovicu ili Karamarku u intervjuima, jer naravno kako smo vec rekli i SDP i HDZ se bore oko vlasti, ne oko toga da Hr bude bolje… mediji su tu da to ucine zanimljivim i da nesto zarade za sebe…

  6. svaka kuna od turizma stvara 1 euro bar su me tako učili u školi
    jerbo ne što se proda smještaj, uvali se strancu i domaća spiza, a znamo kako namirnice u srcu sezone narastu i do 50%
    tako da uz turizam idu i seljačke dionice ,tipa vpik,belje, ksst
    a još se tu usput prodaju i popratni sadržaju
    uopće mi nije jasno zašto naši seljaci kukaju ,jer kad gleam plodove zemlje uvik neko kuka i plaće, a neke i ne žalim jer su dizali kredite i raili hotele za krave ili kupovali traktore koji mogu izorati pola slavonije a ne njegov hektar dva zemlje

  7. Jedan komentarcic…
    Ova slika nasega turizma je realna…daleko smo iza svih zemalja razvijene europe, Austrija,Italija,Svicarska,Spanjolska,Grcka,Cipar,Malta. Ne mozemo se mi usporedjivat sa Grckom pa oni su 100milijardi eura duzni ako ne i vise pa nek su pronevjreili 50 to znaci da su za 50 ipak nesto izgradili…tko je bio u Grckoj na svakih 100m je tabla izgradila EU itd itd…tako da je njihova infrastruktura bolja, juznije su pa im je sezona puno duza a more im je prekrasno kao i nase ali se u njihovom moze komotno u 10mj kupat dok u nasem ne kulturna bastina da ne pricam…imamo mi tu nesto Dubrovnik-Split-Pula ali ne budimo nerealni citavi svijet uci o Grckoj itd dok o nama ne… Jos mi moramo puno uciti,raditi,ulagati da bi sustigli Grcku-Italiju-Spanjolsku po konkuretnosti

    • Ma sad kao da je to samo “njihovo”… nije! Sve to “grčko” može biti naše koliko i njihovo. Posao je posao. Nije ograničen geografski, pogotovo kada smo u EU kojoj je jedna od dvije glavne svrhe ta mobilnost kapitala i radne snage.

      Ako imamo jake turističke kompanije, a u kojem se smijeru ovim pretpostavljanim konsolidacijama krenulo, nema razloga da se rast i razvoj ne nastavi. Možemo jednog dana u portfelju naših “Valamar”/”Maistra” odvojenih ili jednog dana spojenih također, vidjeti i neke grčke destinacije – zašto ne! Sve je stalno na kupnju i prodaju, neki se razvijaju drugi propadaju. Kapital čini čuda. Kada kapital raste sve je moguće.

      Šteta samo što te europske stvari ne mogu skroz poništiti sezonalnost. Nama treba nešto gdje je ljeto za vrijeme cijele naše zime. Imam ja ideje i glede toga, ali to je već futurističko, ali ima smisla. Europljani se moraju vratiti i u Afriku. Tamo (ispod Sahare, a tko zna možda i iznad, mada se tu ništa ne zna, to je kao nekada Balkan – “bure baruta”) su buduća tržista u razvoju. Tko prije dođe bolje će imati startne pozicije za sudjelovati u razvoju novih optimističnih demokracija koje stasaju u punopravno članstvo modernog svijeta. A turizam je baš jedna od grana koja im se može najlakše prva razvijati, gdje možemo investirati na obostranu korist…
      Stvarno je ključno da nam kompanije rastu. Kada rastu onda je daljnji rast još lakši. Profitabilnost je stvarno kisik svake kompanije. Sve sam optimističniji da se naše turističke kompanije neće utopiti, kisika je sve više! 😉

  8. Što kažete na događaje na Cipru ? Štediše plaćaju jednokratni porez na štednju. 6.75% za štednju manju od 100.000 eura, a štednja iznad 100.000 eura plaćaju 9.99%.
    Strašno!
    A da su investirali u recimo dionice?…

    • Pa više puta sam objašnjavao zašto je ulaganje u dionice po nekim aspektima i u nekim situacijama manje rizično od štednje u bankama, posebno u ovakvim ekstremnim situacijama i kad se dionicama ulaže u realnu produktivnu imovinu.

    • Dionice nije tek tako lako ukrasti 😀 Jer da država svima uzme 10 % dionica, a budući da treba keš, mora prodovati, kome će ih i po kojoj cijeni prodati u državi u kojoj se time pokazalo da je sigurnost kapitala nikakva.

      A novac građanima kradu kontinuirano inflacijom i ponekad ovako u brzim transakcijama. Ma nije tih 6-10 % ništa posebno samo što je sad tako očito i odjednom. To kroz godinu-dvije-tri uvijek “uzmu”. A inflacija se lako i otme kontroli pa to može bilo koliko brzo biti ukradeno u krizama i bez tako eksplicitne transakcije. Pa i neki susjedi nam se time s vremena na vrijeme suočavaju. Novac je uvijek bio i ostao podložan pljački i drugim načinima gubitka vrijednosti. Cijele kompanije je inače teže ukrasti, pojedinačne dionice pogotovo, a toliko stvaraju da mogu i puno više toga pretrpijeti nego keš koji trpi dok ga ima, dok ga ne popapaju cijelog, ne stvara novi, nema samozacijeljivanja kao kod kompanija 🙂

    • Bok,
      Ovo je po meni sramotno, ovo je doslovce nagradna igra oduzimanje. Na stranu sad ulaganje u dionice il u stednju itd…Da su smanjili kamate ok…ali da oduzimaju ljudima dio ustedjevine to je apsurdno. Mozda nisam dovolno upucen ali po tome tko ima 100 000 eura ustedjevine u banci mora dati toj banci ili kome vec 10 000eura? Smijesno…
      Ne znam jel mogu ljudi izvadit novce prije stupanja na snagu te odredbe….ako da tek ce onda banke propast….zamisli kad navale mase naroda isplacivat svoje ustedjevine sa racuna pa nema te banke koja ima toliku likvidnost da im u jednom danu dodju sve stedise po ustedjevine….

      • Tomislave vi vjerojatno niste to najbolje shvatili ili ste se krivo izrazili,štediše u banci su trebale izgubiti puno više jer su oni defakto dioničari banke koji su povjerili novac tim bankama da im ga oplode za nekakvu ugovorenu kamatu ali isto tako su preuzeli rizik ukoliko ga banka “krivo plasira”,ne znam što je tu sramotno?Banke su krivo plasirale novac i štediše će platiti samo dio onoga što bi trebale?Tko vama garantira da npr ulaganjem u neku firmu nećete npr izgubiti sve ako ta firma bankrotira?Zar su štediše polarni medvjedi?Dok ide kamata 5 ili 7% nitko se ne buni ali čim se dogodi da nešto moramo platiti odmah je to sramotno?Npr da su ljudi u hrvatskoj držali novac u čarapama od npr 2000 godine izgubili bi cca na inflaciji cca 25-30% vrijednosti novca a nije teško izračunati koliko bi izgubili na kamati koja je do jučer iznosila od 5-7% na štednju.Tko voli uvijek može držati novac u čarapi,to mu nitko ne brani ali onda mora i snositi posledice takve “štednje”,ne postoji štednja na ovome svijetu koja ne nosi neki rizik,bila to štednja u čarapi,nekretninama,dionicama,obveznicama ili štednja u banci,svaki štediša očekuje nekakav prinos ili barem zaštitu vrijednosti svog novca i zbog toga je spreman preuzeti neki rizik.Na kraju što je ustvari štednja?Pa naravno odgođena potrošnja!Što su ustvari banke ili investicijski fondovi?Pa naravno institucije koje pružaju uslugu štedišama i na tome gledaju fino zaraditi sebi i štedišama ali isto tako mogu izgubiti i jedni i drugi?Ne znam što je tu sramotno?A sada pogledajte ovo;

        http://www.hrportfolio.hr/

        Kao što vidite neki fondovi su u zadnju godinu dana zaradili “štedišama” ali i sebi kroz naknadu 10-15% a neki su to sve umanjili za 10 ili 23%?Svima njima je namjera bila ista-da zarade ali nisu svi uspjeli,ne vidim razlog zašto se vi čudite bankama na cipru?Po istoj toj logici “štediše” u fondovima nebi trebali ništa platiti od eventualnih gubitaka?Ako idemo sljedom toga onda se postavlja krajnje pitanje dali vlasnici ili radnici bankrotiranih firmi moraju nešto izgubiti?I na kraju ćemo doći do toga da nitko na kraju nebi smio ništa izgubiti,pa taman činio i štetu?Valjda bi nam i kasko pokrivalo štetu kada vozimo i u pijanom stanju?Svi bi bili osuđeni na dobitak ili blaže rečeno na ne-rizik?Ima samo jedan problem?Tko će to platiti?Država ili kasko osiguranje?A tko će njima dati novac?

        • Bok, ma krivo sam ocito bio informiran jer sam negdje samo naslovnicu spazio i ovdje procitao dva reda o cemu se radi. Mislio sad da je netko donio odluku da se svima sa stednje uzme 10% novca jer je banka u problemima. Ako se ja kao stedisa npr sa time slazem onda ok , samo sam htio reci da odluka donesena dekretom je sramotna .. Drzat novce u stednji je rizik naravno kao i sve drugo…preci ulicu je rizik…Banka propala ljudi izgubili novce desava se nista neobicno …Zanimljivo da banke uvijete ugovora uglavnom mjenjaju na stetu korisnika…Odnosno u ovome slucaju kako se meni cini ,iskreno ne da mi se dublje istrazivat, promijenjeni su uvijeti ugovora sa stedisama jednostrano odnosno odluceno je da se jednostavno uzme 10% novca stedisa(mozda sam krivo protumacio slucaj)…ok bolje i to nego da sve propadne slazem se samo se pitam da li je ikome ikada receno kod otvaranja stednje gledajte sad vam je kamata 5% ali ako mi upadnemo u probleme mozemo vam uzeti 10% ili 50% ovisno u kakvim smo problemima a ako dobro poslujemo nema sanse da vam ta kamata bude veca od 5% jer je takva ugovorena…
          Mozda sam se malo krivo izrazio sa sramotnime i slazem se sve sto ste napisali osim u jednome ipak stedise nisu dionicari banke jer ne odlucuju ni o cemu odnosno nemaju dionice niti pravo glasa…to je ugovor izmedju dva subjekta sa svim rizicima…jedino sto dosta ljudi ne razumije cijeli rizik a banke ni ne spominju potencijalnim stedisama rizik kod ugovaranja a i zasto bi….

        • Ma nije banka “u problemima” (mislim je, ali posredno), ne može banka donositi takve odluke u kakvim god “problemima” bila. Država je u problemima a država je ta koja svojim građanima kontinuriano “krade” novce jer novac je lagano ukrasti (svakondevno inflacijom, pa na dalje ostalim metodama). Ovo je samo poseban slučaj/okolnost gdje je ta transakcija one-time event a ne kontinuran i uobičajen kao ostalo, i još povrh toga uvjetovan od strane “vanjskog autoriteta” što nekima najteže pada. Ali takav su bail-out ispregovarali, valjda im nitko ne da pod atraktivnijim uvjetima.

  9. i kod nas bi ljudi trebali plaćati porez na kapital u bankama , kao i što mi dioničari plaćamo porez 12% na didvidendu…….mnogi bi tada poćeli razmišljati o dionicama……a pogotovo o onima koji stvaraju profit…

    • Jel bi po Vama onda neki nas penzioner od 70g trebao ulagati u dionice umjesto u stednju? Vecina ljudi koji imaju stednju nemaju pojma o dionicama i ne trebaju da znaju…nisu dionice za sve i nisu posebno kod nas gdje kako i g.Bakic kaze je burza neefikasna…Djelomicno zbog neznalica i filozofije mase su nastali baloni na crobexu prije par godina gdje su bakice sa placa pratile i ulagale u dionicke fondove i dionice po principu grlom u jagode…pa je Ingra bila ne znam ni ja koliko tisuka cuna jedna dionica, Dioki 750kn IGH,Magma,itd itd a kad bi pitao te ljude zasto si ulozio u Ingru i ne mislis jeli preskupa rekli bi da su procitali na poslovnom da to mora ici gore 🙂 …nije zvaka za seljaka…Ako se oporezuje stednja npr moje misljenje da se nece novci toliko preusmjerit u dionice koliko u carape…a onda ce se povecat broj i pljacki itd…zivi bili pa vidjeli

    • istina, ako netko tko dobije dividendu 100 kuna mora platit porez na dividendu , onda bi bilo u redu da i onaj tko dobije kamatu na banci plati porez, Ovako drzava oporezuje nekoga za sto kuna dobiti a netko tko dobije pricam napamet milion kuna taj ne plati porez, Toliko o jednakosti i pravednosti

      • dobio sam dividendu adpl-r-a i uzeli su mi mislim 13 % a manja je dividenda od 12 000 kuna. I sada bi trebao cekat drugu godinu da predam poreznu prijavu ,pa dok dobijem povrat ako cu imat pravo, znaci drzava se sluzi mojim novcima godinu i pol dana najmanje ,,,,,

        • Je, al kaj se može. Bar se na samoj dionici nije osjetio efekt post-Ddaya, pa eto vam utjehe 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s