ADPL

Rezultati

Kratki komentari rezultata nekoliko tvrtki.

1. Valamar Adria Holding (VAH).

Umjesto na irelevantan Q1 pažnju treba obratiti na upravo objavljeno godišnje izvješće u novom obliku i sa zanimljivim sadržajima. Nema ga na zse.hr, ali ima na Hanfa.hr i ovdje na stranicama na stranicama samog VAH.

Izvješće nije obimno ali daje jako vrijedne podatke i koliko znam to je jedina hrvatska turistička tvrtka koja je u javnost izašla s takvim podacima (konkretno, prihod po smještajnoj jedinici i destinaciji).

Kao što sam već i prije rekao, i prošlogodišnje izvješće (sadržaj i ton) je bio iznimno jak signal dioničarima da se odnos većinskog dioničara promijenio, te da je uprava ponosna na rezultate i to želi pokazati. Ovo je definitivno još jedan jaki korak naprijed i bez sumnje korak koji ide u smjeru privlačenja većih institucionalnih ulagača za možda i daljnji iskorak u konsolidaciji hrtvaskog turističkog tržišta.

Za ilustraciju vam dajem ovaj grafikon koji sam napravio na osnovu podataka iz tog izvješća. ‘Prosjek’ se odnosi obični prosjek destinacija, ne uzimajući u obzir njihove relativne težine, ali ako pogledate podatke vidjet ćete da to nije bitno za poruku.

A poruka je ono što stalno govorim, da će profit rasti neproporcionalno s rastom prihoda (grafikon prikazuje praktički eksponencijalni rast!):

VAH ebitda i prosjecan prihod

Ono što je još zanimljivije je i rast prosječnog prihoda po smještajnoj jedini, za što mislim da bi bilo dosta loše pretpostaviti da neće nastaviti rasti, imajući na umu investicije (također dostupno u izvješću), tako da očekujem i daljnji brzi rast profitabilnosti. Upravi VAH (Eltz, Budin, Čižmek) i svim zaposlenicima ne želim samo čestititi nego i zahvaliti. Zanimljivo (kuriozitet), vidim da se sada na značajnim mjestima u kompaniji pojavljuju i neki stranci koji su prije u Hrvatskoj radili u nekim kompanijama, od kojih je jedna osoba svojevremeno rekla da ne želi raditi s jednom mojom tvrtkom ‘jer su svi Hrvati korumpirani’.

Iako u disperziranom portfelju ima mjesta za rizičnije dionice koje (po mom sudu) imaju kratkoročno znatno veći potencijal rasta (kao PTKM), da moram odabrati samo jednu dionicu za portfelj, vjerojatno bi to bio KORF (koji je trenutno i moje najveće portfeljno ulaganje).

U nastavku ću komentirati i ADPL, PTKM, TISK, VPIK i možda još što ako mi padne na pamet, bit će objavljeno u ovom istom postu, pa svratite opet sutra ujutro. Ipak je ‘praznik rada’. Možda je sramota da radim, a ‘praznik rada’ je. Možda je bogohulno reći kako je upravo prijetnja dolaska na vlast (Vlast!) najvećih miznatropa i uništavača humanizma (komunista i socijalista) čak i velike (veličanstvene?) nacije poput Njemaca dovela svojevremeno u putanje krajnjeg nihilizma. Sada (nažalost) znamo da su najmizantropijska i najnihilistička društvena uređenja bila upravo ona gdje je socijalizam/komunizam bio dugo na vlasti (SSSR, Kambođa, Kuba, Maova Kina, DDR, Nacisička Njemačka koja je u bijegu od socijalizma zatvorila puni krug ka nacionalsocijalizmu …). Zgodni su ovdje Španjolci, koji su najagilniji u protestu protiv ‘mjera štednje’, a na tom tragu su i Hrvati. Zaboravili su da štediti mogu samo one države koje imaju. Sitnica, mali previd.

Možda se i dotaknem patetične (perverzne?) samohvale mirovinaca kako su ‘zaradili’ koliko košta i autocesta Zagreb-Split (naime, mediji neće jer su mirovinci rekli da će uložiti milijun kuna u kampanju promocije svojih uspjeha i ‘uspjeha’, a tko ne želi dio tog kolača?)

2. Vupik.
Teško je u ovom trenutku procijeniti profitabilnost jer je ona za Vupik volatilna i pogotovo sezonski volatilna, ali čini se da Vupik isporučuje upravo ono što dioničari od njega i očekuju: nakon velikih ulaganja i jak rast prihoda i na koncu (vjerujemo) veliku profitabilnost s obzirom na (a) ekonomiju razmjera, (b) stavljanje u pogon kapaciteta i (c) relativno smnanjivanje duga s obzirom na (očekivan) rast prihoda.

Kao što rekoh, prihodi su jako ciklički, ali 2006.-2011. je on bio između 13 i 28 mil. kn, da bi prošle godine bio 50, a ove čak 90. Ovo je tvrtka koja je u jakom razvoju i povećanju kapaciteta i povećanje prihoda je za nju trenutno daleko najvažnija varijabla, a sudeći po prvom kvartalu, ovo je izvanredno.

3. Đuro Đaković Holding.
Karte su i dalje na stolu, uprava tvrdi da loš prvi kvartal nije reprezentativan i da će se (ambiciozni) godišnji plan ostvariti.

Redovna dobit is kontinuiranog rasta stabilnog poslovanja nije razlog zašto imam ovu dionicu (a vjerujem ni većina dioničara, uključivo i RH), nego potencijal ostvarivanja velikih prilika (kao što je tekući natječaj za vozila u Kuvajtu, nosilac kojeg je ĐĐ, kako sami kažu, a projekt je neznane veličine, ali svakako se mjeri u stotinama milijuna eura).

Doduše, upravi se ne može odreći i pomalo ostavljanje dojma ‘muha bez glave’ stila, ali možda je to samo dojam 🙂

4. Tisak.
Pad prihoda u Q1 pokazuje da sam bio u pravu kad sam rekao da su novi projekti (npr. dostava pošiljki) prije odraz pokušaja uprave da na silu popravi top line, nego želje za pokupljanjem profitabilnosti kroz sinergije; jasno, pad prihoda od oko 7% u ovom biznisu koji bi trebao biti prilično stabilan je prilično loša vijest. Ipak, najava javne ponude koja ne može biti manja od 216 kn (ili tako nekako) pokazuje kolika je vrijednost u mnogim hrvatskim dionicama čak i kad tvrtke ne posluju najbolje.

5. Petrokemija.
Mislim da se ovdje ubrzano primiče endgame, pogledajte samo ovo priopćenje uprave koje je promptno objavljeno upravo pri objavi lošeg Q1. Nevjerojatno, ali istinito, sad se otvoreno govori i o ‘zbrinjavanju radnika’. (Iako iz tumačenja uprave za Q1 slijedi da je moguća i nadoknada ovih gubitaka, posebno s obzirom na neprodane zalihe). Loše poslovanje zadnjih godinu dana je uništilo možda 50-100 kn po dionici vrijednosti kapitala Društva, ali osnovne investicijske teze ostaju iste, pri čemu se (vjerujem) rasplet ubrzano bliži, ne samo zbog očito drugačijeg pristupa uprave, nego i nužnom abortiranju demagoških otpora. Naprosto, navodni zaštitnici radnika su potpuno izgubili uvjerljivost.

Zbog prijašnjih gubitaka za doba Mesarića kad je značajno smanjen broj radnika. Vrlo je zanimljivo da je vođa sindikata tada bio zamjenik predsjednika NO i kasnije kao predsjednik NO teškim lažima branio te gubitke. Također, za one koji ne znaju, g. Mesarić se nakon odlaska iz Petrokemije skrasio kao predsjednik županijske komore HGK (a znamo kako se biraju ljudi na takve, rekli bismo, sinekure), a meni je osobno najveća misterija idiličan odnos gospode Klausa i Jagušta, jednog koji ‘mrzi kapital’ i drugog, prema objavljenim podacima u tisku jednog od najbogatijih ljudi u Hrtvaskoj. Meni bi i bilo zanimljivo znati je li g. Klaus nedavno kupio skup auto kakav si malo ljudi u Hrvatskoj može priuštiti. Te također nisam nikad razumio (a pitat ću to na glavnoj skupštini) što je tako bogatog čovjeka kao što je g. jagušt motiviralo da prihvati relativno slabo plaćen posao u Petrokemiji.

Gubici u zadnje vrijeme dezavuiraju pristup štičenja radnika kroz mržnju kapitala jer se najvaljuje ‘zbrinjavanje’ (nismo još vidjeli reakciju vrlih sindikalaca). Zamolio bih i novinare da pri eventualnoj idućoj presici sindikata EKN pitaju onog sindikalnog vođu koji će govoriti (ako se glavni ne pojavi kao vođa presice) o tome zašto je glavni onako lagao o gubicima i da li se u Petrokemiji i dalje mrzi kapital. Možda i da li slučajno zna nešto više o gubicima, gdje je novac? Radnicima Petrokemije predlažem da odgovore na ova pitanja postave u neposrednom kontaktu.

Kao što sam i pisao, ovdje je nezanemariva i čini se veća odlučnost Vlade da razriješava privatizacije. Pri čemu vjerujem da bi mirovinci rado ‘pristali’ na dokapitalizaciju po nominali (270 kn), ali da taj film nećemo gledati, nego da će se ići na stvarnu vrijednost, za koju smatram da je daleko veća.

6. O AD Plastik sam pisao ovdje, pa mi se (sad više) ne da ponavljati, već je kasno.

Ovdje sam se fokusirao na dionice koje imam (osim TISK koji sam prodao), a napominjem da je razvoj u nekim drugim dionicama upravo onakav kako sam predvidio, a to govorim kako bih još jednom pokazao da je 2+2=4, odnosno da je hrvatsko tržište kapitala vrlo neefikasno, tj. relativno površnim i lejmerskim procesiranjem (kako ja to radim) javno dostupnih informacija se može stvoriti značajna investicijska prednost.

U vezi nekih dionica koje sam spomenuo gore, vjerojatno ćete ovih dana vidjeti i čuti ‘pametnih’ komentara ‘mudrijaša’ koji će objašnjavati kako neke od tih tvrtki nisu profitabilne, pa nisu vrijedna ulaganja, ali takve smo komentare dosta slušali i oko KORf (sve ono od 35 kn ili tako nekako), ADPL ili VPIK. Što se tiče većine profesionalnih analitičara tržišta kapitala, oni su svoje uglavnom rekli ne lošim ‘researchevima’ nego time što nisu ni pokrivali najbolje dionice iz Crobexa zadnjih godina (‘neinvestabilne’ 🙂 ).

Napomena: Imam sve spomenute dionice osim TISK. Ovo nije preporuka za investicijske odluke, za koju se obratite svom investicijskom savjetniku ili kome već.

p.s. 2.5. 08:15

7. Saponia.
Podaleko od očiju većine investicijske javnosti Saponia je objavila jedno zgodno pozitivno financijsko izvješće. Po fundamentima je to jedna od najjeftinijih dionica na Zagrebačkoj burzi, prema podacima za 2012.:
– P/S = 0,11
– P/B = 0,29
– kratkotrajna imovina veća od svih obaveza!

Očekujemo još i konsolodirano izvješće ili izvješće za Marasku, koja je prošle godine poslovala pozitivno. Ovdje imate vrlo ozbiljan nedavni prospekt za dionice MRSK-R-A.

Saponia ima prilično dobrih vijesti koje prolaze ‘ispod radara’, primjerice ova.

Napomena: Imam dionice SAPN-R-A i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Oglasi

Kategorije:ADPL, DDJH, KORF, PTKM

135 replies »

  1. I svijetu ima zanimljivih rezultata 😀 U Americi zarade jesu ovaj kvartal malo šarolike, nezadovaljavajuće ponekad onima kratkog horizonta gledanja, ali “makro” taj razvoj izgleda lijepo (cijene kuća itd., sve daje lijepu osnovu za rast svega), da nema baš puno sumnje da će zarade rasti u narednim periodima. Svemu tome se može lijepo, dugoročno oportunistički, pripomoći pametnim zaduživanjem po ludo niskim kamatnim stopama uslijed pesimističnih i/ili prelikvidnih investitora koji doslovno “plaćaju za čuvanje novca” na obvezničkom trzištu. To ludilo je lijepo iskoristio i Apple upravo, 17 mlrd USD po finim cijenama, svaka čast, samo ja bih to malo jače, oni svih 100-injak mlrd skorijeg povrata dioničarima (kao i investicije tipa joint-venture izgradnja poluvodičkih postrojenja partnerima kao TSMC itd.) bi trebalo financirati dugom ako bi se uspijelo toliko izvući iz džepova pesmističnih investitora koji žele “dati novce na čuvanje” – lako im se pričuva ako baš žele 🙂

  2. E ovi u ddjh mi stvarno nisu jasni..Kakvi su im to ostali troškovi. Pa prošle godine su imali 6,5 milijuna kn a sada 22 milijuna kn ostalih troškova. Pa zašto to ne specificiraju???

  3. taj praznik rada je vrhunac apsurda našeg društva. zamislite slavite “praznik rada” neradom.
    da bi apsurd bio veći dok jedni “slave” neradom drugi prosvjeduju da bi htjeli raditi. jasno u ovim prosvjedima su najglasniji upravo neradnici koji beru lovorike tuđeg truda i rada na državnim jaslama.

    neznam zašto se nitko nije sjetio dok ovi slave nerad mogli su barem na jedan dan dati šansu ovima što bi radili i na 1.5. i bilo koji drugi dan, možda bi se ovi motivirani pokazali puno bolji.

  4. I meni vodstvo đure pomalo izgleda “s neba pali”. Ne bude li jackpota u skoro vrijeme biti će teško zadržati optimizam. A vjerujem da bi se uz ozbiljno vodstvo moglo lijepo poslovati i bez Mega poslova Obrane. Ako me išta nervira to su pompozne najave koje se ne ostvare a nakon toga kao da se ništa nije desilo. Manje neka pričaju a više neka rade.
    Ovi novi u Petrokemiji mi izgledaju ozbiljnije i odlučnije.

    • Malo sam se našalio, ali ipak je ova uprava daleko kompetentnija od prijašnje. Sjetite se samo Stipetića i Tolić, kojoj sam na glavnoj skupštini rekao da joj nije mjesto za stolom ako misli što govori (članica uprave za financije!).

      • Zar ozbiljna Uprava ubaci 21 milion kuna pod ostale troškove i vozi dalje bez pojašnjenja. A mali dioničari se u najboljem slučaju mogu nadati da ćete Vi kao autoritet poslati kakav upit po tom pitanju pa da svi dobijemo pojašnjenje, Vjerujte na upit malih dioničara se ne obaziru, tu još imaju prostora za napredovanje.

        • Tako je.

          Ali dajem im vremena jer su u toku vrlo važni natječaji, za HŽ Cargo i za Kuvajt, koji svaki može srednjoročno osigurati perspektivu tvrtke, a jasno je da upravi u ovoj okolini smanjene investicijske aktivnosti nije lako. Ne zaboravite da je prije nekoliko godina ĐĐH bio pao na oko 300 mil. kn prihoda, plan za ovu godinu je ipak 1,3 mlrd.

      • Pa nisam imao namjeru, ali dobra ideja. Vidim da mogu ići samo oni s preko 1000 dionica, ostali preko punomoći, znači može nas biti ukupno 5, uz moguće opunomoćenike s više od 1.000.

        • Paaaaaa….. u Zadar vam je uvik lipo otić! 🙂 Meni je to blizu pa bi baš rado otišao na to da vidim kako to sve izgleda, a kad sam vidio to za 1.000 dionica (a meni ih fali još samo 980) ponadao sam se bar da ćete nas vi obavijestiti kako je bilo s obzirom da se malo o ovoj dionici govori, a i sami ste rekli da je uvijek korisno otići na skupštine.

        • Po toj logici se prošle godine ‘po prikazanoj dobiti’ kod npr. KORF on ‘trebao vrtjeti’ oko -100 (minus sto) kn, a ipak mu je cijena bila pozitivna?

        • Meni stvarno nije jasno zbog cega je SAPN (i mnoge druge slicne dionice, npr KOKA) tako jeftina i neatraktivna, dok su neki konstantni gubitnici poput INGR i DIOK i dalje visoko likvidni. Ok, mogu prihvatiti neefikasnost trzista, sok i nevjericu dolaskom recesije, ali to traje vec preko 5 godina. I cijelo to vrijeme imamo situaciju gdje niskolikvidne dionice konstantno povecavaju svoju vrijednost, dok visokolikvidne donose redovne gubitke…

      • Evidentno je tu perspektiva eoknomija razmjera, pa će Zvijezda morati biti preuezeta ili preuzeti nešto i to je perspektiva za male dioničare.

      • Puno veći potencijal vidim u jmnc nego ledo ili zvzd.Ledo je vec “odradio” a zvzd jednostavno ne može konkurirati proizvođačima kad uđemo u EU.A jmnc doista radi svake godine sve bolje, krenula su konsolidirana izvješća, ide dividenda a sve to na p/e cca8 i 1 BV.
        Nenade ispravite me ako griješim.

  5. Nema komentara na vrlo dobro izvjesce ARNT (povecanje prihoda)?
    Sto se tice pada prihoda Tiska, jasno je da je najveci dio pada prihoda zbog pada prodaje e-bonova i cigareta. Svi znamo kakve su marze na tim artiklima.

  6. S obzirom na uistinu fascinantan porast prihoda (i s druge strane relativno skup kapital), čini mi se da bi dobri kandidati za dokapitalizaciju bili i VPIK te DDJH.

  7. Malo me zabrinulo izvješće Petrokemije. Svi su se nadali da bi rezultat mogao biti pozitivan zbog povoljnijeg ugovora potpisanog sa Inom kad ono šamarčina!Još kad sam vidio Klausa kako se sav trese i viče za mikrofonom na bini skoro pa mi je došlo slabo. Oni će kao restrukturirati a sve ide iz gorega u gore i pitanje je samo kad će kapital ići u negativu..Baš jadno

  8. Trebalo bi ih sve istražiti a oni ne bi mogli dokazati nesrazmjer primanja i nekretnina. Njemci, Englezi i Francuzi bi to u mjesec dana riješili ali ovi su naši zaštićeni kao Lički medvjededi!Sve mi se više čini da je Sanader bio samo žrtveno janje za ulazak u EU i kao ovdje se nešto radi u borbi protiv korupcije. Daleko smo mi od tog puta i sve je to mreža koja se teško može raskrinkati jer štite jedni druge. no dobro pustimo tu temu..
    Ja se nadam da će Petrica brzo iz državnih ruku iako će biti borbe i opiranja, kao i u slučaju ako ista sudbina bude namjenjena Podravci.

    • Privatizacija je jedini način da zamraće svoj lopovluk. Poslije nitko neće postavljati pitanja što se radilo… Pitanje je samo koliko će uništiti prije toga.

  9. vezano uz ADPL. nešto malo sam na Vašem blogu raspravljao kad se pisalo o ESOP-u… meni se način na koji je to odrađeno nikako nije sviđao. Pojedini članovi Uprave su uzeli količine dionica vrlo nesrazmjerne njihovim primanjima. Jamčeno je i našom imovinom (nas koji smo dioničari), ali naravno, mi nismo imali pravo sudjelovati u ESOP. E sad, osim te “male” nepravde, situacija je ta da oni koji su uzeli ogromne kredite i nakrcali se dionicama iste moraju i otplaćivati. a tu se očito računalo na buduće dividende koje će u tome pomoći. čak sam i izračunao koliki su to krediti za pojedine članove Uprave i kolika je rata, ne mogu sad točno pronaći taj komentar… tada ste i vi Nenade ako se ne varam, u ne slaganju samnom naveli kako vjerojetno računaju na buduće dividende koje će im pomoći u otplati. a sad, sve je to lijepo, ali nije li to ipak teret za kompaniju? nije li nelogično da tvrtka koja se mora (ili želi) zaduživati istovremeno isplaćuje izdašnu dividendu? Iako sam dioničar, meni se to nikako ne sviđa…

    • Na stranu sve ovo ostalo što govoriš… međutim što se tiče dividendi, dužnost je kompanije isplaćivati dividendu dioničarima (i/ili otkupljivati vlastite dionice, što je dioničarima povoljnije). To je naprosto jedna od temeljnih obveza, kao platiti plaće zaposlenicima ili državi porez. Kompanije koje to ne rade loše su kompanije, dakle loše posluju pa ne mogu ispoštovati tu svoju obvezu, loše su vođene pa ne znaju kako je to važna obveza ili sl.

      Isplaćivanje dividendi nema neke veze sa razinom duga u kompaniji. Dug je inače nužna stvar (osim u rijetkim slučajevim nenormalnog stanja cijene duga) za smanjivanje ukupne cijene kapitala. Svaka normalna kompanija u normalnim okolnostima mora koristiti financijsku polugu. Koliko točno – to je komplicirana stvar za koju je zadužen direktor financija, to je ovisno o dotičnoj kompaniji u dotičnom trenutku i stanja finanijskog tržišta u tom trenutku.

    • To je pitanje kapitalne strukture. Evidentno je da je trošak zaduživanja za ADPL znatno manji nego cijena equityja za njegove dioničare, pa je na toj prvoj razini isplata dividende potpuno racionalna odluka.

      Na drugoj razini, ako bi se isplatilo previše dividende uz brzi rast aktive, trošak zaduživanja bi postao veći (naranvo, uvijek jest marginalno veći) do razine kad to više nije oportuno, ali smo prema bilanci daleko od te razine.

      Na trećoj razini, omjer isplate dividendi za ADPL je ako se ne varam negdje oko 50%, prilično zdrav omjer za dobro kapitaliziranu, profitabilnu ali rastuću kompaniju, što, naravno doprinosi i povjerenju u dionicu i tvrtku.

      Tako da mislim da je isplata dividende ovih razina dobra stvar.

    • Prilično odlučan korak, mislim da će biti ‘tko je kupio – kupio’, ostalima slijedi ogorčeno piskaranje po forumima i za one među njima koji su profići ljutito daljnje ignoriranje dionice u stvarnom životu 🙂 .

    • Oni koji još u 2012. nisu shvatili što se događa s turističkim tvrtkama i dionicama zaista bi se mogli nazvati ‘investicijski debili’ (blaga investicijska retardacija), nakon javnih ponuda ove godine ako nisu shvatili onda možda i ‘investicijski imbecili’ (umjerena investicijska retardacija), a tko sada ne shvaća možda čak i ‘investicijski idioti’ (teška investicijska retardacija).

      Sve ovo, jasno, treba gledati u kontekstu rekordinih razina globalnih tržišta.

      Jasno, one koji to još nisu pokopčali ništa ne sprječava da i dalje trube protiv tih dionica ili ih ignoriraju.

      Oni koji možda nisu imali pažnje, ali su nasjeli na propagandu na Poslovnom ono kad je bila javna ponuda za KORF ako se ne varam po 45, a ‘glupi’ NB kupovao po 50 na tržištu a to ‘nije bilo realno jer je to samo druk i nasilno dizanje cijene’ pozivam da se jave za objašnjenje glavnom uredniku ‘nominala’ Markušiću 🙂

      • Nažalost, kod nas se investicijski idioti bave upravo investicijama, pa laju dok karavane prolaze. I jedno pitanje, možemo li LPLH napokon vrednovati kao pravu turističku dionicu s obzirom na posljednje izviješće?

  10. Cini mi se da cesto prolazi ispod radara tako da mi je bas drago da ste spomenuli Saponiju koja je po meni jedna od podcijenjenijih dionica na nasem trzistu pricamo o p/b 0,35 i p/s 0,13 (p/e po meni jos uvijek ne relevantan jer kao sto i vidimo po rezultatima poduzece je jos uvijek u prihodovnoj ekspanziji i konsolidaciji proizvodnih linija).

    Takodjer veliki plus vidim u tome sto pricamo o poduzecu koje je vlasnih uspijesnih brendova koji sigurno vrijede i vise od same knjigovodstvene vrijednosti dok se poduzece cijeni znacajno ispod nje (mozda jedan od boljih primjera nefikasnosti naseg trzista koje cesto spominjete) zamislite da se jedan Colgate-Palmolive (p/b cca. 26,p/s cca 3,3) trzi po slicnim fundamentima.

    Ono sto mene osobno brine je vizija vlasnika na buducnost poduzeca kao dionickog drustva s obzirom na visoku koncentraciju vlasnickog udjela.

    Sam nizak volumen trgovanja ne vidim kao veliki minus pogotovo s obzirom na velicinu udjela koji bi mene zadovoljio ali ovaj dio koji sam spomenuo me malo zabrinjava pa bi vas molio ako mozete malo detaljnije prokomentirati vas stav oko ove situacije pogotovo s obzirom na velicnu vase pozicije (iako mozda ne znacajna u vasem portfelju ipak znacajna pozicija manjinskog dionicara u Sapn).

    • Mislim da je situacija ovdje negdje kao ono kad je SLRS bio na oko 200 kn, samo što nema prodavača koji bi dali likvidnost. Ipak, vjerujem da će dionica s vremenom postati značajno likvidnija.

  11. “Pri čemu vjerujem da bi mirovinci rado ‘pristali’ na dokapitalizaciju po nominali (270 kn), ali da taj film nećemo gledati, nego da će se ići na stvarnu vrijednost, za koju smatram da je daleko veća.”- jel možete molim Vas pojasniti što ste mislili pod ovim? Hvala

    • Gledajte,

      1. Smatram da bi mirovinci rado dokapitalizirali po što niže mogu, jer znaju koliko vrijedi, pa da budu uspješni bar ovdje (pogledajte im povijest ‘uspjeha’), a imaju i osobnih razloga za takve stvari (fokusiraju se na ljude, a ne na svoj posao).

      2. U neku ruku, možda sam ovdje i pretjerao, možda bi i bilo OK sada dokapitalizirati po 270 kn (nominala), kao ‘taktička dokapitalizacija’, o čemu govorim skoro već godinu i pol dana.

      3. Vjerujem pak da bi oni rado došli, da mogu, čak i do većine ili kakvog drugog značajnijeg paketa u firmi jer – ponavljam – smatram da znaju koliko to vrijedi, a također smatram da njihovi upravitelji nalaze veliko osobno zadovoljstvo u sudjelovanju u nadzornim odborima i slično.

      4. S druge strane ne vjerujem da bi im odgovarao sukob s ostalim dioničarima, koji bi onda nužno valorizirali cijelu njihovu ulogu (primjerice, je li moguće da su oni stvarno ‘zaradili’ 10 mlrd. kuna ili je to uglavnom od kamata i kreativnog računovodstva od hrtvaskih državnih obveznica, što je opet manje nego kamata koju su im platili hrvatski građani na te iste hrvatske obveznice; primjerice temeljito ekspliciranje njihovih ‘uspjeha’ tipa Nexe, Dlkv, Ingr, HT, Credo, Mgma, ulaganje u inozemne turbo-skupo fondove … da ne nabrajam dalje … ). Kao što znate, oni su sada upravo krenuli u medijsku kampanju, hrabro najavili da je to ‘milion kuna’ (što mislim da je poruka bankrotiranim medijima), ali činjenicu su činjenice …

      5. Jasno je da se oni mogu pozivati i na svoje osobne političke kontakte ali kako im kontakti i inače stoje loše trenutno, ako bi se to pretnulo u skandal, mogla bi biti upravo prevaga za te kontakte … jako, jako rizično.

      6. S druge strane, mislim da država neće pristati na luzerski deal.

      7. Tako da mislim da se neće usuditi biti previše agresivni, u konačnici da će se ubaciti neki novac po ni premaloj ni prevelikoj cijeni (očiti ‘zicer’ je ovdje nominala od 270 kn, po kojoj cieni bih vjerojatno i ja sudjelovao) kao taktička dokapitalizacija, o kojoj pričam već neko vrijeme, s time da sam krajem 2011. mislio da ona neće biti potrebna, sada se čini da ipak ne bi bila loša).

      8. U konačnici, možda se i pokaže da je cijela reforma bila jako neuspjela (dobra ideja, loša egzekucija) jer (a) ako je većina prihoda od hrvtaskih državnih obveznice, (b) narod ionako ne zna što je s njihovim udjelima (kako sami kažu), a (c) dubiozno uključivanje u poslovne probleme svojih matica … to može biti vrlo jak argument da iduća vlada (vjerojatno HDZ) čak i ukine mirovince, naprosto pripoji sve računu Kapitalnom fondu.

      Do tada podsjećam da sam obećao i jednom objasniti kako smo spasili reformu 2009. kad je Sanader zaprijetio da će napraviti to isto. Međutim, u nekom drugom trenutku bi ipak šira javnost i drugi relevantni akteri takvu ideju podržali ili čak i potaknuli.

      Osobno, meni se ne da ulaziti u natezanja, svoje investicijske i druge ciljeve sam ostvario i više nego u potpunosti, tako da se i nadam da neće doći do natezanja.

  12. go go UKIP:
    “national share of the vote put Labour in the lead with 29% of the vote and the Conservatives in second place with 25%, UKIP in third place with 23% of votes and the Lib Dems fourth with 14%.”
    Sad cemo vidjeti jesu fake ili ne. 😀
    od ostalih vijesti Rand Paul je izjavio svoju neizmjernu ljubav prema Izraelu, pokrenut je Texas(?)-Izrael day.,
    Ron Paul i Jim Rogers valjda nisu popili ljekove pa pricaju neke ruzne stvari protiv vlasti… :

    Kao bonus police state is a safe state:
    http://poorrichardsnews.com/post/48566461810/america-we-need-to-talk-about-the-boston-lockdown
    😦

  13. Priča Petrokemije mi sliči na Ininu priču. Loše upravljanje, mnogo problema i mnogo muljanja. Na kraju znamo koliko je Ina skočila (cijena dionice) i kakva je zlatna koka bila! Samo da se što prije (nakon lokalnih izbora) krenu u rješavanje problema i izlazak države iz kompanije jer druge alternative nema..
    Danas je u VL interviju sa Mršićem koji i sam kaže da će država izaći Podravke te da će drugi igrači preuzeti vodstvo tj. upravljanje kompanije. Ako tako bude svaka čast jer sam mislio da to još dugo vremena nećemo vidjeti..

  14. http://www.jutarnji.hr/bojan-milkovic—pohlepni-direktor-crosca-uzimao-milijune-mita-i-od-direktora-drzavnih-tvrtki/1100864/

    Bitno da je naše, hrvatsko! Kakva je to podla i perfidna manipulacija ljudskim osjećajima, nazivanje nečega našim a pogotovo hrvatskim, i zahtijevanjem da takvo i ostane…To je poligon za najodvratniju krađu i lopovluk. Ljudi su stvarno zatupljeni do razine pećine kada to ne vide.

    A komentari ispod ovog clanka isto pokazuju da ljudi nemaju blagog pojma ni veze baš o ničemu. Sad i netko tko je pametan, i radi odgovarajući posao je najednom u službi osiguravatelja koji kradu poštene ljude. Onda su isto inženjeri građevine po toj logici sluge građevinskog lobija i krivi za milijunske dugove, ili smetlari kao zaposlenici holdinga krivi za nove fontane.
    http://www.jutarnji.hr/aktuari—to-je-najbolji-posao-na-svijetu–o-nama-ovise-zivo-ti-i-milijuni–/1101059/

  15. http://www.vecernji.hr/kolumne/o-novom-smjeru-govore-ljudi-koji-su-se-vec-izgubili-kolumna-548696

    Evo malo škegro govori o svemu?Mene jučer tip uvjerava da bio zaposlen ili nezaposlen u hrvata imamo život boli glava,kaže mi da se njih par barem 10 puta godišnje dogovore za janjca 10-15kg a “da to nijemci mogu sanjati”.Jedino što ne kuži je da je to na đemtido?Mislite da tko u dbk kuži da država subvencionira croatia airlines i jadroliniju?Ma kakvi,još su umislili da su oni fetivi dubrovčani a djedovi su im se u dbk spustili sa brda a kada su fetivi dubrovčani živjeli renesansu njihovi djedovi su bili krapinski praljudi?

  16. Ovdje bi trebalo pokazati što veći interes postojećih dioničara ako se želi postići veća cijena, međutim što ako mirovinci ne pokažu interes za ovaj poziv, nije navedeno mogu li nakon toga učestvovati u upisu. Ako ne računamo državu oni drže trećinu dionica i njihov odaziv ili neodaziv biti će ključan a u slučaju slabog interesa cijena će logićno biti niža.

        • Da li je bolje od SAPN, ne bih vam znao reći, nisam nešto proučavao. Ali nisu u istoj investicijskoj i poslovnoj klasi (Saponia oko 6 puta veći prihodi).

          U svakom slučaju izuzetno atraktivna valuacija (prema financijskim izjvešćima, nemam dublji uvid).

          Čak sam svojevremeno i bio kupio nešto sitno dionica (cijelih 19!), ali sam kasnije odustao od pokušaja kupnje jer skoro da uopće nije bilo likvidnosti, a i – koliko sam vidio – mali dioničari su značajno prigovarali oko odnosa većinskog vlasnika prema tvrtki i njima.

          Ukupno uzevši, mislim da ovako niska cijena čak i uzevši u obzir rizike i nelikvidnost s obzirom na fundamente debelo opravdava kupnju (u disperziranom portfelju), a pogotovo ako je istina da se većinski vlasnik ne ponaša koretkno, mali dioničari bi uz pritisak legalnim i legitimnim putem mogli doći do odnosa koji smatraju korektnijim ili drugačije politike dividendi (gotovina + kratkortrajna financijska imovina su poput Mcap).

    • E sa Saponijom ste me lijepi zeznuli malo svi skupa ovdje… 😀 Ja sam na bid-u pokušao uloviti po 128 kn, sviđa mi se taj broj 😛 I odjednom se svi ovdje raspričali, i čim je došla u centar pažnje jedva sam uspio nešto kupiti po cca. 160 kn, počeli me nadbidavati a danima sam tamo sasvim sam čekao da mi netko velikodušno udijeli par komada po cijeni lijepog broja. No čist svejedno, sve su to slične cijene 😀

      P.S. Ono gore je BC Institut, nekada sam imao bolje mišljenje o njima, još uvijek je solidno, i cijena je luda, ali čak ne bih rekao da je to jeftinije od Saponije kada se sve zbroji i oduzme… ali tko zna, sve je to nešto ekstremno.

      • E ja mislim da je to prava riječ, ekstremno nešto…
        Većinski vlasnik BC Instituta sigurno ima neke svoje razloge zašto vodi politiku koju neki smatraju pomalo nekorektnom. Ja također mislim da su se neke stvari mogle drugačije uraditi. Ali ukupno stanje u BC Institutu, u Hrvatskoj kakvu danas imamo, daju mu za pravo. Ja sam gotovo siguran da će se strpljenje i racio malih ulagača ovdje višestruko isplatiti, možda i brže nego što se sami nadaju.

        • Eto napokon da i ja nešto pogodim. Konačno je i likvidnost pojačana do razine redovnog režima trgovanja. Budući rezultati poslovanja neupitni…

      • Za razliku od Saponie, BC INSTITUT će i ove godine isplatiti dividendu.
        Dividenda će iznositi 7,70 kuna po dionici i isplatiti će se iz zadržane dobiti iz godine koju ne zahvaća Zakon o oporezovanju isplaćene dividende. Dakle za svaku dionicu biti će isplaćenih čistih 7,70 kuna.
        Iskreno, očekivao sam veću dividendu, ali i ova će biti dovoljna za reinvestiranje.

  17. http://www.poslovni.hr/hrvatska/todoric-s-tui-em-i-meksickom-karismom-krece-u-gradnju-hotela-prvi-na-redu-su-kupari-240126

    “Potpisivanje ovog partnerstva dobra je vijest za čitav hrvatski turizam jer pokazuje konačnu odluku TUI-a da investira u kapacitete u Hrvatskoj, što je dosta godina bilo na čekanju zbog procjene da se ne isplati. Također, za razliku od Turske u kojoj je TUI gradio uglavnom all inclusive hotele za masovni turizam, u Hrvatskoj se očito planira razvijati luksuz, što je u skladu sa strateškim dokumentima.”

    • A obzirom kako Todex povezuje svoje sastavnice (eto Aviva se reklamira po panelima Tiska), baš se u ovom kontekstu pitam kome će npr. VPIK isporučivati sirovine za pripremu klope… 🙂

      A onda imamo i sinergijske učinke dizanja rejtinga destinacije (što se dalo vidjeti i na MAIS, iako na štetu same MAIS)…

      Slijede dobri dani.

      A izleda i ova korekcija od jučer/prekjučer će ipak biti manji “dent” u dijagramu…

  18. Zna li se razlog zašto Saponia godinama drži toliki novac? Neko vrijeme im je tržišna kapitalizacija bila umalo kao ta kratkoročna imovina, a ni sada nije daleko: 124/175. Ne investiraju pretjerano, ne djele dividendu a plaćaju kamate na kredit.

  19. Pozdrav Nenade,imaš vremena malo analizirati rezultate od hdela za prvi kvartal koji je vrlo dobar s obzirom da je to najslabiji(zimski)kvartal u godini?Hvala!

  20. Znamo svi mi ovdje koji čitamo tvoje odlične komentare da ti je turistički sektor u”malom prstu”pa bih te zamolio ako nađeš vremena i prije svega volje da nam malo “približiš” i građevinski sektor naročito najperspektivnije dionice s obzirom na ulazak u e.u.a znamo kakva kalvarija se desila u Sloveniji nakon ulaska u uniju.Hvala Nenade i ugodan optimističan dan ti želim.

  21. Peter Kosi, direktor najstarijeg slovenskog građevinskog poduzeća Granit iz Slovenske Bistrice koje proizvodi građevni materijal i bavi se graditeljstvom, podsjeća kako su u posljednje tri godine propala gotovo sva najveća i nekoć reprezentativna građevna poduzeća – SCT, Vegrad, GPG, CPM, Gradis Celje, Konstruktor Maribor, Stavbar, MTB itd.

    U Sloveniji su znatan udio na tržištu preuzele strane građevinske kompanije kao što su Strabag, Porr i Alpine Bau. Država se nije, poručuje Kosi, u pristupnim pregovorima izborila za povoljnije pozicije u prvim godinama članstva. Otvorene granice omogućile su dolazak na tržište stranih građevinskih tvrtki s vlastitim radnicima i građevinskim materijalima. Konkuriraju dampinškim cijenama, a gubitke pokrivaju domaćim projektima. Osim toga, strane banke u Sloveniji podupiru izvozne potrebe “svojih” građevinskih kompanija bankovnim jamstvima i povoljnijim kreditima. Zbog svih tih razloga strana konkurencija ruši slovenska poduzeća koja propadaju i koja su zbog poštovanja europskog zakonodavstva bez zaštite.

    • Ma nisu zbog toga propali slovenski građevinari…
      Propali su jer su privatizirani novcem koji je dobiven zaduživanjem upravo firme koja se privatizira i to je opteretilo bilance firmi strašno + se to radilo tako da se firma zaduži npr. na 10 mil – 7 mil ide na račun firme a 3 mil bankarima i političarima preko kojih je dobijen kredit (jer znamo čije su banke u sloveniji). Propali su zato jer nisu upravljali troškovima. Propali su zato jer su svaštarili i ulazili u svakakve projekte. itd itd itd…

      • Damping ne treba smatrati nečim lošim. To je jedan od onih neutralnih pojmova koji se uporno nastoje prikazati negativnima.

        Ako netko prodaje proizvod ispod cijene proizvodnje, u izvozu, ili bilo kako, to bi trebala biti samo njegova stvar. Zašto to čini – mora li jer ne zna drugačije?, ima nekakvu takvu rizičnu strategiju?, njegova stvar.

        Ako se nekome ne sviđa tuđi damping, neka i on dampingira ako misli da je to pametno. Ako ne može – neka se zapita zašto ne može.

        Kompanija koje je gubitaš nema puno izbora u mogućim strategijama. Kompanija koja sjajno posluje i ima kvalitetnu bilancu može birati kakvu će kada i gdje primijeniti cijenovnu politiku.

        I zato je profit jako jako dobar a gubici jaaako loši. Profitabilna firma ima beskrajne mogućnosti izbora, veće šanse za preživjeti u raznim nepredviđenim okolnostima koje nosi budućnost. Nikada ne možemo znati “kakva će glupost” pasti na pamet našoj konkurenciji. Na to ne možemo utjecati i nemamo pravo u to se miješati. Sve što nam preostaje je kvalitetno odgovoriti svojom taktikom/strategijom. Samo zdrave firme mogu kvalitetno reagirati na razne “pametne” i “glupe” poteze drugih, okolnosti itd.

  22. Juraj Ivanković, nadležan za provedbu operativnih programa za strukturne fondove EU-a u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, hrabri građevinare podatkom da je od 80 milijardi kuna koje će Hrvatskoj biti na raspolaganju iz EU-ovih fondova u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, 80 posto namijenjeno ‘hard’ projektima, odnosno gradnji raznih fizičkih, građevinskih objekata. Priliku za građevinare vidi u projektima u vodoopskrbi, zbrinjavanju otpada, sustavima zaštite od poplave, novodnjavanju i prometnoj infrastrukturi.http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/korsiti-od-eu-imat-ce-samo-gradevinari-koji-se-dobro-pripreme/

  23. Čestitke Buffett-u!!!
    http://www.bloomberg.com/news/2013-05-09/berkshire-sells-debt-to-buyers-buffett-pities-corporate-finance.html

    Tako se to radi – kada investitori plaćaju za čuvanje keša treba to prihvatiti, pa svi sretni, oni jer će 99,9 % sigurno dobiti svoj keš nazad, super sačuvan, umanjen za trošak čuvanja, a izdavatelj obveznica će lijep dobiti svoj profit.

    Bernanke je to tako zamislio, ne znam zašto kompanije tako sporo reagiraju u ispunjavanju te zamisli.

    • Sve je stvar cijene. Iskreno, omaklo mi se, nisam se htio pojaviti u Top 10 jer onda ljudi počnu bezveze špekulirati, jučer je zato bilo (po mom sudu) preintenzivno trgovanje s HDEL, ulagačka je atmosfera jako loša, ljudi su nesigurni i nažalost propuštaju velike prilike, a onda se hvataju na ovako površne stvari tko je tu top 10 nečega, tko nije.

        • E ti ljudi zaista imaju fetiš na mene, pazi ovo: “Kada bi spominjao Hidroelektru, nije se hvalio …”
          Pri tome ajmo sad vidjeti kad sam ja to spominjao Hidroelektru … trkeljaju bez smisla i reda.

        • Nije čovjek valjda shvatio da stare gume imaju svoju cijenu,možda je on stare gume kupovao po cijeni novih,by the way ja sam skrenuo pozornost g.bakiću na hdel u jednom svom tekstu, pisao sam na ovom blogu jednom prilikom o tome i uz sav moj “druk” dionica je pala za 20%…,g.Bakić je čekao i dočekao cijenu starih guma,ja sam nešto lošije prošao ali sam opet jako zadovoljan.Neka ovaj gospodin koji je napisao ovaj tekst pita jednog svog kolegu koliki je njemu ulaz na hdel,vidim da je stalno iskazuje u svom porfelju,čini mi se još od 2008 godine,on je svoju kupnju i iskazivanje u porfelju najavio davno davno i tu mu skidam kapu-pošteno?Možda se varam ali sigurno je već dugo dugo unutra…Ma zamislite,čovjek vam jako zamjera što se niste hvalili kupnjom?Da se prepadneš?

          Imam dionice hdel i nije nagovor na kupnju ili prodaju jer sam na njima popušio 20% tako da vam ja nisam nikakvo mjerilo,imate stručne poslovne novine pa pratite njihove porfelje,”možda” vam oni najave kada krenu u kupnju…Nisam se mislio “hvaliti” da imam hdel ali ovo je prešlo granice zdrave pameti?

        • Ma ovaj javni exposure je stvarno debilan, nema se kaj reći. Ali ipak skidam kapu autoru da trguje preko svog računa a mogao bi sve raditi preko skrbničkih, onako kuharski – jedan za barcelonex, druga dva-tri za kratkoročne ulete i izlete. A još da se netko sjeti napadati jer se čovjek ne skriva… mislim fakat.

          Ali i ne treba imati nešto puno vizionarstva oko nekih građevinara, pogotovo tipa VDKT i HDEL – postoji alocirana lova u EU za nas, po cijeloj europi su se financirale izgradnje prometnih koridora a u koju god bananiju dolaze zapadne zemlje obično prvo delaju niskogradnju (eto vam Kosovo recimo, baš ništa ne valja osim cesata koji su financirali stranci), pelješki most, teritorijalna cjelovitost EU blabla – nakon što je eliminirana treća “crna ovca” u konzorciju, pa logično je da će preostala dva (VDKT i HDEL) preuzeti dio posla koji bi inače radio Konstruktor.

          Uopće, jedina je šteta da nisu dostupnije poluge za kupovinu dionica (u smislu i kamata na margine ali i osobne likvidnosti :))

        • Izgleda da ovaj tekst u poslovnom dnevniku radi za vas,da vi niste u nekoj tajnoj vezi sa njima?

  24. G. Bakić
    znam da Vam se neda komentirati ADPL ali pošto oni svakim danom kao da ne pripadaju ovim geografskim prostorima, možda neki mali osvrt, ipak dugo niste. Sve tu već ide svojim tokom i svaki potez Uprave ima rezona (pa i ovogodišnja isplata dividende ), ali dajte neki komentar na odluku o stjecanju vlastitih dionica.
    Tvrdo su odredili isplatu dividende, sada kane otkupljivati vlastite dionice,
    od kuda toliki novac?
    Uprava i radnici nakupovali su dionica i to je naravno sjajna stvar ali da se ne zaigraju previše dioničarstvom pa da to ne postane teret tvrtki?

    Znam da je Uprava do sada bila vrlo ozbiljna i konzervativna u procjenama pa ako oni računaju da mogu to sve pokriti – sjajno.

    • Nema se tu što previše reći. Firma posluje uredno, planovi su odlični a uprava tvrdi da se ostvaruju, a kupnja vlastitih dionica je normalna odluka ozbiljne uprave ako smatra da je dionica značajno potcijenjena (znamo da kod njih to nije u svrhu davanja samoj upravi, kao što je kod KOEI, KRAS itd.)

    • Poštovani,kao bivši dioničar IPKK,možete li dati kratki osvrt na najavljenu GS koja je zakazana za 28.lipnja u kojoj je navedeno povečanje temljenog kapitala.

      • Po meni je velika vjerojatnost da se temeljni kapital povećava jer od ove godine (nisam siguran točno od kada) postoji uredba kojim se oslobađa trgovačko društvo od plaćanja poreza na dobit u onom iznosu koji se unese u temeljeni kapital društva. Na taj način se pokušava stimulirati kompanije za nova ulaganja jer novac ostaje u poduzeću, a ne negdje vani.

    • A s druge strane spektra, imamo u jučerašnjem prijedlogu predstečajne nagodbe jedan od najbrutalnijih iskaza stanja u nekoj firmi na ZSE (IGH) – zaista ne mogu razumjeti ljude koji su nalupavali takve stvari, umjesto ‘neinvestabilni’ KORF, pogotovo ne mirovince:

  25. Gospon Bakić, poštovanje,

    Kakav je vaš stav o SLPF, PRFC, VLBT u svjetlu nedavno donesene (nepravomoćne) presude? Hvala unaprijed,

    LP.

    • Tu sam se bio fokusirao na PRFC jer je VLBT totalno nelikvidan, a SLPF mi je sumnjiv. Kao što ste mogli vidjeti, PRFC sada ima godišnje izvješće koje je potpisao KPMG. Ova mi je objava nažalost pokvarila ‘računicu’ jer sam uspijevao polako skupljati (pa sam s današnjim kupnjama po 17 došao čak među 10 najvećih dioničara, ali sve je to dosta malo), tako da ne znam što reći sad kad je cijena otplovila …

      • Poštovani,

        ja sam već par godina dioničar u Proficiu…mislim da je taj revizor bio i za izvještaje 2011. godine. Ono što želim reći jest to da se nakon par godina zatišja ova dionioca pomalo budi. Došao je novi čovijek na čelo uprave, na web stranici vidimo da se informacije češće objavljuju. Nema više toliko puno raznih d.o.o. i polako se vrše pripajanja matičnom društvu…što za posljedicu ima smanjivanje troškova i transparentnije poslovanje. Zna se da imaju podcjenjenu imovinu..trenutno zarađuju na biznisu u Pakoštanu i desetak apartmana u Rovinju. Imaju vrhunske lokacije u okviru Hotela Rovinj i Vile san Lorenzo, 100% net.hr, 26% hotel Laguna Zagreb i energetski biznis u Mađarskoj.

        • Net.hr je teški gubitaš (veliki gubici, veliki pad prihoda, negativan kapital), vodi ga neki čovjek za kojeg su neki pričali da je bio uspješan dok je bio u velikom sustavu pod zaštitom ‘mamice’, ali se baš nije iskazao ovdje. Mislim da mu je budućnost vrlo nesigurna, da mora doživjeti žestoko restrukturiranje ili naprosto gašenje, pogotovo uzevši u obzir očitu ofenzivu što se tiče zaštite intelektualnih prava u vezi prenošenja sadržaja, ako pogledate ovdje http://danas.hr/ vidjet ćete da je većina sadržaja preuzeta. Pitam se kako bi poslovni model izgledao ako bi to morali plaćati, meni to više liči na press-clipping website.

          Mislim da je vrijednost Adriatic media (net.hr) oko 0, ako dobro razumijem glavna mu je vrijednost porezni štit koji može kupcu donijeti zbog gubitaka, kao i moguće najam prostora koji pčaća vlasniku, ako je taj vlasnik upravo Proficio, što mislim da jest. Dakle manje-više pretakanje iz šupljeg u prazno.

          Time se velikim dijelom može i tumačiti negativni i depresivni rakurs tog ‘medija’.

          Kao dioničar Proficio ću svakako na idućoj GS potegnuti pitanje smisla poslovanja te tvrtke.

        • eto da pobrojimo sve…
          Zora Adria d.o.o. 100,00%
          Potamos d.o.o. 100,00%
          Istarske kuće d.o.o. 100,00%
          Adriatic Net d.o.o. 100,00%
          Sedam mora d.o.o. 100,00%
          Elka International Group („EIG“)
          98,00%
          Pakoštane d.d. 94,68%
          Vin – Vin d.o.o. 100,00%
          Greenergy Szelenergia
          Magyarorszag 52,00%
          Elka USA LLC 98,00%

      • Kakvo je danas vase misljenje o proficiju.. godinama imate ovu dionocu.. eto trguje se opet na razini 20kn i dionoca nikome nije interesantna..

  26. još 2009 gosp. Susman je investicije procijenio na 150 milja.
    http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=69663

    Pine Beach Pakoštane s 22 posto više noćenja
    http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/188042/Default.aspx

    Villa San lorenzo popunjena prvi tjedan u listopadu
    http://villa-sanlorenzo.com/files/hr/index.php?id=Calendar

    došao Marković u upravu, objavili izvještaj na 70 stranica, smanjen gubitak, ažurirali web stranice, ->povećanje transparentnosti
    bonus -> moguća presuda, ht dionice, fondovi, cash, rezerve za kupovinu vlastitih dionica, povećanje likvidnosti

    aim-prfc, epima-korf
    može li proficio biti novi korf?

    • Postovanje, jako bi volio da Djuro uspije u Kuvajtu, no da li je to uopce realno ocekivati?? Mislim da smo svi svjesni kako se dobivaju poslovi u vojnoj industriji, ili se to samo tako radi u Slo i Hr. Na cemu temeljite optimizam da bi to Djuro mogao dobiti?! ili je to samo optimizam polufinala, kao Hrvatska sa Fra 98?. Nismo jos ispali pa po teoriji vjerojatnosti imamo sanse uspjeti. Napominjem da bi volio da to Djuro dobije, ali hladna mi glava govori da smo premali da bi to dobili iako smo mozda najkvalitetniji. Opet vjerojatno mi je da svi koji su usli u uzi krug zapravo imaju vrhunski stroj koji sam nece biti presudan ta dobiti posao. Moze li Ivanisevic osvojit Wimbledon?!

      • U biti ne razumijem što želite reći?
        Kako se dobijaju poslovi u vojnoj industriji?
        Evo ovako:
        – jednim, velikim, dijelom se kupuje od velikih igrača kako bi se ujedno djelomično kupila i politička naklonost
        – ali jasno, time se može samo djelomično, manjim dijelom, kupiti politička naklonost, jer nju ipak određuju drugi interesi (ili mislite da je SAD branila Kuvajt od Iraka samo zato jer su ovi prethodno kupovali američko oružje?)
        – u konačnici, najbitnija je kvaliteta, odnosno odnos cijene i kvalitete, što pokazuje baš primjer Kongsberga koji kao norveška firma ne može osigurati neku važnu političku polugu
        – kao posebno zapažanje treba dodati da Kongsberg jako puno isporučuje upravo SAD-u, kako bi se tu tumačilo ‘kako se dobijaju poslovi u vojnoj industriji’?
        – a čak i u toj političkoj igri se radi o tome da ima više jakih ponuđača koji žele ponuditi (evo npr. UAE kupuju kupole za BOV-ove od Rusije), a i opet je pitnaje cijene, tako da u ovim ‘manjim’ (za nas ogromnim) dealovima oni mogu odabrati ‘trećeg’ ponuđača upravo kako bi dali poruku oko cijena itd.

        ĐĐ ima sreću da je ova konfiguracija apsolutno superiorna, tako da mislim da šanse nisu male i ĐĐ+K+P nisu ovdje autsideri kao ono Ivanišević u Wimbledoneu, nego favoriti.

  27. Pozdrav,pregovara se o 400kom i to 200kom odmah i ako zadovolje bogate arape još 200kom u roku od 5 godina od kada isporuče tih prvotno ugovorenih 200kom.Ovo vam je moj info i nije nagovor na kupnju ili prodaju ddjh.

    • Zaista je teško prenaglasiti mogućnosti koje se otvaraju ovim potencijalnim poslom. Pogledajmo neke elemente:

      1. Patrijim BOV je vjerojatno najbolji na svijetu, ali razlika u toj ligi nije prevelika. No, čini se da je Kongsbergov sustav uvjerljivo najjači igrač u svojoj ligi, naime kao uvjerljivi globalni lider u daljinskim stanicama 12,7 ,, su praktički kreirali ovu novu kategoriju 30 mm, kako je tehnologija vrhunska od 12,7, nema dileme o čemu se tu radi.

      2. Cijena Patrijinog vozila je valjda oko 1,3-1,4 mil. eura, ali je cijena Kongsbergove stanice oko 2 mil. eura (prema izjavama PU ĐĐ, ali i prema nekim referencama u manjoj klasi). što znači da ovakva zvjerčica ima cijenu 3-3,5 eura ili tako nekako.

      3. Konsgbergova stanica će dakle vjerojatno biti prevaga u ovom poslu, a pitanje je da li se može još netko pojaviti s njom. Ako da, mislim da to može biti jedino General Dynamics, kao što možete vidjeti npr. ovdje, ili u donjem članku na Wikipediji. tj. suradnja s GD je moguća ili čak vjerojatna;

      MEĐUTIM, čini se da je GD-ov Stryker prilično loš proizvod, kao što možete vidjeti ovdje, uspjeli su ga prodati međunarodno jedino u Irak (pitam se zašto), a čak i Izrael ih je otkantao (ovdje).

      4. Za Đuru je jako dobro da je praktički partner Kongsbergu u ovom poslu, i koliko za sada znamo, nismo vidjeli da se proizvodi drugdje u ovu svrhu (tj. nisam vidio vijesti niti uspio naći, ali možda se proizvodi?), kao što možete vidjeti ovdje: “By signing contracts with Finnish Patria and Norwegian Kongsberg on the mounting of Kongsberg’s weapon stations on AMV 8×8 vehicles at the Slavonski Brod plants and about joint appearance in the global market, Đuro Đaković joined the exclusive society of producers of defence technology of the highest global renown.”

      Pogledajte zatim ovo: “Prema sporazumima potpisanim s Kongsbergom i Patrijom, zainteresiranim kupcima diljem svijeta Đuro Đaković će moći i samostalno nuditi cjeloviti borbeni proizvod. Također, Đuro Đaković će nuditi cijelu paletu vozila opremljenih različitim sustavima naoružanja i opreme, ovisno o misiji i potrebama kupaca. Paket ponude odrazumijeva i cjelokupnu potporu kupcima tijekom životnog vijeka vozila – od obuke i održavanja do organizacije i upravljanja pričuvnim dijelovima, servisom te kasnijim remontima i modernizacijama. Time se slavonsko-brodska tvrtka postavila uz bok malobrojnim proizvođačima obrambene tehnike najviše razine u svijetu.” te dalje ovo na istom mjestu: “Iznimno sam ponosan što smo na našu inicijativu, u našim pogonima, uspjeli spojiti ponudu dva globalna diva vojne industrije. Vozilo Patria AMV8X8 jedno je od najmodernijih borbenih oklopnih vozila na svijetu, a Kongsbergova nova oružna stanica PROTECTOR MCRWS je po mnogo čemu revolucioniran proizvod na tržištu”

      5. Pitanje je koliko bi % BOV-ova u narudžbi imalo ove stanice, te kolika bi bila ova narudžba, ali recimo da je 150 sa 75 Protectora, radi se već o poslu od 350 mil. eura. 200 komada s npr. 125 Protectora je već preko 500 mil. eura, itd.; 200+200 se ne usudim ni računati …

      Dakle, imamo u ovom trenutku tvrtku koja kompetentno, možda kao favorit, konkuriza za posao od pola milijarde eura, to je zaista krajnje neuobičajeno za RH.

      6. Naravno, ovakav mogući posao bi otvorio vrata za dalje, ali jednako tako, čak i ako ĐĐ ne dobije posao, mislim da s ovim proizvodom negdje mora ‘probušiti’, to je naprosto vrhunski proizvod na ovako velikom i zahtjevnom tržištu.

      7. Što se tiče cijene dionice, ona naravno u sebi ne odražava postojeće poslovanje, i njegove perspektive u kontinuitetu ovakvog poslovnja (uglavnom količinski poslovi s malim maržama), nije nešto kao npr. KORF. Ali u slučaju jednog ili više poslova ovakvog tipa, kontinuiteta i razvoja ovog tipa poslovanja, te vjerojatno sudjelovanja u energetskim i drugim konstrukcijskim projektima u slučaju ipak jednom pokretanja investicija u RH, plus naravno ‘bread and butter’ vagoni, imamo tvrtku s (recimo) prihodima od 2 mlrd. kuna prihoda znatno veće profitabilnosti. Recimo da može ostvariti neto maržu od samo 5-7%, to bi bilo 100-140 mil. kn, pa uz neki skromni P/E=10 dolazimo već do MCapa od 1-1,5 mlrd. kuna, odnosno 4-7 puta većeg od sadašnjeg.

      Iako je ovo sve samo jedan scenarij, a imamo i drugi scenarij, taborenja u niskoprofitabilni poslovima, vjerujem da ćemo se lako složiti da u RH trenutno nema velike (a pogotovo ne izlistane, tj. na ZSE) koja ima mogućnost ovakvog razvoja. Tako da njenu dionicu treba ramatrati kao prosjek scenarija, recimo ako imamo samo ova dva, onda nrp. dodijelimo samo 50% ovom pozitivnom i ostatak od 50% negativnom.

      Jasno, za ovako ambiciozan razvoj (ako se otvori) potrebna je veća bilanca, a kako je kapital sada prilično mali, ona se ne može značajno povećavati bez dokapitalizacije, što bi donekle razrijedilo mogućnosti onih dioničara koji svjesno odluče da ne bi sudjelovali u njoj ili ne bi mogli sudjelovati u njoj; ali takav scenarij bi se dogodio valjda samo u perspektivi ovog dobrog scenarija, pa bi povećao sigurnost u njegovu izvršenju i opet u jednom dijelu, dakle, utjecao na pozitivnu valuaciju dionice.

      8. Onima koji još nisu vidjeli koji su smjerovi razvoja ĐĐ, predlažem da pogledaju ovo:

      Obrana
      Transport
      Graditeljstvo i infrastruktura
      Industrija i energetika
      Obnovljiva energija

      9. Mnogi ulagatelji misle ‘Sve je to OK, ali to je ipak samo neka ‘Bakićeva alternativa, to nije investabilno’, primjerice, fondovi u to još nisu počeli ulagati’. Ali treba se sjetiti da je isti takav status imala najprije ADPL, zatim KORF (kojeg još uvijek vjeroajtno mjerkaju mnogi institucionalci, ali ih muči što je cijena ‘previše narasla’, a tako su vjerojatno mislili i na 100 kn) ili VPIK, koji je za skoro sve institucionalne ulagače još uvijek ‘the best kept secret’. Nadam se da će tako neko vrijeme ostati i DDJH.

      Napomena: Kao što znate, imam dionice DDJH i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju tih dionica, niti držanje.

  28. Poštovani g. Bakić,

    Ovaj Vaš post o Net.hr-u je bio proročanski i mogu slobodno reći da me je inspirirao. Posebno nakon najnovijih vijesti. Kao što ste vjerojatno već čuli, Net.hr je izbačen iz Gemiusa zbog varanja na statistikama. U interesu istine o tome što se zapravo krajem prošlog tjedna dogodilo na hrvatskom online medijskom tržištu, iskoristit ću Vaš prostor na ovom blogu kako bih objavila ovaj e-mail.

    Ovaj mail poslala sam već na adresu nekoliko hrvatskih redakcija, pa kako ga nisu objavili objavljujem ga ovdje:

    **
    Koga je to Net.hr prevario? Stvari koje su vrijedne da ih se ima ili pridobije, obično su stvari koje su i vrijedne varanja. Odnosno, nitko ne vara bez razloga. Sve prevare, kao i loše nanesena šminka na licu žene, uvijek imaju tendenciju da dovedu do raspadanja onoga što bi trebalo da podrže, istaknu ili otkriju. U ovom slučaju u pitanju je istina, a ne ljepota. Jer, i mala djeca znaju već iz bajke o “pastiru i vuku” da; tkogod je uhvaćen u sramnoj prevari, neće mu se kasnije vjerovati čak i ako bude govorio istinu.

    1. Prevarili su kolege!

    Ako su sve nautjecajnije domaće web stranice (ukupno njih 106) prihvatile “Pravilnik za sudjelovanje u gemiusAudience istraživanju” i suglasile se da igraju pod istim “pravilima igre” onda Net.hr “već duže vrijeme” vara sve konkurente na tržištu koji se bore za svoj dio oglasnog kolača. (Za bolje poznavatelje online tržišta u Hrvatskoj, ovo nije prvi put da je Net.hr uhvaćen u sumnjivim radnjama). Varka je prije oružje obrane, nego napada, pa izmijenjena Gemiusova skripta koja ti pribraja tuđe “klikove” može biti zgodan način da se unutar Adriatic Media d.o.o. riješe neki mnogo veći problemi, kao primjerice pad posjete. Uvijek varaju oni koji su slabiji, odnosno oni koji imaju slabije karte u igri jer s jakim kartama nema potrebe za prljavim trikovima ispod stola. Ako je ono što tvrdi Gemius istina, onda je u situaciji kada hrvatskim medijima nikada nije bilo gore nego danas, čin kolega s Net.hr-a ne samo neprofesionalan, već i nekolegijalan.

    2. Prevarili su oglašivače i agencije!

    Stvari dobivene kroz nepravednu prevaru nikada nisu posve sigurne. Ukradena stvar nikada nije posve tvoja, ona se uvijek može vratiti svom vlasniku. Koliko je oglašivača, odnosno oglašivačkih agencija temeljilo svoju prosudbu da zakupe oglasni prostor na Net.hr-ovim podportalima na osnovu rezultata Gemiusovog istraživanja? Koliko je prihoda tvrtka Adriatic Media d.o.o. ostvarila na osnovu lažnih “klikova”, odnosno klikova korisnika koji su se pribrajali tim podportalima, “umjesto portalu na kojem se trenutno faktički nalaze”, kako tvrdi Gemius? Ipak, od gubitka vjerodostojnosti pred kolegama i oglašivačima, ima nešto puno gore:

    3. Prevarili su svoju publiku!

    “Fraus est celare fraudem” je latinski izraz koji znači da je prevara prikriti prevaru. Peti dan nakon što su deseci hrvatskih web stranica objavili svoje zajedničko priopćenje da Net.hr “vara”, na stranicama ovog portala nema još ni riječi o tome. Dosada su se “službeno” obratili samo ostalim sudionicima Gemiusovog istraživanja (portalima) i oglašivačkim agencijama. Njima su poslali e-mail u kojem su ih obavijestili da su cijeli slučaj prijavili, zamislite – policiji. Pri tome su ih zamolili da ti mailovi “u interesu istrage” ostanu u tajnosti. U medijskom sustavu “web stranica” – “oglašivač” (agencija) – “publika”, zaboravili su, čini se, na najvažnije – svoju publiku. Zar misle da pravi račun na kraju neće ipak morati podmiriti – ne policiji, ne svojim kolegama-novinarima, ne maketinškim agencijama, ne oglašivačima, već – publici? Tajnovitost često nosi biljeg prevare. Tamo gdje je sve otvoreno, transparentno i “fer” prema ovoj zadnjoj karici u medijskom lancu, a to je javnost, nema mjesta za nikakvo oklijevanje, a još manje za tajnost.

    I na kraju, prva i najgora od svih prevara je prevara samog sebe. Svaki grijeh nakon toga je lakše počiniti. U spomenutom mailu upućenom ostalim hrvatskim portalima i oglašivačima, “netovci” sumnjaju na “hakere” koji su im ubacili “maliciozne datoteke na server”. To je zasada jedino “službeno” objašnjenje koje imamo. Na stranu sad staro moraliziranje “radije izgubiti časno, nego pobjediti prijevarom”, ali Adriatic Media d.o.o. u suradnji s MUP-ovim odjelom za računalni kriminal morat će se svojski podruditi da otkrije “nekoga tko već dva mjeseca ima gotovo ničime ograničen pristup našim serverima”, odnosno nekoga tko je “mogao u to vrijeme činiti gotovo što god mu padne na pamet” (?!) (Uključujući i navođenje Gemiusove skripte da pribraja “klikove” Net.hr-u). Priznanje o ranjivosti vlastitog informatičkog sustava na kojem se, koliko je poznato, osim podportala nalaze i forumi, jedna društvena mreža i što je najstrašnije, privatni mailovi korisnika koji tim istim korisnicima, među ostalim, služe za prijavu na druge internet servise (bankovne i druge povjerljive račune, Facebook, Twitter… ) i koji na kraju krajeva služe za privatnu prepisku među korisnicima, svjedoči, ako ništa, o još jednom krajnje nemuštom planu “kriznog komuniciranja” ove tvrtke.

    Jedan veliki engleski gentleman (Frederick W. Robertson, 1816-1853.) rekao je da “postoje tri stvari na svijetu koje ne zaslužuju milost, to su licemjerje, prijevara i tiranija”.

    Net.hr je suočen s optužbom za dvije od njih.

    • Iz ovog slučaja vjerojatno možemo i bolje razumjeti ogorčenost i negativu kojom naprosto zrači taj ‘net’, prepun managerskih, uredničkih i novinarskih veličina. Kao dioničar Proficija založit ću se se da se ovo temeljito ispita, pa ako treba taj ‘net’ i ugasi ako nam šteti ugledu (a ionako radi ogromne gubitke).

      U vezi ovog slučaja, kaže se još i: ‘Svaka rit dođe na šekret’.

      Vrijedi spomenuti, ovdje su:
      – direktor prodaje: Igor Poznić
      – predsjednik Uprave (kad imaju ‘predsjednika uprave’, a ne nekog ‘običnog’ direktora znači valjda da je važna firma) : Ante Magzan (onaj s baseball kapicom, nazivali su ga kad je imao veliki budget pa se valjalo malo ulagivati ‘Strateg sa šiltericom’ 🙂 ).

      Prihodi prošle godine 10,4 mil. kn, a gubitak 5,4 (?!). Kapital -8,6 mil. kn (?!). Pitam se kako će brojke izgledati ove godine nakon ovog skandala.

      • ili drastična promjena upravljanja i upravljača ili gašenje.
        jer oni još uvijek napominju kako je to “najposjećeniji je portal u Hrvatskoj”, a izvor je upravo Gemius kojeg su varali (Izvor GemiusAudience, kolovoz 2012) http://www.net.hr/marketing/
        e budući da su tu činjenicu koristili u svrhu oglašavanja i privlačenja oglašavatelja postavlja se pitanje kako će to završiti.
        recimo ovdje se gosp. Šilterica žali na naplatu od tih oglašivača koje su očito navlačili lažima;
        http://www.hnd.hr/hr/homepage/vijest/65108
        ““U 2011. godini Net.hr napokon očekuje profit u poslovanju, a imali bismo ga i u 2010., samo da smo naplatili sve oglase. Otprilike polovinu dugova uspijevamo naplatiti u roku od šest mjeseci, trećinu ne uspijemo ni nakon godinu dana, a dobar dio potraživanja nikada nećemo uspjeti naplatiti. Ipak, od lani se situacija počela popravljati. U EU je nenaplaćenih tek jedan do 1,5 posto, a nama je cilj doći do četiri ili pet posto”, optimistično će Ante Magzan, direktor tvrtke Adriatic media, preko koje posluje Net.hr, najposjećeniji hrvatski web-portal, pokrenut 2000. godine.”

        • ima toga još, recimo prema https://www.transparentno.hr adriatic media ima 28 zaposlenih dok na http://www.net.hr/impresum/ sam ih izbrojao 42 + 5 stručnih savjetnika… a ono najzanimljive je prosječna plaća 8.096 (isto prema transparentno hr) te se s obzirom na iznos prosječne plaće nalaze na 2400 mjestu od preko 101000 poduzeća. ja vam ljubazno molim da se založite na skupštini za preispitivanje rada ovog d.o.o. jer ja sa svojih par stotina dionica ne mogu ništa, ne znam mogu li doći uopće i na skupštinu, ali sam vam spreman dati punomoć. hvala Vam

      • Evo nam i skupštine Proficia sa dopunama djelatnosti i povećanja temeljnog kapitala..NN br.91, 17.07.2013

        PROFICIO d.d., Zagreb

        Saziva se Glavna skupština trgovačkog društva koja će se održati 28. kolovoza 2013. godine u 14 sati (srijeda) u Hotelu Laguna u Zagrebu, Kranjčevićeva 29.

        Za Glavnu skupštinu objavljuje se sljedeći dnevni red i prijedlozi odluka

        Dnevni red:

        1. Pokriće gubitka

        2. Davanje razrješnice članovima Uprave

        3. Davanje razrješnice članovima Nadzornog odbora

        4. Imenovanje revizora Društva

        5. Dopuna predmeta poslovanja Društva

        6. Dopuna Statuta Društva.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s