PTKM

Dokapitalizacija Petrokemije

Stvari su se počele ubrzano raspetljavati u Petrokemiji, poziv na skupštinu s najavom dokapitalizacije.

1. Kapital će se upisivati po cijeni 170 kn – 228 kn, ovo zadnje je tromjesečni prosjek cijene na dan objave, s prednošću upisa za postojeće dioničare, pro rata; pravila raspodjele u drugom krugu će se odlučiti naknadno. Ne vjerujem da će biti trećeg kruga.

2. Petrokemija je dovedeno u ono što sam stalno upozoravao da nije dobro da se dogodi, taktičku dokapitalizaciju, ali u danim okolnostima nije loše rješenje. U najlošijoj varijatni bi nam u propasti firme ostala ‘utjeha’ da možemo likovati nad onima koji su se protivili privatizaciji (‘eto vidite da smo bili u pravu!’), ali je šteta propuštenih prilika. Kao što je nedavno pisao Večernji, mnoštvo je zainteresiranih ponuđača.

3. Teško se oteti dojmu da se u ovoj vremenskoj stisci uzrokovanoj gubicima i zasigurno narušenom likvidnošću država nije snašla, a mirovinci koji u tako zbrzanoj dokapitalizaciji (i vjerojatno de facto privatizaciji jer mi je teško očekivati da će država upisati 100 mil. kn – pitajte Linića!) našli priliku da i oni napokon budu uspješni u jednoj dokapitalizaciji (sjetimo se bisera Ingra, Dalekovod, de facto Nexe jer se kroz propali dužnički papir u stvari stječe vlasništvo, ali i nekih dionica dobrih tvrtki ali po jako visokim cijenama).

Moj je dojam, međutim, da fronta upravitelja mirovinaca nije jedinstvena, što se vidi iz ovog raspona cijene, ali i nekih vrlo, vrlo zanimljivih promjena u knjizi dionica. Tako da vjerujem da ima žicerskih managerčića koji bi hjeli upisati po 170, a ne bi me čudilo da su to upravo oni koji su u najvećim go***ma upravo zbog nekih svojih nedavnih uspješnih dokapitalizacija, o čemu sad ne bih (ponijelo bi me do ‘5. fonda’, kreativnog računovostva, ‘velikih’ prinosa itd., a fakat mi se ne da … 🙂 ).

No, ako će se raditi barem donekle profesionalan book building, u što vjerujem, jer vjerujem da Uprava i NO imaju korektne namjere, a čak i kad ne bi imali, ne vjerujem da bi se usudili upisati prejeftini kapital, ako bi mogli skuplji, jer bi time nanijeli štetu Društvu i izložili se tužbama.

4. A propos, što se tiče NO, komentirao sam ovdje.

5. Ipak, iako je upis ‘samo za velike’ (min. 100.000 eura) mali dioničari jerojatno neće biti oštećeni, naime u ovom trenutku svi koji žele održati svoj srazmjerni udjel u PTKM mogu na tržištu kupiti dionice ispod gornje razine raspona cijene, znači uz preuzimanje proračunatog rizika u kojem ne mogu izgubiti puno umjesto da upišu nove dionice, kupe nove dionice, a upis ‘prepuste’ drugima.

S druge strane, jasno je da je upis mnogo praktičniji na ovakav način. Tako da je odluka o minimumu sudjelovanja OK.

Koknkretno, ako želimo kvantificiri razmjere mogućeg razrijeđivanja, pogledajmo sljedeći izračun. Pogledajmo vrijednost dionice dan prije najave (214,50 kn) i moguće varijante upisa, što se tiče broja upisanih dionica i njihove cijene.

Jasno, ako se nove dionice upišu po točno 214,50 kn, razrijeđivanja nema. Ako se upišu po 170, razrijeđivanje je najveće, a ako se upišu po 228, razrijeđivanje je negativno, dakle čak i pogoduje postojećim dioničarima.

Može se krenuti i drugim putem, naime od procjene da dionice sada teorijski vrijede ‘X’ (=400, 500, 600 …) prema temeljnim pokazateljima, pa da nove dionice ograničavaju potencijal rasta postojećih. Ali novi kapital donosi veću sigurnost, pa ako je on već sada izvjestan, primjerice, Petrokemija je već sada u mogućnosti pregovarati o novih kreditnim linijama (veći kapital znači i veći i kvalitetniji kreditni potencijal). Ograničimo se stoga na čisto mehanički izračun koliko nove dionice ‘razrijeđuju’ stare, ovisno o njihovoj cijeni i broju dionica, a u odnosu na cijenu na dan objave upisa novog kapitala (214,50 kn).

Tablica je ovdje:

razrijedjivanje PTKM

Kao što vidimo, moguće razrijeđivanje je od 5,1% do -1,6% (tj. zgušćavanje). To znači da ako bi netko od malih dioničara baš htio sudjelovati u dokapitlaizaciji, a ne može jer je premali, riskira malo (s mogućim pozitivnim ishodom, štoviše vjerujem ‘pozitivnim’ jer vjerujem da će upis ići na gornjoj granici) ako emulira svoju dokapitalizaciju kupnjom dionica na burzi sada (svejedno mu je da li je dodatne dionice stekao upisom ili kupnjom).

6. Loše da je odlučeno da se ide s tako malim rasponom, koji je očito umjetan (ograničen tromjesečnim prosjekom cijene na ovako kilavom tržištu), i iz drugog razloga, a to je loš benchmark za idući korak u privatizaciji. Ipak, kako je očito iz gornjeg da ova dokapitalizacija nije nefer prema postojećim dioničarima, ovo možda nije jak prigovor.

7. Važnija je međutim otvorena vrata privatizaciji. Kao što znamo, imali smo do nedavno paradoksalno, štetno i manipulativno protivljenje privatizaciji nekih interesenata, na što je slaba i populistički nastrojena vlast nasjedala. Vidjeli smo u novinama i da u zadnje vrijeme ima zanimljivih ishoda DORH-a. Vidjeli smo i kamo vodi protivljenje privatizaciji. I vidjeli smo da Pjevačko društvo Stožer (PDS) nekako šuti u zadnje vrijeme. Ali zamislimo da se PDS ipak u nekom trenuktu odluči protiviti privatizaciji prijetnjom radikalnim mjerama (blokada tvornice, Kutine, autoputa, ceste Šičkovina-Vukovina ili zaprijeti otvaranjem ambasade Sj. Koreje u Zagrebu), primjerice kao defanzivna mjera nekih ljudi ako su, primjerice, pod istragom DORH-a, pa ‘adje da pokažemo da nas se ne smije dirati’.

U kom trenutku oni to mogu napraviti? Sada očito ne, jer tko bi se razuman protivio dokapitalizaciji tvrtke u krizi (a mogu se i nadati da će država sudjelovati pro rata). Ako država ne upiše kapital pro rata, ne može ni tada, jer bi razlog bio bezvezan (demonstracije pred AUDIO jer AUDIO nema para da upiše koliko PDS želi?). A još ako im smijene Jagušta … što mislim da bi bila odlična vijest za tvrtku i dionicu.

Dakle, ovim potezom je na državi da odluči, a ne više na PDS, hoće li ili neće zadržati većinsko vlasništvo (tko zna, možda i hoće?).

Ovo je zaista totalna promjena paradigme.

8. Bit će zanimljivo pratiti cijenu na burzi, jer snažna podrška cijeni na ovim razinama vjerojatno okida samoispunjuće ‘proročanastvo’ rasta tržišne cijene i konvergiranja očekivane cijene upisa k najvišoj (ako cijena raste, to daju indikaciju veće upisne cijene, što daje indikaciju da se isplati kvazi-arbitraža kroz kupnju na tržištu po manjoj cijeni od 228, što opet daje incikaciju veće očekivane upisne cijene, što u konačnici i prije upisa može dovesti do tržišne cijene veće od maskimalne upisne, tj. može početi lov na dionice …)

9. Po mom mišljenju, ovaj projekt nema smisla ako na čelu tvrtke ostane g. Jagušt. Njegova smjena bi (barem meni) bila snaža indikacija da dominantni dioničari (država + mirovinci) znaju što rade, i mislim da bi bila jako dobra vijest za tvrtku.

10. Kao što se kaže, ne treba plakati za prolivenim mlijekom (eh, da su me bar poslušali 🙂 ) i treba se okrenuti budućnosti, dioničari i potencijalni dioničari trebaju razmatrati fundamentalne varijable, primjerice one oko plina (o čemu sam i sam više puta pisao, ali pogledajte npr. i ova dva komentara), kao i razmatrati stratešku poziciju Petrokomije, kao i izglede za iduće korake oko vlasništva (jer je evidentno da u ovom kapitalno zahtjevnom biznisu nema mjesta za slabe i zaostale igrače) – da li je ovaj korak prepreka ili ne konačnoj privatizaciji, koja dovođenjem strateškog partnera vraća Petrokemiju na održivu stazu.

Oglasi

Kategorije:PTKM

28 replies »

  1. Onima sa malo dužim horizontom ulaganja ionako ne bi trebalo biti previše bitno kamo će cijena u ovom periodu dokapitalizacije. Naravno da je idej kupiti “jeftino” a prodati “skupo”, ali ako govorimo o “otključavanju vrijednosti” u budućnosti (x2, x3) onda taj trenutni “spread” od +/-30% i ne bi trebao biti naročito obeshrabrujuć. Ili?

  2. Ako ima ozbiljno zainteresiranih za ulazak u Petrokemiju, najbolji način da to pokažu je da sada uzmu koliko mogu i učestvuju u dokapu a usput pokvare račun mirovincima.
    Mislim ako već uviđaju potencijal jer ovo što sada Petrokemija proizvodi nema veze s onim što bi mogla da je korektno vođena.
    Ja sam već sam sebi čudan očekujući da će neka od države nametnuta Uprava napraviti neki tržišno logičan potez.
    U ovom slučaju da bar prodaju tvrtku po najboljoj cijeni koju mogu dobiti a ne da se potkusurivaju s mirovincima ispod stola.

  3. Inače vrlo, vrlo zanimljivo trgovanje. Čim je cijena porasla ujutro pojavio se velik nalog na prodaju, 1000 kom, ALI na cijeni iznad gornje granice blokade. Kao da netko ne želi prodati nego samo poplašiti kupce … nije valjda se fondići igraju?

    • Tja, bit će da je “tromjesečni prosjek” nešto na što su se svi navikli kao neki benchmark (eto TISK ponude npr.), pa sad treba biti marketmaker sa strane onih koji hoće upisati nove dionice u dokapu? Onako, da je kasnije lakše braniti šefovima zašto su rasponi za dokap ovakvi ili onakvi (btw, slažem se sa svim konstatacijama o žicaroškim cijenama, možda ih je primila i frka od čistki po javnim poduzećima, da se netko ne sjeti promotriti kakve KPIjeve od fondovske industrije, što mirovinske što ostale?)

      Inače, također vrlo zanimljiv početak trgovanja na KORF i VART (iako mali promet na VART) 🙂

      E sad još samo da DDJH potegne u pravom smjeru…

      • A VART mislim da je ‘zabijanje u zemlju’ prethodna 2-3 dana zapravo izvršio samo jedan prodavač koji se iz tko zna kojeg razloga htio riješiti (možda Erste plavi da mu ne prlja portfelj – sjetite se kako je brutlano iskrcavao MGMA svojevremeno?), to vidim po tome je rje zadnje istresanje bilo sve do 15,70 ili tako nekako (negativna blokada), što ne bi radio netko tko ima još količine za prodati, a nakon toga nitko više nije ozbiljno prodavao po bidu iako je bio skoro stalno iznad 17.

        • Ma DIOK mi je totalno degutantno i gledati (čak sam jednom valjda pomalo mazohistički virnuo na forumu PD na tu temu, ko da sam crnu kroniku otvorio), ko da danas trgujemo sa HGSP ili MGMA. Toj škvadri je stvarno bolje da se prošeće u prvi casino pa stavlja na crveno ili crno. Ili još bolje, da bira brojeve na tabli.

          Za VART je stvarno čista situacija, tko god da je izletavao ne znam s kojim točno očekivanjima je uopće ušao (možda dio DIOK škvadre?) – u disperziranom portfelju ovo može ili nestati, za što sad mislim da su šanse na razini kvanta promila, ili biti big success, ulagački i otherwise.

          Čisto prispodoba – nedavno sam imao priliku družiti se neko vrijeme sa ex-generalnim direktorom nekih tvornica tekstila sa sjevera HR. I prije nekoliko godina itekako je naša škvadra znala putovati i u Kinu i tamo ugovarati poslove, a i po Europi, tak da mi katastrofičari industrije tekstila nikako nisu jasni (čak i nakon što sam pogledao službene podatke EU o broju poslovnih subjekata u tekstilnoj industriji koji su zaista u padajućem trendu). Baš na tom tržištu mi se čini da traje konsolidacija pa tko preživi pričat/radit će.

          A ljudima je isto tako možda i dosta jeftilen robe sa Istoka (koji istovremeno ima problema s održavanjem turbojeftine radne snage), eto baš oko Kvatrića kojem mislim da smo obojica blizu se jedan china shop zatvorio, a i po gradu ima toga još, dok istovremeno Muller navodno sasvim fino prodaje DiCaprio odijela. Još ako bude pameti pa se u VART sjete kopirati koncepte Galilea i npr. Croate sa custom tailoring uslugom (dakle ne samo proizvodom, nego i uslugom, stil HR Saville Row), moglo bi baš biti udobno biti vlasnikom udjela u tekstilu. Još pogotovo kad netko ima 10%+, ha? 😉

  4. slažem se sa vama u smislu da je tako kako je i da nije oportuno prigovarati ovoj i ovakvoj dokapitalizaciji (iako vrlo nepoštenoj prema jednom dijelu dioničara – i ne vjerujem da je praktičnost razlog zašto je takva odluka).
    znamo svi u kakvom kokošinjcu živimo i znamo sposobnosti menadžera mirovinskih fondova. oni i jesu sposobni biti uspješni u privatizaciji samo ako sami kolo vode., a i tu nije sigurno da neće biti kikseva do kraja.

    no meni općenito nije jasna jedna stvar. kad se radi bilo kakva taktička ili netaktička dokapitalizacija, svakom vlasniku je u interesu dobiti što više kapitala, a to se može na samo jedan način, lokalni maksimum, maksimizira se cijena i volumen.

    koliko sam shvatio oni su unaprijed ograničili cijenu, a osigurali su se i da upisom pro-rata i odlukom uprave da se treći krug u slučaju interesa ne održi. znači očito je da minimiziraju kapital (u okviru koji neće izazvati bunt primarno vas kao najglasnijeg outsidera).

    ponavljam nisam za rušenje ove i ovakve dokapitalizacije, primarno jer s druge strane imamo opasnost da firme potpuno propadne i da izgubimo sve (na neki način smo ucjenjeni). Ali sve smrdi na neke gadne dogovore ispod stola omfova i države i to mi se nimalo ne sviđa i nadam se da će istraživačko novinarstvo raditi i na tome i da će se pratiti stanje imovine svih uključenih da ne bi imali opet neke stanove po Londonu i sl.

    ipak realno očekivati nešto više od vlasti je ravno očekivanju 3 topla obroka u konc..logoru

    • …znamo svi u kakvom kokošinjcu živimo i znamo sposobnosti menadžera mirovinskih fondova. oni i jesu sposobni biti uspješni u privatizaciji samo ako sami kolo vode., a i tu nije sigurno da neće biti kikseva do kraja.

      Sjetimo se dokapitalizacije mirovinskih fondova za LKPL prije koju godinu po 850 kn uz najavu sirenja kapaciteta,a gdje su sada?
      Nesto iznad 500 kn.
      Ceka se Godot.
      Imam dionice LKPl i nije nagovor na kupnju ili prodaju,samo poziv na razboritost.

  5. Danas “dokapitalizacija za male” baš i ne prolazi ni blizu nove nominale.
    Unatoč tome bojim se da bi mirovinci kao “najvažniji čimbenici” domaćeg TK mogli biti lijepo nagrađeni od države. Ipak su oni prst i nokat.

  6. Pozdrav Nenade…čitajući komentare vidljiva je zabrinutost kod postojećih dioničara kao i nedoumica kod nas možebitnih budućih dioničara s obzirom na prijašnje dokapitalizacije i poučeni negativnim iskustvom gdje su bili mali dioničari prepušteni na vjetrometini sami sebi ovdje mi se čini da bi Vaša malenkost mogla biti od značajne prednosti stoga želim i vjerujem da će ova dokapitalizacija i naposljetku privatizacija biti uspješna što će doprinjeti većoj transparentnosti firmi koje kotiraju na burzi a najvažnije od svega i oslobađanju kapitala što će povećati likvidnost a znamo što nam to donosi(vidljivo ove godine na korfu).Šaljem poruku poslodavcima u ptkm..”Budite proizvođač,a nikako zarobljenik društva”.

  7. Ovih dana na žalost svjedočimo još jednoj tragičnoj pogrešci prema ruskom tržištu i ruskom kapitalu. Godinama se upozoravalo na važnost ruskog tržišta za HR ekonomiju međutim neshvatljivo je i glupo kako nitko ne shvaća što Rusi mogu značiti za našu razrušenu ekonomiju. Autor ovog bloga je čak i u jednim dnevnim novinama plasirao članak koji je samo trebalo primjeniti u praksi. Dakle ovih dana svjedoci smo masovnih otkaza ruskih turista zbog novog viznog režima koji će dobrano uzdrmati turističke prihode ove godine, a bojim se da će se povjerenje teško vratiti i idućih godina. Pogotovo će veliki udar biti u Istri gdje bogati ruski gosti čine značajan postotak u ukupnom broju noćenja. Ruski turoperatori koji su pokrivali ova tržišta trpe strahovite gubitke i teško će se od toga oporaviti.

    Sve to se moglo prevenirati i netko u aktualnoj vlasti mora snositi odgovornost za ovakve stvari no naravno da se neće ništa dogoditi i idemo dalje po starom no sve manje i manje je vremena i manevarskog prostora. Urušavanje ekonomije u Hrvata poprima zastrašujuće razmjere, a najgore je što to malo onih koji su na vlasti razumije.

    Eto tako i naša petrokemija umjesto da postane gospodar ovog dijela Evrope ovih dana skuplja dodatni kapital kako bi pokrila teške gubitke koje su joj nečasni ljudi producirali. Da li bi sa ruskim kapitalom bilo bolje prosudite sami.

    Gospodo teški dani su pred nama do provalije nema više puno.

    • Mislim da je ta priča o lošoj sezoni zbog kiša i manjeg dolazaka Rusa promasena. Statistički podaci za prvih pet mjeseci govore da je ostvareno 1,93 milijuna dolazaka turista i 6,75 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine rast u dolascima od 7% i u noćenjima 11%. Po rastu prednjaci Dubrovnik, slijedi Zadar pa Split. No i to je normalno ako znamo da Istra cini 31 milijun od tih nocenja i kad znamo da je juznije vise sive ekonomije. Osim toga Rusi čine ukupno oko 1,58 mil noćenja od ukupno 62,74 milijuna noćenja odnosno 2,5%. Da ih pola ne dođe sto je potpuno nerealno pričamo dakle o padu od 1,25%. Dolaze bogatiji Rusi i njima vize sređuju agenti. No da me krivo ne shvatite ne kažem da je to sa viznim režimom ispravno, Ruski gosti dobro troše, tržište je veliko i može rasti, trenutno je Rus deseti najčešći gost. No ajmo ipak stvari nazivati imenom, ne biti kao naši novinari 🙂 To sa vizama je katastrofa jer nam to ne treba no neće biti katastrofa u rezultatu vec u propusenoj prilici. Inače nisam ljubitelj statistike u turizmu, ono sto mene muči je da li taj kontinuirani porast broja noćenja iz godine u godinu ipak dolazi iz toga sto je manje gostiju koji spavaju na crno, a ne sto ih je sve vise i vise. Ne znam. I druga stvar brojke su idealne za manipulaciju neinformiranih. Recimo slušao sam jednom na radiju direktora TZ Zadar pred par godina kako se hvali 100 postotnim porastom broja Britanaca. 100 posto? Woow. Da, došlo ih je 500 u odnosu na 250 godinu prije. I jos k tome on nije imao ništa sa time već Garden festival u Zatonu i Ryanair. Osim toga nije spomenuo pad dolazaka Talijana ili neiskoristeni potencijal recimo Poljskog ili Skandinavakog tržišta. Uglavnom nije crno ni bijelo već šareno 😉

    • A ovo drugo, sa Petrokemijom, tu se slazem, to doista je katastrofa, predlažem da si isplate nagradu poput kolega iz HEPa ili bar podignu placu poput gospodina Mršića iz Podravke.

  8. Strpimo se još nekoliko mjeseci, Petrokemija je značajno transparentnija tvrtka nego prije godinu ili dvije, a kamoli pet, planirane aktivnosti i promjene prezentirane od strane Uprave su vrlo ambiciozne. Smatram da predstojeća dokapitalizacija predstavlja novi početak tvrtke. Vlada je svjesna da ima zlatnu koku (namjerno pišem koku jer očekujem da država zadrži 25%+1, pa da im svake godine kapne dividenda), Kukuriku ima vlast u Kutini, a novi gradonačelnik Rudić ima bitno drukčiju retoriku od bivšeg Žmegača. Uz uvjet tržišne cijene plina i izvrsno upravljanje tvrtkom, EBITDA od 300-ak milijuna kuna ne bi trebala biti nedostižna već iduće godine.
    Imam dionice PTKM i ne nagovaram na ništa.

    • Nadzorni odbor bi trebao češće ovako istupati u medijima.

      Dobili smo napokon i potvrdu koliko Petrokemija može bolje poslovati. Kažu, uz samo sitne napore u reorganizaciji nabave, uštede su moguće u iznosu od 50 mil. kn. Uz još neke dodatne stvari, bez velikih napora, uštede se penju na više stotina miiljuna kn. Provedbom svih mjera iz plana restrukturiranja, kroz 3 godine je moguća EBITDA od 600 milijuna kn.

      Treba, dakle, još samo pregrmiti ovaj dvogodišnji nepovoljni plinski ugovor. A nadam se da će netko i odgovarati za stavljanje potpisa na isti.

        • G. Jagušt je izuzetno sposoban čovjek, u samo 4 godine rada u inozemstvu uspio je kupiti nekretninu vrijednu 1,8 milijuna funti. Kaže:
          “Stan u Londonu kupljen je 1997. od zarade u inozemstvu, gdje sam radio od 1993. do 1999., te hipotekarnim kreditom, zaradom na tržištu kapitala, pozajmicama i prihodima od najma stana. Plaćen je 1,8 milijuna funti.”

          Kakve su to plaće bile u državnim firmama kad je dobar dio tog iznosa imao ušteđeno?
          “Netko neupućen bi pomislio kako je radio za nekog petrokemijskog svjetskog giganta ili British Petroleum, a ne da je skoro cijeli svoj radni vijek (izuzmemo li nekoliko godina provedenih u Agrokoru i kasniji angažman za privatni Gorup) isključivo za hrvatske državne tvrtke. ”
          http://www.poslovni.hr/hrvatska/jagust-se-obogatio-vodeci-ininu-tvrtku-u-londonu-227796

          Kako god, čovjek očito dobro poznaje biznis, valute mu idu prilično dobro vidimo.. Kako to da je potpisao tako nepovoljan plinski ugovor za Petrokemiju? Kako to da je sav valutni rizik promjene tečaja dolara bio na Petrokemiji? Kao da je potpisao ugovor s firmom koja mu je sve omogućila, IN… ček…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s