Uncategorized

Turizam – a bilo je tako jednostavno … (i još uvijek jest?)

A i NEXE je bio …

1. Prije više od godinu i pol sam objavio ovaj post o turističkim tvrtkama.

Cijene navedenih turitičkih tvrtki su bile tada simpatičnih:

KORF 77
ARNT 66
MAIS 48
PLAG 1599
ISTT 228
RIVP 11,5o

Kao što možete vidjeti, dvije najpotentnije od navedenih su u međuvremenu porasle oko 90% i 140% (ARNT), a u prosjeku oko 73%, ne računajući ISTT. Pri tome je KORF vjerojatno najveća zvijezda hrvatskog tržišta kapitala (i moja najveća pozicija!) s višegodišnjom izvanrednom i konzistnetnom izvedbom; ali to nije samo dionica, to je velika dionica (blue chip) i jedna od najboljih i najznačajnjih hrvatskih tvrtki. Iskreno, mislim da je zaista bilo teško ne prepoznati argumente o investiranju u hrvatske turističke dionice koji su prezentirani u tom i idućim postovima o toj temi (ne znači da se radi o pravim, nego upravo kako sam rekao ‘investicijskim’, dakle nije osobna uvreda).

JOJ DA! Jedina od gornjih dionica koja je izgubila na vrijednosti je ISTT, kojeg naravno nisam imao (i za kojeg je iz prezentirane analize bilo jasno da spram ostalih ima uvjerljivo nejnepovoljniju valuaciju). ALI, zato je u njoj veliku poziciju imao jedan OMF (valjda najveću koji je neki mirovinac imao u hrvatskom turizmu). Taj OMF je kasnije prodao tu poziciju uz veliki gubitak.

I … kao što znamo, naši OMF-ovi sada, iako im je imovina preko 50 milijardi kuna imaju uloženo u hrvatske turističke dionice svega oko 50 mil. kn… oko 0,1% portfelja (ako ne brojimo poziciju ROMF u HUPZ)? Ili 0,08% portfelja? Tko će ga znati.

2. I na dubljoj investicijskoj razini, za razliku od naših veleumnih bankara koji su pisali da se ne isplati ulagati u turizam, napisao sam ovo: Hrvatski turizam – sada se i greenfield investicije isplate; budućnost Hrvatske.

3. ALI ZATO. Otprilike u to vrijeme NEXE je izdao svoju mega-obveznicu od 120 mil. eura, ovdje. Među glavnim ulagačima su bila dva OMF koji su uložili do zakonom dozvoljenog iznosa (tko zna koliko bi uložili da im je limit bio veći?), odnosno po 12 mil. eura.

Zanimljivo o slučaju NEXE je bilo sljedeće. Na koncu 2010. su im prihodi, dobit (kolosalni gubitak od 181 mil. kn!) i omjer kapitala i aktive izgledali ovako:

Nexe prihodi

Nexe dobit

Nexe omjer kapitala i aktive

ALI, ovo je tek početak. Ako pogledate ovo čudnovato priopćenje Grupe NEXE izdano neposredno prije upisa obveznica (kao da je netko puštao maglu?), vidjet ćete da je bilo jako teško ne primjetiti da iako se piše da je ‘EBITDA porasao šest puta’ (na fenomenalnih 30 mil. kn … šteta da nije bio 0, tada bi ‘porastao beskonačno puta’) to znači da NEXE i dalje gomila ogromne gubitke, da je totalno neinvestabilan. A pogotovo ako malo pogledate godišnje izvješće iz 2010. Pogledajte samo površno i zaključite da li možda svako njihovo poslovanje već tada stoji jako loše.

Jasno, ako upravljate tuđim novcima, sigurno ste za upis tako velike količine obveznica proučili izvješća.

Naravno, priča se nastavlja u iduće dvije godine ovako:

Nexe dobit 2012

Nexe omjer kapitala i aktive 2012

Ne znam, odgovorite sami … mora li se biti totalna neznalica da upišeš zakonom maksimalno dozvoljen iznos te obveznice (a istovremeno ne kupuješ turističke dionice)?! Ili u čemu je stvar?!

Nexe je u debelim problemima, predstečajna nagodba se razvlači, kao što možete vidjeti ovdje.

4. Ali zašto spominjem ovo?

A. Jedan od razloga je upravo završena GS NEXEa. Kao što možete vidjeti, utvrđeno je da će članovi njegova NO dobijati 6.000 kn neto mjesečno. Good job!

A propos, ovaj ‘neto’ je teški socijalistički relikt, koji znači da onaj tko prima honorar ne treba voditi brigu o porezima, porezi su tuđa briga.

B. Ali drugi razlog je oštri kontrast između ova dva ulaganja. Mirovinci nisu u to vrijeme ulagali u turizam, nisu, primjerice, značajno (možda uopće, ne da mi se sad istraživati) povećavali svoje uloge čak i u tvrtkama u koje su već investirali (npr. RIVP). Ali su zato jako povećali ulaganje u obveznice NEXE.

Istovremeno ste mogli čuti mnoge optužbe kako ja manipuliram tržištem, ‘prodajem spiku’ preko ovog bloga, ‘navlačim’ ljude u loše investicije itd. Ipak, moj utjecaj je zaista zanemariv spram utjecaja 50 milijardi kuna u portfeljima (da ne govorim o sestrinskim investicijskim društvima). Nadam se da je ovo konačni argument u tom smislu.

E sad razmislite. Da li je bilo bolje ulagati u hrvatski turizam po onim cijenama ili u obveznice NEXE (o Dalekovodu itd. da ne govorim)?

5. Moja odluka je i dalje u hrvatski turizam (jedan sam od vodećih ulagača u ARNT i KORF). Ako pogledate valuacije, ali i zadnje vijesti i za ovu sezonu (iskreno, svejedno mi je, jer čak i da bude znatno lošija, a čini mi se da će biti znatno bolja) mislim da te dionice vrijede daleko više od trentno cijene i da je ulaganje u njih sigurnije od depozita u hrvatske banke.

U međuvremenu budući hrvatski umirovljenici ‘misle’ (odnosno upravitelji njihovog novca misle) da je ulaganje u hrvatski turizam neperspektivno. Naime, to bi se dalo zaključiti iz to ga da imaju svega oko 0,1% portfelja uloženo u hrvatske turističke dionice (ako mislite da su možda žrtve sudbine, naime delistanja RIVP i MAIS, možete se zapitati zašto nisu kupovali dionice dok je bilo vijeme i spriječili delistanja ili možda dobili delistanje po daleko većoj cijeni).

Napomena: Imam dionice KORF, ARNT i možda nešto minimalno RIVP, te ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

16 replies »

  1. Lijen sam čitati ugovor koji imam sa jednim OMF-om ali me interesira imamo li mi članovi tog OMF-a pravo utjecati na članove uprave tog mog OMF-a ako nisam zadovoljan njihovim radom, kao što to dioničari nekog poduzeća na skupštinama dioničara mogu komentirati i na koncu glasovati za eventualne promjene ili što god ?

  2. To je moguće samo u pametnim zemljama, gdje postoje obrazovani i neovisni ljudi na polozajima koji razumiju kako regulirati sustav. U zemlji gdje i osobe koje imaju ekonomske diplome ne razumiju što su dionice, već ih uspoređuju sa kladionicama a pojmovi poput alokacije imovine su naučna fantastika, nikako. O političarima i medijima da ne govorimo.

    Ali jednog dana će biti moguće, ali biti će kasno. Pa će djeda htjeti kupiti unuku lizalicu ali neće moći sa svojom mirovinom iz OMF-a. A kamoli odvesti unuka na hrvatsko more u hotele koji će naravno većina biti u stranim rukama i u kojima će se većinom odmarati strani gosti. Ali bar će neki hrvati raditi u tim hotelima, pričati priče njemcima u stilu, i naš Manđo igra u Bayernu, a švaba će se nasmijati i reći gut gut, noch eine runde.

  3. Mene zanima zasrame li se ikad upravitelji mirovinskih fondova zbog ovakvih odluka koje donose? Ovdje se radi o budućim mirovinama stotina tisuća ljudi.

    A još me više zanimaju novinari koji ne pišu o ovome čak ni kad im ovako servirate jedan dio podataka. Ovo su teme koje bi trebale zauzimati prve retke naslovnica, ali novinarskog interesa gotovo uopće nema (jednom sam samo pročitao jedan članak u Globusu, jednom mislim u Večernjem i to je to). Zašto?

    • Zbog nezavisnog i profesionalnog novinarstva na koje se svako malo pozivaju. Sličan razlog zašto se i predsjednik bavi naslikavanjem ženama u udruzi bivših radnica Kamenskog. Kao nešto radim, ne talasam, ni puno truda ni pameti a plaća i staž idu … dok idu.

    • A zašto bi se sramili ? I prema kome ? Bitno da naknade za upravljanje idu, plaće idu, bonusi idu … itd, sve ide, a kad bude trebalo isplaćivati penzije biti će i novih priljeva, pa zašto onda da se brinu ? Nova lova će da pokrije stara potraživanja i stvar riješena … Ionako, kako za sada stvar funkcionira, MIO fondovi su zamišljeni (možda nisu zamišljeni, ali su se u to pretvorili) da krpaju rupe u lošim plasmanima banaka … I njima svima dobro tako, a nas koji uplaćujemo, tko nas uopće šta pita ?

  4. Sad me zamislila jedna činjenica – da ste prije samo 10mj. ulozili po jednaki iznos na SLRS, ARNT, KORF, ATLN, VPIK pa čak i TUHO imali biste portfeljni prinos od 60% uz mali ili nikakav rizik. Osjećam se sada pomalo glupo što sam se u međuvremenu “igrao” pa imam samo skromnih 20%. Ali doista, sve što je trebalo raditi je čitati ovaj blog, malo razmisliti svojom glavom, i izbjegavati glupe “sad će to gore” trejdove i pokušaje hvatanja raznoraznih valova. Fascinantno.

    • Mislim da se ovakvom kretenizmu zaista nema sto dodati – ako ovakve gluposti cujemo od ljudi koji bi trebali, kakti, biti na najvisim etalonima drustva, onda nije niti cudo sto ovaj brod ludjaka zvan Hrvatska netremice tone.

      Paralele sa islamskim bankama valjda valjda su deplasirane i djeci u vrticu (koja je razina razvoja islamskih drzava, a koja zapadnih) pa mislim da je to uopce bespredmetno komentirati.

      Hrvatska je svoje umijece upravljanja bankama pokazala u slucajevima Rijecke i Dubrovacke banke, a ne zaboravimo niti cuvenog Don Corleonea iz NO jedne drzavne banke kojeg smo imali necast dosta cesto vidjeti po novinama pred koju godinu.

      Ove budalastine o drzavnim stanovima koji su se dijelili sakom i kapom u Jugoslaviji srusila je pokojna Margaret Thatcher svojim besmrtnim quipom iz 1976. “Socijalizam je sjajan dok trosite tudji novac.”

      Mozda jedino dobro pitanje koje se namece je – zasto je Hrvatska zapostavila gradnju stanova koji bi nakon gradnje stavila u (zasticen) najam svojim gradjanima uz mogucnost otkupa, no to je pitanje za dublju raspravu.

      Ono sto Hrvatskoj treba je jedan kvalitetan bankrot ili argentinski scenarij koji bi malo razdrmao socijalisticki mentalitet u ljudima i mozda doveo nov politicki vjetar na smijesnoj politickoj sceni (shizofrenicni blizanci zvani SDP/HDZ i oni presmijesni Liberali).

      • Što je najbolje, oni jadnici i misle da u islamskom bankarstu banke ne zarađuju, nego da su dobrotvorne. Zbog svojih pravila, poslovanje im je znatno teže (iako naplaćuju ekvivalent kamate) i zato ih i ima malo, svega 0,5% aktive svjetskog bankarstva; a pitanje je da li bi bilo i 0% da nisu politički-ekonomski podržane. Ljubiteljima islamskog bankarstva predlažemo da se obrate najbližoj za idući kredit, a mogu i prijeći na Islam, možda im poveća šanse, ali i razumijevanje cijele stvari.

        Oni su jadnici čuli da ‘nema kamate’ i rekli ‘gle kako je to super’ i tako oni to vjeruju i pričaju. Sutra će čuti da novi BMW ne ‘troši benzin’ (jer troši dizel), pa će napisati članak kako je to super jer ‘Njemci imaju auto koji ne troši gorivo’.

        Rijetko idiotski tekst.

      • Rijetko glup tekst … u duhu naših vrlih socijalista sa HTV-a i FPN-a …
        Svatko tko ima love trebao bi beskamatno pomagati one koji nemaju, pa čak i po cijenu da mu posuđeni novac ne mogu vratiti, jer to je društveno korisno i socijalno osjetljivo … također, poslodavci bi trebali zapošljavati i po cijenu poslovanja sa gubitkom jer je i to društveno korisno i socijalno osjetljivo … itd, itd … vrč ide na vodu dok se ne razbije, samo što je naš vrč od stainless steel, pa nikako da se razbije … bljak, bljak, bljak

    • A što reći? Kakofonija i trash journalism kao i 99% hrvatskih medija. Ugledni profesor u jednoj rečenici se založi za uvođenje osobnih financija u školske kurikulume, a u idućoj odmah fuj profit. Dobro počne i onda sve zasere. I to govori stručnjak. Što očekivati od običnog čovjeka? Ja se samo pitam gdje su svi ti vrli ekonomisti bili da upozore i poduče te glupane prije nego su pristali platiti kvadrat 2-2,5 tisuće € i tako se uvući u dužničko ropstvo. Nijedan nije rekao: “Ljudi, cijena građenja je maximum 700€/ m2, a profit od 300% nije uobičajen ni u ilegalnim poslovima!” A kladim se da znam i zašto. Nitko se nije htio zamjerati, jer nikad ne znaš što nosi sutra i kad može stići neka lijepa nemoralna ponudica, možda baš od neke banke. Što se tiče valutne klauzule, moje je mišljenje, s kojim se mnogi na ovom blogu ne slažu, da je to istočni grijeh HNB-a. Jer tretirati vlastitu valutu kao bon ili nekakvu prolaznu obračunsku stavku je ekvivalent veleizdaji. A štititi valutu im je posao i osnovna svrha postojanja, k tomu imaju i neovisnost, da se obrane od dnevne politike. Još kad su odlučili braniti tečaj bez obzira na sve, s čime se slažem, jer tkogod svoju konkurentnost bazira na tečaju griješi i ide linijom manjeg otpora (dokaz turizam kojem sasvim dobro ide bez obzira na tečaj), onda se ispostavlja da je čak bila i nepotrebna, To vam je tipičan primjer kako država i institucije propušta biti država i ponašati se tako tamo gdje treba. S druge strane se miješa i intervenira u tržište nekretnina, a tu nema što tražiti. Taman kad je tržište počelo odrađivati svoje i cijena kvadrata se spustila na 1500€, s tendencijom daljnje korekcije, umiješa se Kosoričina vlada sa subvencijama kupnje stanova do cijene 1900€. I slomi kičmu tržištu i tržišnim mehanizmima, a cijene opet zaledi na neko vrijeme. Srećom nije bilo previše odaziva, jer su ljudi, metodom vlastite kože doduše, ipak naučili da će one 4 godine što država plaća kamatu proći brzo, a onda dolazi dugih 16 godina patnje, kroz koju prolaze svi oni koji danas vode sud s bankama. Opet krene tržište i cijene se približe 1000€, a onda opet država ulijeće kao slon u staklanu, sa nekakvim POS+ i cijenom na 1500€. Za popizdit’! Srećom, čini mi se da je proces nezaustavljiv, a ove gluposti mogu kupiti samo malo vremena. A za ovaj spor sam uvjeren da banke moraju izgubiti. Ne zato što su ubrali nezasluženu zaradu na tečajnoj razlici, što je činjenica, štogod oni petljali i muljali, nego zato što će onim glupanima ostati 2 ili 2,5 tisuće kuna mjesečno više u džepu, od čega će koristi imati cijela ekonomija. A možda će se poneki od glupana i opametiti, opet metodom vlastite kože, i početi kupovati produktivnu imovinu. Možda se i banke opamete, pa nauče da ne ubijaš kravu radi kile mesa i da je bolja kuna u hladu, nego tri na suncu.

      Čini se da ekonomski talibanizam prelazi na next level i traži inspiraciju u islamskom bankarstvu. Ali opet nam podvaljuju poluinformacije i poluistine. Koliko ja znam, islamsko bankarstvo temelji se na principu partnerstva, a umjesto kamate, zarađuju na kasnijoj prodaji svog dijela partnerstva onome koga su kreditirali ili nekom drugom. Što bi onda značilo da itekako dobro moraš procijeniti rizik kome daješ kredit i za što. tako da ispada da je zarada veća, a i rizik je veći. I samim time isključuje bilo kakvo kreditiranje potrošnje i neproduktivne imovine. Ako netko zna više o tome…

  5. Dobar post, no Nenade kako to da ništa ne spominjete HIMR-R-A? Znam da se tamo već godinama kroz medije vuče priča da će se privatizirati, Tako da me zanima Vaše mišljenje o tome može li se ponoviti uspjeh gore spomenutih firmi na primjeru Imperial-a ili je prekasno da Imperial uskoći na vlak? Hvala, J

  6. Moj dojam je da se ovdje radi o istoj stvari kao i u svim drugima u Hr gdje netko ima priliku trošiti tuđi novac i nizašto ne odgovarati. Izuzetan potencijal.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s