Uncategorized

Kako je Nobelova nagrada za ekonomiju primjenjiva i kod nas

Iz perspektive ove, po znanju skučene, zemlje gdje se malo zna o ulaganjima, a mnogi od onih koji nešto tehnički znaju u biti ne razumiju puno, pa je tim veća provincijska samouvjerenost u superiornost to malo (ne)znanja, pitanje je kako jedna tako apstraktna i napredna stvar kao ‘Nobelova’ nagrada iz ekonomije može biti bitna ili primjenjiva. (O samoj ovogodišnjoj nagradi mediji su već redom pisali, pa ja neću, a evo linka ovdje.)

Pogledajte.

1. Prije malo više od godinu dana sam spominjao Schillera:

” … vrhunska edukacije je danas dostupna online besplatno.

Izdvojio bih:

A. Schillerov na Yaleu, Financial Markets. Schiller je zaista jedan od najboljih i fascinantno je da svatko u svijetu može ovakvu stvar na Yaleu dobiti besplatno bilo kada i od bilo gdje u svijetu (jedan od pokazatelja kako se svijet snažno bogati, i sve brže – jer ako je edukacija najvrjednija stvar, a ovako vrhunska edukacija postaje ovako dostupna …).”

Zaista, danas za neznanje nema izgovora čak i u ovakvoj zemlji.

B. Drugi put sam spomenuo Schillera u ovom članku o negativističkom novinarstvu, prije godinu i pol. Kao što možete vidjeti, znanje je je i na meta razini koristno (npr. znati tko zna). Ako niste slušali negativističke (unisono!) hrvatske medije, nego najbolje, u ovom slučaju Schillera, mogli ste proći bolje.

C. Fami je pak glavna tema efikasnost tržišta, a vjerojatno najpoznatiji njegov rad je tri-faktorski model gdje je (zajedno s Frenchom) CAPM proširio s dvije iznimno jednostavne varijable, P/B i veličinom tržišne kapitalizacije, iz objašnjenja za dodjelu nagrade:

” …The two factors, “small-minus-big” market value (SMB) and “high-minus-low” book-to-market ratio (HML) … Each factor is equivalent to a zero-cost arbitrage portfolio that takes a long position in high book-to-market (small-size) stocks and finances this with a short position in low book-to-market (large-size) stocks. Fama and French showed that the SMB and HML factors, apart from explaining differences in expected returns across stocks, also explain a significant amount of variation in the time-series, i.e., stocks with a similar exposure to these factors move together…”

Nastranu to da li su ovo bile anomalije koje su ‘dokazivale’ neefikasnost tržišta (odnosno davale ‘alfa’), ili su se doprinosi tih varijabli mogli objasniti dodatnim rizikom, činjenica je da se radi o izuzetno jednostavnim varijablama. S druge strane, hrvatsko tržište je vrlo neefikasno (recimo da se izražavam u terminima polu-jake neefikasnosti), mislim da možemo zaključiti da je daleko neefikasnije nego je (eventualno, ako) bilo američko kad su Fama i French objavili svoj tri-faktorski model.

Iako bi formalno dokazivanje ne-efikasnosti bilo kompliciranije, mislim da je svakome tko imalo razumije jasno koliko je hrvatsko tržište neefikasno iz dva grafikona u prvom postu na ovom mjestu, prije malo više od 4 godine: Zašto bi neke hrvatske dionice uskoro mogle porasti 50-100%.

(Zadnjih mjeseci mi se nekoliko ‘znalaca’ obratilo s onim mudrim hrvatskim ‘znam ja!’ – sličan onom hrvatskm ‘ne znam baš!’ – kao ‘znaju oni’ kako su ‘moje’ dionice porasle zato jer je to neki kao moj marketinški projekt. No, mislim da pogledavši ovaj post od prije 4 godine, svatko tko razumije makar 20% od toga, može vidjeti činjenice – ali, mnogi naprosto izvale ovakve stvari jer skoro ništa ne razumiju.)

Dodajmo i ovo: “ … A number of studies have reported that when the Fama–French model is applied to emerging markets the book-to-market factor retains its explanatory…” i sad se sjetite silnih podsmjeha profesionalaca koji se smijali mom inicijalnom filteru P/B za razmatranje dionica, koji je u konačnici doveo do povrata koje profesionalci mogu samo sanjati.

Naravno da svaka smislena analiza mora gledati dublje. Primjerice, objasnio sam više puta i zašto je u hrvatskim uvjetima P/B naročito bitan, naime zašto je u tom trenutku analizu trebalo gledati baš kroz slijed bilanca -> tok novca -> dobit, naime zašto je P/E najmanje važan, te mnoge druge aspekte mog ulagačkog pristupa (primjerice, diverzifikaciju kao vrlo važan).

D. Iz obrazloženja nagrade pogledajmo i ovo:

” … In the longer term, there is economically significant predictability in stock returns, indicative of variations in expected returns or discount rates. In particular, expected returns in “good” times (at the peak of the business cycle, when measures of relative valuation such as price/dividend ratios are high) are lower than expected returns in “bad” times.”

U vezi s time pogledajte ovaj članak iz WSJ prije desetak dana, kako je Buffett, odnosno BH, upravo u krizi zaradio 10 mlrd. USD.

Zanimljivo je kako je većina investitora u Hrvatskoj prestala ulagati, odnosno čak i razmatrati ulaganja u hrvatsko tržište, baš kad su cijene jako pale (a mnogi su ludovali za kupnjom baš kad su cijene suludo rasle).

E. Koliko su pak jake bihevioralne anomalije o kojima govori Schiller (njegovo predavanja na Yale) vidite na primjeru ove ankete od prije malo više od godinu dana na ovom sajtu. KORF se razvio iz ružnog pačeta u labuda – recimo da ovaj izraz možemo opravdati time da je na Zagrebačkoj burzi izabrana za dionicu godine 🙂 – tako brzo da su čak i posjetioci ovog sajta (nažalost – čini mi se da je to bilo i jedino mjesto) mogli vidjeti zaista mnoštvo informacija i rasprava, velikim dijelom vjerovali da KORF neće nikad dostići cijenu od 150 kn:

korf 150

Uočite da je skup onih koji su vjerovali da nije moguće ‘KORF 150’ veći od ‘KORF 150 and HT 150’, pa je postotak onih koji nisu vjerovali u ‘KORF 150’ veći od ovdje prikazanih 38%. A posjetioci ovog sajta su većina aktivnih sudionika hrvatskog tržišta kapitala (ovo napominjem kao ‘matter of fact’, ne kao samohvalu, jer je općepoznato; ali to je žalosna konstatacija jer ne govori o kvaliteti ovog bloga nego o nedostatku ovakvih sadržaja u hrvatskim medijima).

Te uočite da se porast na 160 dogodio u svega nekoliko mjeseci, a da je zadnja godinu bila zaista depresivna za hrvatsko gospodarstvo i tržište kapitala.

F. Ovdje bih započeo jedan novi tematski eksperiment. Mislim da dovoljno znamo o turističkim dionicama u Hrvatskoj i moj je dojam da je svaka valuacija ispod P/B=1 za relativno dobro vođenu turističku firmu (tj. ako posluje dobro, značajno investira itd.) ako se njome prilično aktivno trguje, pogotovo ako ima puno nerevalorizirane imovine, prilično niska. Naravno, možda griješim (i ovo nikako nije preporuka za kupnju ili prodaju tih dionica). Ali za godinu dana će vjerojatno biti jasnije. Napravimo stoga ovaj eksperiment, rezultate kojeg ćemo pogledati za godinu dana.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

55 replies »

  1. Baš mi je drago radi Shillera, gledao sam njegova predavanja s Yale-a, baš je ljudina i vrhunski profesor.

    Još bih napomenuo za zainteresirane, u 2. mjesecu počinje i njegov kurs na Courseri, pa možete dobiti i neku potvrdu da ste učili od najboljeg ukoliko ispunite kriterije.

    • Potpisujem ovo.

      Baš je gospodin Bakić čini mi se i preporučio njegova predavanja nekad davno i stvarno su super. Odličan je predavač i pored toga mi se sviđa baš njegov racionalni optimizam. I pored problema, rizika i nesigurnosti o kojima i sam govori uvijek je optimističan.
      A i ovo za što je dobio Nobela je po meni iznimno važno i baš ono čime je i ovaj blog počeo (da tržišta mogu biti neefikasna i da se to može iskoristiti).

      Mislim da ću ga ponovno slušati na Courseri 🙂

  2. Zašto se bazirali samo na turistima?Naime i sami ste rekli da postoji ona Todorićeva firma koja jako dobro radi, ima odličnu perspektivu a P/B je debelo ali debelo ispod 1!

  3. Od ponuđenih odgovora u ovoj igri ja biram P/B=1. Nema baš previše nade u prosvjetljenje naših fondova. Inače, prognoziranje P/B sektorski na godinu dana i na RH tržištu, a i precizno prognoziranje općenito, predlažem ostaviti “profesionalcima”, “analitičarima” i sl.. Oni će to na 4 decimale najmanje…
    A da vrijede preko 1.5 P/B po sadašnjoj valorizaciji imovine, slažem se.

    • Pa koje veze imaju domaći fondovi s promjenom cijene turističkih dionica? Kao da su imali veze npr. s rastom KORF od 23 na 160? Ili VLHO s 20 na 100? Ili ARNT? 🙂

        • A zašto je donedavno za neke bio na P/B=0,2? Tržište je vrlo neefikasno i treba mu dosta vremena da u cijene ugradi dostupne informacije.

      • Najbolji post ikada odrazava suštinu ovoga bloga i pristupa ulaganjima. Nevjerojatno je kako naši profesionalci sa CFA titulama nisu nikada elaborirali ovako nešto ali to su druge priče.

      • Nemam dovoljno znanja, ni iskustva poput Vas, a novi sam ulagač na burzi, posjedujem dionice BC-instituta, koje imaju odlične fudamente, sada se trguju u redovnom režimu, a samo tržište neprepoznaje priliku, pa Vas molim Vaš komentar, da li je budućnost slična sa KORF-ovom bliskom prošlošću sa 23 na 160. u kojoj sam učesnik od cca 80 pa na više.

        • Ulazak u redovni režim trebao bi osigurati potrebnu likvidnost za potencijalne ulagače u BCIN-R-A tako da bi ja u nekoj bližoj budućnosti prognozirao, s obzirom na fundamentalnu podcijenjenost, nešto brže oslobađanje potencijala.

    • Nisu razumjeli da je ‘garantirani dohodak’ u stvari liberterska (odnosno, kako je prema nekim medijima, naš Premijer rekao da je, ‘free marketer’) fora jer se time socijalna pomoć zamjenjuje manjim dohotkom svima (u biti bi to bio transfer prema boljestojećima), naravno uz ogradu da taj ‘garantirani dohodak’ ne bi bio tako velik kako si oni zamišljaju, nego bi, jasno, bio manji. A da bi bio 60% plaće to je jednako vjerojatno kao i da minimalna plaća bude 110% prosječne plaće

      Tako da svakog tko ima imalo socijalnog senzibiliteta ova ideja baš ne bi oduševila, ali eto naši socijalistli zabljesnuti ‘besplatnim novcem za sve’ nisu vidjeli da su zatvorili puni krug i sami sebi došli s desna. Ljevičari postali kranji desničari?!

      Kao što vidimo na wikipediji, ‘zajamčeni dohodak podržavaju sljedeći nobelovci … “Winners of the Nobel Prize in Economics who fully support a basic income include Herbert A. Simon,Friedrich Hayek, James Meade, Robert Solow, and Milton Friedman.”, među njima i baba-roga za socijaliste, Friedman?

      • zajamceni dohodak je sra*e, ali je bolji od socijale, jer
        ako osoba X imai Y na socijali, ako radi za placu gubi tih Y, ako krene raditi sa basic income dobije placu extra love, pa nema tako jake subvencije za nerad kao kod socijale:) .
        Inace za Hr je kao (sto antun nesto slicno kaze kaze) i idiotima jasno sto treba napraviti, nije to neka velika mudrost, a i da je sigurno je ne bi ekonomisti prokljuvili. 🙂
        naravno i sa ovime imate problem da bi neki ljudi proizvodili djecu da im mogu maznutu ti lovu i ne raditi…

        evo i Friedmana:

  4. Nenade, inače ne volim kad sam u krivu ali neka bude po tvom,ipak si stariji(mudriji) od mene.Uvijek vrlo argumentirano obrazložiš možebitno ulaganje u atraktivne i podcijenjene dionice pa bi te zamolio usporedbu hdela i vdkt s obzirom da mi “krvna”tj.fundamentalna analiza prikazuje “zdravije” kvalitetnije rezultate kod vdkt.Posjedujem obje dionice, al me zanima tvoj odabir za hdel i ulaganje u vdkt pri ovim cijenama.Hvala.Turistički sektor je definitivno i dalje najbolji za ulaganje s time da bi izašli iz ove “crne rupe”recesije potrebna su daljnja ulaganja te mi se stoga čini logična sinergija građevinarstvo-turizam za povečanje zaposlenosti i profita tj.rasta bdp.

    • Što se tiče VDKT i HDEL, meni se čini da je ‘krvna slika’, ako govorimo o bilanci, HDEL čak i bolja od VDKT, a dionica je po raznim vaulacijskim parametrima jeftinija ili prilično jeftinija.
      Naravno, najviše ovisi o poslovima koje su ugovorili ili će ugovoriti.

      Ovo su rekli na skupštini HDEL u svibnju ide joj u prilog, podsjećam:

      “- Popunjenost za ovu godinu je dobra, plan je oko 500 mil. kn koji se i ostvaruje (osim zaostatka u Q1 zbog lošeg vremena što se očekuje ispraviti), a popunjava se već i iduća godina
      – Iduća godina ne bi trebala biti loša, ali značajniji napredak se očekuje u 2015. jer su u najavi i pripremi veliki projekti na kojima se Hidroelektra nada dobiti značajne poslove”

      Također su najavili kredit od 40 mil. kn, kao što vidimo tu su bili vjerodostojni jer je upravo odobreno 50 mil. kn.

      Mislim da je priča oko VDKT i HDEL slična kao što je bila između BLJE i VPIK, gdje mnogi ljudi nikako nisu mogli prihvatiti da je VPIK bolja investicijska prilika, zato jer se BLJE bio isprofilirao kao ‘velika’ dionica, pa je ljudima to zamagljivalo sliku.

      Na ovo razini cijena sam definitivno značajno više naklonjen HDEL nego VDKT.

  5. Što mislite o LRH, u svjetlu akvizicije Cavtata, velikih najavljenih investicija kako u Kvarneru, a sada vidimo i na jugu. Po najavama sa 1850 kreveta koliko su imali do 2011, do 2015 mogli bi taj broj udvostručiti. Prihod i EBITDA agresivno rastu, a lokalna uprava izjavljuje da traži strateškog partnera koji bi preuzeo njihov paket. Tvrtka po svemu zadovoljava Vaše kriterije u anketi (100 mil kuna TK, nerevalorizirana imovina, vrhunski menagment)
    Napravili su velike iskorake, stvaraju novi vlastiti brand, u prvom pologodištu su imali rast broja noćenja od 24%, a dobar dio hotela ima rekordnu godišnju popunjenost i već sada ostvaruju skoro polovicu rezultata izvan glavne sezone. Značajno su izmjenili i kanale prodaje te smanjili alotman u korist ostalih profitabilnijih kanala.
    EBITDA sa 15 mil kuna u 2010 ove godine će vjerovatno doći na 70 mil kuna, a kada se na to pribroji i Cavtat približava se iznosu od 100 mil kuna.
    Prihod sa 190 mil kuna u 2010, ove godine će preći 230 mi,l a konsolidirani preko 300 mil kuna.
    Imovina nije revalorizirana od 92 i m2 se vodi u knjigama po 500 kn m2, a svima je jasno da pozicije koje su u posjedu LRH vrijede i do 500 EUR/m2.
    Ove godine je jedna vila (u Lovranu) koja se knjigovodstveno vodila po 4,5 mil kuna prodana za 35 mil kuna. U objektima van uporabe imaju još 450 soba koji se planiraju staviti u funkciju.

    Dionica se trenutno trži na 0,75 knjigovodstvene vrjednosti.
    Još nije ni objavljena prva konsolidirana bilanca.

    • Apsurdno mi je ulagati u LRH uz ‘žive i zdrave’ KORF, VLHO, ARNT ili SLRS.

      Pogledajte npr. EBITDA KORF koji je u 2012. bio oko 280 mil. kn (preko 5 puta veće od LRH), a tržišna kapitalizacija mu je samo 80% veća.

      Ili pogledajte npr. SLRS, kome je mcap oko 60% onoga od LRH, a EBITDA u 2012. bila slična kao LRH (a gledajte tek kako će biti sada nakon ovog kvartala).

      Mislim da je ‘tajna’ relativno visoke cijene LRH u sidrenju na visoke cijene dionice koje su bile postignute zbog drugih okolnosti (očekivanja oko ispforsirane javne ponude), pa imamo kao i kod BLJE vs. VPIK ili VDKT vs. HDEL samoosnažujuću cirkularni argument: ‘skupa dionica’ -> ‘tvrtka dobra’ -> ‘zaslužuje premiju na cijenu’ -> ‘skupa dionica’.

  6. u pravu si da je to bilo sidrenje prije u iščekivanju javne ponude, međutim sve ono što se dogodilo u smislu poslovanja u međuvremenu je doprinijelo da to sidrenje nije bilo loše, jer mislim da su poslovne perspektive dobre, a 0,75 knjigovodstvene nije baš tako visoko kao npr TUHO ili PLAG. Ima lijepog rasta do ciljanih 1,2.

    • Mislim da je pogrešno gledati da li neka dionica ima apsolutno potencijal, naime treba gledati ima li relativno potencijal, tj. koji je oportunitetni trošak imati nju, a ne imati neku drugu dionicu. Eto tako su meni većina profesionalaca stalno tvrdili da je RIVP odlična investicija, a moj je argument bio da je vjerojatno OK, ali da je KORF puno bolja.

      • Evo ja mislim da će 50% rasta na trenutnu cijenu najprije odraditi vlho, zatim lrh, a onda korf. Imam sve tri samo neka rastu

        • Za VLHO se slažemo da je vrlo atraktivan, već duže vrijeme govorim da je čak i atraktivniji od KORF. Što se tiče ‘odrađivanja’, mislim da je to pogrešan način gledanja, a za VLHO ste već ‘u pravu’, ali Vaš post dolai nakon što je danas već odradio veliki rast i ima velike naloge na bidu 🙂

        • Mali medo kad bih ja znao sigurno onda bi to i napravio, ovako se zezam nagađajući. A disperzija je majka mudrosti, jer tko sva jaja stavi u istu košaru često dobije ono što visi preko dva jaja

        • Ako vi znate da ce najvise rasti VLHO prodajte sve ostalo sto imate i kupite samo VLHO, mislim da je apsurdno da drizite bilo sta drugo ako ste vi cak i veci Oracle od Buffetta pa znate sta ce najvise rasti u 1g.

          “Put your money where your mouth is”

  7. Prema raznim istraživanjima P/B je prilično dobar indikator kretanja cijene dionice u budućnosti. Dionice s najnižim P/B su redovito tukle tržište, a najgore su prolazile one s najvišim P/B. Kako objasnit taj fenomen? Jel to “reversion to the mean”? Jer meni je sasvim logično da kompanija koji ima nizak povrat na kapital vrijedi manje od kompanije koja ima visok povrat na kapital. Jel onda rast dionica s niskim P/B posljedica kvalitetnijih poslovnih rezultata a ne činjenice da joj je cijena manja od knjigovodstvene vrijednosti? Zamislimo kompaniju koja ima povrat na kapital 3% i imamo procjenu da će tako ostati slijedećih 20 godina. Mislim da je sasvim opravdano da joj cijena bude ispod BV.

    Izuzetak bi bile kompanije koje imaju veći postotak likvidne imovine, u prvom redu keša, u tom slučaju se anomalija treba ispravit unatoč niskom ROE. No ako je povrat na operativnu imovinu vrlo nizak i procjene su da bi takav trebao ostati ne vidim razlog za rast.

    • Puno je interpretacija, ali ono o čemu sam ja govorio ovdje su bili ekstremno niski P/B-ovi koji su zapravo ukazivali na anomaliju (i po mom sudu i dalje ukazuju).

  8. Sigurno se slažemo da izdvajanje samo jednog pokazatelja nije neki ozbiljan pristup. Ali zadržimo se na tom P/B. Postoje procjene imovine za LRH i imovina tvrtke vrijedi najmanje 200 mil EUR što znači da bi revalorizirani book bio 5000 kuna, a P/B bi tada bio oko 0,45.
    No tako velika imovina od koje trenutno čak 15ak objekata uopće nije ni u funkciji samo muti pogled jer trenutni prihod i zarada ne daju dovoljan povrat na istu. Nije nevažno da je ta imovina vrlo utrživa jer vile koje LRH ima u posjedu nebi bio problem prodati i to po “revaloriziranim” cijenama.
    (vidjeli smo nedavno na primjeru prodaje jedne vile)
    I sami ste za hotelski business nedavno pisali da ga treba gledati kao kombinaciju nekretninskog ulaganja i posla tj da je praksa da se u zadnje vrijeme to i razdvaja. Pokazuje se da su 2012 ulaganja u hotele dala veći povrat nego ostala asset ulaganja (http://www.hotelanalyst.co.uk/sites/default/files/HA%20v9i1%20final.pdf )
    No kako gledati onda to kod LRH i usporediti to sa npr SLRS?
    Zaboravimo na trenutak poslovanje.
    Solaris po dionici ima 2156 kn imovine, ali ima i 900 kuna duga. S druge strane LRH ima 3046 kuna imovine (nerevalorizirane) i samo 130 kuna duga. No kada bi imovinu LRH revalorizirali dolazimo do cca 5.000 kuna.
    U tim omjerima SLRS je 15% skuplji od LRH.
    Govorimo samo o vrijednosti imovine.
    Sad pokušajmo zamisliti da iz nekog razloga te tvrtke moraju prodati 1/3 svoje imovine, neki “distress selling” po 60% vrijednosti. (Nezamislivo? Pogledajmo neke druge branše trenutno.) Zanemarimo da bi to kod SLRS bilo i jako teško, a kod LRH nebi bio problem.

    Da nakon toga dionice budu na 0,5 novog booka zbog omjera dug/imovina gubitak vrijednosti na Solarisu je puno veći tj cijena bi pala 60% tj na 260kn, a kod LRH 30% – 1590 kn. Smisao ulaganje je zaraditi, ali ponekad je dobro i manje izgubiti ako već do toga mora doći.

    Primjer vam je možda bezvezan ali treba razmišljati i u jednom i u drugom smjeru. Velika je prednost LRH što je nisko zadužena tvrtka i posjeduje vrlo vrijednu, i možda i bitnije, vrlo utrživu imovinu. Druga je stvar kako trenutno LRH tu imovinu iskorištava. Tu su napravljeni ogromni pomaci, ali nebi sada o tome. Tema je bila P/B.

    I zato po mom mišljenju uz agresivan rast prihoda i zarade važna je i struktura BV. Tu ja vidim prednost LRH.

    • Mislim da ste ovdje u krivu, upravo iz razloga koje ste naveli. Evo ovako:

      1. Slažemo se da tu imovinu treba gledati kao produktivnu imovinu. Ali već sada, P/S za LRH je cijelih 3,15, a za SLRS svega 1,8. Kako mislim da objektivno možemo očekivati da će prihodi (a i dobit!) SLRS ove godine značajno narasti (naime, to se već dogodilo, samo mi još ne znamo u kojoj mjeri, dok ne dobijemo izvješće), mislim da mirne duše možemo pretpostaviti da ‘tržište’ kunu prihoda od LRH vrednuje dvostruko više od kune prihoda SLRS.

      Iako je SLRS zaduženiji, mislim da je to vrlo apsurdno, pogovoto jer je već sada dvostruko profitabilniji (u smislu EBITDA) od LRH.

      2. S druge strane, u pravu ste kad kažete da se treba gledati da li je imovina revalozirana ili ne, mislim da je za SLRS velikim dijelom revalozirana. Također se međuigra gornjih varijabli ogleda u EV/EBITDA koji je za LRH povoljniji (ali ne vjerujem da će biti nakon što se objave rezultati za Q3).

      3. Međutim, kako LRH tek treba staviti objekte u fukciju, za očekivati je da će se za to morati podosta zadužiti (osim ako netko ne uplati kapital, a onda će vas postojeće dioničare razrijediti, osim ako netko ne očekuje da bi ta uplata bila po P/B veća od 1 … ali to mislim da je bezveze očekivati, krediti su jeftini).

      4. Uočite i da LRH u odnosu na SLRS vjerojatno nema baš tako veliki potencijal povećanja prihoda. Prema trenutnim pokazateljima ona iz kune aktive izvlači više prihoda nego SLRS. Jasno, ovdje treba uzeti u obzir ono što govorite, da je možda u LRH aktiva potcjenjenija.

      5. I na koncu, kad govorimo o ‘prvoklasnosti’ imovine, Vi tvrdite da su slučaju nevolje će Opatija u načelu držati cijenu bolje od Šibenika, ali to ne mora biti istina, ali bitnije je da moramo gledati sve kroz cijenu. Recimo ima ljudi koji će danas reći da je kupnja stana (za iznajmljivanje) na Trgu J. Jelačića po 4.000 eura bolje nego na Trešnjevci po 500 eura /m2, ‘jer je Trg prvoklasan’. To je jako pogrešno.

      Ukupno, mislim i dalje da je u odnosu na SLRS značajno LRH precijenjen, a da je cijena visoka samo zbog sidrenja na cijenu onog očekivanog (a nevoljnog) preuzimanja. Kad smo već kod toga, prednost SLRS je da u potpunosti privatiziran, a u LRH imate dioničare koji, po interpretaciji mnogih, iako ne i nadležnog suda, ne poštuju prava drugih.

      • Opatija je izjavila da traže kupca za svoj udio, tako da taj dioničar uskoro izlazi, a to vjerovatno nosi ulazak nekog ozbiljnog investitora pa čak možda i novu obvezu ponude za preuzimanje.

        • Iskreno, mislim da ste pomalo neracionalni, rekao bih ‘zaljubljeni’ u tu dionicu, rekao bih da vam je čak i preko 50% portfelja u njoj (što bi bilo jako loše), ali želim Vam puno uspjeha i mislm da je puno bolje da ste uloženi u nju nego u indeks. Ipak, razmislite o diverzifikaciji.

  9. LRH je potpuno drukcija situacija od SLRS.

    Po mojem misljenju interes Ostoje je prodaja svojeg udjela,a ne dugorocno vodjenje kompanije. Ako je ova premisa tocna logika vas vodi da ce se financije “frizirati” pa mozda tome mozemo pripisati nisku razinu amortizacije itd. Takodjer iz prve ruke znam da su sve investicije u LRH bile “sminkerskog” karaktera i u svrhu stavljanja svih kapaciteta u upotrebu tako rec nije bilo vecih dugorocnih investicija koje bi trenutno oslabile financijsku situaciju ali donesle dugorocnu korist za kompaniju (ako smatramo da ce turizam ostati jedna od rijetkih rastucih grana ekonomije u RH). Uzimajuci ovo u obzir mogli bi zakljuciti da je fundamentalno LRH i vise precjenjena naspram npr. KORF nego sto mozemo izcitati iz samih fundamenata.

    S druge strane imamo SLRS gdje mislim da interes Ugo grupe barem sredjerocno nije prodaja, iako ako odemo na njihov web site dobijamo utisak da je njihov primarni posao opremanje hotela to nije slucaj ili tocnije receno vise nije slucaj. Prve poslovne korake jesu ostvarili kao kompanija za opremanje hotela ali od preuzimanja Milenija i gradnje 4 Cvijeta u Opatiji njihov core posao je vodenje ovih hotela sto rade vrlo uspijesno usprkost tome sta Opatija podbacuje turisticki naspram nekim drugim destinacijama u HR (ne znam odakle vam ideja da je Opatija otpornija od nekih drugih destinacija kada ona vec desetljecima podbacuje naspram destinacija u Istri i Dalmaciji,a Dubrovnik niti da ne spominjem).

    Kod Solarisa me ne brine sposobnost ljudi koji vode kompaniju i jako mi se svidja njihova prica npr. ideja hotela namjenjenog djeci itd. Ono sto me brine je da li je interes Ugo grupe isti kao i dionicara, odnosno da li je njihov interes uopce ostati na ZSE.

    http://www.poslovni.hr/hrvatska/solaris-uzeo-kredit-i-posudio-novac-vlasniku-183012

  10. Evo oktobarska revolucija s NAŠE javne kuće i vaših malih ekrana, polako ali sigurno, kao lava slijeva se po ulicama i firmama. Već sutra revolucionari možda razvale i vaša vrata. U Vukovaru simboličko čekičanje i dalje traje. Gledam ove njuške što viču i viču da su branili grad. Ja samo znam da je grad do pada branilo puno manje ljudi. A i prosvjedi koje organizira netko kao Klemm, to ne mogu biti čista posla. Čestit čovjek ne treba ni pit’ u istoj birtiji gdje i on, kamoli sadit’ tikve s njim. Vjerujte mi na riječ, znam o čemu govorim.
    Ovi gangsteri i dileri u ST pribjegli i nasilju, za početak na žene. Ne zato što su štemeri, nego zato što ih više, pa sigurni u ishod. A na navozu, čovjeka na skeli napali, razbili mu kacigu, samo zato što nije htio “štrajkati”, nego čestito zaraditi plaću. Čak i Debeljaka potreslo, a čovjek nije mamina maza. Što reći, nego govna i šupci. A uzeli su metode organiziranog kriminala. A zna se kako se ozbiljne države obračunavaju s time. Hladno i nemilosrdno. Debeljaku želim sreću i nek’ se drži. Na dobrom je putu, i svaka mu čast na hrabrosti. A ovoj bagri treba podijeliti otkaze.
    A NAŠI severi zvižde pred ministarstvom. Prijete i oni. Kaže neće postati roblje. Oni bi da ostanu NAŠI, a mi ostali da ostanemo njihovo roblje, kao i dosada. Pa da leteće konobarice sa pidgin english levelom to zauvijek i ostanu, a DTR-ovke zauvijek ostanu DTR-ovke. Pa kad su gubici, DTR-ovkama stečaj i otkaz, a kelnericama dodatak na bloody painfull period. Javlja se i neka baba, kaže ona će brzo u penziju, ali je smeta što uništavaju budućnost njenoj djeci i da je zato tamo. A mi ostali imamo što? Piliće, prasce, janjce? Nitko joj nije objasnio da nije država odgovorna za njenu djecu, nego ona, a ako su punoljetna, zdrava i radno i poslovno sposobna, onda sama za sebe. A ako doma ima nezaposlenu kćer usidjelicu koju hrani, ili sina od 45 godina kojemu daje za pljuge, to je onda njen problem, a ne države. Ma, isplanirala baba ostaviti radno mjesto na proračunu kćeri ili sinu, zato i zviždi. A što se babi snilo, to se babi htilo. Kažem vam ja, radna mjesta na proračunu NAŠI bi maknuli iz Zakona o radu i stavili ga u Zakon o nasljeđivanju.
    I za relaksaciju malo Tomljanovića. Pa taj bi fakat da zatremo svaki turizam. Kaže ružni strani resorti unakazit će nam obalu, a ne vidi domaće i NAŠE apartmane. Još si pozvao i Pavičića, pa lupaju gluposti u tandemu. Kažu da prodajemo turistima Rivu i Marjan, javni sadržaj koji su NAŠI stari sebi napravili za ugodniji život. Kao da Makarska npr. nema svoju rivu i Biokovo. Oni su svoj javni sadržaj valjda osmislili bez veze, ili su prije 200 godina gledali u staklenu kuglu kakve putujuće Ciganke urokljiva oka, pa su vidjeli da će nastati tamo neki turizam za 150 godina, pa se pripremili? Pa, stvarno nisu normalni. U ovoj zemlji fali psihijatara, jebo mi pas mater! U redu je da se turisti veru na Biokovo, a nije u redu na Marjan. Pa, koji je to mentalni sklop? Pa oni bi najradije dočekali strance na granici, prvo im oteli lovu, onda ih potrpali u stočne vagone i kamione i iskipali ih u neki kamp dizajna sličnog Auschwitzu. Pustili ih tamo dva tjedna da se brčkaju i sunčaju na nekoj hridi i sprašili ih nazad i još im naplatili transport i parkiranje za aute po cijeni pauka. Oprostite, meni je to uvijeni i ljigavo prikriveni mentalni fašizam. Pa, imaju li ti ljudi prijatelja izvan HR? Jel’ bi se veselili da i njih netko vani tako prihvati, kao što oni prihvaćaju druge? Postoji li za njih i ima li pravo išta postojati na ovom svijetu i čitavom svemiru, osim njihovih vlastitih odraza u ogledalu. Da netko pametniji, kreativniji, maštovitiji i širokogrudniji nije jednom davno izmislio ogledalo, još bi, ogrnuti u janjeće kožuhe, gledali odraz u vodi kao Narcis. Da Bog da prošli kao on. Idioti! Misli Đuro i sumnja, kak’ to svake godine noćenja sve više, love sve više. Kak’ to, ‘ko to računa, po kojoj metodi? I gdje je ta lova? Joj Đuro, nemoj misliti, ozlijedit ćeš se! Ak’ ga zanima gdje je lova, što misli s kojom lovom ljudi školuju djecu? S kojom lovom pola Dalmacije zimi ide na skijanje?

    • Znate dandy što NAŠI još nisu shvatili?Da je hrvatska bez pola milijuna stranih radnika ekonomski neodrživa zemlja.Pa zato se “sa pravom bune” kome gradimo hotele i tko će u njima raditi,kada ne kužiš onda se čudiš?Naravno da na obali i otocima nema ljudi jer ti isti koji nam danas drže predavanja o održivom turizmu napustili su svoje kuće i otišli u “manju gužvu u zagreb” i upravo oni su ga nadogradili,napučili i stvorili gužve a danas njima najviše smetaju ljetne gužve na obali?Mi se ponašamo kao razmaženi pijani milijunaši a korak smo do bankrota,još nisu smislili kako će stranci donjeti novac u hrvatsku a da ih ne vidimo ili kako će graditi ,puniti državnu kasu,otvarati radna mjesta a da se ništa u prostoru ne vidi i da ostane NAŠE,da mi upravljamo njihovim novcima,rekli bi u dalmaciji j bi se da im ne uđe?

      • @antune
        pricate blago receno bezvezarije… teze receno pricate multikukturalno socijalisticko liberalna sra*a.
        buduci da ste po vasem pisanju proputovali i vidjeli svijeta pitajte svoje prijatelje po svijetu jesu odusevljeni multikulturalizmom?

        A to da je hr ekonomski neodrziva zemlja je istina, ali to ce biti i sa 5 i sa 500 k i a 5 M stranaca, samo cemo kao bonus imati youth 😛 crime.

        A ako ste tako zabrinuti oko alociranja kapitala optimalno i toga da ima dosta radnika predlazem da se zalazete za kapitalizam a ne za imigraciju.

    • Hvala na podrsci.Mozda cu medu zadnjima danas izaci,ali nije me strah.Zelim obaviti do kraja posao koji sam poceo,jer ga umjesto mene
      nece nitko obaviti.Malo je nezgodno sto imam imenjaka,pa bih ga molio da ili on ili ja stavi slovo ili broj da se razlikujemo.
      Zelim svu podrsku g.Debeljaku da ovaj “tumor” rijesi.
      A sindikaliste pozivam da se urazume i nauce nesto iz slucaja Petrokemije.
      Puna podrska g.Bakicu za svoj doprinos u sirenju optimizma odnosno isticanju cinjenica protiv ovih zabluda uopce i sindikalnih nezakonitih akcija u Brodosplitu.Zao mi je g.Lisice koji strajka gladu,dobar je covjek,ali zaveden.
      Mislim da je ovo jedna velika predstava sindikata koju su mediji jedva docekali i da je posrijedi nesto puno vece.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s