LPLH

A koja su onda najbolja ulaganja u nekretnine? (3)

15 mjeseci kasnije

Evo još jedan flash-back i revizija teza …

Znate moj stav o stambenim (i poslovnim!) nekretninama u Hrvatskoj. Iako je također istina da svaka imovina ima svoju cijenu, sve je stvar cijene (osim ako imovina vrijedi 0, a ima toga: U centru Atene kupite stan za 5.000 eura).

Stvarno stanje na tržištu nekretnina ipak je kod nas zamagljeno. Pogledajte primjerice sljedeće:

1. Jedan primjer koje su stvarne (tržišne) cijene nekretnina je sljedeće. Oglas za prodaju stana prije 20 dana u JL u lijepoj zagrebačkoj ulici Rim (tako je zgodna da ju stanovnici iz milja znaju zvati i ‘Mali Tuškanac’).

Rim

Da ne mislite da se radi o izoliranom slučaju, označeno je na prodaju više stanova iz te zgrade. Pogledajmo o kojim cijenama se radi:

– Procijenjena cijena je oko 1.890 eura/m2 – moj ‘prijevod’: ‘Koliko se tržište pravilo da takve nekretnine vrijede do još prije par mjeseci, a i sada će vam razni agenti reći da to ‘vrijedi’ jer se radi o dobroj lokaciji, a cijene ne padaju svuda jednako’
– Cijena prošle neuspješne prodaje (ovo je druga javna dražba) je valjda bila (‘2/3 cijene’ – molim ispravite me ako griješim): 1.290 eura/m2 – moj ‘prijevod’: ‘Ovo nas fakat zbunjuje, mislili smo da se tržište nije BAŠ TAKO raspalo’
– Početna cijena sadašnje prodaje: 630 eura/m2 – moj ‘prijevod’ ‘Jao, valjda ćemo po ovoj cijeni to prodati, pa to je ipak ulica RIM i solidna novija zgrada’ (a iz oglasa mi se čini da daju i podrum i parkirno mjesto …..)

Ako dobro vidim po česticama iz oglasa, radi se o ovoj zgradi na Rim 50. Molim ispravite me ako griješim.

Moja prognoza je da bi se ovi stanovi mogli prodati i po 900 eura/m2, a možda ode i po trećini, tj. 650, tko zna.

2. Indeksi cijena nekretnina su zavaravajući.

Pogledajte jedini službeni indeks nekretnina koji se objavljuje kod nas, Hedonistički indeks, koji ulazi i u izvještavanje Eurostata o cijenama nekretnina u RH. (Sad se nadam da se neće ljudi iz HNB naljutiti, pa jučer sam ih nahvalio, o čemu ću više kasnije.) Evo iz prošlomjesečnog biltena, prmea kojem (klik za veću) su cijene nekretnina u Zagrebu i RH u 2012. – rasle!

hedonistički indeks nekretnina

Zanimljivo je, međutim, sljedeće: “Bazu podataka koja je korištena za izračunavanje hedonističkog indeksa cijena nekretnina Hrvatska narodna banka kupila je od Burze nekretnina.

Svatko sam može istražiti koje su poveznice Burze nekretnina, jedne od naših vodećih agencija za promet nekretnina, te čelnih mjesta u Udruženja poslovanja nekretninama u HGK. Zanimljivo je, mislim, kako čelnik udruženja, prema HINI (prenosi Poslovni) u svibnju 2010. kaže da “Hrvatsko tržište nekretnina se stabiliziralo na razini koja nije zadovoljavajuća te se stoga struka nada da će se tržište do kraja godine ipak pokrenuti“, da “Vezano za očekivanja po tržišnim segmentima kazao je da će stambeni dio uvijek biti žilav, jer je stanovanje potreba … Za neprodane stanove, kojih je trenutno najviše u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (prema istraživanjima trenutno oko 10.000), napominje da je i u najboljim vremenima bilo neprodanih stanova, ali da zabrinjava smanjen broj novih projekta.” (zabrinjava?).

Ne želim ništa zaključiti iz ovih podataka, samo sam iznio javne informacije (velik dio onih koje znam prešutio), a meni je osobno sumnjivo da Hedonistički indeks pokazuje da su cijene u 2012. rasle. Možda zaista i jesu rasle? A ako nisu, ne bih htio ovime dezavuirati ekipu iza Hedonističkog indeksa, jer je izračunati indeks na ovakvom tržištu vrlo teško, nego samo upozoriti da je moguće da trebaju više pažnje obratiti na kvalitetu podataka. Primjerice, koji su podaci koje im daje Burza nekretnina, kakvi su i otkud joj?

E sad, vidio sam da su i forumi o nekretninama prilično popularni, te da neki likovi pišu stotine postova o cijenama nekretnina, a mnogi od njih su pozitivni (za cijene). Jeste li se ikad zapitali tko su ljudi iza tik nikova? Ima li među njima profesionalaca?

3. A što se tiče toga koja su najbolja ulaganja u nekretnine, o tome sam pisao prije 15 mjeseci: Koja su najbolja ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj?

U njoj sam upozorio da svi koji vole nekretnine mogu ulagati u produktivne nekretnine reprezentirane dionicama (jasno, zgrozio one koji vole nekretnine, a mrze dionice). U međuvremenu vjerujem da su nekretninama u RH cijene pale barem 15%, a dionice koje sam spomenu su prošle ovako (čak i u ovakvoj krizi!), do jučer:

– ATLN (nekretnine u Dubrovniku) +58% (uz reinvestiranu dividendu)
– VPIK (Vupik Vukovar) +13%
– KORF (holding kompanija naše navjeće turističke tvrtke) +53%.

Prosjek ove tri nekretninske dionice: +41%!

Zaista, nitko me ne može ni pomisliti optužiti da sam u tom postu od prije 15 mjeseci ‘navlačio ljude da investiraju u nesigurne dionice’ jer se ovakav rezultat u ovako dugom razdoblju u ovakvim uvjetima ne može nikako izmanipulirati.

4. Za ilustraciju, prije 2 dana sam otkrio neke stvari za jednu dionicu koju imam (i gdje sam u stvari jedan od većih dioničara), naime prvi put sam proučio njihov nekretninski aspekt. Ovdje su neki podaci, ali vas molim da ih ni u kom slučaju ne koristite kao analizu za investicijsku odluku, nego sami proučite podatke i za savjet evenualno tražite svog investicijskog savjetnika ili brokera ili tako nekako.

Radi se o Lošinjskoj plovidbi Holding (LPLH), koju sam prije dva dana počeo pažljivije proučavati kad sam vidio za transkaciju Jadranka – Rusi dolaze! (Zanimljivo, prvi članak na koji sam naišao pretražujući na Google ‘jadranka lošinj’ za website jutarnji.hr je 100 MILIJUNA EURA ZA HRVATSKI OTOK SNOVA: PROJEKT LOŠINJ DE LUXE).

A. Lošinjska plovidba Holding je bila najpoznatija po Lošinjskoj plovidbi – brodarstvo u kojoj je držala 50% udjela, a koja je u postupku likvidacije. Međutim, piše: “Postupak likvidacije društva Lošinjska plovidba-Brodarstvo d.o.o., Mali Lošinj neće imati značajnog utjecaja na poslovanje preostala dva društva u sastavu Holding grupe odnosno društva Lošinjska plovidba-Brodogradilište d.o.o., Mali Lošinj i Lošinjska plovidba-Turizam d.o.o., Mali Lošinj”, ističu iz Lošinjske plovidbe-Holdinga.

Znači u svojoj sam se analizi fokusirao na LP-holding koji drži sa 100% LP-Brodogradilište i LP-Turizam, utjecaj brodarstva će biti kroz smanjenu vrijednost ulaganja u ‘udjeli/dionice kod povezanih poduzetnika’.

B.

B.1. Prema zadnjem financijskom izvješću LPLH nekonsolidirano, sam holding praktički i da nema duga (manje od 0,5 mil. duga ukupnih obaveza na kapital od 263 mil. – veličina ovog kapitala nam sad nije bitna, samo pokazujem da nema duga).

B.2. Prema zadnjem izvješću Brodogradilište je pak imalo oko 5 miliona kuna ukupnih obaveza (od čega najveći dio dobavljačima), ali potraživanja od kupaca preko 13 mil. kn. No, ovo je manje važno, jer je imalo oko 36,5 miliona kuna novca u banci i blagajni (33) i danih depozita i zajmova (3,6). To sve na bilancu od 80 mil. kn. Ovakva bilanca se rijetko viđa! Zanemarimo za sada ovu ogromnu hrpu gotovine i konstatirajmo za sada da ni tu nema (neto) duga. Zanimljivo je da je Brodogradilište zadnjih 5 godina ostvarilo dobit svake godine, ali to nam sad nije bitno.

B.3. LP-Turizam (izvješće) ima pak dugoročnih i kratkoročnih obaveza nešto manje od 9 mil. kn, ali i potraživanja i novca u blagajni oko 5,5 mil (sve na bilancu od ko 90 mil. kn). Dakle, neto dug je oko 3,5, ali ako želite slobodno stavite i 9.

Međutim, LP-Turizam ima i 49% udjela u Uvala Poljana (kamp) i 46% u Zračno pristanište Mali Lošinj ( -> Izmjene prostornog plana: “Planira se dogradnja uzletno-sletne staze aerodroma Lošinj dužine 900 m na najmanje 2.000 m duljine piste, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta do 200 putnika…”), te 47% u Marina Nerezine i 33% u Arcturus.

Zanimljivo je da je LP-Turizam zadnjih 4 godina ostvarilo sve veću dobit svake godine, ali to nam sad nije bitno.

B.4. Uvala Poljana, u kojoj dakle LPLH ima implicitno 49%, (Izvješće)ima na kraju 2012. obaveze oko 26 mil.kn, ali dugotrajne imovine oko 76, od čega građevinski objekti oko 44 mil. kn. Pretpotavimo konzervativno da ti objekti vrijede barem koliko je ukupni dug (iako im je vrijednost dvostruko veća od duga), te zamislimo da ima bilancu u kojoj nema nikakvih obaveza.

U toj bilanci imamo i ulaganje u zemljište od 21,4 mil. kn. Zanimljivo je da i ova tvrtka redovito ostvaruje i dobit, svake godine sve veću, ali to nam sad nije važno.

B.5. Zračno pristanište (na kraju 2012.) ima bilancu od oko 43 mil. kn, od čega su ukupne obaveze oko 2,5 mil. kn. Budimo ovdje galantni i radi jednostavnosti smatrajmo da je ovo 0 (naime u grupi gore ‘imamo’ toliko gotovine u brodogradilištu da je ovo spram toga zanemarivo). Međutim, Pristanište ima u bilanci zemljište po oko 24 mil. kn.

B.6. Zanemarimo trenutno ove manje tvrtke Marina Nerezine i Arcturus. Zanemarimo i Morus Alba, vrednujmo je s 0.

Znači ono što želim reći je da u svrhu ove analize možemo pretpostaviti da je neto dug cijele grupe gledano zajedno (LPH, LPT, LPB, UP i ZPML) nula. Pretpostavimo još da nema nikakve druge imovine osim zemljišta!

C. Idemo sad vidjeti koja ima zemljišta.

C.1. Za početak ovdje su čestice koje ima Brodogradilište u K.O. Mali Lošinj-grad. To je oko 46.000 m2, koje su, kako smo vidjeli, u knjigama zavedene po oko 2,9 mil. kn, odnosno po oko 63 kn po kvadratnom metru (ako vam se ova brojka čini jako mala, čekajte kraj).

Radi se o ovim česticama između centra grada i marine!

brodogradiliste zemljiste 1

brodogradiliste zemljiste 2

brodogradiliste zemljiste 3

Ne znam koji su planovi, ali ovdje imamo zanimljivu stvar u izvješću Brodogradilišta:

nautika hotel resort 1

C.2. LP-Turizam pak samo u K.O Nerezina ima 245.000 m2 zemljišta. Radi se valjda npr. o Kampu Lopari i kampu Rapuća (to moram provjeriti).

Također, što je jako zanimljivo, LP-Turizam ima i 16.000 m2 u Marini (K.O. Mali Lošinj-grad).

Radi se o definitivno zgodnom kompleksiću, odmah u nastavku brodogradilišta:

marina

Međutim, u bilanci LP-Turizma je zemljište zavedeno sa 17,4 mil. kn. Dakle, čak i ako nema ničeg drugog osim ovoga gore na izvatku to bi bilo 66,7 kuna (ne eura) po m2. Molim ispravite me ako griješim u nečemu.

Ovdje je možda i vrijedno napomenuti da su reciom građevinski objekti u LP-Turizam amortizirani 75%, od početnih oko 48 mil. kn su sada na 12 mil. Pa je u tom duhu EBITDA LP-Turizma u 2012. bila oko 4,4 mil. kn! Ali to sad nema veze za ovu kalkulaciju.

C.3. Za tvrtku Uvala Poljana sam našao ove čestice, ukupno 193.000 m2! Kako se zemljište vodi u bilance Uvale Poljana po 21,4 mil. kn, to znači da je ono vođeno po cijeni od oko 110 kn po m2.

C.4. Za Zračno pristanište sam našao ove čestice Čestice Zračno pristanište. Kao što rekoh, ono se u knjigama vodi po 24 mil. kn, dakle oko 110 kn / m2.

D. Sada možemo zbrojiti samo ova zemljišta (još se jednom prisjetimo da se radi o zemljištu praktički u gradu, marini, kampovima, zračnoj luci s planovima proširenja, a možda ima i nešto manje vrijednog zemljišta). Gore sam pobrojao oko 737.000 m2 koje je u knjigama vođeno po ukupno oko 66 mil. kn (ako se nisam negdje zeznuo), tj. oko 89 kuna / m2.

Međutim, dioničari LPLH nisu vlasnici 100% Zračnog pristaništa i Uvale Poljana. Napravimo sad pro forma kalkulaciju da im pridodamo 46% i 49% odgovarajućih brojki (zemljišta i cijena). Dolazimo do 510.000 m2 kojemu onda pripada pro forma vrijednost u bilanci od oko 42 mil. kn, tj. oko od oko 82 kn / m2. (Ove su mi brojke već zastrašujuće pa molim da me ispravite ako griješim.)

E. Međutim, vratimo se na razinu bilanci. Rekli smo da možemo pretpostaviti da nema duga i da nema ničega osim zemljišta koje je po knjigovodstvenoj vrijednosti. No, ipak ono malo duga što smo našli je ipak znatno manje od vrijednosti gotovine u bilanci LP-Brodogradilišta. Recimo da žrtvujemo 10 mil. kn da ‘počistimo’ sve dugove. Recimo da nam od potraživanja u Brodogradilištu od 13 mil. kn propadne 3 i da s 5 platimo sve dugove u njemu. Uz pretpostavku da je poslovanje ove godine na 0, to je još 5 mil. kn. Recimo i da zgrade vrijede znatno više nego što piše u bilancama. Npr. građevine u Brodogradilištu su amortizirane s 37,7 mil. kn na 6,7 mil. kn a vidjeli smo gore da su građevine u LP-Turizam amortizirane sa 75%.

Dakle, recimo da imamo još ‘viška’ u pro forma konsolidiranoj (kao da konsolidiramo 100% ali po 46% i 49% tvrtke) bilanci 26 gotovine i financijske imovine + 5 potraživanja (Brodogradilište) + 10 skrivene vrijednosti u amortiziranim građevimama, te zanemarimo sve ostalo (naravno, možemo pribrojati i ostalo). To je oko 36 mil. kn.

F. Oduzmimo to od tržišne kapitalizacije LPLH na kraju današnjeg dana (cijena 91 kn) od oko 60 mil. kn. Dobijamo oko 24 mil. kn za ostalo. A ostalo je zemljište koje sam naveo gore. Sada me tu brojku po m2 strah napisati jer se bojim da sam negdje pogriješio.

G. Double checking da li ima na nekretninama nekih zaloga, pogledao sam ove dvije: brodogradilište (“Tereta nema!”) i marina (“Tereta nema!”)

H. A ova vrijednost nije apstraktna. Kao što sam napisao, postoje već razvojni projekti npr. Marina Hotel Resort. Evo još jednoga:

YC marina

A kupnjom Jadranke od strane ruskih fondova sve oko Lošinja postaje puno zanimljivije nego prije.

Da se vratimo i na neke stvari odozgora. Uočite da je Brodogradilište u 2012. imalo EBITDA oko 2,5 mil. kn, LP-Turizam oko 4,4, no kako on ne konsolidira Uvala Poljana nego mu se samo dodaje udjel u dobiti koja je bila vrlo mala (65.000 kn). Međutim, EBITDA Uvala Poljana u 2012. je bila oko 6,3 mil. kn (amortizacija preko 5!). Zračno pristanište je imalo blago negativni EBITDA. Holding oko 0. Pretpostavimo da u svrhu računanja EBITDA ‘bacimo i aerodrom niz vodu’ (iako možemo i konstatirati da je pro rata udio u EBITDA Marina Nerezine tu-negdje), te ako obračunamo pro rata 49% od EBITDA od Uvale Poljana, dolazimo do oko 10 mil. kn EBITDA. Znači ako netko baš želi primjeniti EV/EBITDA valuaciju na ovu pro-rata konsolidaciju, dobio bi za cijenu od 91 kn (ovo je već cijena na kraju dana, jer sam ovaj članak pisao dugo) EV/EBITDA svega oko 6 za 2012. Ali kao što rekoh mislim da je vrijednost kompanije drugdje.

I. Za kraj, napominjem da sam jednom bio na skupštini Društva i stekao sam dojam da ljudi okupljeni oko firme zaista pristojni, prema meni kao strancu koji je neočekivano došao na ‘njihovu’ skupštinu postavili su se zaista ljubazno (ovo je moj prvi dojam ali znam biti naivan, tako da se ne oslanjajte na mene ni u ovome), a dodatna garancija mi se čini da je vlasničkoj strukturi dosta lokalnih ‘jačih’ igrača, što – po meni – umanjuje šanse za soliranje nekog od njih ili neke zloupotrebe. Ali opet, to je samo moje privatno razmišljanje.

Još jednom, molim da ovo ne shvatite kao preporuku za ulaganje u dionice LPLH, sami sve proučite i donesite zaključke. Nego je ovo jedna, po meni, krasna ilustracija kako ljudi potpuno pogrešno gledaju na nekretnine i dionice. Kad kupuješ npr. ovu dionicu, jesi li kupio u stvari nekretninu ili dionicu? Ako da, po kojoj cijeni?

Kupnja nekretninskih dionice, za ljubitelje nekretnina, ima i druge prednosti. Dionice se mogu svaki radni dan kupiti i prodati (novac sjeda za 3 dana), može se trgovati u manjim dijelovima, troškovi transakcija su zanemarivo mali u odnosu na ‘prave’ nekretnine, itd.

p.s. 20:13 Pogledajte i ovaj komentar.

Napomena: Imam dionice LPLH, KORF i VPIK i ovo nije preporuka za ulaganje ni u jedno od njih.

Oglasi

Kategorije:LPLH

87 replies »

    • Mislim da je većina ulagača otpisala Petrokemiju kao ulaganje koje će im ostvariti prinos i koje opravdava rizik samog ulaganja u dionice PTKM. Na prvi pogled, to je racionalno razmišljanje (ogromni gubici i neefikasnost pogotovo u prošloj i ovoj godini, sindikati koji su napravili ogromnu štetu svojom galamom „mrzimo kapital“, trenutno nepovoljne cijene gnojiva na svjetskim tržištima i sl.). Tu valjda treba dodati i pomalo depresivno trgovanje na našoj burzi (pod “depresivno” prije svega mislim na jako niske promete, ali bilo je i gorih perioda). Međutim, mislim da osnovne premise ulaganja u Petrokemiju i dalje imaju smisla, pogotovo uzimajući u obzir da bi strateški partner trebao ući jako skoro što mora pozitivno utjecati na poslovanje jer je sve bolje od trenutnog stanja čak i eventualni „Borealis pakirnica“ scenarij. Bez obzira na veliku neefikasnost, ne treba zaboraviti da je to firma s oko 3 mlrd kuna prihoda godišnje i da bi planiranja ulaganja trebala biti minimalno 100-150 mil. EUR (25% dionica s današnjim danom vrijedi svega 22 milijuna EUR i to je valjda cijena starog željeza a ne jednog od najkompleksnijih tvroničkih pogona u jugoistočnoj Europi). Mislim da je pod Povjerenstvom veliki posao i nadam se da će mudro izabrati. S trenutnim poslovanjem, mislim da je Petrokemija usporediva s Vupikom prije ulaska Agrokora u vlasničku strukturu. Ukoliko se i kod Petrokemije ostvari tako pozitivna sinergija ulaganja kapitala, upravljačkih znanja i racionalizacije poslovanja, današnje valuacije će biti stvar daleke prošlosti. Gore navedeno je samo moje osobno mišljenje i nije poziv na kupnju ili prodaju dionica niti se može u bilo kojem smislu smatrati ulagačkim savijetom.

  1. Gledam malo ove prosvjede sindikata,oni su zauzeli medijski prostor a nema iz vlade niti jednog suvislog objašnjenja zašto mijenjaju zakon o radu niti od strane ministra mršića,za kojeg je i bolje da ništa ne objašnjava jer nema taj govornički talenat ali je krajnije vrijeme da premijer kaže narodu zašto se mijenja,da uzmu primjere iz drugih tranzicijskih zemalja,da pokažu ljudima što su drugi radili.što je latvija napravila jer ovako sindikati će se sa njima poigravati,zauzeti medijski prostor,napaliti ljude i nema tu kraja.Od predsjednika države sigurno nećemo doživjeti neko obraćanje u svezi toga.Baš ćemo sada vidjeti dali premijer uopće osjeća potrebu za obraćanjem naciji?Ako ne osjeća mislim da mu je najbolje da raspiše prijevremene izbore jer ako se vlada sada u 2014 godini povuče i ne započne reforme mi idemo u provaliju,neće nas spasiti ni veli jože.Sve ide ka tome a najbolje se to vidi iz današnje izjave ministra jovanovića koji priznaje svoju grešku ali ne daje ostavku,niti je on daje niti je njemu daju,on daje izjavu kao malo djete u školi,paralelno sa time mršić povlači zakon o radu na najavu sindikalnog prosvjeda,kada su sindikati to vidjeli samo im je dao vjetar u leđa da ih nagaze do kraja?Vrišti danas sever;”otkaz,otkaz”,
    lesar dočekao svojih pet minuta i lavina kreće…Ova vlada nema ama baš nikakvu komunikaciju sa građanima,predsjednik države još gori,
    nevjerojatno???A mi u teškoj banani?

    • Pa to vam Antune pokusavam rec cijelo vrijeme. Ili su totalni idioti ili ne zele. Kako god ova vkada je najnesposobnija u 20 godina demokracije!

      • Pa imamo tri liječnika u vladi,napoleon je rekao da je sa njima ugodno ćaskati ali nije pametno među njima tražiti ministre.Jovanović 650 mil kuna u minusu,mršić zakon o radu “mijenja” već dvije godine,ranko ostojić reformu zdravstva nije ni započeo,nije stigao zbog izbora za gradonačelnika,međutim ja mislim da je najveću kočničar milanović jer nebi jovanović prekoračio 650 milijuna kuna da nije imao blagosov milanovića,to se vidi po tome što ne daje ostavku niti je njemu daju a vidi se po liniću da on šizi.
        Sve je to ništa u odnosu na to da oni u dvije godine nisu iskomunicirali sa narodom da se moramo promijeniti,zašto su i koje reforme nužne,što rade drugi u europi i svijetu,ma nisu ni pokušali na taj način komunicirati nego su pustili da miševi kolo vode i danas se čude “kako to mi nismo spremni na reforme” Jako čudno?

  2. svaka čast na trudu. mislim da je sve kako ste i napisali.

    ne vjerujem da je slučajno da imaju baš malo manje od 50% u tim kompanijama? i zna li se tko su vlasnici ostatka? Zračne luke je Grad i nešto Jadranka, za ove druge firme neznam. Nekad se prije pričalo o tome da bi Lošinjska to zamjenila sa gradom za neko drugo zemljište (turističke namjene).

    tako da moguće da je nekome u interesu da ovo ide ispod radara i možda ste mu sad pokvarili planove, ipak ovaj blog čita puno ljudi. Cijena je kako se čini jako rasla, ali to je sve smješno prema realnoj vrijednosti. govorimo o nekoliko 10aka mil EUR-a vrijednosti samo u imovini, bez poslovanja, bez casha na računu. A TK svega mislim 50ak mil kuna

    i ako imate li možda neke planove za narednu skupštinu ili možda sazivanje izvanredne? Mislim sad kada ste postali svjesni okolnosti ili mislite da sve ide svojim tokom.Mislim u smislu da se poveća transparentnost prema dioničarima, možda i da se revalorizira imovina.

  3. Svaka čast na analizi, e sad kad bi se sve to išlo procjenjivati po realnoj (a ne knjigovostvenoj) vrijednosti…….
    I sam sam dosta kopao, malo po prostornom planovima i sl. i vjerujem u (jaku) turističku budućnost Lošinja.

    Idealna prilika za izrazito jeftino ulaganje u nekretnine 😀

    Imam LPLH i ovo nije preporuka za kupnju!

    • A čujte, dobra vježba bi bila sad uzeti te kvadrate i dati im neku vrijednost, recimo:
      – zemlja u Marini u gradu i Brodogradilištu (oko 60.000 m2) po xxx eura/m2
      – zemlja u kampovima po yyy eura
      – itd.

  4. Dugo drzim ove dionice, solidno sam odradio domacu zadacu kad je cijena prvi put pala ispod 50 kn – a i vi ste ranije komentirali da turisticki dio vrijedi mnogo vise. Iskreno vec sam izgubio nadu da ce se nesto desiti. Ali nisam izgubio nadu da ova firma stvarno vrijedi mnogo vise od 50 kn po dionici. lijepo da sada ove cinjenice imamo tu na jednom mjestu, i to tako detaljno napisano. Iako sam dosta proucavao LPHolding nemam nista posebno za dodati. Mozda bih samo dodao da postoji mogucnost da od likvidacije LP Brodarstva kapne nesto, jer se i ono sastoji od gomile firmi, moguce da samo nije garantiralo za kredite, nego su davane hipoteke na imovinu, pa ako nesto nije optereceno hipotekom mozda se pola isplati na racun holdinga

  5. SAD još pogledajmo ovo:

    1. Brodogradilište:
    – materijalna sredstva u pripremi 7 mil.
    – postrojenja i oprema su na 0,3 mil, amortizirano s 8,2 (ili rade s potpuno neadekvatnom opremom ili je ona funkcioanalna a amortizirana – kako amortiziraju 0,3 godišnje, na kraju ove će valjda biti 0?); ajmo pretpostaviti da je ovdje ‘skriveno’ 3
    – alati, pogonski i uredski materijal itd. … 1,7 amortizirano sa 14 (pretpostavimo da je ovdje skriveno 5)
    – potraživanje od države i drugih institucija, oko 1,9
    – zalihe 4
    – dugotrajna financijska 5

    To sve nisam brojao gore, a pod ovim pretpostavkama bi se radilo o 26 mil. kn

    2. LP-turizam
    – potraživanja 3
    – ne brojim dugotrajnu financijsku jer smo Uvala Poljana i Zračno p. brojali posebno

    3. Uvala Poljana
    – galantno sam s 44 mil. građevinskih objekata ‘zatvorio’ dug u polovici iznosa; reicmo da nam je tu viška 15
    – ostale imovine oko 7 mil. kn
    – pro rata za dioničare LPLH bi tu bilo onda malo manje od 11 mil.

    4. Zračno pristanište nisam brojao oko 5 mil. razne imovine, pro rata neka je to oko 2,5

    Ukupno, ovdje sam pobrojao 42,5 mil. kn. Podsjećam, ovo ovako nonšalantno zbrajam jer sam već sam dug u cijeloj hijerarhiji ‘poništio’ s dijelom gotovine u Brodogradilište.

    Znači, ovo je više nego nam je ‘ostalo’ od mcap u gornjoj kalkulaciji, Dakle, sve ostale stvari + gotovina – dug je veće od tržišne kapiltalizaije. Tako gledano, implicirana vrijednost (pro rata) 500.000 m2 zemljišta bi bila 0. Podsjeća me na KORF po cijeni od 23 kune, kad je turistički dio biznisa bio vrednovan implicitno s oko 0, ili tako nekako.

    • U upravo objavljenom godišnjem izvješću se uprava LPLH potrudila razjasniti ove stvari, tako da ne morate ‘vjerovati’ meni ili (kao ja) kopati po drugim mjestima i slagati mozaik.

      Izvješće je ovdje: http://zse.hr/userdocsimages/financ/LPLH-fin2013-1Y-REV-K-HR.pdf

      1. Za početak, opet se navodi da je Brodarstvo pušteno niz vodu i da više nema značajnih utjecaja na poslovanje društva.

      2. Zatim, možete vidjeti da je na 31.12. bilo gotovine na računu bez Brodarstva oko 35 mil. kn, čemu treba dodati uloge u fondovima i depozite, otprilike pola sadašnje tržišne kapitalizacije.

      3. Bez Brodarstva, kojeg dakle više ne treba gledati kao dio grupe (kako i revizor napominje), ostatak grupe je poslova pozitivno u 2013. (ostvarena neto dobit).

      4. Dugoročne obaveze (bez Brodarstva) su svega 12 mil. kn, a kratkoročne svega oko 7 mil. kn.

      Itd.

      Znači o stajemo sa svom onom imovinom koju sam naveo, a koja ‘vapi’ za razvojem (ako se ne varam 500.000 m2).

      Pri čemu je 2012. EBITDA LP-turizam bila oko 4,4 mil. kn, a EBITDA LP-brodogradilište oko 2,5 mil. kn (nemamo još podatke za 2013., ali neto dobit ta dva je praktički ista kao 2012.).

      Znači kad bismo sve ostalo ‘bacili u smeće’ i pogledali samo EBITDA ova dva to bi bilo oko 7 mil. kn. Kako je EV cijele tvrtke oko 55 (ovo molim izračunajte sami, jer je ovo moj odokativni ‘zbroj na prste’), već i s ovakvim poslovanjem dolazimo do EV/EBITDA (pod pretpostavkom EBITDA ostatka = 0) od oko svega 8.

      Jasno, kao što sam naveo, smatram je pravi potencijal te dionice u razvoju kapaciteta koje sam opisao gore, a za koje je predsjednik uprave nedavno izjavio da se radi o investicijskom potencijalu od oko 100 mil. eura.

  6. http://www.jutarnji.hr/prave-mjere-stednje-kinezi-iz-drzavnog-budzeta-me-smiju-trositi-na-putovanja-i-cascenje-gostiju–a-ni-na-sluzbene-automobile-/1144681/

    A kinezi štede i kada rastu 8-10%?Kakva bi se balalajka dogodila u hrvatskoj kada bi mi kojim slučajem dosegnuli te stope rasta?Da mi je to doživjeti?U nas bi svi javni službenici dobili automobil i vozača,i to i za žene i za djecu?A sindikati bi vikali da je vlada neoliberalna jer im ne da helikoptere?

    • Zasto ne bi prodaja nekretnina bila transparentna kao trgovina dionicam.
      Porezna ima sve podatke koliko su nekretnine prodane ne znam u cem je problem. Na burzi se jasno vidi posto neko prodaje i kupuje dionice u cem je problem s nekretninam ?

  7. Mislim da EV/EBITDA nije niti 6 kako ste naveli, već oko 3-4 (kad se oduzme gotovina)!? Toliko dobro da se pitam u čemu je kvaka…
    Gledam bilancu holdinga na Mojedionice pa mi nije jasno na što se odnose one kratkoročne obveze od oko 268 mil kn. Ako može malo pojašnjenje. Hvala!

    • Na MojeDionice je prikazana konsolidirana bilanca koja uključuje i Brodarstvo. Ja sam sve računao težim putem tako da sam analizirao kompaniju po kompnaiju i onda ‘pro forma’ konsolidirao. Nažalost nemamo dostupnu bilancu Brodarstva trenutno (nego na kraju 2012., a stvari se brzo mijenjaju) pa ne možemo naprosto oduzeti. Također, ako želite baš gledati tu bilancu, a zanima vas stvarni ekonomski interes, onda treba uočiti da je ovdje cijelo Brodarstvo, a nama pripada pola.

      Možete i pogledati koliki su manjinski interesi u kapitalu, tih 63 mil. kn je tih 50% brodarstva koje nije naše (jer sve drugo što konsolidiramo imamo 100%). Znači u kapitalu je cijelo brodarstvo oko 126, ali kad se brodarstvo ‘pusti niz vodu’ onda otpadaju i svi njegovi dugovi (koji se kao 100% prikazuju u aktivi), a to je velika većina od 268.

      • Zaboravio sam i ovo: “U društvu „Morus Alba“d.o.o. kao članici Grupe u kojoj je matica „Lošinjska plovidba-Holding“ d.d. suvlasnik sa 79,50%, pokrenuta je predstečajna nagodba , koja je uzrokovana gubitkom i nelikvidnošću. U „Morus Albi“d.o.o. je realno očekivati bitno poboljšanje rezultata, jer je po planu i po izvršenim promijenama u poslovanju, napuštena ugostiteljska djelatnost koja je proizvela gubitak. Pored toga , u skladu sa predstečajnom nagodbom u tijeku je dogovor sa bankom za djelomično refinanciranje investicijskog kredita.

        Morus Albu možemo valuirati s 0 u ovu svrhu, ima na kraju 2012. oko 20 mil. kn ‘građevinskih objekata’, a 11 mil. kn duga bankama (HBOR, HPB uglavnom), tako da na kraju 2012. nije imala pozajmica iz ostatka grupe (osim možda nešto sitno). Mislim da se radi o restoranu na obali kod Marine i prihodima od Marine. Osim ako nema nekih garancija iz grupe za to ostalo, ali kao što vidimo ide u predstečajnu i ima pozitivan kapital od 4,5 mil. kn, gubitak od 2,8 mil. kn, ali negativni EBITDA manje od 1 mil. kn.

        • Nažalost nemam ovu dionicu, a bojim se da je sad već prekasno za ulaz. Skočila je u par dana preko 100%. Prevelika je euforija. Evo skače i dok ovo pišem 🙂

      • Kužim. Zapravo je najbitnije da nijedno od povezanih poduzeća ne garantira na bilo koji način za neke od obveza brodarstva (poput hipoteka na nekretninama u vlasništvu tih poduzeća, i sl.), u kojem slučaju se utjecaj brodarstva na preostale članice holdinga može u potpunosti zanemariti.

        • A sad se stavite u kožu onih špekulanata koji su presretni prodavali još prije 2-3 dana po 60 ili 70 … jedva čekam da podaci dođu u SKDD 🙂

        • Kako nisam nimalo sklon daytradingu onda sam LPLH stigao “ubosti” negdje oko 65, vrlo malu količinu. Al bome lijepo izgleda vidjeti 50%+ return 🙂

          G. Bakić, hvala Vam što pišete o svemu ovako urbi et orbi!

  8. Ne želim stan u Ateni, eventualno na Kreti, Mykonosu i sl., blizu mora, neke lijepe plaže, ako je također po OK cijeni.

    Za strance: Zagreb ili Atena? Glavni grad Bogu iza nogu ko glavni grad Bogu iza nogu, cijena je ta koja odlučuje.

    Što se tiče mora, konkurencija između Hrvatske i Grčke se već ozbiljnije razmatra, više ne “što je manje bezveze” nego “što je atraktivnije”.

    Grci imaju dobre plaže, kao i Dalmatinci, jedino što stranci, pogotovo Nijemci, od ove krize više nisu tako dobro došli, vjerojatno Dalmacija izgleda zato atraktivnije, nisam čuo još da u Dalmaciji viču “ubij ubij Švabu”, samo ono klasično o Srbima i pederima. U Grčkoj je očito kriza još dublja kad su već tako “daleko dogurali”, ali i oni još ipak vole njihove eure, ako ne previše njih osobno baš, pa ozbiljno konkuriraju. I na Kubi primaju američke turiste, nema veze što su njima pak oni ti omraženi “kapitalisti i imperijalisti”.

    Istra nažalost nema dobre plaže kao Dalmacija i Grčka iako je po svemu ostalom bolja. Uvijek neki kompromisi.

    A zašto ne bismo Istru učinili beskompromisno luksuznom? Samo treba malo umiriti ekologe i sl., nasuti malo obalu, stvoriti veći broj većih “rajskih plaža” ravnih najboljim filmskim scenama egzotičnih oceanaskih nenaseljenih otoka, i eto nam raj na zemlji, nešto gdje će se kvadrat nekretnine plaćati 10.000 € dok se u Zagrebu i Ateni cijeli stan bude plaćao 10.000 € (mislim da je za neki prosijek cijene prosiječno velikog stana ipak premalo 5.000 € kroz neki duži-srednji rok, ne može stan koštati manje od automobila, ali bi moglo lako biti “na cca. slično”.)

    • Da se uzme i najkonzervativnija procjena, mišljenja sam da je realna vrijednost zemljišta minimalno 4-5 puta veća od trenutne vrijednosti u knjigama.Dakle, 500.000 m2 = 100.000.000 kn. 🙂

      • Zemljište, pazite, zemljište a ne objekti, u uvali Čikat prodavano je po cijeni od 1.000 – 1.900 kn/m2, i to je grad prodavao … a LPLH ima zemljište naravno uz more, a ne nekakve lokacijice bezveze unutar ničega, i to zemljište na kojem je moguća neka turistička djelatnost … pa sad malo razmislite koliko bi to vrijedilo …. ova Vaša procjena uzima cijenu od cca 200 kn/m2, za te novce se na Lošinju jedva može kupiti poljoprivredno zemljište pa da u grmlju sakrijete neku malu montažnu kućicu za vlastitu upotrebu …

        • Zato sam i rekao da je to najkonzervativnija procjena. Ne bih baš htio pretjerivati s vrijednošću zemljišta s obzirom na trenutnu situaciju s nekretninama, a osim toga netko tko bi eventualno bio zainteresiran za preuzimanje holding, ne vjerujem da bi baš bio spreman platiti milijarde.
          A možda se i varam.

        • Koliko bi bio ili će biti spreman platiti, to bismo mogli čini mi se jako brzo vidjeti … mislim da rusi nisu ušli na Lošinj samo tako, da su to dobro isplanirali, o tome svjedoči i činjenica da su otkupili gotovo sav ESOP a da se o tome nije znalo ništa, znači sve je držano u strogoj tajnosti, a kao što sam napisao već ranije u jednom postu, rusi vole biti gazde u svojoj okolini, teško da bi trpili kakvu konkurenciju, opet vidite da se sad pojavljuju i vijesti da pregovaraju sa EBRD o otkupu njihovog dijela, pa je logična pretpostavka da je nakon JDRA meta za preuzimanje LPLH … a poznato je da se za zemljište u paketu uvijek dobije bolja cijena nego da moraš potrošiti godine i godine otkupljujući male čestice, naravno ako je zemljište interesantno za neki biznis, a u ovom slučaju je (aerodrom, marina, kamp – JDRA ima samo jedan kamp u M. Lošinju, ostalo je na Cresu) … šta mislite da će ruski gosti dolaziti na Lošinj avionom do Pule ili Krka, pa onda busom par sati na Lošinj, ako se mogu transportirati direktno na aerodrom koji je pet-deset minuta vožnje od hotela u kojem će odsjesti ? A da ovi rusi očito pucaju na luksuzniji segment, jasno je svakom tko je vidio preuređene jadrankine hotele … tako da, po meni, sjećate se kako je pjevao džoni štulić – rusi dolaze … na lošinj su stigli i teško da će ih netko od tamo otjerati, a i zašto bi, ako sa sobom donesu razvoj otoka …još kad se provozaju cresom, i shvate da na tom otoku ima slovima i brojkom 2 hotela i 3 kampa …. a otok najveći na jadranu, i prelijep uz to …. mislim, ako uprava LPLH ima imalo pameti, a valjda ima, da će unovčiti svoje nekretnine po dobroj cijeni, i projekte koje imaju već pripremljene … a onda, volio bih vidjeti tog referentića u općini koji če se sa bačuškama poigravati i izdavanjem dozvola …. evo, meni recimo svaki put kad bi uplovio u lošinj i odmah na ulasku u zaljev vidio one dokove od brodogradilišta, odmah bi mi se smrklo … a pročačkajte malo po netu pa ćete naći projekt koji se tamo planira napraviti, a i uprava je svjesna da brodogradilište nosi samo gubitke, da ga je bolje zatvorit, samo nema para za investiciju …. a sada pare na vidiku …. i nekako sumnjam da bi se lokalna zajednica bunila, nisu se pretjerano bunili ni kada su likvidirali flotu …. tako da, meni su ovi rusi kao najljepša novogodišnja čestitka, samo treba biti strpljiv ….

      • Ono što je zanimljivo kod LPLH je struktura dioničara. Ne mogu sad do fileova, ali ako se dobro sjećam ta užas grupa dioničara, uključujući najveći, one koji su nastali raspadom bude i mene je oko 80%. I čini mi se da je prije dvije godine bilo oko 1300 dioničara, velik ili najveći dio lokalni, možda oko 300 iz Malog i Velikog Lošinja i Nerezina, možda Cres, ne sjećam se, Vjerojatno još 200 iz Rijeke i okolice itd. Vjerujem da je barem pola dakle lokalnih od kojih vjerojatno mnogi prate ovo s Jadrankom i moguće da će čekati realizaciju neke veće vrijednosti. Što bi ostavili vrlo mali stvarni free float. Ako je ovo deep value dionica, to bi onda nažalost moglo sad privući i špekulante kojima se dionica ne sviđa ‘ali novac nema boju’.

        • A ove cifre koje iznosite za uvalu Čikat su velike, ali ne zvuče ludo. Jasno da je manja šansa da strateški investitor sada kupuje holding po tim valuacijama zemljišta. Ali ako pogledao samo potencijal onoga u gradu (oko 60.000), tj. Marina i Brodogradilište, molim znalce da kažu koja bi to mogla biti vrijednost (200, 300€…?), brojke su zastrašujuće, pa ih zato nisam ni iznosio. Kao što vidimo neki projekti već postoje (Marina Hotel Resort), štoviše u toku su.

          Znači recimo da zavrtimo scenarij izgradnje hotela s 5* ondje, recimo sa 200 soba, uzmemo konačnu valuaciju od 300k eura po sobi (npr. http://www.hvs.com/Content/3233.pdf) to je vrijednost od oko 60 mil. eura. Recimo da investicija po sobi košta čak oko 130k eura, recimo možete proučiti ovdje http://www.aecom.com/deployedfiles/Internet/Capabilities/Architecture/Leisure%20and%20Culture/Hotels%20and%20Resorts/Hotel%20Build%20Cost%20Guide.pdf dolazimo do novostvorene vrijednosti od oko 170k eura po sobi. Uz troškove financiranja neka je to oko 150k. Dakle dolazimo do stvorene vrijednosti od oko 30 mil. Eura.

          Neka financira netko drugi, npr. EBRD ili neka od naših većih turističkih tvrtki pa recimo da je i zarada pola-pola.

          Što bi onda značilo oko 15 mil eura za taj dio u brodogradilištu, odnosno oko 300 EUR/m2.

          Ovo samo pokazuje koji su potencijali ako bi bile gornje cijene i tuđi razvoj.

          Naravno, ključno je da li ta lokacija podnosi pet zvjezdica, a mislim da je odgovor jednostavan. Ako bi on bio ‘da’, jasno pružaju se i profitabilnije opcije.

  9. @mclynx
    Upravu si kad kažeš da dalmatinci ne viću protiv Nijemaca kao Grci, ali zato mi imamo trenutnu vladu kojoj Ti isti Nijemci nisu najblaže rećeno dragi i politićki smo im okrenuli leđa pa če nam slijedom toga i sami turisti okrenuti ista.A da sam upravu sjeti se samo krize prije par godina sa Slovencima i kako smo prošli.

  10. Možda u Dalmaciji da, kod nas u Istri će ih sigurno biti, kao i uvijek … ni slovenaca nije manjkalo, kad kao nismo bili u dobrim odnosima sa njima, ovdje ih je bilo koliko češ …. fali talijana, ali to je zato jer nemaju para da troše kako su navikli, a ne radi nečeg drugog … i fali rusa, ali to znamo zašto (vize, nedostatak luksuznih sadržaja)… a oni vole potrošit ….

  11. Čini se da su agenti radikalno promijenili priču … usporedite ono od prije koju godinu od predsjednika udruženja agenata Hrvatske sa ovime što kaže predsjednica udruženja agenata PG županije, članak u Novom Listu, kaže predsjednica strukovne skupine poslovanja nekretninama:

    Broj kupoprodaja je, kaže Turković, od početka krize pao za 75 posto, kupaca nema …

    »Zadnja nada za spas, za izlazak iz dužničkog ropstva, takvima je da pokušaju prodati stan. Naglašavam »pokušaju«, jer jako mali dio njih u tome i uspijeva. Nitko danas ne želi kupovati, jer oni koji novac imaju čekaju da cijene još padnu, budući da se krizi ne nazire kraj. Ostali se ne usude kupiti jer ne znaju što će biti sutra.

  12. Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode?

    • Naravno, načelno mislim da je Kolakušić u pravu (slučaj Dalekovod?!, a da ne govorim o neki drugima), čak i ne uzimajuću u obzir stvarno degutantnu kampanju vođenu protiv njega. Ipak, stvarnost je prilično složenija, mislim da je Linićeva želja biti presjeći situaciju gdje zbog vrlo lošeg sudstva stečaji ne funkcioniraju. Jasno, svako takvo presijecanje čvora, lomljenje preko koljena donosti i štetu i narušava vladavinu prava. Imao dvije opcije, zanemariti da postojeći sustava ne funkcionira i reći da dodatno ‘narušavanje vladavine prava’ je još gore ili uvažiti realnost. Ili negdje između.

      U svakom slučaju je Kolakušić imao odličan i uvjerljiv nastup na Radio 101.

      Ja konačni stav nemam.

      Ali sam naklonjeniji Liniću čim vidim da prema njemu bez zadrške pljuju bezveznjaci (pogledaj koji su čovjeku neprijatelji, pa ćeš više znati o njemu). Recimo u članku koji ste linkali odmah je opseži komentar napisao neki ‘Kucilo Oro’ poznati lik s web koji opsesivno piše luđačkim stilom, količinom i sadržajem, recimo web je zatrpan njegovim izbezuljenim preporukama za kupnju zlata i srebra već dvije godine (upravo od kada oni tonu kao kamen. Pri tome mislim na virtualni lik ‘Kucilo Oro’. U stvarnosti se vjrojatno radi o nekoj kukavičkoj (čim posta toliko puno, ali anonimno) osobi, isfrustriranoj i negativnoj. Tako da kad vidite tko su Liniću neprijatelji, imate bolje mišljenje o njemu.

        • Mislite li općenito dionicama ili neke posebne? Recimo u petak sam kupovao PTKM, prošlog tjedna nešto LPLH, pretprošlog ili još ranije SAPN itd. ĐĐ uopće ne sudjelujem jer vjerujem u pozitivan ishod pa ako to bude da netko ne kaže naknadno da sam kupovao jer sam imao info (npr. da mi je Alah javio). Čak sam i jednu špekulativnu ali neću reći koju da se ‘forumaši’ ne razuzdaju. I još neke stvari …

      • Nenade, bojim se da ovdje ipak ne funkcionira ona “neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj”. Nije uopće bitno tko pljuje po Liniću jer se oni ne mogu svesti na zajednički nazivnik. Ako vam je glavni argument da budete naklonjeniji Liniću to što po njemu pljuju bezveznjaci, u tome vam nešto opasno ne štima. Ova farsa s PSN je poprimila takve razmjere (a to nije bilo nimalo teško predvidjeti) da postaje jedna od najopasnijih stvari u ovom izmučenom društvu i Kolakušić je apsolutno u pravu i skidam mu kapu na tome. Linić je u neokomunističkoj maniri već “dan poslije” organizirao medijsku hajku i to treba priznati. Što to govori o njemu? Po svemu onome što je do sada napravio, a pogotovo po načinu na koji to radi posve je jasno (naravno meni, a vi prosudite sami) da se radi o opasnom čovjeku koji ne preže ni pred čim u provedbi one poznate “cilj opravdava sredstvo”.
        Stvar je zapravo vrlo jednostavna neovisno o tome koliko se potencira njena kompleksnost i u suštini se svodi na to da ljudi poput Linića jednostavno ne smiju imati moć, a mi normalni slobodno misleći ljudi nikada ni u kojoj situaciji ne bi smjeli relativizirati stvari i opravdavati to što radi jer jedan mali dio možda radi dobro. Uvlačimo se time u to da neke stvari ne tumačimo na doslovan način na koji on to govori nego na način na koji bi mi htjeli da to u konačnici bude. Linić nije supermen, on nema nikakav dijaboličan plan u kojem će odjednom slijediti filmski preokret kojim će prevariti sve “loše” ljude i nas “dobre” sačuvati. Kod njega nema mjesta nikakvom slobodnom tržištu i slobodi pojedinca. On je samo još jedan izdanak koji itekako vjeruje u plansku privredu samo misli da nije uspjela jer su je provodili krivi ljudi. Ali zato je on tu, da je ovog puta provede kako treba, a za to mu treba moć, po mogućnosti neograničena. Ovo su činjenice koje je vrlo jednostavno argumentirati nebrojenim intervjuima koje je dao samo u zadnjih šest mjeseci, da ne idem dalje.

      • vezano za kampanju protiv kolakusica…
        pravda je spora ali dostizna, Pravda je brza…

        stvarno mislim da bi ste vi ako vec birate strane po neprijateljima trebali biti na strani kolakusica, cisto u omjeru 50:1…

  13. slaaa slaaazi me….
    http://www.jutarnji.hr/nas-kolegij-pravi-je-hit–romski-jezik-uci-40-studenata/1144781/
    Dobra investicija
    Troškovi dva kolegija iznosili su 120 tisuća kuna, u što su uključeni i nabava literature, putni troškovi za profesore, a podijelili su ih Vijeće manjina i Filozofski fakultet.
    – To ne smatramo troškom, nego investicijom koja ima višestruku korist za cijelu zajednicu – rekao je dekan Boras.

    i naravno to nije sve:
    To bi im uskoro moglo biti omogućeno jer, isticalo se jučer, u planu je skoro pokretanje diplomskog studija, a ideja je da Zagreb u bliskoj budućnosti postane centar za proučavanje romskog jezika, književnosti i kulture u regiji.

    indologija nasa benzin vas. 😛

    P.S.
    da netko stvarno hoce pomoci romima ukinuo bi minimalac i djeciji doplatak….
    no ono nema glasova od toga…, mislim ima ali ih vise izgubite…

    • @ nosenseetal

      Na ovo sam se otkinuo. Kako samo nalazis ovakve clanke?

      S druge strane, nisam se stigao javit na onaj post o djecjem doplatku od prije par dana – moram ti priznati da si zapravo dobro “nanjusio”. Zatajio sam da sam, dok sam cekao u redu za onu lovu za trece dijete, taj dan ja bio jedini ne-Rom i jedini ne-Albanac.

      Ali nemojmo generalizirati …

      • @Lolek_i_Bolek nosenseetal je naprosto briljantan, neovisno o njegovim stavovima s kojima se često, ili ‘učestalo’ ne slažem. Najveći problem Hrvatske je kako i Vi (ti) i on toliko stršite svojim poimanjima svijeta ovdje (iako uglavnom imate potpuno drugačije vrijednost) da možete ili morate svoju sreću tražiti ‘vani’.

        • @nbakic
          mislim da je netko rekao na nekoj libertarijanskoj konferenciji : jel mozemo prestati trositi 95% na 5% pitanja oko kojih se ne slazemo…
          😛
          naravno da nisu…

      • @lolek:
        u hr npr romski studiji i u US women studies su slicna stvar… sto je najtuznije po meni dosta tih ljudi koji bi u slobodnom trzistu bili natjerani da rade nesto korisno(makar vidi strahote nakon zavrsene srednje strukovne, a ne nakon zavrsenog nestrukovnog 😛 fakulteta) stvarno misle da je to sto uce korisno i tako to… 😦
        mislim stravicno je kakva je razina raspavljanja ljevoumnih intelektualaca, ekonomista:
        ako vam se smije/place:

        samo slusajte argumente koje liberali sipaju… naravno IMO Orszag je snake a ne idiot

        a za doplatak:
        ja nemam problema sa generalizacijama u smislu u prosjeku muskarci su visi od zena, dok god ne preraste u glupost svaki muskarac je visi od svake zene… i dok god *drzava* ne diskriminira na temelju toga
        naravno liberali bi rekli : height is a social construct 😛
        uglavnom vezano za to ima ovaj super video:

        naravno ljudi ce optuziti chapter da je neki mastermind koja je odlucila se prodati preko kontroverze i dobiti mjesto komentatora na FOX TV, ali meni njeni odgovori zvuce cisto realno, a ne neka muljaza stilla Hannity ili OReilly…

  14. Ukoliko g.Bakic dopusti volio bi svim komentatorima postaviti jedno pitanje oko buducih cijena nekretnina u Hrvatskoj. Moj prijatelj, ing strojarstva sa visegodisnjim iskustvom u struci nedavno je dobio posao u nasoj najjacoj strojarskoj firmi za 3500kn mjesecno. Moje retoricko pitanje je koliko ce kostati kvadrat stana u ZGu kada inzenjeri strojarstva u jakim firmama imaju placu od 3500kn?

    • Odgovor je jednostavan. Dugoročno gledano, cijene nekretnina (osim u nekretninskim oazama tipa London) su srazmjerne njihovoj produktivnoj snazi, mogućnost prihoda od rente (renta može biti najam, ali i oportunitetni trošak kroz kupnju). A prihod od rente je srazmjeran prihodima onih koji nekretnine kupuju/unajmljuju. As simple as that. 95% Hrvata to još ne razumije.

      • jos ima tu sitnica tipa da li ima praznog zemljista za napraviti novu kucu ili ne… i demografija kao sto ste pokazali grafovima…
        no pogodili ste 95%…
        @zvonko
        preporucite frendu da ako moze izbjegne van… ako misli da je to nepatriotski probajte ga uvjeriti, ako ne mozete … peh 🙂
        ali mislim ako je neki socijalista pa ga sram otici za lovu mozete ga nagovoriti da ode u svedsku jer kao tamo socijalizam radi… 😛

        • A za bit u Hrvatskoj možda dovoljno (za probat barem) prekvalificirati se u struku gdje su ponuda i potražnja malo drugačije. Ovo mi zvuči ipak apsurdno. Pa duplo veću neto plaću imaju početnici bez iskustva, direktno sa faksa, u inženjerskim strukama koje očito nisu u našem jadnom gospodarstvu toliko nepotrebne kao strojarstvo.

          Nitko tko je obrazovan ne mora raditi za 3500 kn mjesečno jer takav se sposoban ili prekvalificirati ili otići van konobariti, a bolje npr. biti i konobar u Americi nego takav “inženjer” u Hrvatskoj.

        • @mclynx
          jel visegodisnje 2g ili 20g
          jel ing zavrsio veleuciliste ili faks…(nemam pojma jer se dobiva ing titula na TVZu npr pa mozete me prosvijetliti…)
          jel sektor u krizi vise nego ostatak drzave…
          no uglavnom da…
          izbjeci bi bilo preporucljivo… 🙂

  15. U Rijeci ljudi odustaju od POS-ove stanogradnje jer se ne žele zaduživati iako je to odlična prilika za dobiti novogradnju i rentati je!Pazite, a cijena je 1.080,00 eur m2!Stanovi su dobre kvalitete, a i pozicija. Zato se treba zamisliti gdje je dno, iako se uvijek nekih dobrih prilika može naći..Dok se lijepa naša opravi (rast BDP-a veći od 2%) pa dok krene neko veće zapošljavanje proći će još dosta vremena tako da će po meni to još dosta pasti..
    Nego jedna off topic. Slušao Gabrića i treba reći da ima viziju. Pogotovo kada priča o turizmu, a danas i stranku osniva.

    http://www.business.hr/dogadjaji/gabricev-nacionalni-forum-se-pretvara-u-politicku-stranku

    • da objasnim to na hrvatski nacin lyricsima :
      “plasi me sto znam, prevarit ces me
      kao sudbina starog lopova”
      dakle gabric moze biti principjelan i pametniji od ostatka…
      nece dobiti izbore…
      ili moze biti fake muljator dobiti izbore i nista ne napraviti…
      jer vidite u hr je intelektualna situacija takva da nesuspjesi socijalizma pojacavaju podrsku socijalizmu…

      no evo zasto bi mogao postati miljenik medija(pogotovo jednog Lista, iako su oni vec u ljubavnoj vezi sa jednom strankom 😛 ):
      Zapošljavanje i ekonomiju smatra dominantnim ciljevima, a ističe da je važno zaustaviti negativne demografske trendove i otvoriti raspravu o imigracijskoj politici.
      🙂

      nadalje malo je smijesno ovo citati:Oni nisu u stanju sami naći posao niti ih itko treba, ali ako dovedemo industrije i omogućimo im da zarade plaću, skinuli smo ih s brige države.

      jel on zna uopce kako se “dovode industrije”… jednom sam se salio da je strategije dovodenja stranih investitora vlade trenutne da im milanovic objasnjava kako je vazno biti socijalno osjetljiv dok cheerleader linic u pozadini skace sa pompinima i pruza podrsku…

      sad mozete vi kao nbakic reci da gabric kuzi stvari ali mora biti tih da ga ne skuze socijalisti i ne glasaju za njega jer ne kuze oni da im on pomaze pa zato mora fejkati da mrzi kapitalizam 🙂

  16. Nenade, što mislite kako se može odraziti uvođenje poreza na nekretnine (imovinu) na turističke kompanije i atraktivnost ulaganja u njihove dionice. Što ako se porez na imovinu rastegne i na zemljišta u knjigama turističkih kompanija (na pr. pola % prometne vrijednosti)?

    • Pa mislim da su kompanije živa bića i da će se prilagoditi. Mislim da su im dionice uglavnom tako potcijenjene da to meni osobno nije uopće ‘issue’.

      • A što ako takve kompanjije imaju skrivenu vijednost kao što mnoge turističke imaju? Hoće li je morati realnije iskazati i nije li to dobro za postojeće male dioničare?

        • Pa mislim da bi to bilo jako dobro. Iskreno, turističke kompanije su mi takav ‘no brainer’ da se više ne zamaram takvim stvarima.

  17. VL: Cijene stanova i kuća rekordno su pale, ali prodaja ipak stoji

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/cijene-stanova-i-kuca-rekordno-su-pale-ali-prodaja-ipak-stoji-912221/komentari

    Zanimljivi su komentari ekonomista.

    Maruška Vizek: – Očekujem daljnji nešto intenzivniji pad cijena nekretnina prouzrokovan opetovanim najavama uvođenja poreza na nekretninsku imovinu i čišćenjem bilanci banaka i građevinskih poduzeća. Očekujem i daljnju diferencijaciju cijena između kvalitetnih i nekvalitetnih stambenih projekata.

    Moram priznati da diferencijacija cijena između kvalitetnih i nekvalitetnih stambenih objekata može biti u nekom određenom rasponu, no nekvalitetne vuku sa sobom i one kvalitetne po cijeni prema dole. Tu nema pomoći.

    Zanimljivi su i komentari ispod teksta iz kojih se očitava osvještenost i gdje zaista ljudi uviđaju da trenutno nekretninsko tržište je apsolutno nerealno. To bi trebalo biti danas svakom jasno, ali još uvijek se nešto trguje i to naravno po cijenama koje nećemo dobiti na uvid od PU ili DSZ.

    Svi oni debelo u kreditima i nekretninama šute. Čini mi se da tu kognitivna disonanca u ljudima može još u ovim uvjetima obrane cijena kroz državu i banke može neko vrijeme živjeti. Nažalost ovo je neizdrživo na duge staze i doći će do urušavanja i totalne depresije. To će biti katarza i onda možemo konačno naprijed.

  18. Ministar Branko Grčić spomenuo je i dosad proglašene strateške projekte, poput Zagrebačkog pristaništa u Luci Rijeka, LNG terminala na Krku, rekonstrukcije Zračnog pristaništa Mali Lošinj i Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica kod Koprivnice.

    – Izgleda kao da je to mali broj projekata, ali po vrijednosti oni su teški između 15 i 20 milijardi kuna, a stvarna cijena znat će se nakon objave javnih natječaja – kazao je Grčić i ocijenio da je riječ o “5 kapitalaca”. Nada se da će oni biti dodatni impuls razvoju gospodarstva.

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/vlada-danas-o-plominu-c-i-o-sudjelovanju-u-medunarodnim-misijama-938846

    • A ovdje imamo još jedan važan datapoint, znači investicije na Lošinju su u punom jeku http://www.poslovni.hr/mobile/nekretnine/novi-losinjski-hotel-bellevue-bit-ce-otvoren-12-srpnja-271595
      Možda je brojka pogrešna jer kažu 40 mil. eura za nešto preko 200 soba.

      No, u svjetlu preuzimanja Jadranke, velikih investicija u Jadranku, te aerodroma kao ‘strateškog’ projekta mi naprosto nevjerojatno izgleda da LP – turizam ne bi razvija svoje prvoklasne potencijale. Pogotovo jer se radi o razvoju destinacije, i Rusima koji su kupili Jadranku sama Jadranka vrijedi više ako se razvija destinacija.

      Mislim da ova vijest o prostornom planu za Marinu Nerezine to potvrđuje.

  19. Samo nekoliko informacija s GS prekjučer.

    1. Svo poslovanje je dobro, osim naravno Brodarstva koje je u stečaju, ali će vjerojatno biti gotov uskoro (i onda će i investicijskim ‘lajbekima’) biti razvidne bilance.

    2. PSN Morus Alba vjerojatno uskoro izlazi iz PSN, a razlog lošeg poslovanje je iskjlučivo taj da je osim upravljanja marinom MA preuzela uređenje javnih prostora, ali to se smatralo isplativim s obzirom na očekivani projekt marine i hotela.

    3. Javni podaci koji su bili na javnim raspravama su da je projekt marine i hotela ‘težak’ preko 40 mil. eura, a vjerojatno će napokon biti stečeni svi pravni (prostorno-planski) uvjeti. Zbog planiranih većih ulaganja se i drži ta velika količina gotovine u Brodogradilištu. Na koncu 2013. je to već bilo 33,3 mil. gotovine i 5 mil kratkotrajen financijske imovine, dakle skoro 40 mil. kn

    4. U međuvremenu se ide i u unaprijeđenje kampova. Primjerice, kamp Lopari, koji u gornjim kalkulacijama pratkički nisam uzimao u obzir, se planira dići na 4* ali sada s 3.100 ležajeva! (Sada ima samo 500).

    Kao što vidite http://www.losinia.hr/hr/camp/lopari/about/ kamp ima standardnu konfiguraciju parcela, kućica i apartmana.

    Opet nam je tu dobar benchmark Turisthotel koji ima tržišnu kapitalizaciju od oko 105 mil. eura, a ima kapacite možda do 10.000 ležajeva (http://www.turisthotel.com.hr/onama/djelatnosti)

    5. Kao što znamo LP- Turizam praktički nema duga (oko 4 mil. kn, a kratkotrajna imovina je veća). Gore je opisano što sve ima unutra, uključivo udjele u Uvala Poljana i Zračna luka.

    6. Vratimo se na Brodogradilište. Kao što možemo vidjeti ovdje (klik za veće), bilanca je nevjerojatna (ali iznenađenje tek slijedi). Razlika kratkotrajne imovine i kratkotrajnog duga (duguročnog nema!) je oko 52 mil. kn, od čega skoro 40 navedena gotovina i kratkotrajna financijska:

    brodogradiliste bilanca

    15 mjeseci kasnije

    MEĐUTIM, kao što možete vidjeti, dugotrajana imovina je patetično mala. To je zato jer se zemljište vodi po svega 3 mil. kn, a sve ostalo se vodi po svega 5 mil. kn, amortizirano sa 67!

    brodogradiliste dugotrajna imovina

    Za početak, pogledajmo čestice zemljišta:

    brodogradiliste zemljiste 1

    Međutim, što se tiče ostale opreme, kao što znamo, brodogradilište uredno i profitabilno radi (vidite i ovdje: http://www.shipyard-losinj.com.hr/facilities.html) (uočite da kaže. ‘modern facilities’), a ona je praktički skroz amortizirana.

    Obratite pažnju na plutajući dok. Ono je vrlo slično ovom doku RI-38 koji Viktor Lenac kupiio 2012. za nešto manje od 7 mil. eura, a ukupno ulaganje je oko 9 mil. eura (s dizalicama, a ovaj gore naravno ima dizalice) o čemu možete vidjeti ovdje http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Viktor-Lenac-kupuje-novi-dok-vrijedan-6-8-milijuna-eura, a da se radi o upravo tom doku se možete uvjeriti na stranici 5 izvješća VL za 2012.: http://zse.hr/userdocsimages/financ/VLEN-fin2012-1Y-REV-K-HR.pdf

    Što se tiče potraživanja, ona su vjerodostojna jer su u zemlji uglavnom od Jadrolinije, a veći dio je iz inozemstva.

    E sad zamislite da se revalorizira samo taj dok (ako je u vlasništvu LP-B, što valjda je) na 5 mil. eura vrijdnosti (ako je onaj od VL nabavljen za 9, valjda bi to bilo OK) i zamislimo da se to može bez poreza. Tada bi kapital društva narastao na oko 110-115 mil. kn, upravo koliko je trenutno tržišna kapitalizacija cijele LPLH!

    Pri čemu uopće nismo uzeli u obzir realnu vrijednost zemlje (za koju mislim da je pravo bogatstvo) i zgrada.

    Međutim, brodogradilište (prema izjavljenom na GS) ima i razvojne planove, a to je orijentacija na remont jahti i luksuznih brodova.

    Sve u svemu, rekao bih da već i LP Brodogradilište može opravdati postojeću tržišnu kapitalizaciju, a ovdje u postu gore i inače sam zapravo pisao o perspektivma razvoja turizma za što mislim da je daleko veća priča.

    Tako da i dalje mislim da je LPLH jedno od najsigurnijih i najjeftinijih ulganja na ZSE.

    Naravno, ovo je samo moje skromno amatersko mišljenje i nije preporuka za kupnju ili prodaju tih dionica, preporučam da analize napravite sami.

      • Evo još nekih stvari. Prije sam spominjao kamp Poljana (Uvala Poljana d.o.o.) u kojoj LP ima 49%. EBITDA je tu prošle godine bila oko 4,6 mil. kn.
        Ovdje je mapa kampa: http://www.campingpoljana.com/Upload/Files/MappaCampingVillagePoljana.pdf
        Ako pogledate čestice, vidite da je u posjedu Uvale Poljana oko 200.000 m2, ono što sam na brzaka vidio skoro sve je u vlasništvu. Međutim, u katastru uopće ne vidim najveću česeticu postojećeg kampa 12840.

        MEĐUTIM, u vlasništvu su npr. ove čestica dolje otprilike ocrtane rozim, koji su izvan gabarita postojećeg kampa (ovo gdje je blizu mora je granica s pomorskim dobrom, dakle izlazi na more)

        kamp poljana 2

        To trebamo staviti u malo širu sliku područja, gdje se bolje vidi kako se to nadovezuje na kamp:

        kamp poljana 1

        A kao što možete vidjeti ovdje, velik dio toga je u T2 i T3 zoni: http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/4.4.a.-g.p._Mali_Losinj.pdf

        Još samo nastavno na gornje, ovdje vidimo da je još prošle godine Runjica (gdje bi se trebao graditi hotel i marina) u T1 zoni (hoteli):

        runjica

        Ukupno dakle, što više kopam, ovo mi postaje sve apsurdnije. DA ponovim. Na Mcap od 125 mil. kn:
        – jedina primjerena valuacije je ‘suma dijelova’ jer je u konsolidiranoj bilanci još Brodarstvo, koje je u stečaju i uskoro neće više ništa imati s firmom
        – ako pogledamo samo Brodogradilište, imamo preko 60 mil. kn viška kratkotrajne imovine (najviše novac i kratkotrajna financijska, ostalo vjerodostojna potraživanja), na dug od svega 10 mil. kn
        – brodogradilište ima vrlo vrijednu opremu i zemljište koje uopće ne ulazi u ovu kalkulaciju

        Projekt hotela i marine će valjda uskoro krenuti, vrijedan preko 40 mil. eura – mislim da bismo bili vrlo konzervativni kad bismo rekli da taj projekt (zemljište + projekt) vrijedi sada svega 10 mil. eura (što je razlika između Mcap i ove gore neto kratkotrajne imovine, ne uzimajući u obzir iznimno atraktivno i veliko zemljište koje sam opisao ovdje u točki B: https://trzistakapitala.wordpress.com/2014/07/29/

        Znači ako bismo argumentirali da samo neto kratkotrajna imovina u brodogradilištu i ovaj projekt hotela i marine vrijede trentnog Mcapa, imali bismo ‘siška’:
        – svo to zemljište u gradu sa zgradama
        – opremu, i poslovanje brodogradilišta
        – udjel u Uvala Poljana s goreopisanim mogućnostima razvoja
        – Kamp Lopari s planom velikog proširenja
        – Kamp Rapoća koji također ide u unaprijeđenje na 3* (kazano na GS)
        – udjel u Marina Nerezine
        – udjel u Zračnom pristaništu
        … moguće da sam nešto zaboravio.

        Svi ovi turistički potencijali nabrojeni dolje napokon idu u razvoj.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s