Uncategorized

Tržišta rekordno, rekordno i opet rekordno

Kao što znamo (pardon, Hrvati koji se informiraju iz hrvatskih medija ZNAJU uprao suprotno), tzv. globalna kriza je iza nas. Primjerice, Američki BDP je u zadnjem kvartalu rastao 3,6%. Kina raste kao gljiva poslije kiše.

Osim što se bogatstvo svijeta snažno povećava, i nejednakosti u njemu se smanjuju (iako Hrvat koji se informira iz hrvatskih medija ZNA suprotno), u dva desetljeće se globalni Gini značajno smanjio, prema ovom relevantnom svježem istraživanju, a ako pročitate dokument vidjet ćete da su isti razlozi koji su ga smanjili i dalje na djelu (dakle je sada vjerojatno još manji): “The “winners” were country-deciles that in 1988 were around the median of the global income distribution, 90 percent of whom in terms of population are from Asia. The “losers” were the country-deciles that in 1988 were around the 85th percentile of the global income distribution, almost 90 percent of whom in terms of population are from mature economies.” (Hvala Velimiru na članku.)

Svjetska tržišta to odražavaju (mnogi Hrvati ZNAJU da ona u stvari rastu zbog rasplamsavanja globalne krize i manipulacija s time u vezi).

Pogledajmo njemački DAX i američki S&P 500 zadnjih pet godina (da ste ulagali u američke dionice indeksno, trebali biste dodati i dividende koje S&P 500 ne uključuje), izvor je ovdje:

dax 19-12-2013

sp500 19-12-2013

Hrvatski mediji će vam reći da to nije istina (‘MI u Hrvatskoj znamo najbolje’), nego da svijet propada, samo ih malo zeza zlato (‘my precious’) koje su do prije 15 mjeseci zdušno gurali kao ‘siguran ulog u ovim vremenima globalne kataklizme’. Ako ne vjerujete, upravo jučer jedan naš veliki medij počinje članak s “Od 2011. je, od zahuktavanja globalne ekonomske krize …“. Kriza u NAŠIM glavama je stvarna kriza, i na njoj su se sjatili svi oni, ‘lijevi’ i ‘desni’ nema veze, koji ne žele promjene (jer zašto bismo se mijenjali, kad je sve stvar svjetske krize koja možda prođe, a možda i ne).

Evo kako je prošlo zlato, ‘idealna investicija za bogatijeg Hrvata koji je već kupio dovoljno nekretnina’ u zadnjih 15 mjeseci.

zlato sp500 20-12

U samo 15 mjeseci oni koji su kupili američke dionice, imali su više nego dvostruko više od onih koji su poslušali naše analitičare i kupili zlato.

Zašto je zlato bitno? Zato jer ‘ako je globalna kriza ovdje’, naravno da onda zlatu cijena treba rasti. Nerješiva enigma za naše depresivce svih vrsta.

A moje duboko uvjerenje je da cijene hrvatskih dionica ne rastu samo zato jer je procesiranje informacija ‘potrgano’. Financijska branša je devastirana, ljudi su splašeni (najviše onime što im je financijska branša napravila prije nekoliko godina), većini stranih investicijskih društava smo premali da nas uopće proučavaju, malo je dugoročnih ‘value’ investitora poput mene … ali po naravi financijskih tržišta, vrijednosti se moraju kad-tad otkriti i onda se radi o uzajamnom poticanju raznih faktora. Primjerice, rast cijena privuče plašljive koji su na rubu, fondići vide neke uplate pa postanu samouvjereniji, volumeni se povećaju, dovoljno do razine da počnu ulaziti ‘srednji stranci’, volumeni postaju veći i to privlači velike strance itd. … čak i bez očitih okidača (a mislim da je privatizacija CO jedan okidač).

Naravno, ovo je samo moje osobno razmišljanje i nije predviđanje a ni u kom slučaju preporuka za kupnju ili prodaju ikakvih financijskih instrumenata. Nego se za to obratite našim finacnijskim analitičarima ili nekim drugim profesionalcima.

E da, kao što znate, vjerujem da je posebno naš turistički sektor smiješno nisko valuiran, vidite ovdje. Pričam neki dan s jednim našim analitičarem (nije bitno koji, mogao je biti bilo koji).

Kažem mu: ‘Gledajte, Vi, kao i uostalom, koliko znam, nitko drugi od hrvatskih kuća, nemate inveticijsku preporuku za KORF – bilo ‘buy’, bilo ‘sell’ – svejedno, kako to?
Onda neki izgovori zašto je to tako.
Pitam dalje: ‘Kako je to velika, investabilna dionica, naše najveće turističke tvrtke, turizam je baš ono ‘in’, stranci to vide, po valuacijama po kojima već je, dva puta za redom dionica godine … jasno da neki veći stranac želi početi opet investirati u RH bi razmatrao i to … bi li vam bilo neugodno da vas nazove neki fond Goldman Sachsa, pita za ‘research’, a vi kažete da nemate baš za KORF?‘.
Da bi.
– ‘A zašto onda nemate, pa imate na mom blogu toliko puno info da pratkički samo trebate kompilirati
Onda opet u krug ono s početka, neki izgovori.
Nedam se i pitam: ‘A da neki drugi stranac nazove i pita za turistički sektor, da li bi ga možda zainteresiralo da uloži u onu našu turističku dionicu u kojem su fondovi Goldman Sachsa već većinski dioničari, po ovim cijenama, da li bi ga ime GS okinulo, zainteresiralo (jer on to ni ne zna, vidi da su većinski vlasnici neki SPV-ovi koji u imenu nemaju veze s GS?‘.
Da zasigurno bi.
– ‘Pa zašto onda nemate, a od toga živite?’.

Teško je to razumjeti.

Ali vidite da su si ekipa iz finacijske branše jučer dodijelili nagrade za najbolje fondove u 2012. (bez šale), neke stvari vam mogu postati jasnije. Mislim možete razumjeti kako se ponašaju, ali ne i zašto. Mislim barem ja.

Molim shvatite ovo kao pokušaj humorističkog doprinosa, a nikako ne kao preporuku za ulaganje. Poseno obratite pažnju da imam dionice KORF i ARNT.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

52 replies »

  1. Moje skromno ,amatersko,mišljenje je da i ovi investitori koji se usude ulagati su osobe “drhtavih prstiju”.Osobno ulažem novac koji mi je slobodan i može duže vrijeme biti vezan.Sudeći po brzini pokušaja unovčavanja kod ostalih nije tako.Jedva se čeka neki skok pa se odmah unovči ono što je uloženo.CO sam kupio prije puno godina negdje ne nivou 5.tis.Ne pada mi na pamet da je pustim u prodaju po ovim cijenema.Nije mi sila.Ako je netko kratkoročno uložio u CO na nivou 6. a kratak je ili ima drhtave prste jasno je da će odmah na 7.ponuditi u prodaju.To je jednostavno tako i kod mnogih drugih potencijalnih i realno podccjenjenih dionica pogotovo u turističkom sektoru.Recimo ja Makarsku čuvam od vremena kad je bila ispod 100.i neke druge.Ali stvar je u ponudi i potražnji.Sigurno bi bilo bolje da se strukturni investitori uključe u tekmu ne samo zbog toga da bi cijene rasle već bi to potaklo gospodarstvo.Dokapitalizacija je uvjek bolja od Kredita a to je moguće kad tržište funkcionira.Kod nas je to sve u povojima.Napomena:Imam dionice CO i HMAM i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju!

    • Nenade ne da se hrvatski socijalistički depresivci ne žele mijenjati nego oni navijaju da svijet otiđe u tri p.m. da oni mogu reći da su bili u pravu?Oni navijaju da mi postanemo “bivša albanija” ali da njima plaće budu zagarantirane ustavom,”jer oni su obrazovani srednji sloj” a neka se “nepismena raja” pobrine za krompir,kruh,mlijeko,meso i ostale životne “pizdarije”?Jer to njima rođenjem pripada?Tako ih je učio drug tito?
      I lijeve i desne?Tu se nimalo ne razlikuju?Satrati će ovu zemlju svojim socijalističkim ideologijama do temelja?Jer ovo više nije normalno,to je bolesno?Jeli vama uopće jasno što ti ljudi žele?Da pređemo na dogovornu ekonomiju?Da izađemo iz eu?Ili da sve ostane NAŠE?Non stop imamo u medijima mišljenja jahača državnih jaslica?Jedino se njih pita što oni misle?

  2. Sjetite se samo koliko je trebalo našima da priznaju i shvate da je kriza tu, u ono doba kad je to bilo aktualno u EU i svijetu.
    Kad su već svi pokazatelji krize bili jasni i objavljeni, naši su govorili da kod nas nema krize i da za nas nema problema 🙂

    E sad, ako ćemo tom logikom (a ne vidim zašto ne bi, jer radi se više-manje o istim ljudima) opet jako dugo treba da shvate da kriza prolazi… Već oko 2017 će naši analitičari-političari-komentatori.novinari primijetiti ovo o čemu vi sada pišete…

    • Kako ne shvaćate da mi zapravo djelujemo anticiklički. Mi smo stabilizator svjetske ekonomije. Kad je svijet u krizi, kod nas je nema ni na vidiku, a kad svijet bilježi rekordne rezultate, mi smo na dnu. To je fazni pomak 🙂

  3. Sjecam se jedne zgodne price tamo iz davne zlatne 2007./2008.
    Dakle jedno osiguravajuce drustvo (necemo ga imenovati ali zacudo nije drzavno) je trebalo u svoj portfelj uvrstiti i ponesto dionica (za pakete investiranje + osiguranje). Jedan moj prijatelj, nazovimo ga Ivan je dobio ponudu (preko njegovog poznanika) da radi kao fond menadjer. Zanimljivo je to da Ivan nije imao apsolutno nikakvog iskustva u vodenju portfelja sto je i kazao tom svom poznaniku. Uz par pitanja tipa “Pa kako da ja to vodim? Pa je nemam iskustva nikakvoga? Sto bi ja trebao raditi tu?”

    Usljedili su pa pomalo zastrasujuci odgovori: “Ma ne brini se ti nista. Vidis da to sve raste. Samo malo gledaj po FORUMIMA sto je aktulno pa malo kupis. Konkurencija to vec nudi i mi moramo isto. Nije to nesto tesko, vidis da i totalni amateri zaraduju.”

    Ivan nije dobio posao na kraju iz banalnog razloga. Poznanik mu se sjetio da moze i sam citati po forumima.

    Iako iz danasnje perspektive prica zvuci smjesno i nevjerovatno, onaj tko je prozivio tu euforiju tada zna o cemu pricam.

    Sjecam se takodjer prodaje na salterima banke.
    “Gospodine, vi to morate uzet. To vam je sigurni ulog u buducnost. Propustate ogroman novac.”
    Mislim da je prica sa svicarcima mila majka naspram ove fondovske.

    Zasto je tomu bilo tako? Mislim da je to sve zbog naseg mentaliteta. Jer mi to “zasluzujemo”. To je nase pravo da dobijemo 50%-80% prinosa (da, ljudima je to tada bilo normalno i ocekivano) i nista manje od toga.

    Naravno kad se sve to urusilo krivi su “ONI” jer nam ne daju da imamo sto je “NASE” (Ne znam jel Antun vec spominjao “NJIH” ali o oni su jako bitni za “NASE” jer “NASIH” nema bez “NJIH”) i sve je to bila prevara da nam “ONI” otmu “NASE”.

    Vjerovatno kao sto o politickoj zrelosti naroda ovisi kakvu ce vlast imat, isto tako ovisi i o financijskoj zrelosti naroda kakve ce menadjere imat?

    A na oba polja zaostajemo.

  4. http://www.vecernji.hr/hrvatska/hsls-pokrece-referendum-protiv-monetizacije-autocesta-909698

    Evo još jednog referenduma?Ja bih se načelno i složio sa ovim što govori hsls samo ima jedan “mali” problem,pitanje nije kompletno?Trebalo bi postaviti referendumsko pitanje jeste li za to da se umjesto monetizacije autocesta linearno reže proračun za 10%?To bi bilo korektno pitanje pa neka se narod odluči a ovo je čista demagogija i populizam?Zašto se tako ne formulira referendumsko pitanje?To bi bilo korektno?Oni svi kada govore o dugu autocesta ne govore o kamatama?Ista stvar je sa utjecajem monetizacije na kamate na javni dug?Nemamo nikada čitavu sliku?Dali je netko to izračunao?Moraš znati dali je pita skuplja od tepsije i kakav je utjecaj ne-monetizacije na mogućnosti refinanciranja države i koliko će nas sa kamatama izaći kredit koji imaju autoceste,da se ne dogodi da mi kroz kamate platimo još jedne autoceste?A ovo jesmo li ili nismo za monetizaciju je plitka kafanska priča?

    • Ako danas autoceste imaju kredite sa kamatama 7% to znači da bi mi za cca 20 godina platili na kamati još jedan dug?Po kojoj uopće kamati danas autoceste mogu refinancirati svoje dugove?Pa mi se uopće time ne bavimo nego što se bani htilo to se babi snilo?Neka kažu ljudima koliko će nas izaći u konačnici autoceste a.ako ih monetiziramo b.ako ih nemonetiziramo?Kolike su te kamate?A ovo jesmo li mi ili nismo za monetizaciju to je pitanje za pećinske ljude?To je za neandertalce i trenutak za političke avanturiste-populiste da uhvate tri glasa više igrajući na kvazipatriotizam?

      • Nema,ova vlada je totalno mutava,linić tu nešto pokušava reći ali i to je ništa a ovi drugi u vladi su mutavci koji se ne znaju ni izraziti niti iskomunicirati sa građanima razumljivim jezikom određene poteze.Mutavci?A milanović je umislio da je on državnik sa vizijom i ponaša se kao da vodi njemačku a ne hrvatsku koja je ušla u podmaklu fazu kolektivnog ludila gdje ljudima treba svaki dan objašnjavati zašto su 2+2=4?Do detalja treba obrazložiti svaki potez,pripremiti se podacima,visinom kamata koji ima hac,koji je mogući utjecaj na rejting zemlje,proračun,kolike su financijske posljedice u jednoj i drugoj soluciji ,prikazati čitavu sliku jer sada kada krenu kvazistručnjaci kojima co vrijedi 13 ili 17 milijardi kuna mi ćemo imati opće ludilo?

      • Po meni je problem u tome što svi iznose stavove i mišljenja o toj famoznoj monetizaciji, a ja još nisam video konkretan model po kojem se monetizacija misli napraviti. Što se to monetizira? Po kojem modelu? Što ulazi, što ne? Ispričavam se ako sam previdio detalje monetizacije koji su možda negdje i navedeni, ali nisam pronašao.
        Bio bih zahvalan ako netko može dati neki link gdje se može proučiti detaljnije što se to podrazumijeva pod monetizacijom. Hvala.

        • Nonescio23,čitava priča se svodi na to dali je pita skuplja od tepsije?To nitko nije u stanju argumentirati niti iskomunicirati sa narodom,da vidimo kako tu stojimo i zašto to radimo?Po mome uvjerenju ključne su kamate po kojima se hac može danas financirati?Sindikati hac-a su naravno protiv iako će ih puno više otpustiti država i platiti će to više na plaćama nego kod budućeg koncesionara koji će eventualno ući unutra sa svojom keš lovom,dali će to biti neki fondovi ostaje nam da nagađamo.Ključ je što sa time dobijamo a što gubimo i zašto to moramo ili ne moramo učiniti?

        • Antune, pa to upravo i govorim. Gdje su analize učinka monetizacije i nemonetizacije? Kako je to iskomunicirano prema javnosti? A non-stop se servira u medijima taj pojam “monetizacija”, a ja ne vidim što stoji iza njega? I onda će biti opet pametovanja i naknadne pameti kad se sve dogodi.

  5. Teško je objasniti, još teže razumjeti ponašanje investicijske zajednice u cjelini. Primjer Jadranka: Koristeći Bakićevu metodologiju pretraživanja katastra vrlo brzo sam na samo pet posjedovnih listova uočio vlasništvo nad 775000 m2 zemljišta, vlasništvo 1/1 (Čikat, Martinščica, Mali Lošinj, Veli Lošinj, Punta Križa), što ni izdaleka nije sve. O 1,2 milijuna noćenja godišnje da ne govorim. Sve to tržište vrednuje sa jedva 200mil kuna. A sutra će svi reći kako su to Rusi dobili džabe. Šteta, jer čini mi se da su bili spremni platiti i puno više.

    • Kad tražite nekretnine i podatak o vlasniku, vodite računa o sljedećem: Katastar vam daje podatke o POSJEDOVNOM stanju. Zemljišne knjige daju podatak o stvarnom VLASNIŠTVU. Nemojte brkati ova dva pojma. Iako se u vašem primjeru vjerojatno radi o situaciji da je posjednik i vlasnik ista osoba, ovim putem samo želim skrenuti pozornost na činjenicu da je mjerodavan podatak za utvrđivanje vlasništva zemljišno-knjižni izvadak, a ne posjedovni list.

  6. Teško je objasniti taj mentalni sklop naših novinara i ljudi. Oni su naime uvjereni da je prije bilo bolje pa onda nastaju ovakvi članci koji nemaju veze sa istinom. http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas

    Potaknut takvim člancima kada/gdje se živjelo bolje, u socijalizmu/jugoslaviji ili kapitalizmu/hrvatskoj odlučio sam potražiti relevantne izvore o kretanju bruto društvenog proizvoda po stanovniku (GDP) uzimajući u obzir paritet kupovne moći (PPP) koji najbolje aproksimira životni standard neke zemlje za razliku od nekakvih subjektivnih ocjena.Vidjet ćete u donjem linku da zemlje koje imaju visok GDP po stanovniku imaju i visok životni standard iako im je ekonomija u svjetskim okvirima mala, pa su tako na vrhu Luksemburg, Norveška, Švicarska itd.

    http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD?order=wbapi_data_value_2012+wbapi_data_value+wbapi_data_value-last&sort=desc

    Znači uzimajući GDP (PPP) po stanovniku kao reprezentativan faktor životnog standarda prvi zadatak je bio naći koliki je bio GDP (PPP) po stanovniku Hrvatske u Jugoslaviji. Bitno je naći podatak samo za Hrvatsku s obzirom da je u Jugoslaviji poslije Slovenije to bila najjača ekonomija federalne države, pa je GDP po stanovniku Jugoslavije znatno niži od Hrvatskog, stoga bi njegovo promatranje u odnosu na današnju Hrvatsku dalo nepoštenu prednost današnjoj situaciji.

    U traženju podataka naišao sam na rad prof. dr. Josipa Tice The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia (2004) koji je napravio procjene kretanja hrvatskog GDP (PPP) po stanovniku od 1910-1989 što naravno uključuje i doba u Jugoslaviji 1945-1991. Brojke iz tog, ali i nekih drugih radova se mogu vidjeti ovdje:

    http://web.efzg.hr/dok//MGR//tica/WEB%20podaci.pdf

    Kao bazne godine za prvo razdoblje možemo uzeti prvu za koju postoje podaci a to je 1947. te zadnju godinu punog članstva a to je 1990. GDP (PPP) po stanovniku 1947. je iznosio 1.554 $ a 1990. 7.351 $. To je rast u apsolutnom iznosu od 5.797 $ sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,68%.

    Kao bazne godine drugog razdoblja uključujemo 1991-2012 s obzirom da za 2013. još nema podataka ali je tu negdje kao i 2012. jer nema rasta. 1991. prema prethodnoj tablici iz linka je GDP po stanovniku je bio 5.758 $ dok se u 2012. što uključuje i najnoviju dugogodišnju recesiju je iznosio 18.100 $. To je rast u apsolutnom iznosu od 12.342 $ sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 5,61%.

    Iz ovih podataka zaključujemo sljedeće:

    1. U apsolutnom iznosu kupovna moć je danas veća otprilike 2,5 puta nego u doba Jugoslavije

    2. Prosječni godišnji rast kupovne moći je veći za otprilike 50% u zadnjih 21 godinu (1991-2012) nego što je to bio u prethodnih 43 (1947-1990)

    http://www.indexmundi.com/croatia/gdp_per_capita_%28ppp%29.html

    No stvar je dobro promotriti i iz kuta dostizanja životnog standarda razvijenijih zapadnih zemalja kako ne bi došlo do nepravedne prednosti jednog razdoblja uslijed veće ekonomske ekspanzije u tom razdoblju u svijetu. Kao komparativnu zemlju sa visokim životnim standardom možemo uzeti Ameriku. Američki GDP po stanovniku je 1960. (podaci od ranijih godina nisu poznati) iznosio 17.747 $ a 1990. 36.378 $. Hrvatski GDP je 1960. bio 3.085 $ a 1990. već spomenutih 7.351 $. Životni standard se u 30 godina u Hrvatskoj povećao sa početnih 17,38% u odnosu na američki na 20,21% što predstavlja prosječno godišnje smanjenje zaostatka od 0,09%.

    http://useconomy.about.com/od/GDP-by-Year/a/US-GDP-History.htm

    U razdoblju nakon osamostaljenja i prihvaćanjem kapitalizma (uz sve posljedice ratnih šteta i dr.) GDP po stanovniku u RH je 1991. iznosio 5.758 $ a 2012. 18.100 $ dok je američki bio 35.812 $ 1991. a 2012. 49.800 $. Životni standard se u 21 godinu (9 kraće od prvog razdoblja) približio u odnosu na američki sa početnih 16,08% na 36,35% što predstavlja prosječno godišnje smanjenje zaostatka od 0,97%

    Iz ovih podataka zaključujemo sljedeće:

    1. Današnji životni standard iznosi 36,35% američkog dok je 1990. bio na 20,21% što predstavlja poboljšanje za cca. 80%

    2. Prosječni godišnje dostizanje američkog standarda života je u prvom razdoblju (1960.-1990.) bilo 0,09% godišnje, dok je u drugom razdoblju 1991.-2012. to bilo 0,97% tj. skoro 11 puta brže!

    • Megaomega,jako lijepo ste to prikazali ali to je tako očito da to samo ne žele vidjeti oni koji to stvarno ne žele.Međutim nije vam problem u podacima nego su NAŠI izgubili svoju mamu državu koju bi oni sisali do kraja života i da im država osigura sve u životu.Njima danas izmiče tlo pod nogama pa su se povampirili?Fali im NAŠE i “nisu baš” da se mjere rezultati rada i pameti,nego znate ono “završio sam fakultet,ja sam svoje napravio sada je na državi da me zbrine”,zato oni navijaju da sve ostane NAŠE i da oni j čovječanstvo od 0-24h a da drugi oru i misle za njih?Neće oni stres,hoće laganini kroz život a država je ta koja to sve treba osigurati?Satrali su već jednu državu pa neće stati dok ne sateru i ovu?To su vam NAŠI?Prepoznati ćete ih kada vam kažu;”naše”,”mi hrvati”,”mi zagorci,hercegovci ili dalmatinci”,za drugo i ne znaju nego “mi i naše” i čitav život proklinjati državu da im ništa ne valja,uvijek je malo benefita,subvencija,plaća itd.
      Oni vam zamišljaju državu kao kravu muzaru?Vjerujte tu se ne razlikuju ni lijevi ni desni?Svi su za NAŠE?Oni i poduzetništvo zamišljaju tako da posluju isključivo sa državom?Pa vidite da govore da oni nisu za eu jer kao nismo spremni,nismo konkurentni?Oni bi se “spremali” još jedno 100 godina?Kažem vam izmiče im se tlo pod nogama i sada su skroz poludjeli?
      Znaju da je game is over!

    • Bojim se da vam analiza ne štima. Naime, uspoređujete kruške i jabuke. Kad uzimate povijesne podatke koristite “1990 Geary Khamis PPP dollar” a za 2012. uzimate $18.100 što nije “1990 Geary Khamis PPP dollar”.

  7. Da li netko ima preporuku za on-line brokera (prepostavljam u USA) putem kojeg je moguće ulagati u S&P500 indeksni fond ili druge fondove tog tipa?

    Također me zanimaju i ulaganja u dionice u USA?

    • InteractiveBrokers, meni osobno bez konkurencije, provizije su im zanemarive, margin automatski i jako povoljan. Probao sam i TDAmeritrade, ali nakon IB ništa nije isto.
      Također, raspoloživost raznih financijskih instrumenata i analitičkih alata je izvrsna. Toplo preporučam.

    • Znaju nasi da ce to jednom past samo ne znaju kad od sad pa slj 20g a onda ce rec vidite kako smo mi bili u pravu, dole americki kapitalizam zivila sj. Koreja, zavrsit ce misao I sjest u novi Google auto I otic doma :)… Evo kazu propada nam zdravstvo da ce bit ko americko samo se bogati mogu lijecit, a nemaju pojma o americkom zdravstvu… U americi onaj tko je na socijali uglavnom ima puno bolju zdravstvenu skrb nego kod nas, a oni koji nisu na socijali koliko para toliko muzike…

  8. U Americi je litra goriva oko4 kune….a socijalna pomoć 900 dolara …nemojte uzeti zdravo za gotovo..postoji oscilacija među pojedinim dijelovima USA…i onda neki pričaju da je u USA lošije…nepću spominjati da od 10 najboljih sveučilišta 7 se nalazi u USA…neki ljudi stvarno ne žele činjenice ,nego žive u iluzijama….moja se malenkost slaže sa Margaret T.
    “Socjalizam je super ,dok kapitalisti plaćaju…….”

    • Što da je lošije? Od čega lošije? 😀 Europljani si često pokušavaju umišljati da postoje europske države koje se mogu mjeriti sa Amerikom po životnom stanadardu, ali to je vrlo nategnuto i za najrazvijenije države zapadne i sjeverne Europe. Recimo jedna velika i “uzorita” Njemačka je još daleko od američkog životnog standarda i pitanje hoće li mu se ikada približiti na manju udaljenost nego je sada. Imama osjećaj da će se razlika između Amerike i Europe povećavati. Europa će sve više zaostajati što se tiče nekog prosjeka. Jedino par specijalnih, manjih, državica možda održe korak, ali velike države kao Njemačka i Francuska mi ne izgledaju baš tako jednostavne budućnosti.

  9. I opet će rekordno! Dokle god ta tržišta udomljuju ovako divne kompanije, koje stvaraju vrijednost na svim poljima. Pogledajte lijepo predblagdansko pismo zaposlenicima najveće i najbolje kompanije svijeta:

    Team,

    This holiday season, tens of millions of people around the world, from all walks of life, are experiencing Apple products for the first time. Those moments of surprise and delight are magical, and they’re all made possible by your hard work. As many of us prepare to celebrate the holidays with our loved ones, I’d like to take a moment to reflect on what we’ve achieved together over the past year.

    First and foremost, we introduced industry-leading products in each of our major categories in 2013, showing the breadth and depth of innovation at Apple. We extended our lead in the smartphone market with iPhone 5s; launched iOS 7, an extraordinarily ambitious project; released OS X Mavericks for free to our customers; introduced the iPad Air and the iPad mini with Retina display; and this week began shipping the Mac Pro from a manufacturing facility in Austin, Texas. We also marked our 50 billionth download on the App Store – a milestone no one could have predicted we would reach so quickly.

    Together we’ve shown the world that innovation at Apple goes beyond our products to the way we do business and how we give back to our community. This year, Apple raised and donated tens of millions of dollars for important charities and relief efforts like Red Cross aid to typhoon victims in the Philippines, and we continue to be the largest contributor to (PRODUCT)RED, supporting the Global Fund in its fight against the spread of AIDS in Africa. Just a few weeks ago, Jony Ive led an unprecedented effort that brought money and awareness to eliminating the transmission of AIDS from mother to child.

    And finally, Apple is standing up for what we believe is right. We know that equality and diversity make our company and our society stronger, so we’ve urged the U.S. Congress to support workplace protections against discrimination based on sexual orientation and gender identity. We are also laser focused on our contribution to several environmental initiatives and we will increase our efforts even more in this area in the future.

    We have a lot to look forward to in 2014, including some big plans that we think customers are going to love. I am extremely proud to stand alongside you as we put innovation to work serving humankind’s deepest values and highest aspirations. I consider myself the luckiest person in the world for the opportunity to work at this amazing company with all of you.

    Happy Holidays,

    Tim

    • To vam je ‘DW hrvatska redakcija’ (koja je neka ljevičarska ekipa, a to su u Hrvatskoj oni od žalopojke o ‘propadanju kapitalizma’). Znači Hrvati pišu za Njemce koje onda Njemci objave za Hrvate, a Hrtvati u glavnim medijima objav kao ‘dokaz kako razmišljaju Njemci’ (slično kao što Hrtvati o cijenama nekretnina objavljuju podatke od Eurostata iako ovaj to preuzima od hrtvaskog ‘hedonističkog indeksa nekretnina’ (bez šale) podatke za koje daje hrvatska ‘Burza nekretnina’. Burzu nekretnina i HIN ne bi nitko objavio, e ali ako to kaže Eurostat …).

      Ako pogledate njemačju verziju DW, situacija je potpuno drugačija, jedan objektivniji prikaz stanja bez teških pežorativnih riječi, propasti kapitalizma itd.: http://www.dw.de/themen/wirtschaft/s-1503.

      U engleskoj verziji DW se pak smatra tako nekompetentnim za temu da ju ni ne obrađuje na naslovnici ‘gospodarstva’: http://www.dw.de/top-stories/business/s-1431

      No, u svijetu se stalno objavljuje veliko mnošto članaka svih vrsta, pa tako i ekstremni. Ovaj je pak naročito glup jer mislim da ‘na burzi zarađuju špekulanti’, naime većina sudionika tržišta kapitala su štediše-investitori.

      Ako želite ići za time da za svakog zlokobnog needuciranog depresivca nađete nekoliko normalnih ili optimističnih, krenite od ovoga današnjega od Deutsche Bank, koji ipak smatram ‘malkice’ vjerodostojnijim od DW: DEUTSCHE BANK: In 2014, The Risk To Economic Growth Will Be To The Upside.

      • Isti dvojac autor-urednik ‘našeg’ DW (dakle ne pišu to Njemci nego NAŠI) pisao je ovako prije godinu dana kao svoj stav iz Davosa, nešto malo probrano negativne statistike, nešto malo stavova, ali kad su stavovi neka budu pravi! Nema tu govora o balansu, ipak mora tu biti puno žali jer je socijaliza propao:

        Rješenje nije tek “otvoriti tvornicu” – tu i najveći gospodarski giganti mogu teško pogriješiti u globalnoj konkurenciji, nego naći put kojim bi se okrenuo čitav proces i kompenzirao raspad industrijskog društva. To je problem na koji gospodarski i politički moćnici tek trebaju pronaći odgovor, a teško da ga imaju i pripadnici brojnih nevladinih udruga i kritičari postojećih gospodarskih odnosa koji su i ove godine također našli put prema mondenom švicarskom zimovalištu.

        Tko ne vjeruje, evo: http://www.dw.de/tri-dva-jedan-sad-svi-budimo-optimisti/a-16544696

        • A gledajte naslove pod “još iz rubrike”! Drž’te gaće kad špekulanti slave, što će latviji euro, i švabe velikodušni za mito…, sami jad,bijeda, mizerija i mizantropija. Al’ kad piše DW, onda je valjda i točno.Nema veze, a i tko će se zamarati provjeravanjem činjenice, da su to smeće napisali NAŠI, poslali ga Njemcima, a oni nam vlastiti radioaktivni otpad prepakirali i vratili nam ga natrag.

        • A pogledajte ovo: http://www.dw.de/petrokemija-izravna-sprega-dr%C5%BEave-i-krupnog-kapitala/a-16132014
          Kako to samo paradoksalno zvuči iz današnje perspektive, nitko se nije ispričao za te svinjarije, tu medijsku harangu koja je pogodovala NAŠIMA da tvornicu skoro zabiju u zemlju (i sada nadam se spas u zadnji čas). Gdje su sada ‘petrokemijski pravednici’. Sramota nad sramotama, netko bi trebao skrenuti pažnju njemačkoj ambasadi … znam, znam, kad se skreće pažnja na neo-komunističke mizantrope, to je ‘zadiranje u slobodu medija’, ili tako nekako.

          Zanima me kako tada DW osim tog očito tendencioznog nastupa o PTKM nije dao cjelovitiju sliku, recimo odnos g. Ježiža i Petrokemije i ulogu ‘pravednog’ sindikalista u tome? Zašto je sindikalist onako drsko i žestoko lagao o poslovanju Petrokemije pred milijunskim auditorijem? Kakav si je i kada kupio auto sindikalist? Što kaže DW o tome? 🙂

          Inače ako je netko blizak DW ili njemačkoj ambasadi, mogao bi im skrenuti pažnju na izuzetno niske standarde uređivanja. Pogledajte, onakav članak o Petrokemiji, oni objave od tipa koji je prije toga pisao ovakve članke o istome: Zadnja oaza socijalizma ili sudjelovao na ovom skupu ‘mi mrzimo kapital‘. Suludo?!

        • Autor ove citirane svinjarije o PTKM je notorni I. Lasić, koji se “proslavio” onom radio emisijom o istoj temi. Kad uzmeš u obzir da dotični piše i u Le Monde Diplomatique (slično kao i DW, pišu NAŠI pa prepakiraju kao da je francusko), u pravu je Antun kad kaže da takvima ni radijacija ne može ništa. Ima ih svugdje i samo šire svoju socijalističku depresiju i defetizam.

        • Znači drug Klaus je opet prošao dobro, npr. i dalje je član NO, ne povezuje ga se, barem ne javno, s Mesarićem i onim kolosalnih gubicima o kojima je onako strahovito lagao (zašto?), a što je dobio novinar Lasić? Je li ga bar Klaus provozao u novom autu? MOžda je zadovoljan s tih par honorarčića ili se nadao većoj slavi? Vidim da više ne piše o Petrokemiji, a ona baš ide u privatizaciju? Oaza socijalizma? Maljčiki? 🙂

        • Tipično kukavičje jaje NAŠIH. Kad njihov ekonomski model završi jedinim mogućim ishodom, onda optuže državu za namjerno uništavanje tvrtke da bi je nekome jeftino poklonili. Po onoj drž’te lopova, povikaše lopovi. To što se činjenice ne slažu sa tvrdnjama NAŠIH, tim gore po činjenice. One NAŠIMA ionako nisu cilj; cilj im je bacanje dimne zavjese. Jedina istina je ta da država nije upravljala loše. Ona nije ni upravljala firmom, iako je nominalni većinski vlasnik. Uvijek i isključivo, firmom su upravljali NAŠI mračnjaci i dijabolici. Tipično kukavičje jaje Vam je tvrdnja ex JJ-a, kak’ je, zamislite, tražio razgovore kod Vrdoljaka u vezi plina, a autustični ministar, eto, njega baš briga za firmu i državnu imovinu. I to kad je ugovor već debelo stupio na snagu, a kojeg je prema vlastitoj tvrdnji, ugovorio i potpisao apsolutno autonomno. Ma nemoj me jebat? Što se santinija tiče, jedino podesno mjesto za njegove “analize” bilo bi u trash rubrici uz vidovitog milančeta i babu vidjelicu urokljiva oka. Samo bih mu pokazao izjave i pitao ga da li ga je sram rezultata, jer kao da se radilo po njegovim preporukama, do zadnjega zareza. A za klausa ne znam kakav lim je kupio. Po ideološkom uvjerenju i svjetonazoru za koji tvrdi da zastupa i vjeruje, mogao je kupiti samo jedan. Moskvič!!! 😀

        • Odlična ideja, samo sad više nema veze. E to bi bio pravi PR da smo se onda sjetili … iskrcamo to pred tvornicom. I Trabanta za Jagušta. Nego viđeni nedavno njih dva u lokalu, jako su dobri, znate to?

    • I još se kaže da je ‘fićo’ bio najbolji auto, a Lada najbolji terenac. Bez šale, ima ljudi koji u to iskreno vjeruju.

    • Ima bolje. Wartburg! Najveća limuzina! Čet’ri metra lima i pet metri dima! 🙂
      Inače tamo danas proizvode Porshea. Takve tužne stvari obično se dese tamo gdje se napravi tranzicija iz socijalizma u kapitalizam. 😦

      • To je okrutno. Jer kad se pravi komunist nakrade, onda kupi Porschea i žali kako nije mogao kupiti Wartburga, jer bi to jedino bilo korektno, ali nije on kriv kad nema … i zdvaja nad eksproproprijacijom vrijednosti koju stvara rad. Razmišlja koliko novca od onog koji je dao za Porsche ide ‘kapitalu’, a koliko ‘radniku’. Mene zanima koji sad auto vozi g. Jagušt, nije valjda nešto skupo, njemačko? A koje mu voze članovi obitelji?

        Također me zanima kako novinar Lasić, koji se očito specijalizirao za Petrokemiju, nije nikad za DW pisao o ovome http://www.jutarnji.hr/josip-jagust—priznajem–imam-stan-od-osam-milijuna-funti-u-londonu–lagao-sam-u-imovinskoj-kartici–ali–nisam-lopov–/1079289/ ili ovome http://www.jutarnji.hr/petrokemija-kupila-dva-audija-za-1-4-milijuna-kuna/1067897/? A to bi ga ono baš moralo jako zanimati?! Nije valjda da je on nevjerodostojan pa preskače ključne stvari? A ja baš mislio da on to sve piše iz ideologije … 🙂

        • Unatoč dugoj i plodnoj karijeri, baš zlobno sumnjam, da je JJ privatnim novcem kupio i upola jeftiniji lim nego što se kupilo novcem PTKM. On međutim nije dobar primjer jer si može priuštiti koji god hoće, iako mislim da ga puno više pale nekretnine, a čija vrijednost nije tako očita, barem na početku. Bolji je primjer županice županije u kojoj se PTKM nalazi, za koju dotična, tim gore po činjenice, strasno tvrdi da nije najsiromašnija; i iste one na području koje (Kostajnica) je zatvoren dječji vrtić, nakon što godinama tetama nisu isplaćivane plaće, a iznos kojih je (sic!) gotovo u kunu identičan cijeni novog lima za časnu, dičnu i drčnu županicu. Međutim, meni najbolji primjer je upraviteljica Plitvica. Taj primjer je pak doista apsurdan. Zar netko doista može biti tako glup, jer iako je vidjela kako je prošla gore navedena županica, pokuša napraviti to isto, i zbog fiksacije limom (kap koja je prelila čašu), izletjeti iz ugodne i unosne hladovine sinekure na državnim jaslicama? Još će je i u buturu strpat’! Glavno retoričko pitanje, međutim, u oba primjera glasi; da li bi dotične časne dame svoj privatni novac takvom lakoćom potrošile na lim, kao što su to pokušale sa poreznim novcem? Bez obzira imale ga ili ne! Jer kažu da ako nešto doista želiš, onda i pronađeš način da to i ostvariš. Put own money, where your mouth is, ili u slobodnom prijevodu radi u skladu sa onim što zastupaš, živi u skladu sa onim u što vjeruješ, nije nikada bila hrvatska vrlina.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s