KORF

Nogomet i kapitalizam te o dionicama (PTKM, ADPL, PODR, turističke) i stožeru za obranu od stožera

Ne znam što mi je došlo, ali nastavljamo u dinamičnom tempu 🙂

Iako sam malo razočaran da me nitko nije pohvalio za malu medijsku analizu oko Hollandea! 🙂

1. Nastavno na moju jučerašnju molbu oko novih podataka, stigle su nam dvije stvari. Noviji Leisure Weekly, ovdje, te izvadak prekjučer izdanog izvještaja jedne od najvećih svjetskih banaka u kojem o turizmu daju sljedeću tablicu:

turisticki sektor 1

Kako je ovo izvješće staro točno pola godine, molio bih ako netko ima još novije jer je dionica Melia u zadnjih točno pola godina porasla preko 50%, ovdje. Slično je za NH hotels, ovdje.

Inače nisam dioničar HUPZ, ali bi me zanimalo ako se nekome da izračunati brojke za vrijednost ‘po ključu’ ili ‘po krevetu’ kao što sam ja za KORF i ARNT i usporediti s onima za Melia koje sam linkao jučer, jer oni daju svoju cijenu i za gradske hotele.

2. Svjetska tržišta i dalje rekordno. Dax u plusu oko 2%, rekordno. S&P rekordno. Naravno, u našim medijima toga nema, najjača poruka je prešućivanje (to je ono kao kad godinama, ili desetljeće, The Economist nije htio ništa napisati o Hrvatskoj, što je bila puno jača poruka gore nego da je pisao negativno.)

Drugi pristup je da ‘je to samo zbog manipulacije svjetskih banaka.’ Teoretičari manipulacije vam pak ne znaju objasniti kako to da onda cijena zlata pada kao kamen, da je američki BDP porastao za 4,1% u trećem kvartalu U.S. third-quarter GDP revised up to 4.1%, da je Japan machinery orders hit 5-year high, pa čak i poslovnično oprezna Svjetska banka na naslovnici ima dominirajući članak World Economy Set to Turn a Corner in 2014.

— znam da vas najviše zanima nogomet ali najprije PTKM

3. Jučer smo imali, barem meni, zbunjujuće trgovanje Petrokemijom. Imate danas oko toga odličan članak u VL (koliko vidim nije na internetu – ali zašto se ne pretplatiti na njihovo digitalno izdanje, mislim da je odlična vrijednost za novac + dobijete ga već navečer, ovdje. Slično za JL, ovdje.)

Ovo nestrukturirano puštanje informacija o neobavezujućim ponudama za PTKM (primjerice, znamo ‘načelne’ ponude nekih zainteresiranih, a ne znamo zašto je jedna odbijena – kako o tome piše VL), preliminarne najave ministra (‘skidamo gaće ako treba’), aktivnosti ‘Stožera’, ponašanje jednog OIF pri dokapitalizaciji, ne-traženje uprave ili koga već nadležnog da se zaustavi trgovanje dionice, nesnalaženje OMF-ova … sve kao da je s namjerom spuštanja cijene preuzimanja. Ali mislim da se ipak većinom radi o blentavosti.

Da se radi o neredu, a ne namjeri (bar ne onoj koja ‘treba’ svjesno oboriti cijenu Petrokemije) govori i HRT u svom Dnevniku 3 (odite na 7:30). HTV insinuira da to ima veze s ‘dvije struje u HNS’. Evo članova povjerenstva, nemam pojma tko je od njih u kojoj struji, možda vi znate: “Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Tomislav Radoš, predsjednik Nadzornog odbora Petrokemije, Dragan Marčinko, predsjednik Uprave Petrokemije, Goran Kralj i Željko Klaus, clanovi Nadzornog odbora tvrtke, te Karlo Došen, član Uprave Petrokemije”?

Gledajte kako se meni čini.

A. Mislim da barme jedan igrač jako želi PTKM. Koga zanima, može se raspitati da li ima već angažiranu PR agenciju, i ako da, koliko već dugo.

B. Ako dobro razumijem hrvatske zakone, nitko ne može steći većinu samo dogovorom s državom jer ili mora kupiti od drugih, ili dokapitalizirati, a za to mu treba 75% glasova (osim ako u statutu PTKM ne piše nešto drugo, u što ne vjerujem). A da li biste vi imali manje od 50% a strateški ste, uz tzv. stožer? Znači de facto mu treba suradnja s OMF-ovima (ovo vam takođe sve piše u VL – pretplatite se na online izdanje!). Netko naravno može reći da država može ucijeniti OMF-ove (jer im ionako visi mač nad glavom), ali o tome više kasnije.

C. Jasno da ozbiljnim ponuđačima odgovara što niža tržišna cijena, ali to ne znači da oni njome manipuliraju, pa svatko želi kupiti što jeftinije, zar ne? U postojećim okolnostima kad i ministarstsvo daje poruke da sama cijena dionica nije previše važna, što biste vi napravili? Pa naravno, dali minimalnu neobvezujuću ponudu teko toliko da ostanete u igri.

Međutim, što se tiče samih dionica (tj. kupnje dionica), ne samo dokapitalizacije, ako sam barem djelomično u pravu, a i državni organi koji govore o velikoj (zamjenskoj) vrijednosti tvornice kao takve, dugom vremenu izgradnje konkurentke, prirodnim zonama tržišta, važnom velikom potrošaču plina … znači, ako se radi o ‘velikoj igri’ (znači uočite ovo ‘ako’, možda se radi o maloj igri), onda bi kupcu tvrte u mješavini dionice+dokapitalizacija trebalo biti skoro pa svjededno da li je dionice platio koji mil. eura manje ili više. A trenutna tržišna kapitalizacije cijele Petrokemije je 87 mil. eura, pri cijeni od 149,50 kn. Kad bi bila 170, tržišta kapitalizacija bi bila 99 mi. eura, dakle razlika za 50% je oko 6 mil. eura.

Na koncu, jedan od ponuđača ima ovakav slogan u jednom svom subsidijaru, pa neće onda valjda ulaziti u kompaniju u neprijateljstvu s ostalim dioinčarima:

“L.A.T – growing with joy.” The new name is to reflect the heritage of the past yet at the same time symbolise the company’s intensified focus on the areas of internationalisation and sustainability.

A pri cijeni od 149,50 mirovinci baš nedostojanstveno gube, jer su dokapitalizirali po 170.

‘Growing with joy’ se, nadamo se, odnosi i onih skoro 1000 radnika i bivših radnika Petrokemije koji su stalno vjerovali u svoju kompaniju (i mislim da bi trebali osnovati stožer protiv stožra) i ostali dioničari tvrtke.

A da Borealis želi rasti na ovom tržištu, ukazuje i ovaj grafikon prihoda njihovog distributivnog subsidijara u RH (izvor Poslovna.hr):

borealis LAT

Kao što možete vidjeti na Sudskom registru, direktor te tvrtke je vrlo važna osoba u Borealisu, koji je ujedno i šef prodaje za Austriju i Italiju, ‘zastupa društvo samostalno, pojedinačno i bez ograničenja.’

Naravno, postoji scenarij da država vrši pritisak na mirovince da moraju dopustiti bilo što. Kako ‘bilo što’ = ‘kajgod’, možemo ga nazvati ‘Kajgod scenarij’. Jer ako mirovinci ovje popuste (a zbilja se čini da su se jako savjesno trudili promjeniti stvari u Petrokemiji – što ne treba shvatiti ironično, jer pogledajte i slučaj Podravka), paradokslano im to opet država može nametnuti kao argument/izgovor za zadnji čavao u lijesu, nastavno na sve prijašnje dubioze.

D. Kao što znamo, Adris je svoju obvezujuću ponudu za CO povisio za preko 20% (ako se ne varam). (Drugi ponuđač ju je smanjio, ali nas zanima da li je pobjednik povećao ili smanjio ponudu). Konačna cijena ovisi o due dilligenceu. Jasno je da je se vrijednost financijska tvrtke u stvari ponajviše identicira s vjerodostojnošću u bilanci. Tako da dubinsko ispitivanje bilance može dovesti do iznenađenja (loši plasmani itd.), plus, navodno, nečista vlasništva, kako možemo vidjeti u ovom članku:

Zašto je PZU, nakon toliko truda, riskirao sa dva milijuna kuna nižom ukupnom ponudom za 8,2 posto više dionica, ostat će prava enigma. Je li moguće da su ih ohladile samo precijenjene nekretnine CO-a?!

– Ako kupuju stan koji nije u njihovoj državi, Poljaci žele da bude čist 1/1. Ako nije, ne vrijedi kao onaj bez hipoteke – čulo se u jednom trenutku s poljske strane.

No, da je to jedini razlog, djeluje prilično naivno, ako su ozbiljno ciljali na preuzimanje Croatije, tim više što je Vlada, u finišu privatizacije, poslala poruku da će veći ponder imati ponuđena cijena za dionicu nego za dokapitalizaciju.

Osiguravajuće kuće uglavnom imaju relativno malo materijalne imovine (PPE – property, plant and equipment). S druge strane, kod proizvodne firme je obratno. Sami financijski (monetarni) aspekti bilance bi trebali biti puno jednostavniji, ali se trik može sastojati baš u PPE. : IAS 16:

Items of property, plant, and equipment should be recognised as assets when it is probable that: [IAS 16.7]
– it is probable that the future economic benefits associated with the asset will flow to the entity, and
– the cost of the asset can be measured reliably.
– This recognition principle is applied to all property, plant, and equipment costs at the time they are incurred. These costs include costs incurred initially to acquire or construct an item of property, plant and equipment and costs incurred subsequently to add to, replace part of, or service it.

No, pogledajmo sada bilancu Petrokemije, konsolidirano s Lukom Šibenik: na koncu Q3 je sva dugotrajna imovina (materijalna i nematerijalna) bila svega 730 mil. kn. Još 2006. je bila BEZ Luke Šibenik preko 1 mlrd kuna (dakle, relativno brzo se amortizira i velikim dijelom je amortizirana). Na kraju Q3 vrijenost ‘postrojenja i opreme’ je bila svega oko 300 mil. kn – mislim, možda sam ja teški amater, ali bi me iskreno začudilo da kupci u dubinskom ispitivanju ustanove da postrojenja i oprema u Petrokemiji (konsolidirano) vrijede manje od 300 mil. kn?! (Izvor svega: MojeDionice).

A ako nitko drugi, onda bi Borealis morao znati kako izgleda i što može Petrokemija, sudeći po tome da od druge polovice 2010. jako dobro surađuju. Svi podaci su iz prospekata PTKM objavljenih na Zagrebačkoj burzi (samo ljudi ne čitaju). Da vidite kako se razvijao taj odnos, dajem višegodišnji pregled. Vjerovali ili ne, sve JAVNO objavljeno na ZSE, ne znam zašto ljudi ne čitaju … (Linzer Agrotrade je Borealis.)

ptkm kupci ino 2008
ptkm kupci ino 2009
ptkm kupci ino 2010
ptkm kupci ino 2011

Tako da kad se sve uzme u obzir, ja sam jučer prilično jako kupovao dionice PTKM (ali možda opet izgubim na tome, kao kad sam kupovao s obzirom na najave Prvog potredsjednika Vlade RH, tko će ga znati).

S jedne strane me čudi da sami mirovinci nisu jučer kupovali, ali s druge i ne, s obzirom na goreopisani nered (pogotovo prilog HTV koji sam linkao). Ali mi se za njih čini no-brainer kupovati po svim cijenama ispod 170.

E. Inače, neki smatraju izum umjetnih gnojiva najvažnijim izumom na svijetu ikad. Bill Gates je više puta rekao da je fasciniram ovom knjigom, pa svakome koga zanima tematika gnojiva, predlažem da ju pročita: Enriching the Earth: Fritz Haber, Carl Bosch, and the Transformation of World Food Production: “The industrial synthesis of ammonia from nitrogen and hydrogen has been of greater fundamental importance to the modern world than the invention of the airplane, nuclear energy, space flight, or television.” Dok sam bio ‘klasa optimist’ glede jednog od prijašnjih visokopozioniranih dužnosnika Petrokemije, poklonio sam mu tu knjigu. Ali ga nije zanimala?! (Poslije sam skužio zašto.)

— znam da vas najviše zanima nogomet, dođite kasnije :), sad moram ići, a onda ću napisati i o ADPL, PODR i još malo o našim turističkima.

4. E da, što se tiče nogometa i kapitalizma. Jučer je Domenico na svom zidu postao ovo uz komentar “Gdje bi mu bio kraj da nije 3 najbolje godine proveo na rehabilitaciji koljena (99-01)”, must see!

Mislim, halo … nisam neki fan nogometa, ali vidjeti tako fascinantno ponašanje … Ovaj video se još može nazvati: “Može što hoće!”

Pa sam se sjetio da sam neki dan vidio neko palamuđenje o tome kako je ‘kapitalizam upropastio nogomet’ ili tako nekako (možete gore vidjeti kako ga je upropastio, mislim ono … slično kao što je upropastio aute, internet, avione i umjetna gnojiva). Samo nisam mogao naći. E ali sad gledajte što vam je kapitalizam i nogomet. Razlika između pravog kapitalizma i onoga koji mi imamo je kao između Barcelone, Bayerna, Reala i … Dinama i Hajduka. Znači, naravno, nije problem u kapitalizmu, nego u nama. 🙂

ALI, dok sam tražio to palamuđenje, našao sam u rubrici NOGOMET (pogledajte URL-ove navedenih članaka) na Slobodnoj sljedeće članke u kratkom vremenskom rasponu (nemojte kriviti mene za zaključke, nego SD i nogomet):

03.04.2009. Hugo Chavez: Kapitalizam mora pasti
11.03.2009. Ahmadinedžad: Kapitalizam je na rubu propasti
16.02.2009. Mesić: Liberalni kapitalizam došao je do vrhunca

Suzdržavam se od komentara 🙂
Recimo samo da je to bilo 2009., a da je danas kako je djelomično opisano u točki 2.

5. Što se tiče ‘turista’, ovdje imamo još jedan novi ‘datapoint’, ok, nije baš ‘data’, više kao ‘info’. FT kaže Investors pour into European property: “Investors are pushing into riskier markets such as Spain and Ireland, riskier activities such as development, and lower quality assets known as secondary property, a report by PwC and the Urban Land Institute has found.” Ako dobro razumijem, ovo se odnosi na ‘komercijalne nekretnine’, ali pitanje je gdje prestaje razlika između ‘komrecijalne’ i ‘komercijalno-turističke’ (ako to već i nije sadržano).

Zaista bi me zanimala jedna prava prodaja naše turističke kompanije, a kako sam prije pisao, čini mi se da je ISTT prirodan kandidat (vlasnik banka?!), pa bismo onda imali bolji dojam koliko što zaista vrijedi.

A ovdje imamo i jednu zanimljivu stvar, za hrvatsko tržište pravi kuriozitet, iako vrlo normalna stvar. Znate one fond managere koji su pričali da je KORF ‘neinvetabilan’ i da ‘raste samo zato jer NB kupuje/’druka’/bla bla ..’. E vidite u financijskom svijetu u RH nema uglednijeg imena nego Allianz (ne mislim na AZ fond, nego baš Allianz). A na upravo objavljenoj ‘osobnoj iskaznici’ fonda Allianz Equity, KORF je zauzeo mjesto najvećeg ulaganja, uvjerite se sami ovdje. Sada možda već i Allianz Equity ima slatke muke jer ako nije imao u međuvremenu uplata, zbog rasta cijene KORF bi mu mogao probijati limit od 10%. U ime svih dioničara KORF, kao i same tvrtke Valamar Adria Holding, zahvaljujem ekipi iz Allianza koja nije potpala pod diletantsku psihozu ostatka fondovske branše i koji su (ako se ne varam) prvi prepoznali KORF i počeli ga kupovati oko 100 kn ili tako nekako (mislim da značajne uvjete imaju i Kapitalni fond, FIMA Equity i Capital 1, ali nemojte me držati za riječ).

Ovaj ulog Allianzovog fonda je jako dobar za dioničare KORF jer u startu ridikulizira tvrdnje da je KORF manipulirana ili ne znam kakva dionica.

6. Što se tiče ADPL, žao mi je što je pala cijena. Mislim da je zaista vrijedna tvrtka i dionica, ali sam ju prodao jer sam naprosto očekujem drugdje više (primjerice, brutalne prinose u hrvatskim ‘turistima’, ali dobro je imati i zalihu gotovine koja služi kao opcija, kao što mislim da ću sada dobro proći kupujući PTKM nakon što je pala: Warren Buffett’s Unique Way Of Thinking About His Cash.

Dalje što se tiče ADPL, najveći problem je u našim analitičarima. Naprosto, kako sam prije pisao, pogotovo za ADPL, one su totalno lejmerske, recimo uzimanje dugoročne stope rasta od 2%. Ali ima i puno gorih stvari. Recimo, vidio sam analizu renomirane kuće u sldobodni tok novca kompaniji lijepo rastu do npr. 2017., i onda u idućoj godini, ‘perpetuitetnoj’ (tj. s posljedicama u modelu ‘za uvijek’) padnu na doslovno pola (nije konrrektno na pola, nego 3-4% više od pola, ali u realnim iznosima je to doslovno pola). Naravno, to ima odlučujuće posljedice na valuaciju. Znači to je jedna ekstremno gruba i negativna pretpostavka koja pretpostavlja da će ekonomski doprinos firme dioničarima i imaocima duga odjednom pasti na pola, i analitičar do ‘vidi’ 4-5 godina u budućnosti!

Ne vidim drugih razloga za ovakve stvari osim ili velikog neznanja, ili nemara ili namještanja, da valuacija bude ‘dovoljno visoka da možemo dati preporuku ‘kupiti’, ali ne previsoka ‘da se ne zeznemo’).

E sad ako ste napravili takav zahvat i vaša ciljana cijena je malo veća od tržišne i ‘ceteris paribus’ se dogodi oštar pad rublje, što biste trebali? Uvrstiti to u model i dobiti nižu valuaciju. Ali ona je već na rubu ‘kupnje’. Znači postala bi ili ‘držati’ (što mnogi tumače kao prodati) ili ‘prodati’.

E sad što ako je vaša kuća ujedno i market maker? Znam, postoje ‘kineski zidovi’ i jedne aktivnosti firme ne bi smjeli utjecati na druge … ali, promislite, kako bi to izgledalo da MM ima preporuku ‘sell’ za dionicu? Kako to objasniti izdavaču? To su teorijski problemi, ne kažem da se oni zaista događaju, evo mene baš neki iz investicijske zajednice uvjeravaju da njihovi odjeli analiza funkcioniraju kao nezavisni instituti, nešto kao IRB. 🙂

Naravno, nije analitičar glup ili nemaran, vidio je on da je rublja pala (a ako nije onda jednostavno – otkaz). Ali možda se naprosto osjeća inhibiran gornjim. I onda on radi najgore, šuti, ne izdaje ‘note’ koji to obrađuje. Onda se to objavi na ovom ili ovakvom investicijskom blogu, dionica se korigira s obzirom na tu informaciju ili ‘informaciju’ (jer ja sam možda i u krivu, nemojte mi vjerovati kod svojih investicijskih procjena, razmišljajte i analizirajte sami) i onda su oni kivni na vlasnika bloga.

Eto mislim da vam tako to nekako ide.

A zašto ‘nezavisni istraživački instituti’ ne pokrivaju KORF ili ARNT, to mi je teže razumjeti (iako imam neke plausiblne teorije), ali razmislite i sami.

7. Jedna od varijanti gdje sam očekivao veći prinos je bila, kao što znate, Podravka. E tu sam se malo zeznuo jer sam otvorio oči nekim investitorima ovim člankom Podravka – u investicijskom sweetspotu?, pa mi se poslije nije dalo loviti cijenu itd. … Ali makar ju nisam uspio sam kupiti, drago mi je da je u manje od mjesec dana dionica porasla 10%.

8. Što se tiče ‘Stožera’, znate kako je … Možda ‘Stožer’ ima baš najbolje namjere, ali u demokraciji je dobro imati više razina kontrole (recimo Sabor, pa predsjednik), nikad se ne zna. Neki misle i ovako: Kasapović: Stožere za obranu poduzeća treba zabraniti.

Mislim da bi radnici Petrokemije morali osnovati jedan dodatni stožer koji bi kontrolirao rad ‘stožera’. Štajaznam … znate kako je. Vidite kako je privatizacijki proces ugrožen već na samom početku, nevjerojatnim curenjem nestrukturiranih informacija, možda sutra baš ‘stožer’ izvali neku glupost, ugrozi privatizaciju, dok se organizira druga runda, ode firma na kvasinu (npr. primjeri HŽ Cargo, Imunološki …), znate da ima svakavih ljudi, neki bi se možda i veselili (pogledajte samo ‘investicijske’ forume, a tek tvrtke u mrskom kapitalizmu (često žele da im konkurencija propadne). E da bi se čovjek od toga osigurao, uvijek je dobro imati više razina nadzora, je li tako?

Napomena: Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju dionica PTKM ni ikojih drugih. Imam dionice PTKM, KORF, ARNT.

Kategorije:KORF, PTKM

41 replies »

    • kad vec spominjete, zanimljivo koliko je ta igra preslika samih društava, ne samo po karakteru igre, vec i po nacinu funkcioniranja… od privatnih britanskih klubova, do prakticki javnih njemackih (uz izuzetak Bayera i Wolfsburga), pa do ovih naših… jednog koji je potrošio tuđi novac i drugog kojeg vodi šacica dobro zašticenih rentijera. ali da, uvijek je netko drugi kriv,.. fifa, uefa, suci, lopta koja je okrugla i najgore od svega, cinjenica da “danas svi znaju igrati nogomet”, ali i to uvijek uleti tek onako kao floskula, kao izlika za neuspjeh, nikada kao iskreno pitanje što to radimo krivo?

  1. Nenade,sve bi bilo dobro da imamo u eu jednog klauna kao što je holland ali je problem što vi danas u eu imate profesionalne jahače državnih jaslica,oni su već i druga generacija,genetski ne znaju za druge poslove?Pogledajte na što sliči taj eu parlamenat,sve oriđino do oriđinala “a kao oni nešto važni”,da ih pustite svaki dan bi donosili 50 regulativa i usvajali stotine amandmana,nebi se više znalo ni tko pije ni tko plaća,što njima može pasti na pamet teško je i zamisliti?Da ih se pusti nebi od europe ostao kamen na kamenu,vratili bi nas u kameno doba?Kao purani šetaju bruxellesom a pogotovo ovi zastupnici tranzicijskih zemalja,oni su tek uhvatili boga za bradu,pazite zanimanje “zastupnik u eu parlamentu” koga se pita isto kao laza u maškarama” ali jbg to je sada postao način novog uhljebljenja i rješavanje vođa od možebitne konkurencije,još da ih se nešto pita raspala bi se eu u godinu dana i ovako sa tim cirkusantima debelo visi ali će je nevolja prisiliti da se mijenja,konačno kao i nas same.Ušikana “polupijana bagra” koja je nadasve dobro plaćena za ništa.Holland je samo jedan od mnogih koji je na kraju zasjeo za predsjednika francuske zahvaljujući lažnom socijalističkom populizmu kojim je obmanjivao francuski narod koji je kasno shvatio?Zato će platiti debeli račun.Tražili su neka gledaju?Ali ne brine mene holland,mene brine što vi danas u tim birokratskim tjelima imate stotine hollanda.Ne znaš tko je gori od gorega?Vi ste naveli chaveza,ahmadinedžada i mesića,vjerujte mi oni su kap u moru,pogledajte samo NAŠE chaveze od laburista do sdp-a?Lezi na državne jasle i onda soli pamet naroda “da liberalni kapitalizam propada”,evo ja kažem sljedeće pa neka ostane zapisano;liberalni kapitalizam će u eu za pet-deset godina biti jači nego danas u americi a ako se to ne dogodi europa će biti osuđena na teško siromaštvo i nestabilnost koja će trajati stoljeće,”marginalni azijski poluotok”.Teško,teško siromaštvo kakvo nitko danas ne može ni sanjati.To je moje mišljenje!To mišljenje dijele mnogi eu ekonomisti i političari koji imaju zrno mozga u glavi.

    Britanija ukida 500 tisuća radnih mjesta u javnome sektoru a osburne je izjavio da je država blagostanja završena priča i da je game is over.Tko to danas ne vidi taj je ili slijep ili lud?Zato je tragedija da je jedan takav klaun kao holland,kojemu je predizborni program bio “i jare i pare” uopće mogao u 21 stoljeću uzeti vlast u francuskoj,sličnu smo priču imali na NAŠIM predsjedničkim izborima,to samo govori što su političari u stanju uraditi od svog biračkog tijela,doveli su ih na razinu neandertalaca?A mi imamo neki dan izjave veeelikog “diplomate” tonina picule da će eu sa socijalistima od ljeta biti nešto sasvim drugo,nije problem što on nas laže,već je najveći problem što on stvarno vjeruje u ono što govori?Neka pita francuze kako im je “drugačije”?I takvi nas zastupaju u eu parlamentu,”sa faksa u partiju pa na posao”,sva sreća da mene nikada neće dopasti vlast jer bi vjerojatno “završio” u haagu?To su neodgovorni bolesnici koji od objesti više nemaju što činiti pa zagovaraju društvo blagostanja uz parolu “lezi lebe da te jedem”!Sada će doći socijalizam i narode ništa se ne boj, picula i takvi slični jahači državnih jaslica će vam osigurati državu blagostanja samo neka se obračunaju sa neoliberalnim kapitalizmom?E da mi je taj film pogledati pa umrijeti???

    • ¸Dugovječni pustinjak sv.Antun(106 godina)i spomen na crtanog junaka Popaja(85 godina) neka našem Antunu daju potrebnu Antunovu svetost,mudrost i Popajevu snagu i određenu lucidnost u njegovim zanimljivim komentarima koje naš dobri Nenad tako rado pripusti na zadovoljstvo svih čitatelja njegovog bloga.

  2. Uzeo sam malo vremena i pogledao podatke o HUPZ te njihovoj cijeni imovine po “ključu”.

    Po nekonsolidiranom izvješću iz Q3 građevinski objekti su imali vrijednost 47 mil €. Broj smještajnih kapaciteta mogu se za svaki od hotela pronaći ovdje:
    http://www.hupzagreb.com/en

    Zbrojem dolazimo do cca 1600 soba i aprtmana tj. “ključeva” te nas to dovodi do 29 000 € po “ključu” ili oko 14k€ po krevetu.

    Ovo uključuje primarno zagrebačke hotele. Dva hotela u dubrovniku su samo oko 20% smještajnih kapaciteta, i značajno su niže kategorije od Zagrebačkih zbog čega su prethodne brojke i dobar proxy za turističke pokazatelje za Zagreb.

    Ovo možemo usporediti sa 12000€ za ARNT i približno toliko za KORF.

    Ne stižem sada proučit priču sa strane Melie. Struktura njihove imovine je puno kompleksnija zbog leasinga i upravljanja pojednimim hotelima. Trebam još iskopat podatke za njihove operacije u gradskim središtima.

    • Ja sam ugrubo škicnuo za HIMR. Tamo ispada oko 9000 Eura po krevetu (nisu svim kreveti više kategorije; neki su u vilama i apartmanskim naseljima) i k tome još 5000 mjesta u kampovima koji ne ulaze u računicu. Izračunato sa cijenom nakon zadnjeg jačeg rasta dionice. Zanima me kako će to država uspjeti protržiti.

  3. Pa ovo sa ISTT ćemo vjerojatno i vidjeti ali tamo su ona dva problemčića koje sam bio naveo. Da njih nema ZABA bi to bila prodala. I ja se radujem vidjeti kako će to završiti i po kojoj cijeni će se prodati. Jako ali jako me zanima. Recimo i ARNT ima bolju poziciju i može više ponuditi turistima van sezone i tako napuniti kapacitete. Umag je pak mrtav grad van sezone i tu je bitna razlika.
    Žao mi je nisam kupio više KORFA pri cijeni ispod 100,00 kn. Da sam barem onda bio toliko uvjeren kao što sam danas, iako sam i onda bio. No i po ovim cijenama je fenomenalna investicija za budućnost, a svaka čast Allianzu što ga je prepoznao 🙂
    Za Petrokemiju nekako ne vjerujem da će budući vlasnik ići ispod 170,00 kn po dionici i pokvariti računicu OMF-ovima jer će od njih morati kupiti da bude većinski. Ako bude išao ispod te cijene onda će debelo morati podići cijenu da bi uzeo dio njihovog paketa. Kako god bit će zanimljivo i šteta što je Vrdoljak tako usr.. i ne provodi privatizaciju trasparentno! Bravo za Večernji.

    • Što se tu uopće ima pogoditi,to više znaju i ptice na grani,umjesto reformatora mi dobijemo blefere i kozmetičare-salon za uljepšavanje,što je najgore bojim se da oni vjeruju da će kornijevim koracima doći brzo na cilj?
      To je najveća tragedija ove vlade?Ove mjere koje vlada sprovodi danas su možebitno dostatne za 2006-2007 godinu?Kao da žive u izoliranom svijetu?
      Gađaju eventualni srednjoročni rast od 1-2%,koji će se “temeljiti” na deficitu proračuna?Tako nekako ispada?Meni se čini da oni gađaju još jedan mandat?

  4. Poštovani gosp. Bakić,

    uobičajeno nisam čest komentator događaja i blogova ali imao sam potrebu nakon Vašeg jučerašnjeg gostovanja na fail conf napisati Vam “par riječi”. Gmail mi nije prepoznao Vašu navedenu gmail adresu pa ostavljam svoju poruku ovdje, ona je namijenjena Vama osobno i nije zamišljena za javnost ali nemam i ništa protiv ako je želite staviti na blog ili sl. Prije svega čestitam na poslovnom uspjehu i moram priznati da je izuzetno korisno čuti, slušati i biti ohrabren kroz iskrene, uravnotežene i mudre misli, savjete i iskustva kroz koje ste prošli do sadašnjeg poslovnog uspjeha. To je definitivno nešto što nam u RH fali i uz sve što ste spomenuli ja bih naglasio i izostanak kvalitetnog i afirmativnog mentorstva što nama mladim poduzetnicima ali i svima ostalim mladima treba tako da su vjerujem mnogi jučer imali koristi.

    Istina, najviše sam potaknut pisati Vam radi Vaše izjave kako razmišljate o tome ili planirate “napustiti” RH. Ono što Vam je gosp. iz Rijeke želio poručiti je vjerujem to da je ispravno biti (ostati) tu i dati svoj doprinos razvoju društva, a ne otići ili odustati i ako mi dozvolite želio bih podijeliti svoja razmišljanja na tu temu s Vama i odmah da kažem kako ne tvrdim da sam u pravu glede toga što Vi trebate učiniti.

    Dakle, osobno vjerujem kako nismo slučajno na ovome svijetu, dakle stvoreni smo. Sve stvoreno ima neku svoju svrhu, ništa nije stvoreno bez svrhe i svaki čovjek je ima. Istina, većina ne živi u skladu sa svojom svrhom, a zašto je to tako je preširoka tema za sada pa nastavljam dalje. Vi ste uspješan poduzetnik ali uz to imate potrebu i javno promišljati o vrijednostima, odnosima, sustavu….To držim izuzetno dragocjenim i nažalost rijetkim u našem društvu ali otkriva Vaš “poziv”, unutarnju potrebu da učinite nešto više, jer Vi niste samo poduzetnik koji želi uspjeh, novac, slavu, sigurnost ili ….. Vi ćete najbolje znati jesam li u pravu ali mislim da je to moguće Vaša svrha jer znate, nitko od nas ovdje nije radi sebe samoga, stvoreni smo za više, za bližnje, za društvo pa i više od toga. I sad, svakako da to nije lako živjeti i da su otpori uvijek prisutni (zato kao što rekoh mnogi ne žive svoju svrhu) jer sve to ima svoj smisao ali to je duboko vjerujem jedini ispravan put. I dok će gosp. iz Rijeke možda radije igrati na kartu domoljublja koje cijenim i mislim da je i ono u nekom kontekstu važno radije bih to stavio u kontekst svrhe i “poziva”. Oprostite mi ako sam preslobodan ali vjerujem kako će dugoročno Vašoj ženi i djeci biti draže i korisnije da im se muž i otac borio za ono u što je vjerovao i za što je bio “pozvan”nego što im je osigurao miran i siguran život u jednom udobnom okruženju koje će s druge strane ipak donijeti i neke svoje izazove kao što ih imate i ovdje. Koliko god to nama strano zvuči, nismo pozvani živjeti za sebe i odluke koje su motivirane na taj način vjerujem kako nas nikada neće dovesti do istinskog osjećaja zadovoljstva i ispunjenosti. To može tako izgledati ali….

    Evo trudio sam se biti kratak da Vas veličina sadržaja u startu ne obeshrabri, nadam se da sam se uspio izraziti razumljivo. Vi ste pametan i čovjek koji promišlja te vjerujem kako ćete razumjeti što je pisac želio reći, a ja Vas uvjeravam da su mu motivi bili ispravni.

    Što god da Vi u budućnosti odlučili, želim Vam sve najbolje..

    S poštovanjem,

    Zoran Jelić

  5. Da je više ovakvih ljudi na ovom svijetu, svijet bi bio ljepši i bolji, svakodnevno čitam i učim od nekog ko tako nesebično dijeli svoje znanje i savjete..

  6. Nenade Vama sve pohvale na mukotrpnom trudu i zalaganju da putem svog bloga “razbistrite”ove “naše”zatrovane mozgove koji se plasiraju posljednjih godina putem svih medija(na momente imam osjećaj kao da smo u S.Koreji)koliko nam trube ove socijalističke parole i peru mozak!Vi ste jedina osoba kao “kap u moru”koja svoja mišljenja i stavove opširno obrazloži i dopre do svijesti malog čovjeka i želim da i dalje budete ustrajni u svojim zdravim idejama i zamislima.To ste dokazali na KORFU,ADPL,bili ste na pravom putu za PTKM i nadam se da će ova “tri mušketira”zagristi i da će cijena PTKM u konačnici postići vrijednosti na razini 200+,želim vjerovati da će DDJH kao konzorcij dobit taj posao u Kuvajtu da i na toj dionici mi dioničari kao i firma krenemo u nove sfere poslovanja.

  7. Što reći za najnoviji razvoj situacije oko ptkm. Imamo nesretnu Upravu ptkm koja je svojedobno potpisala razarajući ugovor za plin koji je u zadnjih 2 godine rastočio ptkm i nesretnog ministra koji govori kako hvala dragom bogu da se netko javio na tender. Zamislite sebe da prodajete svoj stan, (a ministar bi zapravo ptkm trebao voliti kao svoj stan) i da u oglasu molite boga da se bilo tko javi bez obzira na cijenu. Malo bi zvučalo retardirano ali eto to se upravo događa. No pitanje je jesu li svi ti ljudi pomalo nesnalažljivi, bedasti ili iza toga stoji prljava igra u korist nekoga tko itekako zna kolika je stvarna vrijednost ili potencijal stana.
    Sve ovo se događa u trenutku kada su Rusi putem opskrbe Kutine plinom na velika vrata ušli u tvornicu (i natjerali i INU da spusti cijenu), kada svi znamo da je gnojivo iz Kutine među najboljima na svijetu po kvaliteti, kada raste potražnja, a time i cijena gnojiva.
    http://www.blackseagrain.net/novosti/pakistan-import-of-0-1-million-ton-tcp-to-conduct-third-urea-tender-tomorrow

    http://www.indexmundi.com/commodities/?commodity=urea

    Da li je moguće da je ministar zadovoljan sa ponudama od 110 kuna po dionici ili oko 60 milja EUR-a za čitavu tvornicu kada samo dim iz tvorničkih dimnjaka vrijedi toliko. Ne gospodo tu nisu čista posla i tu se iza brda valja neka priča nama običnim smrtnicima pomalo i blago rečeno čudna. Kako god bilo ako se dozvoli ovakva gadarija i proda se ovakva tvornica po ponuđenim cijenama to će biti zadnja potvrda svega onoga o čemu se pisalo godinama. A moja poruka ministru i ljudima iz mirovinskih fondova je neka dovedu u upravu ptkm čovjeka (isključivo iz inozemstva) koji će znati i što je jako bitno željeti prodavati osnovni proizvod ove tvornice. Ako uzme Borealis vidjećete kako odjednom nije problem prodati jedno od najkvalitetnijih gnojiva na svijetu. A poruka ljudima iz Borealisa je kad već znate o čemu se tu radi bilo bi lijepo da to pošteno i platite.

    živjeli.

    • Mislim da ste povukli odličnu analogiju, a to nije prvi amaterski ispad ministra. Bojim se da se radi samo o nekompetentnosti i samog ministra a bome i ljudi oko njega. Mislim, nemojte zaboraviti da je to isti čovjek koji je za šefa državne elektroprivrede stavio čovjeka kojemu je referenca vođenje pizzerije (a još je strašnije ako stvarno nije bilo boljih kandidata).

      Meni se čini da ćemo svi skupa “popušiti” obzirom na kako se ponaša najveći dioničar (na svu sreću ne više i dominantan, pa još ima šanse da mirovinci “spuste nogu” i ne dopuste prodaju ispod 170).

      Ono što se ipak pitam je da li ima neki teoretski scenarij da netko, npr. Borealis preuzme stvar, cijena potone, ali za recimo 2 godine kad se firma restrukturira a novi vlasnik stavi iza PTKM (firme) svoju poslovnu mrežu i resurse ipak svi koji ostanemo u vlasništvu PTKM (dionica) i dalje izvučemo ozbiljan return (npr. 400+ po dionici)?

      • Da još sam sebe malo nadopunim – kako bi taj scenarij iz zadnjeg pasusa bio upoređen s npr. izlaskom iz PTKM i DDJH u sadašnjoj situaciji (obzirom na koliko se razvlače njihovi bliskoistočni dealovi) i da se tako oslobođena sredstva prebace u npr. KORF i ARNT?

        • Ja mislim da je i na neefikasnom tržištu market timing vrlo, vrlo nezahvalna stvar, jer ne možete znati KAD će neka fundamentalno potcijenjena odreagirati. Pogledajte samo ARNT, svi zmo znali da je na 160 prije možda mjesec dana jako potcijenjen, ali tko se nadao da će u malo više od mjesec dana skočiti sa 157 na 210? To vam je kao s kišom:
          – znate da su sve okolnosti prisutne za njen pad (okolnosti su fundamentalna analiza, a ‘pad’ je porast cijene)
          – a da li će zaista pasti ne možete znati (naravno, ovo je ogromnih vjerojatnosnih raspona)
          – kao ni kad će točno pasti prva kap.

          Najveći propusti na tržištu kapitala se događaju kad čovjek nije u dionici u pravo vrijeme. Zato je po meni kad su jednom odabrane ‘karte’, najbolje u njema čekati. Primjerice, ja na DDJH očekujem brutalne dobitke AKO i KAD se nešto dogodi (ali nisam siguran da će se dogoditi, niti ako se dogodi, kada). Ali sam prilično siguran da ako se dogodi, dionice će zaredati iz blokade u blokadu i de facto se neće moći kupiti u nekim većim količinama.

          Naravno, ovo nije nagovor niti preporuka za ulaganje u npr. DDJH, jer se vrijednost i te dionice, kao i svake, može i smanjiti, a ne porasti, nego samo pojašnjavam kakve scenarije očekujem.

          Slično za ptkm. Što ako se mirovinci aktiviriraju (dođu k sebi) i počnu kupovati, time daju poruku? Zašto bi tada kupovali samo do 170? Sjećate se kako je bilo s INA? Je li npr. Borealisu jako stalo ili malo? Ako je jako, da li to neki veći igrači to mogu procjeniti i ‘leverage’ s obzirom na to? Tko je taj prodavač (ili prodavači) koji trentuno zatrpava ‘ask’? Što će biti kad on proda što ima? Itd.

    • Ah … što se tiče prognoza rasta, teško se ne sjetiti ovoga što mu je izračunala Zagrebačka banka 2007. u prospektu za dionice.

      trzistakapitala.files.wordpress.com/2014/01/mgma-projekcije.jpg”>mgma projekcije

      Kao što vidite, sposobni investicijski bankari iz ZB uspjeli su prihode izračunati i bez imalo ironije prikazati na 7. značajnu znamenku. Tko ne vjeruje, evo ovdje: http://zse.hr/userdocsimages/prospekti/MGMA-R-A-prospekt.pdf

      Jedino ih je malo zeznuo datum izdanja, imam dojam da je tržište na dan prospekta, 1.8.2007., već bilo pomalo umorno. Da su bar požurili … mislim da bi primjerenije da u stavili nadnevak 1. aprila 2007. 🙂

    • Veliki kosturi.
      Pitanje je i zašto je tadašnji predsjednik uprave potpisao 2-godišnji ugovor po nepovoljnim uvjetima upravo kad se bilo liberaliziralo tržište.

        • Mislim da imaju. Kao i kod predsjednika NO u to vrijeme, g. Klausa. Molim da netko posta odgovarajući članak ZTD o osobonj odgovornosti članova uprave i NO za štetu načinjenu društvu.

  8. Iskorištavanje utjecaja u društvu

    Odgovornost za štetu

    Članak 273.

    (1) Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave, odnosno izvršnog direktora ili člana nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara, odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena. Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena društvu.

    Odredbom članka 46. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

    (2) Pored osobe iz prethodnoga stavka ovoga članka, za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici i članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ako povrijede svoje dužnosti. U slučaju spora članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno. Nema obveze članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora da nadoknade štetu, ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora ne isključuje obvezu da se nadoknadi šteta.

    Odredbom članka 46. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

    (3) Pored osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka za štetu odgovara kao solidarni dužnik i onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao.

    Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

    (4) Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. U odnosu na vjerovnike društva ne može se obveza da se nadoknadi šteta otkloniti time da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time da se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečaj, za vrijeme trajanja stečajnog postupka pravo vjerovnika društva ostvaruje stečajni upravitelj.

    Odredbom članka 111. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

    (5) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju u roku od pet godina.

    (6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se ako su članovi uprave ili nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokurist ili punomoćnik navedeni na štetnu radnju:

    1. korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava vladajućem društvu ili

    1. korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkoga društva.

    Odredbom članka 111. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 6.

    Odredbom članka 66. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., brisana točka 1., a dosadašnje točke 2. i 3. postaju točke 1. i 2.

    Pododjeljak 3.a
    Postavljanje zahtjeva za naknadu Štete

    Obveza postavljanja zahtjeva

    Članak 273.a

    (1) Društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. ovoga Zakona ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti samo u roku od šest mjeseci od dana zaključenja glavne skupštine.

    Odredbom članka 67. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

    (2) Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.

    (3) Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

    (4) Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.«

    Odredbom članka 112. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan pododjeljak 3.a i članak 273.a.

    Odredbom članka 67. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 4.

      • Ja gledao, da ga čujete kako samo blagoglagolja. Previo bi ga čovjek na ranu. Za prosječnog nepoznavatelja situacije oko PTKM, imao je fantastičan nastup, ni govora naravno o ikakvim drugim razlozima za stvorene gubitke firme osim cijene plina koju su do unazad godine dana mogli nabavljati samo od Ine.
        A kad ga novinari već ne žele/ne znaju pitati prava pitanja koja ste im Nenade servirali, predlažem da kad Vam već daju ponekad priliku nešto reći, da kažete nešto u stilu: “Neka g. Klaus odgovori na samo 2 pitanja (a imali bi ih podosta kad bi imali vremena):
        1. Kako su nastali kolosalni gubici 2009.-2010. od nekoliko stotina milijuna kuna dok je g. Klaus bio zamjenik predsjednika NO, aludirajući na onu basnoslovnu kupovinu sirovina po najvišim cijenama od Agrokora i Ježića gdje su na spekulacijama izgubili oko kvarat milijarde kuna.
        2. Zašto je dok je bio predsjednik NO potpisan za Petrokemiju izrazito nepovoljan ugovor o nabavi plina na čak 2 godine upravo kad se tržište liberaliziralo?” Možda bi tako bilo efektnije. Ovako on uvijek, onako blagoglagoljiv, ispada gud gaj jer mu se ne postavljaju takva pitanja.

        • Opa, kaže i on bio prisutan kad se pregovaralo i ugovaralo plin! Je l’ bilo uzmi ili ostavi, kako on kaže, i na zadnjim pregovorima mjesec ili dva prije liberalizacije? Ako mene pitate, posla za DORH i USKOK koliko hoćeš.

        • Ne da su isključili male dioničare već i fondove iz privatizacijskog procesa. Dakle politika koju možda kontrolira mafija odlučuje sa pojedincima kojima se uz aviona vidi da kontrolira mafija. Najveća industrija u Hrvata za najveću mutež u Hrvata. A mi koji smo jedini uložili svoj novac, smo isključeni iz procesa. Ne možemo u medije. A vlast zanima samo kako spriječiti da im partijski drugovi odgovaraju za egzekucije.

  9. http://www.business.hr/ekonomija/vrdoljak-pretvaramo-se-u-energetsko-cvoriste-i-energetsku-silu-u-najmanju-ruku-regije-ako-ne-i-europe

    Poštovani Ministre,
    Ako je to već tako da Hrvatska postaje energetsko čvorište Evrope to bi značilo da će i pkm postati važan faktor u evropskoj proizvodnji gnojiva. Čemu onda priče da hvala dragom bogu da se netko javio na natječaj kad u Kutini imamo malu YARU. Malo je to čudno za nas obične smrtnike. A za naftu u Hrvata mogli ste pitati i Ruse bez da trošite novac na norveške brodove. Možda Rusi to već znaju i prije Norvežana.
    A sindikalac je na tv-u djelovao zastrašujuće i poslao je poruku državi da ona ne smije prodati svoje dionice.
    S obzirom na sve ovo ova država postaje jedno od najvećih rugla evrope. Ako ne i šire.

    • Ne znam jesam li jedini koji u ovome vidi prijetnju za dugoročni opstanak Hrvatske… Bojim se da bi neki evenutalni pronalazak novih većih količina nafte/plina samo još otežao u Hrvatskoj razvijanje shvaćanja stvaranja vrijednosti jer bi se opet imalo vrijednost koja je tek tako “od nekud došla”, pa onda kada se i to iscrpi, tada bismo potpuno propali, za vječno, bez ikakve šanse za oporavak, nešto slično kako će se vjerojatno Arapima dogoditi kroz koje destetljeće.

      Norvežanima je nafta blagoslov, skoro svima je to više nekakvo prokletstvo, jer ipak je kultura ono presudno a koja je tamo kronologije nezavisne od otkrića nafte. Kultura stvara kapital, obrat ne vrijedi.

      Hrvatska sa naftom/plinom bila bi poput Turkmenistana a ne poput Norveške. Imam osjećaj da bi se Hrvatima ovo svidjelo: http://www.jutarnji.hr/nevjerojatno–ali-istinito-gradani-turkmenistana-placat-ce-najjeftiniji-plin-na-svijetu–vodu-i-struju-uopce-ne-placaju-/1156905/

  10. Gospon Bakić, imate li kakav komentar/osvrt na članak objavljen 20.01. u Poslovnom o tome da je Zvečevo sklopilo ugovor s Tescom, eto i danas potvrde na zse…

  11. Kinezi su počeli pokazivati svoju ekonomsku snagu i u nogometu. Prije 10-tak godina nezamislivo, dok danas uzimaju igrače iz Premiershipa! Naši zatucanovići bi ovom primjeru mogli shvatiti kako Kina više nije tako siromašna i da je okidač bio baš izlazak iz komunizma, te da je baza sada dosta narasla pa da je i to razlog zašto ne mogu više dostizati stope rasta od 10%. Sjetim se u ovakvim trenucima druga Zokija sa onim biserom da imamo visoku bazu, a i Komadine sa njegovim budalaštinama oko kapitala.

    http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/alex-teixeira-u-jiangsu-suningu-za-50-milijuna-eura—425488.html

    http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/jiangsu-suning-ponudio-chelseaju-75-milijuna-eura-za-oscara—425587.html

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s