Uncategorized

Mogu li hrvatske turističke tvrtke postati mediteranski i srednjeeuropski konsolidatori i time značajno doprinijeti razvoju Hrvatske?

Smatram da su odličnim poslovanjem, snažnim bilancama, a sada već i kvalitetom managementa hrvatski turistički ‘kapitalci’ sposobni za akvizicije izvan zemlje i snažno širenje biznisa. To bi omogućilo disperziju rizika dioničarima, daljnje pojačavanje krvotoka hrvatskog turizma, te izrazit poticaj za hrvatsko tržište rada.

Te kako to da hrvatska profesionalna investicijska zajednica nije prepoznala potencijal hrvatskih turističkih dionica

1. Više puta sam već argumentiro o snazi iskazanih, ali još više stvarnih bilanci naših turističkih društava. Primjerice,

A. Bokazao sam da i Valamar i Arenaturist vode građevinske objekte za svoj mix smještaja svega po oko 5.000 eura po krevetu.

B. Novi datapoint: Valamar ulaže u obnovu hotela President oko 68.000 eura po sobi, upgrade na 5*, a kao što možete vidjeti ovdje, ni prije to nije bila rupetina.

Istovremeno, na kraju 2011. je Dubrovnik Babin Kuk (nekonsolidirano) imao SVE građevinske objekte zavede po svega 222 mil. kn, odnosno sa zemljištem 458 mil. kn, odnosno oko 60 mil. eura (bilješka 14, stranica 38, ovdje). Konsolidirano (s Lacromom) i nekim drugim stvarima, je to bilo (za zemljištem!) oko 700 mil. kn (ista bilješka kao gore, samo stranica 37). Podsjećam, samo u obnovu Lacrome je uloženo oko 35 mil. eura, prema ovom izvoru. Valamarove hotele u Dubrovniku možete vidjeti ovdje. Kao što možete vidjeti u istoj bilješki, amortizacija građevinskih objekata je prilično brza, pa bi samo s aspekta amortizacije ovi objekti na kraju 2013. bili znatno ‘jeftiniji’ u knjigama. Pri tome je za građevinske objekte cijele grupe DBK nabavna vrijednost bila 853, na kraju 2011. amortizirana 514.

Znači rekao bih da je imovine u Dubrovniku značajno potcjenjena u bilanci (primjerice, pokazao sam da Jadranka iz Malog Lošinja građevinske objekte vodi po oko 40.000 eura ‘po ključu’.)

Međutim, još zanimljivije je kad se zadubimo u bilancu Riviera Adria bez Dubrovnik Babin kuk (dakle ono što je nastalo spajanjem Riviere Poreč, Zlatni otok Krk i Hoteli Rabac).

Vidimo da je na koncu 2012. Riviera Adria (nekonsolidirano) svo zemljiše i građevinske objekte vodila po 1,4 mlrd. kn (bilješka 14., stranica 56 ovog izvješća). No, ovdje vidimo da je zuemljište bilo 280 mil. kn, a građevinski objekti svega 1,12 mlrd. kn, (kombiniramo li ta dva izvora), amortizirano s 2,69 mlrd. kn!

Pri tome, zgodno, zgrade se od 2012. amortiziraju još agresivnije, citiram navedeno izvješće

Tijekom 2012. godine Društvo je ispitalo uporabni vijek zgrada. Temeljem ispitanog Društvo je promijenilo uporabni vijek zgrada s 25 na 20 godina. Učinak promjene je povećani trošak amortizacije u dobiti i gubitku za 2012. godinu u iznosu 24.990 tisuća kuna. Utjecaj navedene promjene na trošak amortizacije za buduća razdoblja je prikazan kako slijedi (u tisućama kuna): 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. // 24.859 24.624 23.570 21.831 18.098

Vidjet ćemo poslije da Melia amortizira zgrade na 40-50 godina.

Znači, rekao bih da je HDB jako potcijenjen u bilanci, ali ostatak još i više.

Vrijednost u bilanci se odnosi na cijeli mix smještaja koji ima Riviera. NO, što se tiče kampova (u današnje doba to je mix parcela i fiksnih objekata, apartmana ili fiksnih-mobilnih ‘kućica’-apartmana), pokazao sam vam koliko bi to moglo vrijediti na primjeru tvrtke Turisthotel.

Međutim, ovdje imamo i novi datapoint, doduše u nastajanju (oni tek imaju plan, a ostvarenu cijenu ćemo tek vidjeti): Ovaj kamp Zagrebački holding prodat će za oko 200 milijuna kuna. A ovo su kampovi koje ima (možda nekim od njih samo upravlja, ali ne bih rekao).

A kao što sam pokazao, Riviera Adria (nekons.) je na kraju 2012. vodila ‘namještaj, alate i hortikulturu’ po svega 31 mil. kn (amortizirano sa 137). Kako je Joža rekao, toliko je Valerie (od Hollandea) razbila samo u jednom nastupu ljubomore.

C. Da ne duljim, mislim da KORF može mirne duše revalozirati imovinu na ‘puta dva’ (što smatram da bi i dalje bilo vrlo konzervativno).

2. E sad dolazimo do vrlo zanimljivih stvari. Trenutna bilanca KORF je oko 3,2 mlrd. kn, od čega kapital 2,1 a dug oko 1 mlrd. Dugotrajna imovina je 2,6. Zaislimo kad bi se dugotrajna imovina revalozirala na (npr.) 5,2 mlrd i da se to može napraviti bez poreza. Time bi kapital porastao na 4,7 mlrd. kn.

Pogledajmo sad bilancu Melie. Zadnja koju vidim pokazuje da su obveze više od dva puta veće od dioničarske imovine, ovdje. To uopće nije neuobičajeno jer se u biti najvećim dijelom radi o nekretninskom biznisu (‘Asset play’). Skoro identičan omjer možete vidjeti ovdje npr. i za NH hotels.

Uočite također da Melia amortizira zgrade na 40-50 godina (isto izvješće, stranica 19).

No, kao što možete vidjeti ovdje (stranica 18), Melia je div., treća najveća hotelska grupa u Europi:

najveći lanci

3. Zamislimo sada da KORF revalozira imovinu kao gore i naraste mu kapital na 4,7 mlrd. kn. KAD bi imao kapitalnu strukturu kao Melia i NH hoteli, mogao bi podnijeti skoro 10 mlrd. duga. Međutim, tržišna kapitalizacija Melije je trenutno 1,7 mlrd. eura. NH Hotels imaju trenutnu tržišnu kapitalizaciju od 1,4 mlrd. eura. Znači, ako je moja analiza točna, već sada bi KORF mogao uzeti dovoljno duga da kupi značajan udio bilo u Melia bilo u NH.

Pokazao sam da i Arenaturist ima sličnu knjigovodstvenu vrijednost po smještajnom mjestu kao i KORF. Slično vjerojatno vrijedi i za Plavu lagunu.

Zamislimo sada da vlasnici i menagement npr. te tri kompanije imaju viziju da se udruže i postanu mediteranski konsolidatori. Prema gornjem (ako je moja analiza točna), oni bi tako spojeni mogli uzeti dovoljno duga da već i sada lako kupe velike udjele u mediteranskim turističkim biznisima. Naravno, ovdje ne uzimam u obzir i da bi mogli upisati značajan novi kapital, ili u akvizicije ići i razmjenom dionica.

4. Pogledajmo ovo i na razini EBITDA. Naveo sam nedavno da su EV/EBITDA za neke naše najveće turističke kompanije na razinama 5-6. Međutim, ako pogledate zadnji 9 mj. izvještaj za Melia, dodate razliku za Q4 2012.. te oduzmete onaj dio EBITDA koji dolazi od preprodaje imovine, mislim da je operativni EBITDA za Melia za zadnjih 12 mjeseci bio 200 mil. eura. Usporedite to s EBITDA naših velikih turističkih tvrtki, posebno uzevši u obzir (barem se meni tako čini) vrlo agresivnu računovodstvenu politiku u smislu klasifikacije troškova i investicija.

Neka moja odokativna analiza pokazuje da kad bi se za Meliu oduzeo taj dio koji dolazi od prodaje imovine, da bi EV/EBITDA bio oko 15 (ali nemojte vjerovati meni, provjerite sami).

5. Koristi za sve stakeholdere naših turističkih biznisa bi bile jako velike. Najprije, dioničari bi dobili diverzifikaciju, i to dvostranu. Kao što vidimo, turistički biznis se sastoji iz dva dijela: vlasništva nekretnina i upravljanja njima. Velike turističke tvrtke uglavnom nemaju svu imovinu kojom upravljaju i tako smanjuju nekretninski rizik (diverzificiraju jače između upravljanja i vrijednosti nekretnina).

Dalje, ovime bi se iskazala prava vrijednost dionica.

A sad zamislite ogromne operativne sinergije. Naime, ovo s Mediteranom je samo ilustracija. Prave sinergije vjeorojatno postoje između mediteranskog (ljetnog) i skijaškog (zimskog) turizma. U tom kontekstu zamislite sinergiju za hrvatsku radnu snagu, pogotovo u kontekstu otvaranja tržišta rada u EU (primjerice, netko više nije ‘sezonac’ par mjeseci ljeti, nego stalno zaposleni koji ljeti radi na Jadranu, a zimi u Alpama).

E sad, ja vam se ne kužim (malo sam pozaboravljao) kako bi se porezi odnosili na ovakve moguće revalorizacije. Ali država bi tu mogla napraviti veliki korak tako da ih dozvoli bez poreza, čak i ako bi bilo kakvih.

6. Molim da ovo ni na koji način ne shvatite kao analizu na osnovu koje treba kupovati ili prodavati dionice naših turističkih tvrtki. Ovo je zamišljeni scenarij koji, po mom sudu u stvari pokazuje snagu naših turističkih biznisa. Mislim da većinski vlasnici naših turističkih tvrtki ipak nemaju tu širinu, viziju i hrabrost, nego da će uskoro početi isplaćivati puno veće dividende i vraćati kapital dioničarima (rentijerski pristup). Ali ni ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju dionica, samo moje razmišljanje o mogućnostima koje već sad imaju naši vodeći turistički biznisi. Recimo dug. Zar ne bi bilo puno bolje da naši mirovinski fondovi kupuju obveznice naših turističkih tvrtki umjesto (još) obveznica RH?

7. Međutim, mislim da iz gornjega, ali i iz mnogih drugih stvari (primjerice ogromnih rastova dionica) vidjeti da je turizam zapravo kolosalna investicijska priča u Hrvatskoj. Ali zasigurno ima onih koji će reće ‘Ako je to tako, kako da je većina naših najvećih investicijskih društava, većina naših profesioanalaca, ostala izvan toga? Koji je TRIK? Što oni tu vide, a mi ne vidimo?‘. Moj odgovor bi bio: ‘Uglavnom slabo vide!’, a to bih vam pokazao na primjeru dionice Magme.

2007. je najveća godina za hrvatske dionice i dolazi veliki, vrući IPO: Magma. Dionice se upisuju na osnovi ovog prospekta. Agent uvrštenja dionica je naša vodeća banka, na vrhuncu zbivanja na tržištu kapitala u Hrvata. Rekao bih stoga da je to možda i ponajbolje što nam je naše investicijsko bankarstvo ikad moglo ponuditi.

Napomena: Ne govorim ovime ništa protiv dioničara i uprave Magme, oni su vjerojatno kao i mnogi poduzetnik bili pretjereno optimistični i uostalom, prepustili se znalačkom vođenju onih koji jako puno znaju, svojih bankara.

U prospektu vidimo zanimljive projekcije stopa rasta biznisa. Primjerice, prihodi od prodaju se predviđaju da će rasti do 2016. na preko 3 mlrd. kuna (‘znalački’ iskazano na 7. značajno mjesto), a EBITDA na preko 550 mil. kn:

mgma prihodi

mgma ebitda

Sve to jasno uz iznimno snažan novčani tok itd. Znači govorimo o tako impresivnim, dugoročnim stopama rasta ne u Google ili Facebook, nego u biznisu koji baš nema veliku ulaznu barijereu. Ovako veliki profiti ne bi privukli konkurenciju koja bi onda smanjila te ogromne dobiti? Itd.

Onaj tko je radio prospekt zna i za Dupont analizu. Zar nije ovo impresivno, sve vam je jasno, zar ne:

mgma dupont

Na osnovu tog prospekta i valjda nekih drugih informacija (ali po pravilima struke ipak bi taj prospekt trebao biti glavni za odluku), mnogi naši veliki ulagači kupuju puno dionica. Moja procjena je da su samo mirovinci na Magmi (dionice, zapisi) izgubili debelo preko 100 mil. kn, ako ne i 150. Meni, kad sam vidio ovakav prospekt, nije palo na pamet dirati dionicu Magme, a također mislim da je najveća medvjeđa usluga takvim prospektom napravljena samoj Magmi.

A sad pogledajte koliko svi naši mirovinski fondovi i najveći OIF-ovi imaju uloženo u turističke dionice.

Napomena: Kao što znate, dioničar sam KORF i naravno jako želim da joj i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijedi puno više nego joj je trenutna cijena na burzi, kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

22 replies »

  1. Ajmo reći da bi ovo sve bilo istina, al naravno, ljudi su skeptični pa ne vjeruju. To je OK, čak u neku ruku i bolje da ne vjeruju! Al koji tudum kojemu je posao analiza dionica i koji u to ulaže gomilu love (bilo svoje ili tuđe) neće na ovo reagirati bar tako da to provjeri????

    Vi ste iznili činjenice koje su u najmanju ruku senzacionalne (a kako non-stop govorite, lako dostupne)! Pa što onda ti ljudi rade?!? Ako na ovako nešto izneseno, neće to isto izanalizirati?!?!!?!!? Ja mislim da bi takvim ljudima najveći uspjeh bio da na Jadran padne jedna atomska bombica i da mogu reći: “Eto vidiš da ti to ništa ne vrijedi! Znao sam!”.

  2. Molio bih ako može netko odgovoriti/dati svoja razmišljanja vezano uz to koja je motivacija vlasnika za ubrzano amortiziranje imovine (osim naravno one da se smanji porezna osnovica)? Time se također umanjuje realna vrijednost imovine u bilanci. Kratkoročno, nije mi baš jasan pozitivan efekt takve politike za vlasnike (dioničare), jer smanjuje dobit i smanjuje vrijednost imovine poduzeća.
    Da li se time jednostavno nastoji odgoditi generiranje veće dobiti ili poduzeće zapravo procjenjuje da će za 20-tak godina biti potrebna nova ulaganja u amortizirane nekretnine, koja će onda opet podići vrijednost imovine, ali i zadržati amortizaciju na visokoj razini?
    Ubrzana amortizacija zapravo ne ide u prilog politici isplate dividende vlasnicima?

    • Prvi i najvažniji učinak je smanjenje oporezive dobiti.
      Drugi, ako se većinski želi još okrupnjavati, i ako većinski može utjecati na upravu 🙂 je da prikrije vrijednost tvrtke.

      Ajmo promisliti je li realno da RIVP amortizira svoje objekte dvostruko brže nego Melia? I da ‘namještaj, alati i hortikultura’ u bilanci 2012. vrijede 4 mil. eura?

  3. Hvala na brzom odgovoru. Tako je. U tom grmu leži zec. Većinski vlasnik lijepo prikrije pravu vrijednost imovine kako bih što jeftinije postao vlasnikom svega. To skroz ima smisla ako je to krajnji cilj vlasnika.
    Međutim, kako to pomaže nama malim dioničarima? 🙂
    Po meni nije realno da RIVP amortizira toliko agresivno u odnosu na neke usporedive tvrtke iz branše. Zato sam se i pitao čemu to. Ali dobro, sad je jasnije. 🙂

    • Prednost vam je ako razumijete što se događa. Jer kad-tad se mora prikazati prava vrijednost. Ako ne kroz bilancu, ono kroz tok novca. EBITDA je već teže izmanipulirati, pa pogledajte već sada su EV/EBITDA za neke turističke tvrtke 5-6. Da li vam to izgleda normalno? A kao što rekoh, iako je EBITDA teže izmanipulirati (jer ti se amortizacija vrati), može se, i to značajno kroz klasifikaciju nekih investicija kao troškovi.

      • A prema zadnjim dostupnim podacima za VLHO je EV/EBITDA 4, koliko je tek to normalno? Da li možete (ili netko drugi) nešto napisati o postupku utvrđivanja cijene prilikom istiskivanja, tko predlaže odnosno utvrđuje cijenu po kojoj ide istiskivanje.

  4. Što se tiče kampa u vlasništvu, stvari ovako stoje : Kampovi LANTERNA, SOLARIS, MARINA, SOLITUDO, ORSERA, JEŽEVAC, ISTRA, KRK su u portfelju Rivere Adrie, Kamp BRIONI je od Valamar Grupe, SAN POLO i COLONE su od Udruge Mon Perin (Plinio Cuccurin) a za Kamp ŠKRILA neznam. Riviera Adria je u potpunosti vlasnik zemljišta u Kampovima Lanterna -82ha i Solaris -42 ha, dok u drugima nije ili ima samo udio u vlasništvu (Kamp ISTRA i ORSERA). Uspoređujući vlasništva nad zemljištem u kampovima vodećih tur.tvrtki u Istri zaključak je ovakav: jedino se RIVIERA ADRIA uspjela uknjižiti u zemljišne knjige i to samo na poluotoku LANTERNA (kampovi lanterna i solaris)iako sveukupno vjerojatno najveci kamp po površini (82 +42 = 124 ha) u istri i šire (nisam upoznat s ostatkom HR) dok ostale tvrtke PLAVA LAGUNA, MAISTRA i ARENATURIST to nisu uspjele pa je vlasnik zemljišta većinom RH ili Općine, tj. Gradovi na čijem je području to zemljište. Uzmite u obzir da nisam gledao svaku kat.česticu pojedinačno već samo one veće. U slučaju Kampa Lanterna i Solaris su sve k.č. na par ZK uloška pa se tamo sve lijepo vidi.
    Imam dionice KORFa. Pozdrav iz Istre

  5. Solaris je prije najbrže amortizirao imovinu od spomenutih tvrtki. To nešto govori i o snazi poduzeća u turističkoj branši. Vlasniku je i cilj platiti što manje poreza na dobit, a što se tiče da recimo dođe do preuzimanja tvrtke naravno da će se imovina ići brojati (hmm a nje nema u bilanci) pa će cijena biti ista. neovisno o tome kako je iskazano u bilanci. Drugi pak friziraju fin.izvješća i malo amortiziraju (čak i revaloriziraju kako bi imali veću dobit) pa recimo i ne otpisuju potražavinja, (a znaju da ih neće naplatiti) a kako bi mogli biti kreditno sposobni jer o tim kreditima im i ovisi poslovanje. Želim reći da je ovo prvo puno bolje pa makar i ako je sakrivena realna vrijednost imovine jer ona će uvijek isplivati na površinu (kroz EBITDA, naravno ako se ta imovina i koristi, a u ovom slučaju se sve bolje i bolji koristi) pa će se kopanjem (kao što je Nenad lijepo prikazao) moći i vidjeti od kud taj novac dolazi.

  6. Da li je nekome poznato zašto RIVP / KORF / VLHO zadržava dobit, a ne reinvestira ju?

    Cijela ova priča o smanjivanju dobiti ubrzanom amortizacijom ne bi imala smisla kada bi se odlučili na reinvestiranje.

  7. Može li netko od znalaca komentirati ponuđenu cijenu preuzimanja JDRA od 700 kn po dionici? Koliko ima smisla ostati unutra?

  8. “Smatram da su odličnim poslovanjem, snažnim bilancama, a sada već i kvalitetom managementa hrvatski turistički ‘kapitalci’ sposobni za akvizicije izvan zemlje i snažno širenje biznisa.”

    Nadam se da managemente “turista” neće pojesti hr-inertnost i strah od nepoznatog tržišta.
    Vjerojatno će ih i ovakvi nerazumljivi potezi požuriti na takve korake:
    http://www.poslovni.hr/hrvatska/zbog-vise-vodne-naknade-presusit-ce-turisticka-ulaganja-262288

    Zašto ne krenuti u investicije u susjedne zemlje, Aziju, Ameriku.. skijališta…?
    Tko dođe na more, ima i 10% popusta u hotelu na skijalištu…

  9. Nije tema ovog članka pa vi Nenade odlučite hoćete li propustiti ovo ili razvrstati negdje gdje eventualno spada ali budući da nitko ne komentira…
    Ne znam kako vama ali meni ovaj igrokaz s centralnim planerima obojanim u SDP-ove i HNS-ove boje postaje prestrašan i zaista se bojim u što će se na kraju izroditi. Uzmimo najnoviji primjer Imunološkog zavoda, možda se na prvu čini dosta benigno ali možete li zamisliti, danas ministar gospodarstva održava sastanak na kojem de facto odlučuje da Imunološki ide u PSN, a na tom sastanku osim planera sudjeluje i direktor najobičnije privatne firme, Jadran Galenski Laboratorij, koji fol samo iskazuje interes. Vrdoljaku je najbitnije da se ostvari kvazi strateški interes da proizvodnja ostane u Hrvatskoj. Ja zaista, a vjerujem da ne zna niti svaka normalna osoba, koja je razlika da cjepiva u Hrvatskoj proizvodi privatna firma od one da cjepiva van Hrvatske proizvodi jednako tako privatna firma i što ima strateški u tome??? Eto, to je ministar gospodarstva koji je ili opasno glup ili opasno zlonamjeran, u konačnici svodi se na isto.
    http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/vrdoljak-uskoro-pokretanje-predstecajnog-postupka-za-imunoloski-262354
    Da priča tu ne stane, pobrinuo se direktor Imunološkog koji nudi svoje usluge istoj toj privatnoj firmi koja ima očito protekciju od vlade i kojoj se direktno pogoduje. Danas kaže da nije tražio posao (valjda jadničak nije pročitao mail koji je poslao pa vrijeđa zdrav razum sviju nas) od JGL-a jer će postati ravnatelj zavoda hitne medicine u zagrebačkoj županiji (vjerojatno je tu nagradu izvukao za dobro obavljeni posao). Nije mi jasno kako je tako brzo, unutar svega mjesec dana, mogao postati ravnatelj, odnosno kako može znati da će postati, zar nema javnog natječaja ili koga već vraga? Toliko su postali bahati i neoprezni, a da ne govorimo o tome koliko su nesposobni od početka da sve ovo skupa jednostavno mora puknuti.
    http://www.jutarnji.hr/mailom-za-sebe-trazio-posao-kod-buduceg-vlasnika-/1159099/
    Kao slučajno je da su oboje istaknuti HNS-ov kadar.
    U svakoj normalnoj državi ovo bi bio skandal radi kojeg bi letjele glave (figurativno govoreći, naravno ne mislim na način na koji lete u Sjevernoj Koreji).
    Malo možda i nevezano za ovo gore, meni je naprosto nevjerojatno da smo došli do te točke da o kriminalu i nelegalnosti predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj govori samo jedan čovjek, eto i danas se trudio ali jednostavno ušutkan je i nema nikakve šanse jer nema apsolutno nikakvu podršku čak niti unutar sudačkih redova.
    http://www.index.hr/vijesti/clanak/kolakusic-o-malverzacijama-s-predstecajnim-nagodbama-duznik-sam-utvrdjuje-trazbine-i-to-nitko-ne-kontrolira/724155.aspx

    P.S. Nemam dionice IMZV niti sam ikada imao, a s velikom vjerojatnosti (99.99%) mogu tvrditi da neću nikada niti imati.

    • Gledajte, imate izvanrednu knjigu Edmunda Phelpsa, Mass Flourishing, gdje se jako dobro obrađuje tema ‘korporatizma’, državno dirigiranog kapitalima (u svojiim prvim, najbrutalnijim fazama Musolinijeva Italija, zatim Njemačka između 2 svjetska rata, kasnije suptilniji) i njegova razlika između moderne, liberalne tržišne ekonomije.

    • Tvrtka Valamar poslovni razvoj d.o.o koja se spominje u članku je u vlasništvu EPIC-a iz Austrije, štoviše, prije se zvala EPIC Zagreb d.o.o. (ispravite me ako griješim).

      Dakle, kada bi se posao realizirao na navedeni način koncesiju bi dobio EPIC, a ne VLHO ili RIVP, pa je pitanje da li bi od toga imali koristi dioničari KORF-a

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s