Uncategorized

O nekim dionicama

Jučer i danas baš jake vijesti za nekoliko mojih dionica: Petrokemija, Đuro Đaković, Velike turističke tvrtke, Lošinjska plovidba – holding, Vupik

1. Petrokemija. Danas, zanimljivo, dva jaka članka koji potvrđuju moje temeljne teze koje sam odavno formulirao.

Poslovni: “Tržišna cijena Petrokemije, ako bi se gledala isključivo cijena dionice, danas iznosi manje od 100 milijuna eura. Čorak kaže da da izgradnja novog pogona kakav već postoji u Kutini stoji između 500 milijuna i milijardu eura, pa nije iznenađenje da ima zainteresiranih kupaca. … U procesnoj industriji, objašnjava, transport je jedna od najskupljih stavki na troškovnoj strani, pa vrijedi “pravilo 500 km”, po kojemu je unutar te udaljenosti isplativo proizvoditi i distribuirati

Večernji danas kaže:

“Ruska formula – (Ulagačima) U oči … najviše upala nabava plina po nepovoljnoj cijeni, što je konačno i loše utjecalo na rezultate poslovanja i Što će prema nekim naznakama rušiti konačnu ponuđenu cijenu ulagača. Ina je preprodavala Petrokemiji jeftini hrvatski plin po ruskoj formuli koja vezuje cijenu plina uz cijenu nafte, što pokazuje da je MOL dobro zaradivao na našem plinu. Osim toga, cijena je, zaključili su neki od potencijalnih ulagača, bila dva puta veća nego na strože kontroliranim tržištima. Takav ugovor potpisala je bivša uprava na rok od čak dvije godine, i to u vrijeme kada se tržište počelo liberalizirati.”

Srećom, i cijena gnojiva u zadnje vrijeme raste (pogledajte skok zadnjih mjesec dana), pa bi možda ovo gore moglo značiti i puštanje spinova od strane potencijalnih kupaca, kako bi se oborila cijena. Jer koje veze za budućnost ima ako je plin PRIJE bio preskup? To bi trebala biti dobra vijest, jer pokazuje da su gubici bili poslovno neopravdani.

Ajmo se sada prisjetiti:

A. Prije tri godine sam pisao o plinu: Prirodni plin u Hrvatskoj – tko tu koga?. Također sam detaljno objasnio situaciju s plinovodima i više puta objašnjavao što se događa, evo npr. ovdje (nove, ažurne karte plinovoda možete vidjeti ovdje.)

Petrokemija je dugo vremena plaćala preskupi plin, po mojim procjenama oko 20%. A to zato jer nije bilo distribucijskog kanala za plin i liberalizaciju tržišta, tako da je INA kroz svoju tvrku Prirodni plin praktički kontrolirala tržište.

A evo po prvi put iznosim i konkretne podatke o tome!

Našao sam napokon ažurne karte plinovoda u Europi. Stanje srdinom 2010. je ovdje, a stanje prošlog mjeseca je ovdje.

Pogledajte kako su rijetki plinovodi na našem području, a evo i uvećanih slika iz ta dva razdoblja za nama zanimljivo područje (klik za veće slike):

Neka me znalci isprave ako griješim, ali čini mi se da je spojnica koja dolazi na točku 59 u drugoj karti upravo famozni interkonekcijski plinovod koji nam je po prvi put u povijesti omogućio donekle ravnopravne pregovore s Inom.

B. E sad se sjetitite kako se cijeli trash-marskistički korpus obrušio na mene jer sam tražio privatizaciju na vrijeme. Čak i do ovako perverznih članaka: Prešućeno Bakić je na dionici Petrokemije samo u 10 dana zaradio tri milijuna kuna. Recimo oko ovoga članka. Da, bio sam ‘zaradio’ jer je cijena dionica bila rasla, a dok je i rasla, ja sam bio kupovao, jer sam vjerovao potpredsjedniku Vlade. Nažalost, te dionice koje sam pri rastu kupio, kasnije sam prodao uz gubitak, te izgubio i na onima koje sam i prije imao. Nitko nije napisao ‘Bakić na dionicama Petrokemije izgubio.’ Naravno, jer grijeh je zaraditi. Vjerojatno je velik dio iz trash-marksističkog kampa sada zadovoljan, jer su zakašnjem privatizacijom izgubili SVI: radnici, država, građani Hrvatske, investitori, pa i sami oni?

Ekipu iz trash-marksističkog kampa treba podsjetiti i tko je bio predsjednik NO kad se potipisao taj ugovor? Pa naravno, njihov heroj, gospodin Klaus! Rekao bih ovdje: samo budala ne mijenja mišljenje, čak i kad se pojave neosporne činjenice koje ukazuju da nisi bio u pravu.

Znam, malo vam je smiješno, a malo nezgodno kad koristim izraz ‘TRASH-marskistički’. Da pojasnim. Marksizam ima svoju povijesnu važnost i neki sa simpatijama gledaju na promašenost njegovih analiza, pa čak i uvjerenja opravdajajući ih vremenskim kontekstom (recimo, velika ekonomska zvijezda ljevice, Piketty). No, svatko tko je pročitao Marxa zna što u njegovo analizi ne valja i naravno da ne reciklira njegove 19-stoljetne ‘teze’. A neki pak nisu ni pročitali Marxa, nego su ostali na njegovim pamfletima i parolama Ljenjina-Staljina-Hruščova.

E a sad razmislite tko je bio pravi prijatelj Petrokemije. A za ‘radničku klasu’, poglavito radnike Petrokemije: Nažalost, ne trebaju ti neprijatelji uz onakve ‘prijatelje’.

2. Niz odličnih vijesti o ĐĐ.
A. Inače odlično obaviješteni Defender (uopće, teško je i naći tako kvalitetan sajt posvećen jednoj niši, evidentno je da ljudi koji ga rade ne samo znaju o čemu pišu, nego svoj posao i vole) kaže: Makedonsko izaslanstvo interesira inicijalna nabava desetak Patria AMV, međutim posebno se pozivam na njihovu dobru obaviještenost i u ovoj rečenici ” … omogućila bi hrvatskoj tvrtki daljnju proizvodnju vozila u kontinuitetu do konačne odluke o pobjedniku natječaja u Kuvajtu gdje je AMV proizveden u Slavonskom Brodu pokazao superiornost u odnosu na konkurenciju prilikom testiranja.

B. Kotromanović: Uskoro potpis ugovora s Đurom Đakovićem o modernizaciji tenkova, ” … a zadovoljan je i situacijom s hrvatskim oklopnim snagama, gdje se prvi put krenulo u modernizaciju tenkova, kazao je Kotromanović i najavio skoro potpisivanje ugovora o modernizaciji tenkova s tvrkom Đuro Đaković. Rekao je da je cilj u sustavu zadržati 56 tenkova.“. Iz ovoga se čini da je vrijednost posla oko 2,5 mil. kn po tenku.

Mislim da ovo također treba staviti u kontekst sljedećeg, opet iz dobro obaviještenog Defendera:

Prilika u Kuvajtu

Kuvajt je pokazao veliki interes za tenkovski program M-84 u Hrvatskoj, uslijedile su obostrani posjeti najviših vojnih i vladinih predstavnika, ali ništa konkretno. Kuvajtu je bilo iznimno važno što je “Đuro Đaković” zadržao kontinuitet i razvoj tenkovskog programa M-84 svih prošlih godina, što se tenkovi proizvedeni u “Đuri Đakoviću” koriste u postrojbama Hrvatske vojske, što je hrvatska država nastavila financirati program i što će Hrvatska vojska koristiti također novi modernizirani tenk pod oznakom M-84D.

Kuvajtska vojska u sastavu svojih snaga ima i tenkove M-84 i tenkove američke proizvodnje Abrams … U posjetima koja su realizirana u prošlom razdoblju, uključivši i službene delegacije Hrvatske, predstavnici kuvajtskog ministarstva obrane naglasili su kako odluka neće biti isključiva, odnosno da neće biti odlučeno da se jedan od ta dva tipa tenkova izbaci iz oružanih snaga, nego da se planira pokretanje modernizacije tenkova M-84.

… Kuvajt je iznimno zadovoljan tenkovima M-84 proizvedenima još za vrijeme bivše Jugoslavije zbog njihove prohodnosti u pustinjskim uvjetima, malo kvarova i mnogo lakšeg održavanja nego što je to slučaj s američkim teškim tenkovima Abrams čiji motori znatno češće otkažu u pustinji.

Kao i obično, od same informacije, bitnija je informacija o informaciji. Predlažem da zaista pročitate članak iz Defendera kako biste stekli dojam da li su oni dobro obaviješteni.

C. I ono što je ne-vijest, a mislim da je jako dobra vijest, da trenutno (već neko vrijeme) nemamo glasnih istupa uprave u javnosti (Podravka-Marinac stil), što mi ukazuje da bi uprava ozbiljno mogla raditi na nekim važnim poslovima (što mi je samopotvrđujuće s gornjim poslom s tenkovima).

3. Što se tiče velikih turističkih tvrtki jučer imam vrlo zanimljiv nastup (na naslovnici Banke) trenutno jednog od važnijih ljudi u okvirima institucionalih/bankarskih krugova tržišta kapitala. Međutim, moram reći da se ne radi o tipičnom ‘Boss odijelo – moćni čvor na kravati – marenda‘ menageru (nego po mom mišljenju baš jedan od onih drugih, pristojnih ljudi koji vrijedno rade svoj posao i nisu zatukli klijentima brdo para na gluposti), ali svejedno, čovjek progovara ispred bankarske institucije. Čovjek kaže:

“Kada pogledamo izvedbu svih indeksa na Zagrebačkoj burzi, vidimo da je npr. Crobex turističkog sektora rastom od 40,7% nadjačao čak i rast američkog indeksa 500 najvećih kompanija (S&P 500) koji je prošle godine rastao 29,6%, a što mu je najbolji rezultat u proteklih 16 godina! … Iako je promet na burzi iz godine u godinu sve manji, to nužno i nije loš znak. Naime, s povećanjem cijena na burzi i prometi počinju rasti te je to očiti znak kako ulagači na ovim razinama cijena ne žele više prodavati tvrtke koje vrijede, te čekaju rast cijena.”

E sad usporedite to s onim fond managerčićima jedne banke koji su bili svojim high-net-worth klijentima (‘portfeljaši’) bili probali kupiti nešto KORF na razinama oko 70 kn, nisu znali osnove egzekucije pa nisu platili malu premiju da kupe više, pa su pred kraj tromjesečnog razdoblja i to prodali po praktički istim cijenama, kako se to kaže u toj braniši ‘da ne pokažu ‘zaprljane’ portfelje’ (‘zaprljano’ u smislu neka mala pozicija koja nema svoju svrhu nego je samo kao neka mala mrlja na inače uredno posloženom portfelju).

Navodno su ti managerčići dionicu kasnije proglasili ‘neinvestabilnom’ (tj. nešto što ‘nije dovoljno ozbiljno za takvu instituciju’). Pri tome ćemo se svi praviti da nisu investicijski analfabeti koji ne znaju da trošak egzekucije ima jedan manji direktan trošak (direktan – brokerska provizicija, uključivo i tzv. soft dollars), i tri indirektna koji su najčešće puno veći: utjecaj na tržište, preskanje bid-ask spreada i oportunitetni trošak (bijega dionice ako ne izvršavaš nalog primjereno agresivno). Drugim riječima: nisu shvatili koliki potencijal ima dionica, pa da se isplati preskočiti bid-ask i možda čak napraviti mali ‘market impact’ kako bi spriječili daleko najveći trošak u ovom slučaju, a to je kolosalni oportunitetni trošak za svoje ‘portfeljaše’ (oni možda i ne znaju, ali sva imena portfeljaša se vide u knjizi dionica!).

A ono što se meni čini, primjerice iz informacija iz jučerašnjeg posta, da naše velike turističke kompanije imaju brutalno jake bilance i brutalno veliku (iskazanu, ali još više stvarnu) profitabilnost, te da se to mora uskoro realizirati ili kakvom poslovnom ekspanzijom izvan zemlje ili velikim isplatama dioničarima, ili neki međunarodni exit. Naime, i s aspekta većinskih dioničara, da li biste vi htjeli da vam ‘jaje’ toliko raste, i sve ostaje u ovakvoj zemlji?

Mislim stoga da nakon što je opet kao gore probijen led, ovaj puta s institucioanalne razine, ni ‘Boss odijelce – power tie – marenda‘ managerčići neće moći ignorirati priču. Jer što kad te ‘portfeljaš’ pita ‘Koliko imam u portfelju, od svih hrvatskih dionica, turističkih, i koliko sam imao do sada, a rasle su brže od S&P 500?’.

Ili ako udjelničar fonda: “Kako to da prinos mog fonda koji se zove Adriatic equity, a koji ima cilj: ” … povećati vrijednost udjela u dužem vremenskom periodu, kreiranjem portfelja koji će uz ulaganje većeg dijela imovine u Hrvatsku, investirati i u zemlje regije, srednje i istočne Europe, te u druge zemlje s tržištem kapitala u razvoju.” koji ima izvedbu zadnjih godinu dana ovakvu:

Adriatic equity

a koji ima naknade kako slijedi:

Ulazna naknada: ne naplaćuje se
Izlazna naknada: za ulaganja duža od 1 godine izlazna naknada se ne naplaćuje.
– za ulaganja kraća od 6 mjeseci naknada je 2%,
– za ulaganja od 6 mjeseci i više, a kraća od 1 godine naknada je 1%,
– za ulaganja od godinu dana i više izlazna naknada se ne naplaćuje
Naknada za upravljanje: 2,00% od neto imovine fonda godišnje
Naknada depozitnoj banci: 0,30% od neto imovine fonda godišnje

Znači, govorimo o fondu ADRIATIC equity koji će ulagati ‘veći dio imovine u Hrvatsku’, a članove fonda mislim da bi moglo zanimati koliko su uložili u hrvatske turističke dionice, s obzirom na izjave konkuretna iz Hypo, gore.

Joj da. Oni zapravo preporučuju dulje ulaganje: “Preporučeno vrijeme ulaganja: dulje od dvije godine.” Pogledajmo stoga grafikon od osnivanja, prije malo više od 8 godina:

Adriatic equity od osnivanja

Kako će upravitelji svog fonda objasniti svojim udjeliničarima što se događa ako im ovi prikažu sljedeći grafikon i ostale podatke (po mom sudu) direktnog konkurenta Allianz Equity: Allianz Equity zadnja dostupna iskaznica.

4. Vupik. Agrokor i banke dogovorili se o Mercatoru.

5. LPLH. Poslovni: ” … S Beta ulaganjima u Jadranki navodno slijedi razvojni ciklus od 200 milijuna eura do 2017.“. Baš me zanima mogu li sva zbivanja na Malom Lošinju zaobići Lošinjsku plovidbu holding, o kojoj sam najviše pisao u točki 4 ovog posta: A koja su onda najbolja ulaganja u nekretnine? (3).

Moj je dojam, ali on možda vara, da je pri pretvorbi malološinjska poslovna i društvena elita ipak ponajprije bila stekla udjele u LPLH, a ne Jadranku. Možda griješim, ali ako je tako, tim više mi ne izgleda vjerojatno da će LPLH ostati trajno u zapećku.

p.s. Intelektualac ima nekoliko sjajnih novih postova, pogledajte npr. ovaj. Inače, izgleda da je video koji je linkao nešto za što ću morati naći vremena pogledati: The Undercover Economist Strikes Back: How to Run — or Ruin — an Economy.

Napomena: Dioničar sam KORF, VLHO, LPLH, PTKM, DDJH i naravno jako želim da im i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi, kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

28 replies »

  1. Kad se spomene priča tko će najviše profitirati od kupnje Mercatora, uvijek mi je na pameti ovaj intervju: http://www.business.hr/kompanije/ekskluzivni-intervju-2-dio-todoric-darko-knez-ce-biti-sef-adria-retaila

    “Koliko domaćih dobavljača ćete maknuti s polica u Sloveniji?

    Reći ću ovako: gdje god smo došli, ne gledano na to koliko društva smo koncentrirali, ljudi nam nikada nisu vjerovali, pitali su se što će se dogoditi. A sada smo napravili europsko konkurentno poduzeće. Vjerujte, za ovu regiju je jako bitno da se trgovina spoji, kako bi se zaštitili domaći dobavljači. Govori se da ćemo prodavati samo Agrokorove proizvode. Odite u Beograd i pogledajte što prodajemo. Mi radimo samo sladoled, ulje i margarin, meso i mesne proizvode i vodu. Pa nismo ludi, da vozimo Jamnicu u Sloveniju, ako se Radenska tako dobro prodaje. Sa sladoledom smo ionako već drugi na vašem tržištu. Margarin i majonezu ne radite, a drugo pak nemamo.”

    Jasno je, dakle, da bitno neće utjecati na Jamnicu i Ledo, na Zvijezdu izrijekom hoće, a vjerojatno će (mada prešutno u intervjuu) i na Belje, Vupik i Pik (meso, mliječni proizvodi, vina…).

    • Lijepo.

      ODLUKA
      o povećanju temeljnog kapitala

      I.

      Povećava se temeljni kapital Vranjica Belvedere d.d., Seget Vranjica, Kralja Zvonimira 62, OIB: 08943215646 (u daljnjem tekstu: Društvo), sa iznosa od 30.806.200,00 kn (trideset milijuna osamsto šest tisuća dvjesto kuna) za iznos od 21.572.110,00 kn (dvadeset jedan milijun petsto sedamdeset dvije tisuće sto deset kuna) na iznos od 52.378.310,00 kn (pedeset dva milijuna tristo sedamdeset osam tisuća tristo deset kuna) izdavanjem 58.303 (pedeset osam tisuća tristo tri) novih redovnih nematerijaliziranih dionica oznake VBLV-R-A koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 370,00 kn (tristo sedamdeset kuna) (u daljnjem tekstu: Dionice).

      II.

      Dionice se izdaju privatnim izdanjem sa mjerilom uspješnosti 100%, po nominalnom iznosu po dionici te se ne mogu smatrati izdanima ako nominalni iznos nije u cijelosti uplaćen u skladu sa ovom odlukom.

      III.

      Sve Dionice upisat će dioničar društva Solaris, dioničko društvo za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam, sa sjedištem u Šibeniku, Hoteli Solaris 86, OIB: 26217708909 (u daljnjem tekstu: Solaris d.d.) najkasnije u roku od 60 (šezdeset) dana od dana donošenja ove odluke.

      • Cijena malo izgleda visoko s obzirom na trenutno poslovanje i bilancu, ali pogled u posjedovnicu malo uljepšava bilancu. Zemljište kampa – 151000 m^2, u vlasništvu 1/1 (ako je to sve) je u izvješću vrednovano sa 50 kn/m^2. Zemljište na obali mora. Na runu naselja. Uz gradsku šumu koje se možda jednog dana može prenamijeniti uz pravičnu koncesijsku naknadu.
        Napomena: Imam dionice SLRS.

  2. Ovo je stvarno nečuveno, privatiziraju najveću industriju u Hrvatskoj a rade to na način da je predaju onom tko da najmanje. Naočigled svih rade kriminal neviđenih razmjera već godinama. A saborski zastupnici pričaju pizdarije čitav dan a nitko da upita što se ovdje događa.

    • Po meni to mogu biti samo dvije stvari. Zapravo tri. Pokazivanje “mišića” države prema zainteresiranim investitorima, i SDP-a, koji je totalno isključen iz procesa, prema HNS-u. Treće i najvjerojatnije je pokušaj još nekog NAŠEG da se “ugradi”. U svakom slučaju, vrlo dobar i pošten članak. Konačno i u mainstream mediju ono o čemu pišemo ovdje već godinama. Ako već nije, treba li još kakva pozivnica Dorhu i Uskoku? Da se uključe u proces i istraže sve od prije. Nadam se da su investitori shvatili da je transparentnost procesa ponajviše u njihovom interesu. Zašto da daju mito nekom šupku, pa poslije imaju problema, te reputacijsku i financijsku štetu kao što se desilo Mol-u?

  3. Jadna petrica, konačno dočekamo privatizaciju, a čini se da spas i nije tako blizu. Moram priznati da me strah kako će se situacija razvijati tokom ove godine, ako je početak godine indikator ičega.

    Imam dionice ptkm i nadam se da ce petrica preživjeti NAŠE.

  4. Još malo o ĐĐ
    http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/234171/Default.aspx

    Kad je u pitanju mogućnost remonta i modernizacije rabljenih tenkova T-72 koji se upravo nabavljaju za iračku vojsku, „Đuro Đaković“ je obavio nekoliko preliminarnih razgovora. U kuloarima se nagađa bi li poželjni hrvatski partneri u ovom poslu bili ukrajinski proizvodno-remontni zavodi koji imaju veće sposobnosti remonta motora i isporuke rezervnih dijelova. Prošle je godine iračka delegacija predvođena ministrom industrije i mineralnih resursa Ahmedom Naserom Delijem Al-Karboolijem obišla pogone „Đure Đakovića“. Ipak, modernizacija iračkih tenkova u najvećoj mjeri ovisi o volji SAD-a, a konkurencija je žestoka i lobistički utjecajna

  5. Još malo o ĐĐ!
    http://www.duro-dakovic.com/press_centar/novosti/makedonski_ministar__obrane_posjetio_duro_dakovic.aspx

    Makedonski ministar obrane Talat Xhaferi u dvodnevnom je posjetu Hrvatskoj, a danas je sa suradnicima posjetio Đuro Đaković.

    Predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Vladimir Kovačević predstavio je Grupu Đuro Đaković i poslovne mogućnosti tvrtke s kratkim osvrtom na povijest te značaj i snagu koju slavonskobrodska kompanija ima danas. Makedonski ministar obišao je i pogone Đure Đakovića, a posebno mu je pokazan dio vojne proizvodnje nakon čega je ministar izjavio da je Makedonija iznimno zainteresirana za suradnju na vojnom programu s Đurom Đakovićem, odnosno kupnju borbenog oklopnog vozila kao i suradnju na remontu tenkova na što je stavio poseban naglasak.

    • Ma Đuro stvarno može biti one in a million stock pick ako se desi par ključnih stvari.

      Ali zapravo sam htio zahvaliti Logožaru na detaljnom praćenju ove dionice, čim vidim nick u listi komentara odma klikam jer znam i o čemu se radi i da je korisno.

        • net.hr ulazi u mrežu Europa digitel-a koji već u svojim rukama ima nekolicinu portala i na taj način ulazi u borbu s Styriom. Sklopljen je ugovor o poslovnoj suradnji između ta dva partnera, čime će se vjerojatno bolje kontrolirati troškovi i podići portal u tehničkom smislu. To je na tragu onoga što ste govorili o hitnom rješavanju situacije oko ovog portala, te svakako dokaz aktivnog djelovanja nove uprave Proficia.

  6. Još malo o ĐĐ.
    http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/gospodarstvo/industrija/duro_dakovic_jaca_odnose_s_makedonijom.aspx#.UuuPID1dVIE

    Nakon ove posjete, saznajemo neslužbeno, poslovni odnosi ova dva subjekta postaju još intenzivniji. Zbog toga će, navodno, idućeg tjedna direktor Đure Đakovića, opet, posjetiti Makedoniju.

    Dok “sanjamo” Kuvajt lijepo bi bilo da uleti narudžba za cca. 10 komada Patrija za Makedoniju.
    Zanimljivo postaje i ovo sa remontom tenkova…

    P.S. Imam dionice ĐĐ!

    • Pohvale upravi za ovaj potez, kredit je vrlo povoljan, s počekom od nekoliko godina, ali to su mogli i trebali i ranije napraviti.
      A mogli su i pojasniti u izvješću odakle im na kraju godine na računu 143 milijuna kn. http://zse.hr/userdocsimages/financ/DDJH-fin2013-4Q-NotREV-K-HR.pdf Kao da je to mala promjena, nebitna stavka, pa ne zaslužuje komentar. Od predujmova, vidimo, nije.

      Izvješće je naravno katastrofa. 65 milijuna kn gubitka, kapital je totalno devastiran. Dokapitalizacija je nužna i hitno je trebaju provesti, po mogućnosti da uđe neki strateški partner (idealno bi bilo Patria i/ili Kongsberg) koji će vršiti dodatni pritisak na efikasnost. 2009. i 2010. godine je prihod bio znatno manji pa gubitci nisu bili ovoliki. Ergo, nedopustiv je ovoliki gubitak i nisam siguran što bi bilo najbolje za ĐĐ u pogledu Uprave, tražiti odmah smjenu ili ipak pričekati do konačne odluke o poslu u Kuvajtu, ovo je najosjetljivija faza.

      Situacija užasno podsjeća na Petrokemiju i točno te boli kad sve ovo vidiš, a ogroman potencijal koji imaju se može osjetiti pod rukom.

      • Rekao bih da ovdje nema previše sličnosti s Petrokemijom. Naime
        – Petrokemija je imala odličnu tržišnu poziciju, koju je autodestruktivno uništavala; nisu investirali ni povlačili novac za investicije
        – ĐĐ ima slabu tržišnu poziciju u ne-vojnom segmentu, ali ne svojom krivnjom (prošle godine se urušilo tržište vagona, a u RH se ne investira u druge stvari), ALI ima jaku tržišnu poziciju u vojnom segmentu, gdje se ipak love kapitalci, pa se može dogoditi kao da dugo vremena ‘nema ničega’, a onda nešto veliko
        – Međutim, ĐĐ investira i sprema se
        – Uočite i koliko je retorika ovog izvješća ozbiljnija od onih prijašnjih prepričavanja brojki

        • Ma ima sličnosti s PTKM, kako ne. Niti u Petrokemiji vam ne bi priznali da se “autodestruktivno uništavala”, uvijek je problem bio samo skupi plin.
          Prihodi, vidimo, nisu bili mali (615 mil kn), a gubitak nije bio ovoliki niti 2009. kad su prihodi bili 495 mil kn, niti 2010. kad su iznosili svega 274 mil kn. Bilo je dosta manje posla nego 2012. godine, vojni program je većinom završio, 40% manje prihoda – OK. Ali ne možeš mi onda imati 12% (12 milijuna kn) imati veće izdatke za plaće u ovoj godini!

          Kvaliteta izvještaja je veća, nema sumnje, to odmah upada u oči. Lijepo je i vidjeti izjavu kako bi “navedeno trebalo rezultirati zadovoljavajućim povratom na ulaganje investitora”, dakle razumiju što je uloga d.d.-a. Ali sve to mi vuče na samo opravdanje zbog loših rezultata pa kao idemo malo detaljnije nešto napisati. Famozna “Analiza poslovanja” je još uvijek tu (kosa na glavi mi se digne), a i kažem, jedna rečenica o tome zbog čega i odakle silni novci na računu je trebala biti napisana.

          Što se tiče same mogućnosti zarade na dionicama DDJH, on je, naravno IMHO, još uvijek tu (iako imam dojam da je zbog svega ovoga momentum negativan pa bi cijena dionice mogla još malo potonuti, ako se to uopće može predvidjeti). U veći potencijal zarade na dionicama PTKM više ne vjerujem (propustili smo priliku).
          Da se ne ponavljamo previše, ĐĐ s dobivenim poslom u Kuvajtu vrijedi značajno više (a vijesti koje imamo pokazuju da je prilična vjerojatnost da će ĐĐ to dobiti), dobiveni posao Patrije u UAE i davanje ĐĐ dijela prozvodnje (50-100 komada vozila) također daje veću vrijednost firme od sadašnje, obnova tenkova u Iraku isto tako, a bez ičega toga vrijedi znatno manje. Samo dodijeliti postotak svakom ovom scenariju s pripadnim vrijednostima firme, i dobijete koliko vam sad vrijede dionice. Sve ovo je naravno samo moje mišljenje.

        • Da, samo je tu pitanje vjerojatnosti i značaja. Evo baš sam neki tjedan pričao s nekim profesionalcima koji kažu ‘neka ĐĐ pokaže rezultate, pa ćemo platiti AKO TREBA i 100-150 kuna po dionici’. Oni misle da ako ĐĐ dobije posao u Kuvajtu da će onda biti ‘baje’ i platiti ‘čak ako treba i 100 kn’. A ja mislim da neće ni za 500 dobiti neku količinu, ali pričekajmo pa ćemo vidjeti 🙂

  7. Kaže Jutarnji da rusi ulaze u INU. Možda su zato čekali mađare na natječaju. Ne bih se iznenadio da mađari ponude najviše

  8. U jutarnjem tvrde kako ove godine ide i dokapitalizacija Đure sekundarnom javnom ponudom u iznosu od 130 milijuna kuna. Pošto država nema safta vjerojatno računaju na mirovince koji su do sada zazirali od ove dionice. Također bi dokap trebao biti prije mogućeg posla u Kuwajtu pa bi se svi mogli omastiti. A možda mirovincima bude Đuro preveliki riziko, tko će ga znati.

  9. Mišljenja sam da ulaskom u INU i kako navode gašenjem raf.u B.Brodu i modernizacijom riječke raf.te pretvaranjem Siska iz trenutno skladišta u distributivni centar ulaze na velika vrata u Hrvatsku te će naposljetku preuzeti i PTKM…..hm tko zna s obzirom da i u turizam namjeravaju “zagristi”koji dio jadrana je interesantan za “preuzimanje”.

  10. Još malo o ĐĐ.
    http://www.jutarnji.hr/duro-dakovic–remont-tenkova-za-makedonce—vlakove-za-eu–a-naftne-spremnike-za-rusiju/1161039/

    Kako je država mnogla odbiti ponudu AWT i ĐĐ za privatizaciju Hž Carga ako je bio u pitanju ugovor za 1500 vagona!? Po čemu je onda ponuda rumunja bila bolja!?

    Imali plan s HŽ Cargom
    … Država je odbila plan za privatizaciju HŽ Carga koji su predložili češki AWT i Đuro Đaković, koji bi hrvatskoj tvrtki osigurao dugoročni ugovor za 1500 vagona.

    Može li komentar na izvješče, na kraju godine na računu imaju 143 miljuna kuna. O čemu se tu zapravo radi?

  11. Država je navosno odbila jer su ponudu od Rumunja gurali konzultanti bliski Milanoviću. Kvalitet ponude nije bitan što se vidi i kod ptkm. Bundes liga

  12. Pa što se čudite g Logožar , oni će sve napraviti da ne naprave ništa tj. da sve ostane naše čak ,usudio bih se reći, po cijenu bankrota.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s