Uncategorized

Još o usporebi profitabilnosti turističkih tvrtki

Nisu sve turističke tvrtke iste

Jučer je bilo zanimljivo na GS VLHO, osobno sam postigao sve ciljeve (vidite komentare ispod prethodnog posta).

Još malo ilustracija profitabilnosti. Kao što sam citirao, RIVP (KORF, VLHO) amortizira glavnu imovinu izuzetno brzo, štoviše u 2012. su povećali godišnju stopu amortizacije sa 4% na 5% (uporabni vijek 25 -> 20 godina).

Pogledajmo kako to izgleda u npr. u Liburnia hoteli

amortizacija LRH

Kao što vidite, osim što zgrade amoritiziraju više nego 3 (tri!) puta sporije od RIVP, na 67 godina, oni su u 2012. napravili nešto upravo obratno: sitni inventar su iz troška prebacili u dugotrajnu imovinu! To ilustrira ono što sam govorio i prije. Naime, da oni koji brže amortiziraju, ujedno su i skloni ono što je na granici troška i investicije (investicijskog održavanja) klasificirati kao trošak (tako iskazuju lošiji rezultat, ali i lošiji EBITDA!).

Jadranka amortizira zgrade na 55 godina!

amortizacija jdra

A s druge strane imamo i Solaris, koji kao i Riviera Adria, amortizira zgrade na samo 20 godina:

amortizacija slrs

Znači, nisu sve ‘profitabilnosti’ jednake! Neki imaju takve računovodstvene politike koje značajno umanjuju iskazanu dobit, a neke takve koje značajno uvećavaju iskazanu dobit. Razlike su ogromne!

Napomena: Dioničar sam KORF, VLHO, SLRS (ali ne i LRH i JDRA)i naravno jako želim da im i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi (Naime kako to znate da ‘želim i vjerujem’? Pa zato što sam i u ovakvoj Hrvatskoj spreman držati novce uložene u te dionice!), kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

31 replies »

  1. G.Bakić, komentirao bih ove napomene u zadnjih par postova.Zar nije dovoljno napisati” imam te i te dionice i ovo nije nagovor……”, pa ne morate se vi nikome toliko opravdavati za napisano tj. za svoje osobno mišljenje.Ako to nekome smeta ,to je njegov osobni problem!

  2. Koliko vidim, i ministar Linić je shvatio koliki se potencijal nalazi u našim dionicama pa nam tako priprema novi porez na kapitalnu dobit s kojim će zasigurno pronači način da se razveseli zajedno sa nama kad se vrijednost počne otključavati…

  3. Što mislite tko danas ovako (nestprljivo) kupuje KORF? Pokušava s nekoliko tisućica stajati prvi na bidu, ali ako ga se ne poklopi brzo, oplete po asku. 🙂 Možda neki broker za trezor?
    Danas uvjerljivo najtrgovanija dionica.

  4. Nenad, dali si možda uz amortizaciju analizirao i vrijednost tih zgrada, koje imaju turisticke kompanije?

    Odnosno koja poduzeca su napravila revalorizaciju nekretnina i koje nisu. I kakav je utjecaj.

    Znam da ima LRH male vrijednosti nekretnina u knjigama (što jest bila fora prošle godine kad su prodavali Vilu za 35 mio, a u knjigama su je vodili za 5 mio), a za tvoje favorite ne poznajem kakvo jim je stanje.

    A za aspekt malog dioničara uvijek stoji fakt, da ako uprava sakriva dobit (što jest viša amortizacija) onda je to dobro samo za glavnog dioničara, koji kontrolira novčani tok. Mali dioničar dođe na svoj račun samo ako je preuzimanje takvog poduzeća. Inaće si može super profitabilnost samo slikati. A dividende takođe.

    • 1. Pogledajte u prethodnim postovima.
      2. Što se tiče amortizacije, pogrešno, ‘ne stoji fakat’! Tvrtke prikazuju manju ili veću amortizaciju neovisno o malim dioničarima. One koje žele pred bankama i drugim kreditorima izgledati bolje, prikazuju veću imovinu i manje troškove, zato žrtvuju tok novca (plaćaju veći porez). Profitabilnije firme i kojima ne treba dodatni dug sklonije su prikazati veću amortizaciju, iskazuju manju dobit i plaćaju manji porez. U ovom posbenom slučaju je moglo biti i movitacije većinsokg dioničara da ‘sakrije’ vrijednsot firme od manjinskih, ali vidjeli smo da se upravo pri velikom rastu cijene i trezor uključio u kupnju, što mislim da je ogroman signal sa strane uprave u suprotnom smjeru.

  5. 1. OK. Hvala.
    2. Tvoj aspekt razumijem, ali ipak smo na Balkanu i briga za malog dioničara nije na prvom mjestu većine tvrtki. Previše je primjera kako su uprave sakrivale dobit, samo da se dioničari (čak i većinski) ne doćupe do tog casha…Zato ja razmišljam, da ako mali dioničari ne dobivaju dividendu, od veče amortizacije nemaju puno – i to nije stvar oko toga da li kao tvrtka izgledaš bolje ili ne.

    A u slučaju KORF stoji, da trezor sada daje sasvim drugi signal. Na kraju dana pitanje je samo da li želi uprava (većinski vlasnik) voditi firmu sukladno nekim standardom korporativnog upravljanja ili ne. Ako ne, onda nikada ne znaš šta će ti uprava napraviti. I to je rizik. Ali kako si puno puta napisao, da možeš taj rizik bez problema uzeti, ako ti je upside ogroman. I na KORFu se to ljepo pokazalo.

    • Tu Vam nema puno nedoumica, stvar s amortizacijom kako sam ju objasnio zaista spada u najobičnije stvari interpretacije financijskih izvješća. Što se tiče, kako Vi kažete, ‘casha’, kao što možete vidjeti u bilanci, on je u firmi. Koliko vidim financijska izvješća štimaju (usporedite tok novca s bilancom).

  6. Imam dionice korfa i zanima me kad napisem nesto kritički vi mi moderatoru obrišete post,tako da očekujem da će i ovaj post završiti u košu.Mislim, kvalitetu ovih komentara bi trebala biti i u suprotnom mislj
    enju ali vi to ne želite.

    • Žao mi je, i kvaliteta komentara je bitna. Znači, Vaši doprinosi su bili do sada primjereniji nekom forumaškom ‘multinicku’ (mislim da to i jeste?). Znači komentari trebaju imati neki doprinos kako bi imali smisla ovdje, za ostale postoje forumi.

  7. Fascinira me kako niti jedan medij još nije popratio ovu vijest, čini mi se da ovu manifestaciju nazivaju Formulom 1 u zraku, znači nije to mala stvar, svaka čast Adrisu.

  8. Čovjek je puno toga dotaknuo i masu toga objasnio ali nije napisao da je svaki dan sve manje onih koji su spremni financirati sve te poreze i uhljebe i jahače,game is over i debelo će se NAŠI na kraju morati odreći da bi se opet stvorila kritična masa poduzetnih ljudi koja je spremna stvarati višak sebi i državi.Sve dok ljudi ne osjete racionalizaciju u državnom sustavu neće se stvoriti kritična masa koja je u stanju pokrenuti gospodarstvo…
    Sada i ovi što su nešto stekli stišću ručnu kočnicu i kažu;”manje ali slađe”,takvih je danas u hrvatskom društvu na tisuće,sada i oni žele živjeti životom NAŠIH bez stresa i maltretiranja od strane državih službenika koji mu izmišljaju tisuću razloga da mu ne izdaju građevinsku dozvolu.Pa sada ako država hoće neka otvara još tisuće agencija i izmišljaju na desetine tisuća radnih mjesta za stranačko rodbinske djecu,rođake i prijatelje?Samo moraju naći tko će to sve financirati,vjerujte to će im biti jako jako teško, nemoguća misija…

  9. Ako bi otpustanje iz drzavnog sektora izazvalo spiralu pada potrosnje a time i jos dublju krizu kako to NASI tvrde…..onda je najbolji lijek da svih 400.000 nezaposlenih zaposlimo u drzavnoj upravi i time svedemo nezaposlenost na 0% te snazno povecamo potrosnju i pokrenemo gospodarstvo. Koliko bi to diglo potrosnju sapuna, vode, grijanja, uredskog namjestaja, tonera, kompjutera…..i time problem rjesen. Ja mislim da je samo pitanje trenutka kada ce se netoko od NASIH odvaziti da javno iznese ovu ideju. Uostalom, pa na ovom socijalistickom tlu to i nije tako losa ideja.

  10. Industrijski i građevinski sektor loše prolaze kroz recesiju, turistički sektor je konkurentniji jer je integriran u međunarodni tok ljudi i kapitala.

    Međutim, neće biti oporavka dok bazični sektori (industrija i građevinarstvo) ne profunkcioniraju.

  11. Zanimljiv podatak iz žalbe na rješenje suda o odbijanju predstečajne nagodbe Hotela Živogošće.

    Strateški partner, društvo Karisma Hotels Adriatic d.o.o. Zagreb, zatražilo je, od konzultantske kuće Horwath HTL, jednog od poznatijih autoriteta u
    pitanju ulaganja u turizam, procjenu tržišne vrijednosti dužnika,
    u smislu usporedbe iste s predviđenim iznosom ulaganja. Prilikom izrade procjene, konzultanti su koristili metodu procjene pomoću multiplikatora EBITDA (EBITDA je iznos zarade prije obračuna kamata, poreza i amortizacije, dok se multiplikator utvrđuje analizom poslovanja usporednih društava). Sukladno nalazima konzultanata, temeljem analiza tržišta hotelijerstv a u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi tijekom posljednjih 10
    godina, uobičajeni raspon EBITDA multiplikatora kreće se između 7,0 i 12,0, pričemu prosječni EBITDA multiplikator iznosi 10,0.

    http://www.zse.hr/default.aspx?id=49347

  12. S obzirom da je riječ o turistima, zasad me ipak jedino Plava Laguna (PLAG) iznenadila. Rast prihoda i rast dobiti (30%). Fenomenalno.
    Čekamo ostale turiste (KORF, SLRS, ARNT…), pa ćemo vidjeti tko će ipak najviše iznenaditi.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s