Uncategorized

Svijet je malen

Danas ujutro na BBC 3 (to nekad slušam dok radim) Simfonijski orkestar HRT, lijep kompliment (klik za veću):

BBC HRT

Onda dalje, zanimljivo, na programo i Sibelius, koji je i sutra na ovom koncertu Simfonijskog orkestra u Lisinkom, dirigent je Jurij Simonov, teško je vjerovati da to nije dio ruske kulturne i ekonomske ‘ofenzive’. Opet zanimljiva poveznica, upravo sutra kad je rok za predaju ponuda za Petrokemiju, na koju se nije javila ni jedna ruska firma. A Petrokemija je možda i najvažnija privatizacija zadnjih godina (iako su ju razni akteri, npr. gospoda Čačić i Klaus, sveli na kič od privatizacije, pa javnost to tako i ne doživljava), a zato jer je uvjerljivo glavni potrošač prirodnog plina u regiji, a plin je pak glavna stvar u ruskim goestrateškim interesima ovdje (da li se Rusi nisu javili jer nisu zainteresirani, da li zbog nesposobnosti, da li je li ih netko demotivirao iz ‘geostrateških’ razloga, ili je netko klepio mito, ili tko zna što … pokazat će se).

Zanimljivo je da za sutrašnji koncert ima još puno karata, usprkos skromnoj cijeni od 80 kn (Brena i Đole nemaju taj problem). Opet je zanimljivo kako je na zadnjem koncertu SO HRT dirigent nastupio u opremi za koju bi malo bilo reći da je bila ‘kao da ju je krava žvakala’. On je državni službenik i na poslu je i takvim ponašanjem pokazuje nepoštovanje prema ljudima koji ga plaćaju i ovoj državi (jasno, koncert je bio za 40 kn, očito debelo subvencioniran novcima poreznih obveznika, tj. svih nas).

S druge strane svijeta, ili sa svih strana istovremeno, upravo danas na Courseri počinje tečaj A Beginner’s Guide to Irrational Behavior poznatog Dana Arielyja s Duke, koji na Fuqua School of Business vjeojatno ima sobu u istom hodniku s našim poznatim profesorom Sašom Pekečem, koji je pak sa mnom studirao na matematici.

Vidite što danas možete dobiti besplatno.

A ovo nešto malo što znam o koncertnoj muzici sam ponajviše naučio or profesora Greenberga do kojeg sam došao s obzirom na preporuku Billa Gatesa (The Gates Notes) na njegovu blogu (svakako početi od How to Listen to and Understand Great Music, 3rd Edition).

Vidite što danas možete dobiti praktički besplatno.

Opet je zanimljivo, ako se dobro sjećam da čak ni malu dvoranu Lisinskog nije uspio popuniti Mike Mainieri (MM u Lisinskom), a ni fascinantni Eldar (to su zaista prvoklasne zvijezde – možemo biti sigurni da je Eldar u NYC bio rasprodan), koji su nekim čudom došli u Hrvatsku. Mike Manieri ja naravno bio ‘dovoljno dobar’ za all stars sastav (Clapton, Wonder, Krall, Mainieri …) na Kisses on the Bottom Paula McCartneya snimano u Capitol Studios.

Ovaj zadnji nisam slučajno spomenuo, jer iako niste neki naročiti ljubitelj takve muzike, fascinantno je vidjeti snimku, vidjeti na kakvu tradiciju se sve oslanja. Review iz The Rolling Stone. Prvi dio snimke ovdje, a imate i ostale ondje.

Sad vidite koliko je sve na svijetu blizu i dostupno, kako za pojedinca, tako i za nacije. Kako je lako uključiti se ogromnu i široku tradiciju Zapada (=modernog svijeta), koliko je bogatstvo svijeta. Hrvatska je, nažalost, odlučna gušiti se i dalje u svojoj povraćotini, fokusu na lošu prošlost, Balkan, crvene i crne, sukobe, zero-sum mentalitet, još uvijek raspravljati o doktrinama nesreće i depresije kao ‘alternativama’ ili žaliti za njima (iako je možda i teorijski najbogatija, ali nažalost socijalistička, zemlja na svijetu uvela par-nepar za hranu, zvuči poznato, kaže: “Residents can only shop at Bicentenario on certain days, which are decided by the last numbers on their ID cards. Once in line, people agreed on the wrist number system to avoid trouble, but the shop also assigns them paper numbers.“)

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

41 replies »

  1. Kako za pojedinca i nacije, tako i kompanije, svijet mali, toliko mali da i dobra voda daleko se čuje :D. Nedavno kolega koji radi u jednom startupu u Palo Alto-u, bio sa društvom malo na izletu u Las Vagas-u, i šokirao se od izneđenja kad su im za vodu poslužili: Jamnicu! 🙂

  2. “A Beginner’s Guide to Irrational Behavior” je već prisutan od prošle godine. Smatram da je izvanredno što je takvo znanje pristupačno gotovo svima danas na planeti praktički besplatno. S time da bih svima koje više zanima ljudska iracionalnost (ključna problematika unutar civiliziranog društva) preporučujem Dainela Kahnemana (“Thinking Fast and Slow”)

  3. Nenade, cesto isticete sto sve danas mozete dobiti besplatno, putem interneta recimo. No sto je sa oportunitetnim troskom …mozda ne u nasem dzepu ali opcenito. Recimo sto je sa ljudima koji su razvili svoje poslovanje prodavajuci te usluge koje sada netko dijeli besplatno. Recimo….razvili ste sa dvije kolegice sa faksa skolu stranih jezika. Digli kredit, iznajmili prostor, zaposlili jos dvoje predavaca, tajnica, koristite usluge nekog racunovodstva, pa i marketing agencije…sve u svemu 10 ljudi preko vas zaradjuje kruh. I eto, sada dva programera u Ceskoj ili Indiji napravili besplatnu online skolu engleskog i mi to ovdje nahvalimo pa svi zagrebacki klinci uce engleski dzaba a onih 1000 kuna mjesecno umjesto za skolu stranih jezika sada kupuju bonove za mobitel. Profesori engleskog trpe, skole stranih jezika propadaju, ljudi koji su programirali software za ucenje stranih jezika propadaju…..sve samo zato kaj su se 2-3 budale odlucili sve dati zabadava….valjda da im we postane super posjecen pa ce sada kao prodavati reklame na tom webu i obogatiti se. Dakle poklonili su svoj rad i svoje znanje besplatno umjesto da ga posteno naplate i dovle se u situaciju da sada moraju okolo moljakati reklame ko ko kakva NKV radna snaga. I pri tome unistili karijere brojnih postenih ljudi koji su se posteno skolovali i koji su posteno radili svoj posao. Zamislite da imate restoran i da se tocno preko puta u istoj ulici otvori konkurentski restoran. OK, boriti ce se sa konkurencijom koliko god to tesko bilo ali kako se boriti sa konkurencijom koja je besplatna??? Taj restoran daje sve za piti i jesti BESPLATNO? Kako se botiri protiv te konkurencije?? Znam da su i kovaci koji su potkivali konje izgubili trzisnu utakmicu od prodavaca auta ali auti nisu bili besplatni. Sada imas situaciju da restoran gubi utakmicu ne jer su izmisljene pilule od kojih covjek ne treba jesti nego zato jer je neko napravio restoran koji sve daje besplatno. Kako se protiv toga boriti? Pogledajte samo Wikipediju. Ljudi se ubijaju od truda da sve znanje koje imaju i koje su mogli naplatiti poklone besplatno tako da ga svi imaju besplatno. To je kao da Podravka radi u tri smjene da bi besplatno podijelila sto vise konzervi. Daj sve besplatno…..i od cega cemo onda zivjeti.

    Pridodajmo tome jos popis zanimanja koje ce u slijedecih 10 g nestati: http://www.jutarnji.hr/je-li-hrvatska-spremna–za-20-godina-nestat-ce-47-posto-poslova/1172389/

    i pitajmo se od cega ce obican covjek zivjeti??? OK, ne bojim se da ce neki mladi programer umrjeti od gladi ali sto ce raditi drugi obicni ljudi (oni koji slusaju Brenu i Djoleta na primjer…ili Zecica i Hrnica)?? Mladi programer pun je sebe jer jer ima dobru placu i brzo uci pa je na vrhu trendova li dokle?? Oce li biti toliko radno sposoban sa 40 ili 50 godina? Hoce li on sa 50 godina biti jednako dobar programer ili ce ga sa trzista istisnuti neki novi klinci a on ce se zateci da im ne moze vise konkurirati i sto onda???

    Ovdje u USA sam slusao emisiju o tome koja ce zanimanja sve nestati u 10 godina i to je strasno. Roboti unistavaju SVE! Zamislite da ste diplomirali farmaciju, mama vam je jako ponosna, vi radite odgovorno i posteno u apoteci, ovdje u USA imate placu os 120.000 dolara i nosite finu kutu. Sve 5. No oni prvi odlaze jer se vec testiraju robotski sustavi za apotekarski posao. Zasto bi vlasnik apoteke placao 2-3 apotekara ako moze staviti robota i od proizvodjaca robota jos dobioo osiguranje da su njegovi roboti krivi za svu eventualnu stetu nastalu eventualnom greskom u izdavanju lijeka-tableta. Vlasnik apoteke nit vise zaposljava niti ima odgovornost. ODLICNO za njega ali kamo sa svim tim ljudima? I prvi po glavi dobiju najskolovaniji jer su oni najskuplji pa ih se najvise isplati zamjeniti robotima. Frizera nece nikada robot zamjeniti ali farmaceuta hoce, profesora engleskog hoce. Ovdje u USA konstantno se forsira uvodjenje skola sa kompjutorskom nastavom da se smanji broj ucitelja. Dakle i ucitelji ce na cestu pa neka se snadju tako da postanu dugorocni investitori u Petrokemiju. Ne zelim zvucat ko socijalist no iskreno ne znam kako ce obican covjek prezivjet i to ne radi jeftinog kineskog radnika nego radi robota. Pogotovo kada znate da da vas u USA serif (policija) izbacuje iz kuce ako ste preskocili 3 mjeseca otplate kuce. Pa se ti sa ceste prekvalificiraj u 50 godini iz farmaceuta u investitora dok sa djecom spavas u parku na klupi. Strah me da cemo svi zavrsiti u nekoj novoj oktobarskoj revoluciji jer prezivljavanje 10% pametnih i genijalnih ne znaci nista ako 90% ljudi izgubi profesije i poslove.

    • Čujte, ta su vam razmatranja bila ‘oduvijek’, otkad je smišljen traktor, sigurno i daleko prije, recimo kad je smišljena vjetrenjača. Recimo jako su poznati Luditi http://en.wikipedia.org/wiki/Luddite koji su uništavali tekstilen strojeve.

      ‘Običan čovjek’ ne postoji, postoji dinamička gomila ljudi, društvo, koje se prilaođava, neki u njemu gube posao, neki privremeno, neki stalno, ali u cjelini za cijeli svijet naravno da stalno ima sve više i sve bolje posla, svijet brzo postaje radikalno bolje mjesto.

      Jedna konkretna greška u koju ste zapali je gledati samo Hrvatsku ili samo SAD. Za početak, za SAD ste potpuno u krivu, znate i sami koliko je poslova kreirano zadnjih npr. 10 ili 20 godina, uzevši u obzir i ogromno useljavanje. Hrvatska je nažalost žrtva svojih greški, ali koliko je poslova kreirano u Kini i drugdje?

      Naravno, uvijek se možemo vratiti u svojim razmatranjima u ‘zlatno doba’ socijalizma, ili ne baš njega, nego nikad ostvarene utopije koju je on trebao ispuniti, koja je jasno, završila kako jedino i može (totalitarizam).

      Napominjem i da je na Kubi i u Sjevernoj Koreji nezaposlenost 0%.

    • Ma sve će nas jednog dana zamijeniti IBM Watson! 😀

      Više ne ide po kvizovima, sad se bavi zabavnijim stvarima, eno ga sad već i kuha!, u pauzama od dijagnosticiranja rakova koje ljudski liječnik koji nije pročitao tisuće novih znanstvenih radova i knjiga svaki mjesec, NIKADA ne bi uspio sam. A eksperimentiraju ga zaposliti i u call centru u telekomima uvijek gladnim para pa im skupo studente preko studentskog ugovora platiti neku crkavicu za javljanje na telefon.

      Nema druge, nego se ugledati na Buffett-a i kupiti dionice IBM-a, u suprotnom ćete ostati gladni. Ili… možete iskoristiti činjenicu da će vam g. Watson spasiti život od raka kojega Vaš liječnik ne bi možda niti dijagnostirao na vrijeme a sigurno ne pronašao u skladu sa trenutnim znanstvenim spoznajama najefektniju terapiju, možda možete i kušati neko inovativno jelo koje vam g. Watson spravi (tako kreativno kako ljudski kuhar nikada ne bi smislio), možda bude ljubazniji od sadašnjih javljača na telefone kada zovete za problem s Internetom ili sl., jedino se nemojte s njim natjecati na kvizu ako vam gubiti nije gušt.

      Dok Watson radi visoko-inteligentne i kreativne stvari, dok glupi roboti vam sastavljaju vaš omiljeni gadget u Foxconn-u, voze tramvaj itd., vi živi čovjek možete poušati biti kreativni bar kao pola tog umjetnog mozga, pa si smisliti neki posao koji on ne može, ako želite živjeti i od “rada” a ne samo od dividende vašeg IBM-a.

      Ne može niti Watson sam dijagnostirati rak, on koristi znanstvene studije koje su ljudi proveli… možda se možete baviti time, što ja znam, ima toga što robiti niti glupi niti pametni još duugo neće moći bolje od ljudi. Čovjek treba iskoristiti snagu tehnologije u svoju korist, zato je i razvijemo. Ne znam tko još žali za ručnim košenjem žita, ili hodanjem za konjom dok on vuće stroj, traktor je donio više koristi nego štete. Tako je to sa tehnologijom uvijek.

      • Ma slazem se sa svime recenim, normalno je da je razvoj tehnologije nemoguce zaustaviti, i normalno da ne prizeljkujem Sj, Korejsku potpunu zaposlenost u drzavi u kojoj vlada glad. Ono sto me zabrinjava je tempo razvoja tehnologije kojeg ljudska priroda a i drustvo u cjelini sve teze mogu pratiti. Naime ako se tehnologija razvija u nekim znacajnim skokovima svakih 30-40 godina onda je ljudi lako prato. Neko nadrapa ali ipak u svom radnom vijeku vecina ljudi jednom mora napraviti veliku prilagodbu. Ako se tehnologija mijenja svakih 10 godina onda su to vec 4 krupne promjene u karijeri a ja nisam siguran da to vecina ljudi moze. Dakle u jednoj od cetiri utakmice ces izgubiti i onda si na cesti. Uostalom svaka promjena zahtjeva vrijeme prilagodbe (preskolovanja) tako da se sada vec ozbiljan broj godina gubi na to. Dakle, to je problem teskoce pracenja tehnoloskih promjena na osobnom nivou. Nekada je auto industija izbacivala novi model automobila svakih 6 godina, a sada svakih 2 godine. Pitanje je da li to inzenjeri mogu pratiti…kada ce promjena postati toliko brza da nas prestigne. A postoji i problem na drustvenom nivou. Ukoliko tehnoloska promjena duboko zagrabi u tkivo drustva da li ce drustvo (sastavljeno od nespremnih pojedinaca) imati pameti i snage da se dovoljno brzo prilagodi. Sto ako npr u USA 5 milijuna ljudi izgubi posao – npr svi vozaci, pecenjari hamburgera, nastavnici, i cistaci – sto napraviti sa tolikom masom nezaposlenih u kratkom roku? Preskolovati ljude od 50 godina koji jos moraju raditi 20 godina do penzije, koliko to kosta, kako to platiti, drzati ih na socijalnoj pomoci 20 godina, kako to platiti, dici poreze, smanjiti poreze, za koga ce oni i njihove obitelji glasati na slijedecim izborima, sto je sa njihovom djecom kojima ti roditelji vise ne mogu platiti skolovanje, stvara li se sa time nova izgubljena generacija, dati toj djeci besplatno skolovanje, kako to platiti ??? Pa mislim ne mozemo svi biti frizeri pa da znam kosa ce rasti oces-neces sve dok ja ne odem u penziju. Vidim oko sebe sa vrijednost znanja u ukupnom prihodu sve vise raste tako se letvica potrebnog ili profitabilnog znanja sve vise podize i sve ju manje ljudi moze preskociti. Drugim rijecima sve bolje zivi sve uzi krug ljudi koji su naprosto dovoljno pametni da ovladaju tehnologijom dok sve veci broj ljudi, obicnih ljudi gubi tu utrku.

        • Ne trebaš se zabrinjavati glede toga, brzina je optimalna ukoliko imamo slobodno tržište. Ukoliko imamo neke elemente neslobodnosti tržišta brzina razvoja tehnologije se usporava, tj. možemo u realnosti imati samo suboptimalnu brzinu tako da je maštanje o ubrzanju razvoja tehnologije jedino opravdano, usporenje nikako. Pa ja često od ljudi i čujem baš obratno od ovog tvog, da se ljudi žale kako se sporo razvija, kako dugo nemamo fundamentalne promijene na razini otkrića parnog stroja, motora s unutarnjim sagorijevanjem, poluvodića itd. Te one neprestane priče kako u tom i tom SF filmu 2010. smo imali ovo, 2015. ono… a ništa od toga u stvarnosti (već nam fale i leteći automobili i svašta sličnoga što je bilo radnje smještane u ova naša sad doživljena vremena).

          Svako tehnološko rješenje na tržištu je neto pozitivnog efekta, možda ponekad manjeg nego se misli, zbog možda previda negativnih komponenti, ali isto tako ponekad možda previdimo i neke posredne ili multiplikativne pozitivne… nema se to što puno filozofirati, u prosjeku je očito tehnologija snažno pozitivna stvar.

          Evo kratki pregled mlade industrije koje će u narednih par godina doživjeti renesensu, postati nešto što će bitno utjecati na promijene životnih navika mase “običnih” ljudi, biti nešto što će konačno i tu našu IT industriju primjeniti u neku “životno korisnu” svrhu:

          Do sada su “računala” revolucionizirala štošta, od uredskog posla do komunikacije i zabave. Sada je na redu zdravlje. Konočno da će nam neki od oblika računala ove post PC ere biti nešto što u svakodnevnom životu “najobičniji” ljudi koriste za stvar koja im je možda i puno važnija od Angry Birds i Facebook-a: zdravlje!

          Ono što je iPhone napravio svim onim silnim “pametnim” telefonima (ako se netko sjeća još, oni Symbian, BlackBerry, Windows. Mobile), to bi uskoro nekakav, nazovimo ga iWatch, mogao napraviti ovim uređajčićima mlade industrija koju sad treba reinventati i snažno gurnuti naprijed ekspertizom koju Apple razvija i zadnjih dvije godine i agresivno preuzima (već skoro po 2 akvizicije mjesečno) pa da imamo nešto što će stvarno povećati kvalitetu ljudskih života vrlo opipljivo i mjerljivo, i time donijeti naravno još koju stotinu milijardi USD godišnjih prihoda.

        • “Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.”
          Čovjek kad ima potrebu se prilagođava, kad nema odustaje. Kad odustanete, znači da ste spremni za mirovinu. Onda treba uz more ili na selo i uživati 🙂

        • mclynx

          Gledam vec duze vrijeme kako ti zaista vjerujes da ce se zivot one tuste americke teladi promijeniti iz korijena zahvaljujuci saticu. Blago tebi.

          Kolko sam ja do sada svojim ocima vidio, svaki tehnoloski napredak je doveo samo do jos debljih Amera (ostatak svijeta ih slijedi sa zaostatkom od kojih 5 – 15 godina).

          Naravno, netko ce sa ovog bloga naci studiju nekog kandidata za Ph.D. da su Ameri zapravo sve manje tusti, ali isto tako sigurno postoje studije kako je smrtnost dojencadi na Kubi najmanja na svijetu (isto nekog kandidata za Ph.D).

        • A jesi pogledao smrtnost dojencadi? Ja sam to onako lupio bezveze, u stilu nemre bit (al’ ce se sigurno neko naci da doktorira na tome kako Kuba ima smrtnost dojencadi na kojoj bi joj Amerika zavidjela). Pazi iznenadjenja:

          Croatia: 5.1
          Cuba: 5.13
          United States: 5.4

          http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_infant_mortality_rate

          P.S. Ovaj NYT nemrem otovoriti, ali kad budem uspio otvoriti, budem detaljno proucio, siguran sam da se poziva na studiju “nekog Ph.D. studenta”. 🙂

        • Evo ti onda ovaj izvor: http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/northamerica/usa/10663568/American-childhood-obesity-on-the-decline.html

          A što se tiče smrtnosti dojenčadi, kao što znaš, u SAD ima strašno puno doseljavanja siromašnih, jbg. sad ih osudi i zato jer se svi žele onamo doseliti? Ajmo ih i osuditi zato jer nisu socijalizam? Inače ima jedan narod koji ima naftu, ali mrzi njih. Umjesto da im digne spomenik jer bez njih (razvoja auto industrije i industrije u cjelini) ne bi ni ta nafta vrijedila ništa. Ajmo ih osuditi i jer su razvili auto industriju. Ajmo ih osuditi i sada jer razvijaju električne aute, ‘pa ta nafta neće ništa vrijediti’ 🙂

          Amerika je naravno, stalna i odlična žrtva iako je stvorila uvjerljivo najviše ‘općeg dobra’ na svijetu ikada, velikim dijelom i jer je jako demokratična, pa se i unutar nje može svašta pisati o njoj, a onda je to idealno da se preuzima i pokazuje kako ‘eto i Amerikanci misle da je Amerika loša’. Budimo sigurni da Kim ima jak takav arsenal ‘dokaza’ za svoju raju.

        • Ma znam, to licemjerje je stalna tema u ovim nasim postovima, ali valjda dok je svijeta bit ce tog licemjerja.

          Meni je bilo najbolje kad sam zivio u jednoj zapadnoj demokraciji i sreo se sa nekim nasima koji su svaki dan drvlje i kamenje protiv te drzave koja im je dala izbjeglicki status. I sad – avioni za doma lete svaki dan, sta ne otidjete? Vjerojatno mozes pogoditi kraj – svi jos dan danas zive tamo (i vjerojatno jos uvijek prigovaraju kak tam nis ne valja). Ma mogo bi ovako do preksutra (skvadra koja istinski mrzi banke i u isto vrijeme drze lovu u bankama, ili aktivisti koji preko twittera pozivaju na prosvjede protiv kapitalizma, itd).

          Ono sto sam htio reci – nije dovoljno samo imati mogucnosti. Kao sto si rekao u svom glavnom postu – sve je (gotovo) dzaba. Ali mora postojati i osobna disciplina da se to provede u djelo. Kupis si mclynxov satic, ali sta ce ti satic ako nisi u stanju “follow through”? Onda si “worse off” nego da satica uopce nemas, zar ne?

        • Procito clanak i javljam se!

          Kratki zakljucak (za ove kojima se ne da citat, tj. “executive summary”) – definitivno nije djelo “nekog Ph.D. studenta”, nego nesto jos manje bitno, bas na nivou NYT i Daily Telegrapha 🙂

          A sad malo detaljnije.

          Clanak NE govori o Amerima. Clanak govori o podskupu Amera starim izmedju 2 i 5 godina, tj ne radi se o ukupnoj populaciji koja je mrsavija, nego samo o klincima iz vrtica i jaslica, dakle jako malom uzorku. Ali i s tim malim uzorkom ima problema.

          Kao prvo, ti klinci iz vrtica i jaslica su varirali i prije (nisam ja tak pametan, to pise u clanku – The obesity rate for preschoolers 2 to 5 year olds has fluctuated over the years). Dakle, ovo moze biti cisto jedna od tih slucajnih varijacija kakvih je vec bilo i prije medju djecom u vrticu i jaslicama.

          Kao drugo, jedna druga skupina – zene starije od 60 godina – su zapravo deblje! A to ne pise u naslovu.

          Zasto je ovdje bitno napraviti razliku? Zato jer bez dodatnih argumenata nemamo bas previse razloga da zakljucimo da ce se ova dobra vijest preliti iz vrtica i jaslica u vise razrede. Ili medju cetrdesetogodisnjake! Mi smo skloni odmah takve napretke / nazatke prelijevati, ali to ne mora biti uvijek tako.

          Cak su i u clanku pokusali nesto nesto tako (ali vrlo oprezno): Children who are overweight or obese at 3 to 5 years old are five times as likely to be overweight or obese as adults. Ova izjava sama po sebi ne povlaci da mrsavi klinci imaju manje sanse da se zdebljaju (mislim da se to zove “Pope is not human fallacy”, nemojte me objesiti ako se to tako ne zove). Iako ja osobno mislim da se mrsavi klinci zaista manje zdebljaju u kasnijim godinama, moje misljenje ne pociva na logici da je to zato jer se debeli klinci najverojatnije i dalje debljaju, nego cisto onako, seljacki, anegdotski.

          E, da! Novinari su nepaznjom dali svoj izvor – originalni JAMA clanak: “Prevalence of Childhood and Adult Obesity in the United States, 2011-2012”. Klikni na abstract i potrazi zakljucak: “Overall, there have been no significant changes in obesity prevalence in youth or adults between 2003-2004 and 2011-2012”.

          Kod ovakvih anketa, bitno je napraviti ono sto se u literaturi zove “blocking”. Ja bih recimo podijelio populaciju tih “young children” u dvije grupe – recent immigrants i starosjedioci. Djeca Kineza, Indijaca, Srilankanaca, itd. su svi uglavnom mrsavi, dok su djeca autohtonih bijelaca i pogotovo crnaca dobrim dijelom pretila (to je moje misljenje bazirano na uzorku od kojih 20 – 30 americke djece koju sam vidio, sto moze biti krivo, tj. nije statisticki znacajno, ali je sasvim dovoljan razlog za napraviti “blocking”). Buduci da to nije napravljeno, meni tu nesto fali (tj. smrdi!).

          Dakle, zene iznad 60 godina su sve deblje, svi ostali osim vrticke djece su i dalje tusti, a vrticka djeca i dalje divlje variraju.

          Da li sam dobro sazeo? 🙂

          P.S. Omiljeno alanfordovsko stivo:
          1) How to lie with Statistics (Darrel Huff)
          2) Bad Science (Ben Goldacre)

        • Kakav tsuinami? Molim te pogledaj zakljucak i reci iskreno da li naslov prati taj zakljucak?

          Da li se slazes sa ovime (preuzeto iz clanka): zene iznad 60 godina su sve deblje, svi ostali osim vrticke djece su i dalje tusti, a vrticka djeca i dalje divlje variraju.

          P.S. NYT i Telegraph govore o tsuinamiju, a to se nas Kim kupa u kadi (stalno mi je Kim na umu, bojim se da bi mogao izgubit izbore 🙂

        • @enedene

          To izgleda kao jako velika poduzetnička prilika! 🙂 Ne samo pretili, nego i svi ostali, puno mogu unaprijediti kvalitetu svog života promijenom životnih navika koje će im osigurati fit i zdravu liniju, više energije, manje stresa… koje se postiže kvalitetnim snom, zdravom prehranom i primjerenom fizičkom aktivnošću. Onaj tko napravi “nešto” što zaista realno u praksi bude snažno utjecalo na takve promijene životnih navika prosječnih ljudi (koji nisu možda baš previše interno motivirani/raspoloženi za fizičkom aktivnošću, brigom o načinu na koji spavaju, što i kako jedu… koji se iskreno rečeno: ne razumiju u to da bi si to mogli sami adekvatno organizirati), taj može računati na lijepu zaradu, jer ta eneromna vrijednost koju bi time stvorio mora se reflektirati u njegovoj zaradi. Tako funkcionira kapitalizam. Vrijednost se pošteno dijeli! Ako je netko dobio te “neprocjenjive” psiho-fizičke benefite postizanjem boljeg općeg stanja organizma i duha, onaj koji je u tome mu pomogao treba dobiti neki ekvivalent u $$$.

    • ne brini se ne zvučiš kao socijalist zvučiš bezveze.
      ko prvo i prvo ne može sve zamijeniti ljude. nedavno je gost charlia rosea bio bill gates i tamo su se dotakli učenja preko kompjutera i interneta i gates je rekao da to baš ne ide kako se misli s kompjuterima ipak je tu ogromna uloga učitelja, ljudi. kompjutori nemogu zamijeniti ljudski kontakt.
      internet je dobar kao nadopuna, kao obogaćivanje obrazovnog sustava a ne kao zamjena za profesore.

      ipak neki će nešto učiti i online besplatno, ali puno tih koji tako rade to rade jer nemaju novce za privatne škole stranih jezika. ako 1000 ljudi ide na on line tečaj ne znači da da bi oni to isto radili da moraju platiti tečaj i predavače.
      znanje stvara tržište za nova znanja, idemo naprijed.
      tako je i s poljoprivredom bilo, veća produktivnost u poljoprivredi je oslobodila vrijeme, ljudsku snagu i pamet za nove poslove i nova područja. bi li se ikad razvila informatika da većina ljudi mora cijeli dan raditi u polju tek da uzgoji dovoljno hrane za preživljavanje.

      novi poslovi nova područja znanja novi proizvodi se razvijaju tamo gdje ljudi imaju vremena i mogućnosti razvijati se. ako relativno brzo proizvedemo hranu za sebe onda se ostatak vremena možemo braviti nečim novim, ako odjeću jeftinije nabavimo nabavimo onda možemo ušteđeni novac i vrijeme trošiti na nešto drugo.

      zar su proizvođaši satova u švicarskoj propali jer se mogu digitalni satovi jeftino industrijski praviti, a proizvođači sira, vina, a kruha…

      ali to je ta batarelo konzerva filozofija, odlučnim koracima hrabro nazad jer. to su ti hrabre razumne i pametne konzerve koeje ze ne boje ničega osim budućnosti.

    • Što reći, kakvu posluku porati? Očekujem da se bar netko javi po bilo kakvoj cijeni. Ako je netko kupi neće platit više od zalihe đubra u skladištu, eto što ja očekujem. Što očekivati u zemlji korupcije gdje tender dobiva ko da manje, a to nadziru oni ko ukrade više

  4. Malo offtopic, ali aktualno. ERNT-R-A je do 13h protrgovano preko 8300 dionica. Nakon toga naišao sam na vijest o izglasanoj vanrednoj dividendi od 320kn po dionici (http://www.index.hr/vijesti/clanak/izvanredna-dividenda-ericsson-nikola-tesla-planira-dionicarima-isplatiti-320-kuna-po-dionici/733483.aspx).
    E sad, to sve zvući krasno za dioničare, ali pitam se može li to ERNT podnjeti bez nekih značajnih potresa.
    Na oko 1,3mill dionica to ispada oko 57mill eura. Mene zanima što će se s firmom dogoditi kad taj novac bude isplaćen.
    Nemam ERNT, nemam namjeru kupovati niti bilo koga poticati da kupi ili proda i ne znam puno o firmi i poslovanju, samo mi se čini kao interesantna tema pa eto skrećem pažnju kolegama “eklektičarima”.

    • Imam nešto simbolično i nemam nikakvih problema s tolikom dividendom. 🙂 Žao mi je što nemam više, možda još dokupim. Možda jednostavno znaju raditi i dobro naplatiti svoj rad uz puno profita. Da li su mogli uložiti u nešto? Možda i jesu, ali to je stvar procjene. Dosad je vrlo vrlo kvalitetno vođena i upravljana tvrtka i dao Bog da je u RH barem sto takvih. Ovdje na blogu Nenad je predlagao da ERNT kupi RIZ. Načelno, ne bih imao protiv, ali tamo su vam NAŠI na vlasti, a znate kako to obično tragično završi. 🙂 Ti bi ih odmah naučili što bi i kako bi trebalo. 😀

  5. Dakle, love it or hate it, Amerika je i dalje broj 1. I da, sloboda je opet u centru diskusije izmedju nb i lolek_boleka. Bitne su opcije, bitno je ta sloboda. bye bye

  6. I mene naravno zanima komentar na PTKM, ali ne na ovo očekivano urušenje nakon objave vijesti, nego što dalje. Ne pada mi napamet nešto kombinirati, sjedim i čekam jer i dalje vjerujem da taj biznis ima perspektivu, ali iskreno, strah me da ode u stečaj kako je krenulo. Očito je da državu nije briga/ne zna što bi/igra neku sumnjivu varijantu koja vuče na korupciju. I što sad? Mirovinci će opet pokriti gubitke s našim mirovinama, a politika i dalje sklapat štetne ugovore i drhtat pred sindikatom?

    • Mislim da nijedan političar ne drhti od sindikata kakvi su kod nas.
      Uzmimo samo primjer ptkm, Vrdoljak i Klaus zajedno ne mogu pronači strateškog partnera, niti su u stanju odvesti firmu u pravom smjeru. Ja tu vidim prije spregu nego strah. Jasno je tko dobiva, a tko gubi. Na osobnoj razini se neće vođama sindikat dati otkaz, niti će Vrdoljak i ostali političari u vladi (barem do izbora) snositi kakve posljedice, ali zato gube dioničari i radnici koji će izgubiti posao.

  7. Evo Bandic kaze da ce CIJELI grad placati parking: http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/bandic-ce-ponistiti-natjecaj-za-automobile-926473

    Sada mene zanima kako je u socijalizmu bilo moguce da parking u 98% grada bude besplatan i da grad sasvim normalno funkcionira a sada ga se mora placati u 98% grada?? Naime, zar je zaista neophodno da neko u Preckom ispred zgrade mora placati gradu za ta 4 kvadratna mjesta. Znam da sada zvucim ko komunjara ali meni je ovo “NASIZACIJA” javnog prostora. Opljackati vastiti narod naplacujuci mu parking a onda pare podjeliti sa jatacima u nekim “neophodnim i preplacenim” projektima. Znam da grad Zagreb duguje oko milijardu eura – mozda je ovo i neophodno da bi se mogli vratit dugovi. Sto vi mislite?

  8. Mr. Populizam se valjda naljutio što su mu provalili stvari s autima…ne čini li vam se da se s tim parkingom Bandić igra ko s “mrkvom i batinom”..malo poveća cijenu pa ju smanji, pa poveća i tako u krug, a imam osjećaj da raja nekako uvijek popuši tu priču i pamti samo kad smanji cijenu..

    • Ono što će vam se dogoditi je da će smanjenje cijene u garažama i u samom centru dovesti do nestašice tih usluga, naime opet nećete moći računati da ćete naći parkirno mjesto u centru. Naravno, mnogi će reći da je OK da stvari budu što jeftinije, neovisno o ponudi i potražnji, ali to je logiga koja je vodila i ekipu u Venezueli kad su umjetno snizili cijene, najrpije WC papiru, onda elektronici i na kraju hrani, kao i iskustvo koje su mnoge zapadne zemlje imale kad su ograničile najamninu – takve stvari dovode do nestašica. Ili je to neki deal sa zagrebačkim taksistima, kako bi ljudi koji više ne mogu naći parking u centru bili osuđeni na taksi?

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s