Uncategorized

Razno

1. Novi blog na VL, izdanje Korupcija se ne liječi korizmenom pokorom na Libertarijanska čajdžinica (autor se odlučio za potpuno pogrešnu terminologiju, ‘libertarijanski’ umjesto liberalna) ali nema veze). Kao što ste možda vidjeli u O, revolucionari, nema revolucija, autor je iz prve jasno dijagnosticirao narav prosvjeda u BiH, dok su još ostali trkeljali o ‘antikalipitalističkoj pobuni’ i sl.

2. KatKapital (Katolicizam i kapital? Katolički kapital? …) je i dalje vrlo produktivan (piše skoro svaki dan) i zanimljiv. Simpatično, ima i ‘zaštitnika bloga’, bl. John Henry Newman. Zaštitnik mu za sad ne treba, ogorčeni trolovi ipak bez greške pikiraju ovaj blog 🙂

3. Danas je pak 9. simfonija u Lisinkom, a u vezi toga mogu preporučiti zaista izvanrednu aplikaciju (nažolost čini se samo za ‘i’) Beethoven’s 9th Symphony koja vam pokazuje što u stvari radi dirigent. 4 vrhunske izvedbe koje možete birati paralelno, iz The Telegraph: “Thanks to Deutsche Gramophon, however, a new app not only provides excellent running commentary as the symphony plays, but also lets you compare four different versions, skipping from one to the other without missing a beat in an intuitive interface. The effect is to open up the music, revealing that interpretation makes a difference that is both subtle in the moment and profound over the course of the symphony.” Aplikacija je jedna od skupljih na iStore ali mislim da vrijedi svake lipe.

4. Popularni članak o Buffettu na inače tabloidskom Marketwatch Warren Buffett to heirs: Put my estate in index funds, ‘obični ljudi’ bi svakako to trebali pročitati (a i mnogi profesionalci). Inače ove godine idem na godišnju skupštinu Berkshire Hatheway, prošle godine je to izgledalo ovako. Ide li još tko?

5. Jučer je aktivan i Monopolizam s člankom o negativnim učincima državnog ‘poticanja’.

6. Inače odličan blog Kapitalac danas ima kolumnu od čitave stranice u JL, isplati se kupiti.

7. I za kraj, vjerovali ili ne, čovjeku koji živi ovdje, a nije dio nikakvog poslovno ni medijskoj establishmenta, je danas ni više ni manje nego WSJ objavio op-ed o Ukrajini, “Lessons in Democracy for Ukraine’s Neighbors”, online je ovdje. Toliko o tome, za urednike medija, koji govore o tome da u Hrvatskoj nema kvalitetnih autora, ‘nema sadržaja’.

p.s. 8. I stvarno za kraj, članak investicijskog diva Bena Horowitza The Struggle of Building Beautiful Things — Most people are not strong enough na The Atlantic. Za sve poduzetnike i one koji to žele postati:

“Every entrepreneur starts her company with a clear vision for success. You will create an amazing environment and hire the smartest people to join you. Together you will build a beautiful product that delights customers and makes the world just a little bit better. It’s going to be absolutely awesome.

Then, after working night and day to make your vision a reality, you wake up to find that things did not go as planned. Your company did not unfold like the Jack Dorsey keynote that you listened to when you started.

Pročitajte cijeli članak na The Atlantic.

Ben Horowitz: “The firms in which Andreessen Horowitz has invested include Facebook, Foursquare, GitHub, Pinterest, and Twitter. … On September 1, 2009, an investor group including Andreessen Horowitz announced it had acquired a majority stake in Skype for $2.75 billion …

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

23 replies »

  1. Bl. John Henry Newman je kršćanski mislioc formiran u anglo-saksonskom okružju, i jedan od prvih (ili prvi) teolog koji je ekstenzivno govorio o plemenitosti ekonomije kao znanosti. Do tada su kršćanski mislioci veličali filozofiju kao majku svih znanosti, teologiju kao kraljicu znanosti, i prirodne znanosti kao hvalevrijedan pokušaj stvorenja da spozna stvoreno. Ekonomija se nekako držala po strani, kao “praktična znanost” (=zanat) u kojoj nema neke velike plemenitosti, ali je nužna za upravljanje društvom.

    Newman je tu napravio promijenu paradigme, te je ekonomiju kao znanost proglasio jednom od najplemenitijih znanosti. Po njegovim riječima, razvoj ekonomije omogućava ljudima da razvijaju kreposti koje inače ne bi mogli razvijati (većini je teško raditi na uzvišenim kršćanskim krepostima dok ti djeca umiru od gladi). Tako razvojem ekonomije imamo situaciju da više ljudi može raditi na sebi (kršćani bi rekli: stremiti ka svetosti), dok je u slabim ekonomijama to moguće samo malom broju izrazito duhovno jakih ljudi. Zato se bavljenje ekomijom ima smatrati plemenitom i uzvišenom djelatnošću, izravno povezanom sa duhovnim rastom čovjeka.

    OK, neću više pilat. Samo sam htio kratko reći zašto sam se odlučio baš njega uzeti za zaštitnika bloga 🙂

  2. Još jedna zanimljivost koju sam danas dodao u tekst.
    Primjećujem da se u Toyoti lagano pripremaju na državne poticaje za kupovinu eko vozila. Usporedba cijena od jučer kada sam pisao tekst i danas pokazuje rast cijene hibridnih vozila. Yaris Hibrid od jučer je poskupio 6.000 kuna, a Auris Hibrid 8.100 kuna. Cijene ostalih vozila ostale su nepromijenjene (print screen cjenika mi je na blogu). Ovo je samo još jedan dokaz što subvencije čine sa ukupnom cijenom proizvoda.

    • Možemo se diviti činjenici da kod nas bar neka tržišta koliko-toliko efikasno funkcioniraju! 🙂

      Ne može, ne smije, drugačije. Cijena nakon uvođenja mjere poticaja mora biti jednaka cijeni prije uvećanoj za iznos poticija. Time je potaknut proizvođač/prodavač “eko automobila”, tobože da bi mu bilo isplativije to raditi, da bi ustrajao s tim eko-nastojanjima… Ali to je, kao što se pokazalo u ekonomskoj znanosti (i eksperimentalno u praksi), promašena ideja.

      Na kraju krajeva, Toyota je još i strana firma. To stvarno moraju biti neki turbo-glupi državni intervencionisti koji će državnim intervencionizmom parama domaćih poreznih obveznika intervenirati u tuđa gospodarstva. Ako japnski porezni obveznici plaćaju ovakve igrice svojih političara, to je tužno. Kada hrvatski porezni obveznici to financiraju, to je tragično.

    • Budući da ste u Americi, bilo bi bolje da ste pogledali izvornik, a ne naše nemušte medije. Bill Gates NIJE rekao “Bill Gates upozorio je kako mnogi nisu niti svjesni da će dio poslova koje danas rade ljudi, u budućnosti obavljati ‘softverska zamjena’, što će utjecati na povećanje nezaposlenosti

      Nego je rekao, ono što smo govorili McLynx i ja, a to je

      And so whether it’s in the area of technology or medicine or various things, you’re – there’s a lot of a qualitative nature that’s not captured in those things. So whether the gross number goes up or not, the rate of improvement in livelihood, you know, I think will be very rapid in the future.

      I do think tax structures will have to move away from taxing payroll because society has a desire to have employment. Of all the inputs, you know, wood, coal plastic, cement, there’s one that plays a special purpose, which is labor. And the fact that we’ve been able to tax labor as opposed to capital or consumption, you know, just shows that demand for labor was good relative to other things. Well, technology in general will
      make capital more attractive than labor over time. Software substitution, you know, whether it’s for drivers or waiters or nurses or even, you know, whatever it is you do – (laughter).

      MR. BROOKS: We wonder that too sometimes. (Laughter.)

      MR. GATES: It’s progressing. And that’s going to force us to rethink how these tax structures work in order to maximize employment, you know, given that, you know, capitalism in general, over time, will create more inequality and technology, over time, will reduce demand for jobs particularly at the lower end of the skill set.

      And so, you know, we have to adjust, and these things are coming fast. Twenty years from now, labor demand for lots of skill sets will be substantially lower, and I don’t think people have that in their mental model.

      Znači govori prvenstveno o potrebi prilagodbe. Kao što kaže, ‘bit će manje potrebe za poslovima’ (možda), ali to ne znači i više nezaposlenosti. U zadnjih 100 godina također ima manje potrebe za poslvima, ali učinak je prvenstveno da radni dan više nije 12 ili 14 sati. Evidentno je da se svijet jako brzo bogati i tema o kojoj govori da će bogatsvo svijeta utjecati na to da prinos od kapitala bude sve veću relativno od dohotka je poznata teme i ‘ekonomska zakonitos’ kako kaže i Piketty. I to je uvijek tako bilo. Uglavnom i u svakom slučaju Bill Gates nije pesimist i depresivac.

      Naši novinari inače su u stanju svašta napisati, pa tako i recimo danas vidimo da je deflacija = ‘pad inflacije’, jao! http://vijesti.hrt.hr/prvi-put-od-2000-godine-biljezimo-pad-inflacije

    • Što ima za nas manje posla kojega mogu obavljati i strojevi, to više vremena/volje imamo za poslove koje ne mogu obavljati niti glupi niti pametni strojevi 🙂 To je sjajno! Zašto bi ljudi radili ono što mogu i strojevi? Zar to nije ponižavanje ljudi i traćenje ljudskih života? A možda si priuštimo i više odmora, “rada na sebi” i slične luksuze koji nam nisu na odmet, ako je moguće priuštiti ih si. Sve više ljudi će si moći!

      Nekada si luksuz odmaranja, i filozofiranja usput po malo…, (ili bavljenja umjetnostima, znanostima i sl. zabavnim stvarima) nije moglo priuštiti niti 1 promil ljudi. Aristrokacija je bila jedna vrlo vrlo malena populacija. Danas govorimo o “top 1 %”, a uskoro kako nam svijet napreduje… doći će do “top 10 %”, dok jednoga dana, kada čovječanstvo postane nešto kao svemoćna “vrsta Q”, to biti 100 %.

      Svijet stalno napreduje ne samo po postotku ljudi koji si mogu priuštiti uživati najviše dosege svog vremena, nego i po veličini tih dosega. Današnjih 1 % si mogu priuštiti puuuno ispunjeniji život nego nekadašnjih 1 ‰ aristrokracije, zdravstvenu skrb bolju nego li nekada imao i jedan jedini npr. čovjek-bog (faraon recimo, unatoč piramidima itd., nit jedan nije baš imao ovakve izglede kao današnji deseci milijuna ljudi, koliko ih onda sve skupa niti nije živjelo na cijelom planetu).

      A čini mi se da niti još koji postotak, koji od deseteka postotoka današnjih ljudi ne bi mijenjalo svoj “građanski život” suvremene države za “građanski život” neke druge epohe povijesti, bilo koje, ne mora biti antički Rim, sumnjam da bi tko niti u srednjovjekovni Londnon, možda niti u predratnu Europu, bilo koje države. Ma sigurno ne bi skoro niti jedan Hrvat čak niti u bivšu Jugu nazad, da mu daju vremeplov sa jednosmjernom kartom, brzo bi ga prošla nostalgija i rekao bi “ipak ja ostajem ovdje, nije baš bilo tako bajno, falilo bi mi puno toga kapitalističkoga”.

      Danas siromašni umiru od bolesti pretilosti umjesto od gladi. To je dosta znakovita stvar. Kada se još mrvicu svi opametimo, uznapredujemo, više neće biti niti puno pretilosti a time niti drugih bolesti, jer već npr. skoro 25 % karcinoma na zapadu su direktno povezani s neumjerenom prehranom, posebice ugljikohidratnom, de facto umiremo od slatkiša a nekada se slatkiše jelo samo za blagdane!

      Danas radimo oko 8 sati. To je previše. Ali nekada se radilo 12. To je tek bilo koma! Zamislite kada si budemo mogli priuštiti raditi jedno 6 sati, duplo manje nego nekada, dovoljno malo da si svaki dan možemo priuštiti više vremena “baviti se sobom” nego li sjediti na poslu. Zamislite više vremena dnevno da provodite sa obitelji nego na poslu? Zar to nije zapravo ono normalno? Ne živimo da bi radili nego radimo da bi živjeli, zar ne.

      Napredak tehnologije će nam omogućiti baviti se onim što nas veseli, bio to rad ili odmor ili nešto između. Povećava se sloboda izbora!

    • Specifičnost čovjeka jest razmišljanje i kreativnost. Ne vidim koja tehnologija to može zamijeniti.
      Problem koji vas muči se dobro vidi u filmskoj industriji. Pogledajte samo kakvi filmovi su dobili oscar ove godine. Koliko se pričalo da će prave glumce zamjeniti 3D glumcima, a to se nije dogodilo. Sigurno da su neki zanati nestali, ali su se pojavili neki novi, pogotovo u animiranim filmovima, gdje se najviše koriste nova dostignuća. Nekad se sve crtalo na folije, a danas direktno na tablet. Pretpostavimo da je manja zaposlenost u proizvodnji folije, ali veća u industriji tableta. Nekima je tehnologija uzela, drugim donjela posao.

  3. Evo kad je pod razno mali odmak od teme, a opet i vezano metaforički pa tko voli nek posjeti i prošvrlja po umjetničkim stranicama i blogu..

    Obzirom da mi je i dragi prijatelj (slikar) al nije radi promocije ovdje nego me potaknuo tekst uz sliku možete i ne pustiti. (Ako pustite ovaj dio možete i obrisati).
    U svakom slučaju pozdrav i ugodan vikend svima

    http://eugenvarzic.com/index.php/hr/blog

    • Evo onda još nešto iz susjedstva – Poreč! http://www.youtube.com/watch?v=uT3SBzmDxGk

      Za baviti te umjetnostima treba slobodnog vremena/kapitala. Što više tehnologije dakle više umjetnosti! Pa i ova dvojica, danas svjetski poznati, da nije bilo nečijeg viška kapitala, te razne zaklade (uključivo Zaklada Adris) koje su im financirale školovanje po Londonu i sl., vjerojatno danas ne bi bili tu gdje su. Njih i veliki Elton John hvali kako su nešto stvarno posebno, što nikada prije nije vidio.

  4. G. Bakic,
    sutra je skupstina Berkshire Hathaway-a, nadam se da cete naci vremena podijeliti dozivljeno sa nama koji nismo u mogucnosti prisustvovati tom dogadjaju.

    I nemojte zaboraviti Warrenu napomenuti da ima u ovoj zabiti par dobrih dionica 🙂

    • Nažalost nisam otišao, propala mi avio karta i smještaj 😦
      Ali na neki način sam sretan jer sam izbjegao četiri naporna dana.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s